ONGULUMAMBO YOKOINTANETA
ONGULUMAMBO
YOKOINTANETA
Oshikwanyama
  • OMBIIBELI
  • OISHANGOMWA
  • OKWOONGALA
  • w04 9/1 ep. 23-27
  • Natu fimanekeni Kalunga “nokanya kamwe akeke”

Kape na okavidio

Ombili opa li pe na epuko eshi okavidio taka patuluka.

  • Natu fimanekeni Kalunga “nokanya kamwe akeke”
  • Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2004
  • Oupalanyole
  • Ouyelele wa faafana
  • Efimano loukumwe wopaKriste
  • “Tambulafaneni”
  • Ohole youmwainafana otai eta oukumwe kunena
  • Henuka okupundukifa vamwe
  • Oshike tashi dulu oku ku kwafela u kale u na eliudo liwa?
    ‘Likalekeni mohole yaKalunga’
  • Kala u na eliudo liwa koshipala shaKalunga
    Nghee to dulu okulikaleka mohole yaKalunga
  • Eliudo loye ohali ku wilike ngoo monghedi i shii okulineekelwa?
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2015
  • Ovakriste vonale nOmhango yaMoses
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2003
Tala ouyelele muhapu
Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2004
w04 9/1 ep. 23-27

Natu fimanekeni Kalunga “nokanya kamwe akeke”

‘Hambeleleni Kalunga, Xe yOmwene wetu Jesus Kristus, nokanya kamwe akeke.’—OVAROMA 15:6.

1. Oshilihongomwa shi na sha nokuungaunga nomataleko a yoolokafana shilipi Paulus a honga ovaitaveli vakwao?

HAVAKRISTE aveshe hava ningi omahoololo a faafana noihava kala aveshe va hokwa oinima ya faafana. Ndele nande ongaho, Ovakriste aveshe ove na okweenda moukumwe mondjila oyo tai twala komwenyo. Mbela osho otashi shiiva ngoo? Heeno, otashi shiiva ngeenge itatu efa omayooloko manini a etife omaupyakadi manene. Osho osho oshilihongomwa osho omuyapostoli Paulus kwa li a honga ovaitaveli vakwao mefelemudo lotete. Ongahelipi a yelifa oshilihongomwa osho sha fimana? Nongahelipi hatu dulu oku tula moilonga kunena omayele aye a nwefwa mo?

Efimano loukumwe wopaKriste

2. Ongahelipi Paulus a divilika kutya oukumwe owa pumbiwa?

2 Paulus okwa li e shi shii kutya oukumwe wopaKriste owa fimanenena, nokwa yandja omayele mawa opo a kwafele Ovakriste va dule okulididimikilafana mohole. (Ovaefeso 4:1-3; Ovakolossi 3:12-14) Nonande ongaho, konima yokudika po omaongalo mahapu nokutalela po amwe oule womido di dule po 20, okwa li e shi shii kutya okukaleka po oukumwe otaku dulu okukala eshongo. (1 Ovakorinto 1:11-13; Ovagalati 2:11-14) Onghee hano, okwa ladipika ovaitaveli vakwao vomuRoma a ti: “Kalunga kelididimiko nokehekeleko ne mu kwafe . . . opo mu hambelele Kalunga, Xe yOmwene wetu Jesus Kristus, mwa twa omhango imwe nokanya kamwe akeke.” (Ovaroma 15:5, 6) Kunena, nafye otu na okuhambelela Jehova Kalunga “nokanya kamwe akeke” tu li oshiwana shaye shi li moukumwe. Mbela fye ohatu shi endifeni ngahelipi?

3, 4. (a) Ovakriste ovo va li muRoma okwa li va dja momaputuko a yoolokafana elipi? (b) Ongahelipi Ovakriste vomuRoma va li va dula okulongela Jehova “nokanya kamwe akeke”?

3 Ovakriste vahapu vomuRoma ova li ookaume kaPaulus kopofingo. (Ovaroma 16:3-16) Nonande omaputuko avo okwa li a yoolokafana, Paulus okwa li a tambula ko ovamwaxe aveshe ve li ‘ovaholike vaKalunga.’ Okwa shanga a ti: “Ohandi pandula Kalunga kange muJesus Kristus molweni amushe, osheshi eitavelo leni tali tongwa mounyuni aushe.” Osha yela kutya Ovaroma ova li ve shii okuhopaenenwa meenghedi dihapu. (Ovaroma 1:7, 8; 15:14) Ndele nande ongaho, oilyo yeongalo imwe okwa li i na omataleko a yoolokafana moinima imwe. Molwaashi Ovakriste kunena ova dja momaputuko a yoolokafana, okukonakona omayele aPaulus a nwefwa mo e na sha nanghee omayooloko e na okuungaungwa nao, otashi tu kwafele tu popye “nokanya kamwe akeke.”

4 MuRoma omwa li ovaitaveli Ovajuda naavo ve he fi Ovajuda. (Ovaroma 4:1; 11:13) Osha yela kutya Ovakriste vamwe Ovajuda kava li va efa okudiinina eenghedindjikilile donhumba odo va li hava diinine koshi yOmhango yaMoses, nokuli nonande ova li ve na okukala ve shii kutya eenghedi da tya ngaho kada li da pumbiwa opo va mone exupifo. Mepingafano naasho, Ovakriste vamwe Ovajuda okwa li va dimina kutya eyambo laKristus ole va mangulula komangabeko oo kwa li hava dulika kuo fimbo kwa li inava ninga Ovakriste. Oshidjemo, ova lundulula eenghedi dimwe mokukalamwenyo kwavo. (Ovagalati 4:8-11) Ndele nande ongaho, ngaashi Paulus a popya, aveshe ovo ova li ‘ovaholike vaKalunga.’ Aveshe okwa li tava dulu okuhambelela Kalunga “nokanya kamwe akeke” mokukala ve ninafane oikala yopamadiladilo ya yuka. Nafye kunena ohatu dulu okukala nomataleko a yoolokafana moinima yonhumba, onghee oshiwa okukonakona noukeka nghee Paulus a yelifa efinamhango olo la fimana.—Ovaroma 15:4.

“Tambulafaneni”

5, 6. Omolwashike meongalo lokuRoma mwa li omataleko a yoolokafana?

5 Monhumwafo yaye kOvaroma, Paulus okwa popya shi na sha nonghalo omo omataleko kwa li a yoolokafana. Okwa shanga a ti: “Umwe oku neitavelo, ota dulu okulya aishe, ndele mukwao, ou oshingone, ota li ombidi.” Omolwashike sha li ngaho? Koshi yOmhango yaMoses, ombelela yoshingulu kaya li ina okuliwa. (Ovaroma 14:2; Leviticus 11:7) Ndelenee Omhango oyo kaya li vali tai longo konima eshi Jesus a fya. (Ovaefeso 2:15) Natango, omido nhatu netata konima yefyo laJesus, omwengeli umwe okwa lombwela omuyapostoli Petrus kutya pataleko laKalunga kape na okukala oshikulya osho tashi talika ko sha nyata. (Oilonga 11:7-12) Mokukala noinima oyo momadiladilo, Ovakriste vamwe Ovajuda otashi dulika kwa li ve udite kutya otava dulu okulya ombelela yoshingulu ile okulya oikulya imwe i lili oyo ya li ya dilikwa mOmhango.

6 Ndelenee ediladilo olo lokulya oikulya oyo ya li nale ya talika ko ya nyata otashi dulika kala li la pandika kOvakriste vamwe Ovajuda. Ovakriste ovo kwa li ve na ouxwenge otashi dulika va li va pundukifwa eshi va mona ovamwaxe muKristus Ovajuda tava li oikulya ya tya ngaho. Natango, Ovakriste vamwe ovo ve he fi Ovajuda, ovo eputuko lavo lonale lopalongelokalunga tashi dulika la li li he na omangabeko taa dilike okulya oikulya yonhumba, otashi dulika va li va kuminwa keshe oo ta tu omhata shi na sha noikulya. Doshili, kasha li sha puka ngeenge umwe te lidilike oikulya yonhumba, shimha ashike kwa li ita komangele kutya elidiliko la tya ngaho ola pumbiwa molwexupifo. Ndele omataleko oo a yoolokafana okwa li taa dulu okupendula noupu eemhata meongalo. Ovakriste muRoma ova li va pumbwa okulungama opo omayooloko a tya ngaho e he va imbe okuhambelela Kalunga “nokanya kamwe akeke.”

7. Omataleko a yoolokafana elipi a li po shi na sha nokudiinina efiku le likalekelwa moshivike keshe?

7 Paulus okwa yandja oshihopaenenwa oshitivali a ti: “Umwe e wete efiku limwe li dule likwao, ndele mukwao oha tale omafiku aeshe a fafana.” (Ovaroma 14:5a) Koshi yOmhango yaMoses, omunhu ka li e na okulonga mEshabata. Nokuli nokweenda mefiku olo okwa li kwa ngabekwa neenghono. (Exodus 20:8-10; Mateus 24:20; Oilonga 1:12) Ndele eshi Omhango ya xulifwa po, omangabeko oo kaa li vali taa ti sha. Ndele nande ongaho, Ovakriste vamwe Ovajuda otashi dulika kwa li ve udite inava manguluka okulonga sha ile okweenda oshinano shile mefiku olo kwa li nale la talika ko liyapuki. Nokuli nokonima eshi va ninga Ovakriste, otashi dulika efiku olo etiheyali va li ve li likalekela ashike omalalakano opamhepo, nonande pataleko laKalunga, Eshabata kala li tali ti sha vali. Mbela ova li va puka eshi va ninga ngaho? Hasho, shimha ashike kwa li itava komangele kutya okudiinina Eshabata oku li oshiteelelwa shaKalunga. Onghee hano, omolwokuyavelela omaliudo ovamwaxe Ovakriste, Paulus okwa shanga a ti: “Keshe umwe na kale a pama momayele aye.”—Ovaroma 14:5b.

8. Nonande ova li ve na okuyavelela omaliudo oovakwao, oshike osho Ovakriste muRoma va li ve he na okuninga?

8 Nonande Paulus okwa li a ladipika pahole ovamwaxe ve lididimikile ovo va li tava kondjo noinima i na sha neliudo, okwa hanyena sha kwata moiti ovo va li tava kendabala okufininika ovaitaveli vakwao va dulike kOmhango yaMoses i li oshiteelelwa shokumona exupifo. Pashihopaenenwa, lwomo 61 O.P., Paulus okwa shangela Ovakriste Ovajuda embo lOvaheberi, onhumwafo i na eenghono oyo tai yelifa nawanawa kutya okudulika kOmhango yaMoses kaku na vali eshi taku ti, molwaashi Ovakriste ove na eteelelo la denga mbada olo la kanghamena kekuliloyambo laJesus.—Ovagalati 5:1-12; Titus 1:10, 11; Ovaheberi 10:1-17.

9, 10. Ovakriste ove na okuhenuka shike? Shi yelifa.

9 Ngaashi twe shi mona, Paulus okwa li ta tomhafana kutya okuninga omahoololo a yoolokafana inaku pumbwa okutula moshiponga oukumwe ngeenge kape na okunyona po filufilu omafinamhango opaKriste. Onghee hano, Paulus okwa pula Ovakriste ovo ve na omaliudo inaa kola a ti: “Oto tokolele shike omumwaxo?” Nokwa pula ovo va pama (ovo omaliudo avo tashi dulika e va pitika va lye oikulya yonhumba oyo ya li ya dilikwa okuliwa koshi yOmhango ile va li hava longo oilonga yakwalukeshe mEshabata) a ti: “Oshike ho dini omumwaxo?” (Ovaroma 14:10) Paulus okwa li a hala okutya Ovakriste ovo ve na omaliudo inaa kola kave na okutokola ovamwaxe ovo ve na etaleko la mbwalangadja. Ndele nOvakriste ovo va pama kave na okudina vakwao ovo omaliudo avo e na ounghundi natango moinima yonhumba. Aveshe ove na okufimaneka omalinyengotomheno avakwao a yuka, nokave na ‘okulidiladilila kombada yaashi she va yeleka.’—Ovaroma 12:3, 18.

10 Paulus okwa yelifa etaleko olo li li pandjele monghedi ei a ti: “Ou ha li, ina dina ou iha li, naau iha li, ina tokola ou ha li, osheshi Kalunga okwe mu tambula.” Natango okwa ti: “Kristus e mu tambula okufimanekifa Kalunga.” Molwaashi aveshe ovo ve na omaliudo a pama naavo ve na inaa kola otava tambulwa ko kuKalunga nokuKristus, nafye otu na okukala nomitima da mbwalangadja ‘nokutambulafana.’ (Ovaroma 14:3; 15:7) Olyelye ta dulu okutwifa omhata oshinima osho?

Ohole youmwainafana otai eta oukumwe kunena

11. Onghalo ye likalekelwa ilipi ya li po pefimbo laPaulus?

11 Monhumwafo yaye kOvaroma, Paulus okwa li ta popi shi na sha nonghalo ye likalekelwa. Jehova okwa li opo ashike a xulifa po ehangano limwe nokudika po limwe lipe. Vamwe ova li ve wete shidjuu okutambula ko ehangano lipe. Kunena kape na onghalo ya fa naanaa oyo, ndele oinima ya yukila oko otai dulu okuholoka omafimbo amwe.

12, 13. Eenghalo dimwe dilipi omo Ovakriste kunena tava dulu okuyavelela omaliudo ovamwaxe?

12 Pashihopaenenwa, omukainhu Omukriste otashi dulika a li melongelokalunga olo hali divilike omidjalo neholokepo li li paunafangwa. Konima eshi a tambula ko oshili, otashi dulika shi kale shidjuu kuye okutambula ko ediladilo olo kutya inashi dilikwa okudjala opo tashi wapalele, oikutu i li pandjele noi na omaluvala ile okuliwapeka moshipala ku li pandjele. Molwaashi kape na omafinamhango Ombibeli taa nyonwa, itashi ka kala sha yuka nande okuumwe womufye a kendabale okutomha omukainhu Omukriste oo a nyone po eliudo laye. Ndele naye oku shi shii kutya ke na okukembaula ovakainhu Ovakriste vakwao, ovo omaliudo avo tae va pitike va longife oinima ya tya ngaho.

13 Diladila koshihopaenenwa shimwe vali. Omulumenhu Omukriste otashi dulika a kulila meputuko omo okunwa oalkoholi inaku tambulwa ko. Konima yokumona eshiivo loshili, okwe li honga etaleko lOmbibeli kutya omaviinyu oku li oshali ya dja kuKalunga notaa dulu okulongifwa pandjele. (Epsalme 104:15) Omulumenhu oo okwa tambula ko etaleko olo. Ndelenee omolweputuko laye, okwa hoolola okulidilika filufilu oalkoholi, ndele iha kembaula vamwe ovo tave i longifa pandjele. Kungaha, ota tula moilonga eendjovo daPaulus odo tadi ti: “Tu lalakaneni . . . eshi tashi hapupalifa ombili netungafano.”—Ovaroma 14:19.

14. Omeenghalo dilipi Ovakriste tava dulu okutula moilonga eityo lolela lomayele aPaulus kOvaroma?

14 Eenghalo dikwao ohadi holoka odo tadi pula okutula moilonga eityo lolela lomayele aPaulus kOvaroma. Eongalo lopaKriste ola fikama po movanhu vahapu, nove na ohokwe moinima ya yoolokafana. Onghee hano otashi dulika va ninge omahoololo a yoolokafana—pashihopaenenwa, ngeenge tashi uya pomidjalo neliwapeko. Doshili, Ombibeli otai yandje omafinamhango a yela oo Ovakriste aveshe vashili ve na okudulika kuo. Kape na umwe womufye oo e na okudjala oikutu nokuwapeka eexwiki daye monghedi oyo tai limbililike ile ihe li pandjele notai tu didilikifa twa fa hatu endafana novanhu vomounyuni ovo ve na oikala itai pandika. (1 Johannes 2:15-17) Ovakriste ohava dimbuluka kutya efimbo alishe, nokuli nongeenge ve li pefimbo lefudepo, ove li ovakalele tava kalele po Omupangeli weshito alishe. (Jesaja 43:10; Johannes 17:16; 1 Timoteus 2:9, 10) Ndele moinima ihapu Ovakriste otava dulu okuninga omahoololo a yoolokafana mahapu taa tambulwa ko.a

Henuka okupundukifa vamwe

15. Onaini Omukriste ta ka henuka okuninga oshinima shonhumba omolwouwa wovamwaxe, nonande oku na oufemba woku shi ninga?

15 Ope na natango efinamhango limwe la fimana olo Paulus a yukifa elitulemo letu kulo momayele aye kOvakriste muRoma. Omafimbo amwe, Omukriste oo e na eliudo la deulwa nawa otashi dulika a tokole okuhaninga oshinima shonhumba nonande inashi puka oku shi ninga. Omolwashike mbela? Molwaashi oku wete kutya okukatuka onghatu ya tya ngaho otaku dulu okuyahameka vamwe. Monghalo ya tya ngaho otu na okuninga po shike? Paulus okwa ti: “Oshiwa okukala iho li ombelela noiho nu omaviinyu, ndele ho lidilike keshe eshi tashi tondifa omumwaxo, tashi mu pundukifa ile tashi mu fifa oungone.” (Ovaroma 14:14, 20, 21) Kungaha, “fye ava twa pama, otwa pewa tu humbate oungone waava inava pama, fye tu ha kale nokuliwapalela fye vene. Keshe womufye na wapalele mukwao oku mu yakula mouwa opo a tungwe.” (Ovaroma 15:1, 2) Ngeenge eliudo lOmukriste mukwetu otashi dulika li yahamekwe kwaasho hatu ningi, ohole youmwainafana otai ke tu linyengifa tu kale hatu yavelele nokuhenuka okuninga oinima oyo tai pundukifa. Oshihopaenenwa sha yukila oko, otashi dulika shi kale shi na sha nelongifo loalkoholi. Omukriste okwa pitikwa a nwe omaviinyu pandjele. Ndele ngeenge oku shi ninga kwaye otaku pundukifa kaume kaye, ita ka komangela ashike kutya oku na oufemba wokunwa.

16. Ongahelipi hatu dulu okuyavelela ovo ve li moshitukulwa shetu?

16 Efinamhango olo otali dulu yo okutulwa moilonga shi na sha nokuungaunga kwetu naavo ve li pondje yeongalo lopaKriste. Pashihopaenenwa, otashi dulika ohatu kala moshitukulwa omo elongelokalunga olo la tambulwa ko kuvahapu hali hongo oilyo yalo i tale ko efiku limwe moshivike li li efiku lokufuda po. Opo tu ha pundukife ovashiinda shetu moshinima osho notu ha etife po oinima oyo tai dulu okuya moshipala oilonga yeudifo, ohatu ka kendabala ngaashi tashi dulika okuhenuka okuninga oshinima keshe mefiku olo osho tashi ka nyemateka ovashiinda shetu. Monghalo vali imwe, Omukriste oshipuna otashi dulika a ye a ka longe oko ku na omhumbwe inene noku na ovanhu va hepa. Otashi dulika a hoolole okuyavelela ovanhu vomoshitukulwa osho mokudjala paunafangwa ile mokukaleka onghalamwenyo yaye i li paunafangwa nonande oku na oimaliwa ihapu.

17. Omolwashike shi li pandunge okuyavelela vamwe ngeenge hatu ningi omahoololo onhumba?

17 Mbela oshi li ngoo pandunge okuteelela ovo ‘va pama’ va ninge omalunduluko a tya ngaho? Diladila kefaneko eli: Fimbo hatu shingi kondjila ya kula, otu wete ounona vonhumba tava ende va yuka unene mopate komesho yetu. Mbela ohatu ka twikila okushingila ponhapo yopombada oyo ya ufwa molwaashi ashike tu na oufemba wopaveta oku shi ninga? Hasho, ohatu ka shunifa onhapo yetu pedu opo tu henuke okweetela ounona ovo oshiponga. Omafimbo amwe, ohatu kala twa pumbwa okukala nehalo la faafana lokuyavelela ovaitaveli vakwetu ile ovanhu vakwetu. Otashi dulika hatu ningi oshinima shonhumba osho tu na oufemba lelalela woku shi ninga. Kape na omafinamhango Ombibeli taa nyonwa. Ndelenee ngeenge otashi nyemateke ile otashi yahameke ovo ve na omaliudo inaa kola, ohole yopaKriste otai ke tu linyengifa tu katuke nelungi. (Ovaroma 14:13, 15) Okukaleka po oukumwe nokuxumifa komesho oinima yOuhamba osha fimana unene shi dulife okuninga oinima molwaashi tu na oufemba oku i ninga.

18, 19. (a) Mokuyavelela vamwe, ongahelipi hatu landula oshihopaenenwa shaJesus? (b) Omushike atusheni hatu katuka metwokumwe filufilu, noshike tashi ka kundafanwa moshitukulwa tashi landula?

18 Ngeenge ohatu ningi ngaho, ohatu landula oshihopaenenwa osho shiwa elela. Paulus okwa ti: “NaKristus yo ine liwapalela Ye mwene, ndelenee ongaashi pa shangwa: Omasheko aava have ku sheke a wila nge.” Jesus okwa li e na ehalo okuyamba po omwenyo waye omolwetu. Doshili, nafye otu na ehalo okweefa po omaufemba etu amwe ngeenge osho otashi kwafele ovo “inava pama” va hambelele Kalunga moukumwe nafye. Doshili, okukala noikala yokutambula ko nokulididimikila Ovakriste ovo ve na omaliudo inaa kola—ile okuhenuka owina okuninga oinima oyo tai pundukifa nokuhakomangela shi na sha nomaufemba etu—otashi ulike kutya otu na ‘omadiladilo aKristus Jesus.’—Ovaroma 15:1-5.

19 Nonande omataleko etu moinima omo omafinamhango opamishangwa itaa nyonwa otashi dulika a kale a yooloka, moinima i na sha nelongelokalunga, ohatu katuka metwokumwe filufilu. (1 Ovakorinto 1:10) Pashihopaenenwa, oukumwe wa tya ngaho ou liwetikile melinyengo letu shi na sha naavo hava pataneke elongelokalunga lashili. Eendjovo daKalunga otadi ifana ovapataneki va tya ngaho vamwe ve lili, notadi tu londwele tu lungame ‘ondaka yavamwe ve lili.’ (Johannes 10:5) Ongahelipi hatu dulu okumona mo vamwe ve lili va tya ngaho? Mbela otu na okulinyenga ngahelipi shi na sha navo? Omapulo oo otaa ka kundafanwa moshitukulwa tashi landula.

[Omashangelo opedu]

a Ounona vanini ohava ningilwa omatokolo kovadali vavo ngeenge tashi uya pomidjalo.

Oto nyamukula ngahelipi?

• Omolwashike okukala nomataleko a yoolokafana moinima yopaumwene itaku tula moshiponga oukumwe?

• Omolwashike fyeni tu li Ovakriste tu na okuyavelela pahole Ovakriste vakwetu?

• Eenghedi dimwe dilipi omo hatu dulu okutula moilonga omayele aPaulus e na sha noukumwe kunena, noshike tashi ke tu linyengifa tu ninge ngaho?

[Efano pepandja 24]

Omayele aPaulus e na sha noukumwe okwa li a fimanenena meongalo

[Efano pepandja 25]

Ovakriste ove li moukumwe nonande ova dja momaputuko a yoolokafana

    Oishangomwa yoshiKwanayama (2000-2025)
    Dja mo
    Loginga mo
    • Oshikwanyama
    • Tuma
    • Omahoololo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Omaufomhango e na sha nelongifo
    • Omilandu di na sha nouyelele wopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loginga mo
    Tuma