ONGULUMAMBO YOKOINTANETA
ONGULUMAMBO
YOKOINTANETA
Oshikwanyama
  • OMBIIBELI
  • OISHANGOMWA
  • OKWOONGALA
  • w01 9/1 ep. 6-11
  • Abraham —oshihopaenenwa sheitavelo

Kape na okavidio

Ombili opa li pe na epuko eshi okavidio taka patuluka.

  • Abraham —oshihopaenenwa sheitavelo
  • Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2001
  • Oupalanyole
  • Ouyelele wa faafana
  • Elombwelo a fiye po Ur
  • Eyeleko leitavelo
  • Okutauluka Eufrat
  • Oweenda mEdu lEudaneko tau tameke
  • ‘Xe yaaveshe ava ve na eitavelo’
    Natu Hopaeneneni Eitavelo Lavo
  • Kala neitavelo la fa laAbraham!
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2001
  • Omolwashike Jehova a lukulula Abram naSarai
    nghalamwenyo yopaKriste noilonga yokuudifa — Okafo kokulongifwa pokwoongala—2020
  • Oshikalimo shembo laGenesis
    Ombiibeli — Etoloko lounyuni mupe lOmishangwa Diyapuki
Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2001
w01 9/1 ep. 6-11

Abraham —oshihopaenenwa sheitavelo

“[Abraham okwa li] xe yaaveshe ava hava itavele.”—OVAROMA 4:11.

OKWA li xekulululwa yoshiwana oshinaenghono, omuprofeti, omunangeshefa nosho yo omukwatelikomesho. Ndelenee, mokati kOvakriste kunena, ota dimbulukiwa nawa omolwoukwatya oo we linyengifa Jehova Kalunga e mu tale ko e li kaume kaye—eitavelo laye ihali tengauka. (Jesaja 41:8; Jakob 2:23) Edina laye olo Abraham, nOmbibeli otai mu ifana “xe yaaveshe ava hava itavele.”—Ovaroma 4:11.

1, 2. (a) Ongahelipi Abraham ta dimbulukiwa mokati kOvakriste vashili kunena? (b) Omolwashike Abraham a ifanwa “xe yaaveshe ava hava itavele”?

2 Mbela ovalumenhu ovo va li ko komesho yaAbraham, ngaashi Abel, Henok nosho yo Noa, ova ulika tuu eitavelo? Heeno, ndelenee ehangano ola li la ningwa naAbraham okunangeka noupuna oiwana aishe kedu. (Genesis 22:18) Hano okwa li a ninga xe yopafaneko yaaveshe ovo tava tula eitavelo mOludalo la udanekwa. (Ovagalati 3:8, 9) Mondunge imwe, Abraham ota dulu okutalika ko e li tate yetu, shaashi eitavelo laye oli li oshihopaenenwa osho shi na okuhopaenenwa. Onghalamwenyo yaye aishe otai dulu okutalwa ko ngaashi euliko leitavelo, osheshi oya li iyadi omayeleko. Doshili, nale fimbo Abraham ina shakeneka osho tashi dulu okutiwa eyeleko linenenene leitavelo laye—elombwelo lokuyamba po omona waye Isak—Abraham okwa ulika eitavelo laye momayeleko mahapu ndele kae fi madjuu unene. (Genesis 22:1, 2) Paife natu konakoneni amwe omomayeleko aa otete eitavelo nokumona kutya oilihongomwa ilipi taa dulu oku tu honga kunena.

Elombwelo a fiye po Ur

3. Ombibeli otai tu lombwele shike kombinga yeputuko laAbram?

3 Ombibeli otai tu shiivifile Abram (oo konima a ka shiivika e li Abraham) muGenesis 11:26, oo ta ti: “Omido daTera eshi da li 70, okwa dala Abram, Nahor naHaran.” Abraham okwa li oludalo lomutilikalunga Sem. (Genesis 11:10-24) PaGenesis 11:31, Abram okwa kala noukwaneumbo waye “muUr shOvakaldi,” shiyadi oupuna, oshilando osho sha li nale koushilo womulonga waEufrat.a Onghee hano, ina kula e li omweendauli oo ha kala meetenda ndelenee okwa li omukalimo womoshilando monhele omo mwa li ehepuluko. Oipindi ya dja koilongo okwa li ya dula okulandwa meenhele domalandifilo daUr. Omwa li mu na omaumbo mahapu makula e na eenduda 14. Momaumbo aa omwa li yo mu na eepomba domeva.

4. (a) Omashongo elipi Ur sha yandja kovalongeli vaKalunga kashili? (b) Oshike sha kwafela Abram a kale a itavele muJehova?

4 Nonande Ur osha li shi na omauwa opamaliko, osha yandja eshongo la kwata moiti kukeshe oo kwa li a hala okulongela Kalunga kashili. Osha li oshilando shiyadi elongelo loikalunga noidila. Doshili, edu lasho ola li la didilikwa koshungo tai fimaneke oshikalunga shohani Nanna. Kape na omalimbililo Abram okwa li koshi yomafininiko mahapu okukufa ombinga momailikano aa mai, tashi dulika a kwatela mo omafininiko okudja kovakwanedimo vaye vamwe. Pamifyuululwakalo dOshijuda, xe yaAbram, Tera, naye okwa li omuningi woikalunga. (Josua 24:2, 14, 15) Kutya nee oshike, Abram ina kufa ombinga meilikano loipupulu la xutuka. Xekulululwa omukulupe Sem okwa li e na omwenyo natango nokape na omalimbililo okwa lombwela vamwe eshiivo laye laKalunga kashili. Oshidjemo, Abram okwa tula eitavelo muJehova, ndele hamuNanna!—Ovagalati 3:6.

Eyeleko leitavelo

5. Elombwelo neudaneko lashike Kalunga a yandja kuAbram fimbo a li natango muUr?

5 Eitavelo laAbram okwa li tali ka yelekwa. Kalunga okwe mu lihololela nokwe mu lombwela ta ti: “Fikama, dja mo moshilongo sheni nomepata leni nomeumbo laxo, u ye koshilongo eshi handi shi ku ulikile. Ndele Ame ohandi ku ningi oshiwana shinene, ndele handi ku nangeke noupuna ndee handi ku ningile edina linene, ndee ove to ka kala omunangeki noupuna. Ndee Ame ohandi ka nangeka noupuna ava have ku nangeke noupuna, ndee handi ka finga ou te ku fingi. Ndee omapata aeshe kombada yedu otaa nangekwa noupuna muove.”—Genesis 12:1-3; Oilonga 7:2, 3.

6. Omolwashike sha pula Abram eitavelo lashili a fiye po Ur?

6 Abram okwa li a kulupa noku he na ounona. Ongahelipi ta dulu okuninga po “oshiwana shinene”? Ndelenee kedu olo a li a lombwelwa a ye ola li peni? Kalunga ka li e mu lombwela pefimbo olo. Hano osha li sha pula eitavelo lashili kuAbram a fiye po Ur shi na oupuna nosho yo ehepuluko. Embo Family, Love and the Bible ola popya kombinga yomafimbo onale tali ti: “Ehandukilo lidjuu olo la li hali dulu okupewa oshilyo shoukwaneumbo osho shi na etimba la kwata moiti ola li oku mu taataa, oku mu kufa ‘oukwashilyo’ waye woukwaneumbo. . . . Eshi omolwaashi osha li euliko likumwifa leduliko li he na omalimbililo nosho yo okulineekela muKalunga eshi Abraham konima a ifanwa kuKalunga, a fiye po ovakwanedimo vaye, ndele hashilongo ashike shavo.”

7. Ongahelipi Ovakriste kunena tava dulu okushakeneka omayeleko ngaashi oo kwa li a shakenekwa kuAbram?

7 Ovakriste kunena otashi dulika va shakeneke omayeleko a faafana. Ngaashi Abram, ohatu dulu okukala tu udite efininiko okupitifa oinima yopamaliko komesho yoinima yopauteokratika. (1 Johannes 2:16) Otashi dulika hatu patanekwa koilyo youkwaneumbo i he fi ovaitaveli, mwa kwatelwa ovakwanedimo ovo va kondwa, ovo tava dulu okukendabala oku tu kokela meendafano inali koshoka. (Mateus 10:34-36; 1 Ovakorinto 5:11-13; 15:33) Kungaha, Abram okwe tu tulila po oshihopaenenwa shiwa. Okwa pitifa komesho oukaume naJehova komesho yakeshe shimwe—nokuli novakwanedimo. Ka li e shii nawa kutya ongahelipi, onaini ile openi omaudaneko aKalunga taa ka wanifilwa. Nande ongaho, ka li e na omalimbililo, okwa kala e lineekela filufilu momaudaneko oo. Kali fi tuu etwomukumo liwa okupitifa Ouhamba komesho mokukalamwenyo kwetu kunena!—Mateus 6:33.

8. Eitavelo laAbram okwa li li na oshidjemo shashike moilyo yaye youkwaneumbo, nOvakriste otava dulu okulihonga mo shike mwaashi?

8 Ongahelipi kombinga yoilyo youkwaneumbo waAbram? Osha yela kutya eitavelo nelineekelo laAbram ola li li na oshidjemo shinene kuvo, osheshi omukainhu waye Sarai nosho yo omutekulu waye ofiye wedina Lot ove linyengifwa va dulike kelombwelo laKalunga nokufiya po Ur. Omumwaina waAbram, Nahor nosho yo vamwe vomoludalo laye konima ova fiya po Ur nokuninga ovakalimo vomuHaran, omo va longela Jehova. (Genesis 24:1-4, 10, 31; 27:43; 29:4, 5) Nokuli naTera okwa dimina okutembuka nomona waye Abram. Kungaha Ombibeli otai ti kutya ye e li omutwe woukwaneumbo, okwa ninga etembu okuyuka kuKanaan. (Genesis 11:31) Nafye yo ihatu hafe mbela omolwokupondola ngeenge twa yandja oundombwedi neyavalo kovakwanedimo vetu?

9. Omalongekido ashike Abram kwa li e na okuninga omolwolweendo laye, nomolwashike eshi tashi dulika sha li sha kwatela mo eliyambo?

9 Fimbo ina tameka olweendo laye, Abram okwa li e na shihapu okuninga. Okwa li e na okulandifa po emona noinima nokulanda eetenda, eengamelo, oikulya nosho yo oilongifo ya pumbiwa. Abram otashi dulika a kanifa oimaliwa mokuninga omalongekido a endelela a tya ngaha, ndelenee okwa li a hafela okudulika kuJehova. Kala li tuu efiku la fimana eshi elilongekido la pwa nosheendo shaAbram sha li sha fikama pondje yomakuma aUr, she lilongekida okuya! Mokushikula ekombo lomulonga waEufrat, osheendo osha enda sha yuka kouningininolundume. Konima yoivike ihapu yolweendo eshi va enda eekilometa 1 000, ova fika moshilando shokolundume laMesopotamia hashi ifanwa Haran, osho sha li onhele omo oyeendo ihapu ya li hai kanghama shito.

10, 11. (a) Omolwashike Abram a kala muHaran oule wefimbo? (b) Eladipiko lilipi tali dulu okuyandjwa kOvakriste ovo tava file oshisho ovadali va kulupa?

10 Abram okwa li a tula muHaran, tashi dulika e shi ninga mokuyavelela xe Tera, oo a kulupa. (Leviticus 19:32) Ovakriste vahapu kunena navo ove na oufembanghenda wokufiloshisho ovakulupe ile ovadali tava vele, navamwe nokuli ove na okuninga omalunduluko onhumba opo va dule oku shi ninga. Ngeenge eshi sha pumbiwa, ava va tya ngaha otava dulu okushilipalekwa kutya omaliyambo avo opahole okwa “wapala moipafi yaKalunga.”—1 Timoteus 5:4.

11 Efimbo ola pita po. “Omido daTera da [li] 205, ndele Tera okwa fila muHaran.” Abram okwa li shili a nyika oluhodi omolwefyo laxe, ndelenee eshi efimbo lokulila eefya la pita, okwa tembuka diva. “Omido daAbram da li 75 eshi a dja muHaran. Ndele Abram okwa kufa Sarai, omwalikadi waye naLot, omona womumwaina, nemona lavo alishe, ve li likongela, novapika ve ve likongela [muHaran], ndele vo va dja mo va ye kedu laKanaan.”—Genesis 11:32; 12:4, 5.

12. Abram okwa ninga shike fimbo a li muHaran?

12 Oshihokwifa okushiiva kutya fimbo va li muHaran, Abram okwe ‘likongela emona.’ Nonande okwa li a efa po omauwa opamaliko opo a fiye po Ur, Abram okwa fiya po Haran e li omulumenhu oshipuna. Osha yela kutya eshi osha li omolwokunangekwa noupuna kuKalunga. (Omuudifi 5:19) Nonande Kalunga ina udanekela oshiwana shaye ashishe oupuna kunena, oku li omuwanifi womaudaneko aye okufiloshisho eemhumbwe daavo tava ‘fiye po omaumbo ile ovamwaxe’ omolwOuhamba. (Markus 10:29, 30) Abram naye okwe ‘likongelele ovapiya.’ Omambo Jerusalem Targum osho yo Chaldee Paraphrase otaa ti kutya Abram okwe ‘lidilululifa’ ovanhu. (Genesis 18:19) Mbela eitavelo loye otali ku linyengifa u popye novashiinda shoye, ovalongi pamwe naave ile ovanafikola vakweni? Ponhele yokukalelela muHaran nokudimbwa elombwelo laKalunga, Abram okwa longifa efimbo laye okuninga shihapu. Ndelenee paife efimbo laye okukala oko ola xula po. “Ope nee Abram okwa fikama ngaashi Omwene e mu lombwela.”—Genesis 12:4.

Okutauluka Eufrat

13. Abram okwa tauluka omulonga waEufrat naini, noshiningwanima eshi otashi faneke shike?

13 Natango Abram okwa li e na okweenda. Osheendo shaye osha fiya po Haran nosha yuka kouninginino, tashi ende eekilometa hanga 90. Otashi dulika Abram kwa li a tula ponhele yonhumba pomataulukilo aEufrat okudja kondingandinga yomalandifilo onale aKarkemis. Ei oya li onhele opo oyeendo ihapu ya tauluka.b Omefimbo lilipi osheendo shaAbram sha tauluka omulonga? Ombibeli otai ulike kutya ola ningwa meedula 430 komesho yEtembu lOvajuda okudja muEgipti mo 14 aNisan 1513 K.O.P. Exodus 12:41 ota ti: ‘Ndele omido 430 eshi da pita, mefiku tuu olo, omatanga ovakwaita vOmwene a dja mo moshilongo shaEgipti.’ Otashi dulika, ehangano olo la ningwa naAbram ola wanifwa mo 14 aNisan 1943 K.O.P., eshi Abram a kala neduliko nokwa tauluka Eufrat.

14. (a) Abram okwa li ta dulu okumona shike nomesho aye eitavelo? (b) Omondunge ilipi oshiwana shaKalunga kunena sha nangekwa noupuna shi dule Abram?

14 Abram okwa fiya po oshilando shiyamba. Ndelenee, pefimbo opo okwa li ta dulu okumona “oshilando shinya shi nomakanghameno a pama,” epangelo louyuki olo tali pangele ovanhu. (Ovaheberi 11:10) Heeno, nande okwa li e na ouyelele wa ngabekwa, Abram okwa tameka okuuda ko enenediladilo lelalakano laKalunga lokukulila ovanhu tava fi. Kunena, otwa nangekwa noupuna tu kale neshiivo la tamunuka mo lomalalakano aKalunga tu dule Abram. (Omayeletumbulo 4:18) “Oshilando” ile epangelo lOuhamba, olo Abram a li a teelela paife oloshili—la dikwa po meulu okudja 1914. Onghee hano, mbela itatu dulu okulinyengifwa tu longe oilonga yeitavelo nokulineekela muJehova?

Oweenda mEdu lEudaneko tau tameke

15, 16. (a) Omolwashike Abram kwa li a pumbwa ouladi okutungila Jehova oaltari? (b) Ongahelipi Ovakriste kunena tava dulu okukala ve na ouladi ngaashi Abram?

15 Genesis 12:5, 6 ote tu lombwele ta ti: “Ndele va fika kedu laKanaan. Ndele Abram okwa enda moshilongo fiyo konhele yaSikem, fiyo koshundungila shaMore.” Sikem osha li eekilometa 50 kolundume laJerusalem nosha li mefilu la lyata olo la hokololwa kutya ola li “oparadisa yedu liyapuki.” Nonande ongaho, “mefimbo linya Ovakanaan va kala medu olo.” Molwaashi Ovakanaan ova li va nyonauka paenghedi, Abram okwa li e na okumona oixuna a amene oukwaneumbo waye kenwefemo lavo la nyonauka.—Exodus 34:11-16.

16 Oshikando oshitivali, “Omwene okwe lihololela Abram ndee ta ti: Edu eli handi ke li yandja koludalo loye.” Kashi hafifa tuu! Doshili, Abram okwa li e na okukala neitavelo okuhafela oshinima osho tashi ka hafelwa ashike koludalo laye lomonakwiiwa. Nonande ongaho, Abram okwe linyenga ‘mokutungila Omwene oaltari, ou e mu lihololela.’ (Genesis 12:7) Omuhongwanhu umwe wOmbibeli okwa ti: “Okutunga oaltari moshilongo osha li shili onghedi yopambelewa oku shi nangala pakanghameno loufemba wa amenwa okuulika eitavelo laye.” Okutunga oaltari ya tya ngaha osha li yo oshilonga shouladi. Pe he na omalimbililo, oaltari ei konima oya li oludi lehangano lOmhango, i na omamanya opaushitwe (inaa hongwa). (Exodus 20:24, 25) Otai ka kala ya yooloka filufilu momutungilo keealtari da longifwa kOvakanaan. Kungaha, Abram okwa li omuladi e li omwiilikani waKalunga kashili, Jehova, okuliulika kouyelani nosho yo tashi dulika kokuyahamekwa palutu. Ongahelipi kufye kunena? Mbela vamwe vomufye—unene tuu ovanyasha—ohatu lidimbike okushiivifila ovashiinda ile ovanafikola vakwetu va shiive kutya ohatu longele Jehova? Oshihopaenenwa shaAbram shouladi nashi tu ladipike atushe tu hafele okukala ovapiya vaJehova!

17. Ongahelipi Abram e liulika e li omuudifi wedina laKalunga, naashi otashi dimbulukifa shike Ovakriste kunena?

17 Keshe opo Abram a ya, eilikano laJehova alushe ola kala oshinima shotete. “Okwa fikama nokwa ehena keemhunda dokoushilo waBetel ndele okwa onga onhanda pokati kaBetel mouninginino naAi moushilo, oko a tungila Omwene oaltari ndele a ifana edina lOmwene.” (Genesis 12:8) Outumbulilo wOshiheberi “ifana edina” otau ti yo “hepaulula (udifa) edina.” Kape na omalimbililo, Abram okwa udifa edina laJehova nouladi mokati kovashiinda shaye Ovakanaan. (Genesis 14:22-24) Eshi otashi tu dimbulukifa oshinakuwanifwa shetu shokukala tu na oshitukulwa sha kula ngaashi tashi dulika ‘mokuhepaulula edina laye’ kunena.—Ovaheberi 13:15, OB-1954; Ovaroma 10:10.

18. Ekwatafano laAbram novakalimo vomuKanaan ola li ngahelipi?

18 Abram ina kala muimwe yomeenhele edi efimbo lile. “Ndele Abram okwa enda nokweehena kedu [laNegeb, NW]”—oshitukulwa shi na enota shokolundume leemhunda daJuda. (Genesis 12:9) Mokukala ta xumu komesho nokuliulika e li omwiilikani waJehova moshitukulwa keshe shipe, Abram novakwaneumbo vaye ‘ove lihepaulula nokutya, ovo ovanailongo novaenda kombanda yedu eli.’ (Ovaheberi 11:13) Alushe ove likelela okupanga oukaume novashiinda shavo ovapaani. Sha faafana, Ovakriste kunena ove na okukala ve he “fi oshitukulwa shounyuni.” (Johannes 17:16, NW) Nonande otu li ovanambili notu na omikalo novashiinda shetu naavo hatu longo pamwe navo, otwa lungama tu ha hekelwe melihumbato olo tali ulike omhepo younyuni we liteeka Kalunga.—Ovaefeso 2:2, 3.

19. (a) Omolwashike onghalamwenyo yokutembauka ya li idjuu kuAbram naSarai? (b) Omashongo taa tilifa elipi kwa li tae uya kuAbram?

19 Inatu dimbwa kutya okwiikilila omaudjuu onghalamwenyo yokutembauka kakwa li taku dulu okukala kupu kuAbram ile kuSarai. Ova lya oikulya ya dja moufita wavo ponhele yoikulya ya landwa meenhele domalandifilo domuUr da li di yadi oinima; ova kala meetenda ponhele yeumbo la tungwa nawa. (Ovaheberi 11:9) Onghalamwenyo yaAbram oya li iyadi oilonga; okwa li e na shihapu okulonga mokuunganeka oufita waye nosho yo ovapiya vaye. Kape na omalimbililo Sarai okwa unganeka oinakuwanifwa yopandjikilile oyo ya ningwa kovakainhu veputuko olo: okulunga oufila, okuteleka omboloto, okuhodila eengodi nosho yo okuhondja oikutu. (Genesis 18:6, 7; 2 Eehamba 23:7; Omayeletumbulo 31:19; Hesekiel 13:18) Nande ongaho, omayeleko mape okwa li e li pokuuya. Diva Abram nosho yo ovakwaneumbo vaye ova li tava ka taalelwa konghalo oyo tai tula eemwenyo davo monghuwo i nonghambe! Mbela eitavelo laAbram ola li tali ka kala la pama opo a pondole omashongo aa?

[Omashangelo opedu]

a Nonande Eufrat paife otau kunguluka hanga eekilometa 16 kouninginino ponhele opo pa li Ur shonale, oumbangi otau ulike kutya momafimbo onale omulonga owa kunguluka ashike kouninginino woshilando. Onghee hano, Abram konima okwa popiwa a fa ta di “kombinga inya yomulonga [waEufrat].”—Josua 24:3.

b Omafelemudo mahapu konima yaasho, ohamba yaAssiria Ashurnasirpal omutivali oya longifa omandangalati okukaama momeva i tauluke omulonga waEufrat popepi naKarkemis. Kutya nee Abram okwa li e na yo okuninga ngaho ile okwa tauluka pamwe nongudu yaye mokweenda momeva, Ombibeli itai shi popi.

[Efano pepandja 7]

Osha pula eitavelo kuAbram okufiya po onghalo iwa oyo Ur sha yandja

[Efano pepandja 8]

OLWEENDO LAABRAM

[Efano pepandja 8]

Efuta Linene

[Efano pepandja 8]

Karkemis

[Efano pepandja 8]

Haran

[Efano pepandja 8]

KANAAN

[Efano pepandja 8]

Based on a map copyrighted by Pictorial Archive (Near Eastern History) Est. and Survey of Israel

[Efano pepandja 8]

Ur

[Efano pepandja 10]

Mokukala meetenda, Abram nosho yo ovaneumbo vaye ‘ove lihepaulula nokutya, ovo ovanailongo novaenda’

[Efano pepandja 11]

Owa koneka tuu?

• Omolwashike Abram a ifanwa “xe yaaveshe ava hava itavele”?

• Omolwashike sha pula eitavelo kuAbram okufiya po Ur shOvakaldea?

• Ongahelipi Abram a ulika kutya okwa li a pitifa komesho eilikano laJehova?

    Oishangomwa yoshiKwanayama (2000-2025)
    Dja mo
    Loginga mo
    • Oshikwanyama
    • Tuma
    • Omahoololo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Omaufomhango e na sha nelongifo
    • Omilandu di na sha nouyelele wopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loginga mo
    Tuma