‘Kaleni mwa fimaneka ovo hava longo noudiinini mokati keni’
‘Kaleni mwa fimaneka ava hava longo noudiinini, mokati keni, ndele have mu kwatele komesho mOmwene nohave mu pukulula.’ — 1 TES. 5:12, yelekanifa no-NW.
1, 2. (a) Eongalo lomuTessalonika ola li monghalo ya tya ngahelipi eshi Paulus a li e li shangela onhumwafo yaye yotete? (b) Paulus okwa li a ladipika Ovatessaloniki va ninge shike?
KALA nee ngeno wa fa u liwete u li oshilyo sheongalo lomefelemudo lotete lomuTessalonika olo la li limwe lomomaongalo oo a li a totwa po tetetete muEuropa. Omuyapostoli Paulus okwa li a longifa efimbo lihapu neenghono opo a tunge ovamwaxe vomeongalo olo pamhepo. Otashi dulika a li a nangeka po ovakulunhuongalo opo va kwatele komesho eongalo olo, ngaashi sha li hashi ningwa momaongalo makwao. (Oil. 14:23) Ndele konima ashike eshi eongalo olo la totwa po, Ovajuda ova li va unganeka ongudu yovahangakeni opo i taatae mo Paulus naSilas moshilando osho. Ovakriste ovo va li va fyaala po otashi dulika va li ve udite owike, ile va li va tila nokuli.
2 Onghee hano, oshi shii okuudiwa ko eshi Paulus a li te lipula shi na sha neongalo lomuTessalonika olo opo la li la totwa po konima eshi a li a dja mo moshilando osho. Okwa li a kendabala okushuna ko keongalo olo, ndele ‘Satana okwe mu shilika ko.’ Omolwetomheno olo, okwa li a tuma ko Timoteus opo a ka ladipike eongalo olo. (1 Tes. 2:18; 3:2) Paulus okwa li e linyengifwa a shangele Ovatessaloniki onhumwafo, konima eshi Timoteus a li e mu etela olaporta iwa i na sha neongalo olo. Kakele koinima imwe vali oyo Paulus a li a lombwela Ovatessaloniki monhumwafo oyo, okwa li yo e va ladipika va ‘fimaneke ovo tave va kwatele komesho.’ — Lesha 1 Ovatessaloniki 5:12, 13.
3. Ovakriste vomuTessalonika ova li ve na omatomheno elipi okufimaneka neenghono ovakulunhuongalo vomeongalo lavo?
3 Ovamwatate ovo va li tava kwatele komesho mokati kOvakriste vokuTessalonika kava li ve na owino ngaashi Paulus novaendi pamwe naye, nokava li va pyokoka pamhepo ngaashi ovakulunhuongalo vokuJerusalem. Shimwe vali, eongalo olo kala li nokuli la wanifa omudo okudja eshi la totwa po. Ndele nande ongaho, oilyo yeongalo olo oya li i na omatomheno mawa okupandula ovakulunhuongalo ovo va li hava ‘longo noudiinini nokukwatela komesho’ eongalo nosho yo ‘okupukulula’ ovamwaxe. Onghee hano, ova li natango ve na omatomheno mawa oku va ‘fimaneka noku va hola shili.’ Kakele keladipiko olo, Paulus kwa li yo e va kumaida a ti: “Kalafaneni nombili!” Ngeno owa li meongalo lokuTessalonika, mbela ngeno naave owa kala ngoo wa fimaneka neenghono oilonga oyo ya li ya longwa kovakulunhuongalo? Mbela oho tale ko ngahelipi “eeshali [di li ovanhu, NW]” domeongalo leni odo Kalunga a nangeka po okupitila muKristus? — Ef. 4:8.
Ovakulunhuongalo ‘ohava longo noudiinini’
4, 5. Omolwashike ovakulunhuongalo vopefimbo laPaulus va li hava longo noudiinini opo va honge eongalo, nomolwashike ovakulunhuongalo vokunena navo hava ningi sha faafana?
4 Ongahelipi ovakulunhuongalo vomuTessalonika va kala ‘tava longo noudiinini’ konima eshi Paulus naSilas va tuminwa kuBerea? Nopehe na omalimbililo, ova li va hopaenena Paulus mokulongifa Omishangwa eshi va li tava hongo eongalo. Otashi dulika u lipule to ti: ‘Mbela Ovakriste vokuTessalonika ova li ngoo va lenga Eendjovo daKalunga?’ Kakele kaasho, Ombibeli oya ti kutya Ovaberea ova li ‘ovanaendunge ve dule venya vokuTessalonika, hava konakona momishangwa omafiku aeshe.’ (Oil. 17:11) Ashike Paulus ka li ta faafanifa Ovatessaloniki ovo va li Ovakriste nOvaberea, ponhele yaasho, okwa li ta faafanifa Ovaberea nOvajuda vakwalukeshe vokuTessalonika. Ovo va li va ninga ovaitaveli ova li va ‘tambula ko ondjovo yaKalunga, hangaashi ondjovo yovanhu, ndelenee ongaashi i li shili ondjovo yaKalunga.’ (1 Tes. 2:13) Ovakulunhuongalo ova li va longa noudiinini opo va wanife po omhumbwe yopamhepo yovaitaveli ovo.
5 Kunena, ongudu yomupiya omudiinini nomunaendunge ohai palula oufita waKalunga moku u pa “oikulya pefimbo [la wapala, NW].” (Mat. 24:45) Ovakulunhuongalo vomomaongalo etu navo ohava longo noudiinini opo va palule ovamwaxe tave shi ningi koshi yewiliko lomupiya oo. Oilyo yeongalo otashi dulika i kale i na oishangomwa ihapu oyo ya kanghamena kOmbibeli, notashi dulika yo i na momalaka amwe oinima ngaashi o-Watch Tower Publications Index nosho yo o-Watchtower Library moungalo vokombiyuta hava ifanwa o-CD-ROM. Ndele nande ongaho, opo ovakulunhuongalo va wanife po eemhumbwe dopamhepo dovamwaxe ohava longifa efimbo lihapu okulilongekidila oitukulwa yokwoongala opo va dule oku ka yandja ouyelele oo va pewa monghedi tai hongo. Mbela oho lipula ngoo kutya ovakulunhuongalo ohava longifa naanaa efimbo li fike peni mokulilongekidila oitukulwa yavo oyo hava yandje pokwoongala nosho yo poyoongalele?
6, 7. (a) Ovakulunhuongalo vokuTessalonika ova li va shikula oshihopaenenwa shaPaulus shilipi? (b) Omolwashike tashi dulika shi kale shidjuu kovakulunhuongalo vokunena okushikula oshihopaenenwa shaPaulus?
6 Ovakulunhuongalo vokuTessalonika ova li va dimbuluka oshihopaenenwa shiwa osho Paulus a li e va tulila po shi na sha nokulifa oufita. Paulus ka li ha lifa oufita molwaashi ashike a li e na oshinakuwanifwa shoku shi ninga. Ngaashi sha kundafanwa moshitukulwa sha tetekela, Paulus okwa li ha kala noufita “nombili ngaashi ina omunyamifi ha tekula ouhanana vaye.” (Lesha 1 Ovatesaloniki 2:7, 8.) Okwa li yo nokuli a hala ‘oku u pa omwenyo waye’ nehalo liwa. Onghee hano, ovakulunhuongalo ova li ve na oku mu hopaenena ngeenge tava lifa oufita.
7 Ovafita Ovakriste vokunena navo ohava hopaenene Paulus mokukala ve hole oufita. Eedi dimwe otashi dulika diha kale di na eenghedi diwa nokadi na ombili paushitwe. Ndele nande ongaho, ovakulunhuongalo ove na okukendabala va kale ve na owino opo va dule ‘okumona omaukwatya ado mawa.’ (Omayel. 16:20) Oshoshili kutya molwaashi ovakulunhuongalo inava wanenena, umwe womuvo otashi dulika a kale e wete shidjuu okukala e na etaleko liwa li na sha noshilyo keshe sheongalo. Ndele nande ongaho, ngeenge ota kendabala ngaashi ta dulu okukala omunambili novanhu aveshe, mbela katu na oku mu pandula omolweenghendabala odo ta ningi opo a kale omufita muwa oo ta wilikwa kuKristus?
8, 9. Omeenghedi dimwe dilipi ovakulunhuongalo vokunena ‘hava pashukile eemwenyo detu’?
8 Atusheni otu na omatomheno okukala hatu ‘dulika’ kovakulunhuongalo, molwaashi ‘ohava pashukile eemwenyo detu’ ngaashi Paulus a popya. (Heb. 13:17) Outumbulilo oo otau tu dimbulukifa ovafita voimuna ovo hava yambe po efimbo lavo lokukofa nelalakano opo va amene oufita wavo. Sha faafana, kunena ovakulunhuongalo otashi dulika va yambe po efimbo lavo lokukofa opo va wanife po eemhumbwe daavo vehe na oukolele ile ve na oupyakadi wopamaliudo ile wopamhepo. Pashihopaenenwa, ovamwatate ovo ve li mOkomitiye yOkukwatafana nOipangelo ohava pendulwa meemhofi opo va ka kwafele ovo va pumbwa ekwafo lopaunamiti lopaulumomhumbwe. Onghee hano, ihatu pandula tuu ekwafo olo have tu pe ngeenge tu li meenghalo da tya ngaho!
9 Ovakulunhuongalo ovo ve li oilyo yOkomitiye yOkutunga yomOshitukulwa nosho yo yeekomitiye odo hadi ungaunga noikwafa ohava longo noudiinini opo va kwafele ovamwaxe. Onghee hano, otwa wana oku va yambidida nomutima aushe. Diladila kombinga yeenghendabala dokuyandja oikwafa odo da li da ningwa konima eshi oshikungulu shinene shomhepo hashi ifanwa Nargis sha li sha denga Myanmar mo 2008. Ongudu yovamwatate ovo hava yandje oikwafa oya li ya tavakana moshitukulwa osho sha li sha dengwa neenghono koshikungulu, omo mwa li mu yadi omidimba dovanhu da kangavala, opo va ye koshitukulwa shedina Irrawaddy Delta va ka kwafele ovamwatate vokeongalo laBothingone. Eshi ovamwatate vomoshitukulwa osho va li va mona kutya omumwatate oo a li nale omupashukilishikandjo wavo okwa li mokati kongudu yotete oyo ya li ye uya okuyandja oikwafa, ova li va ingida tava ti: “Taleni omupashukilishikandjo wetu! Jehova okwe tu xupifa!” Oho pandula ngoo ovakulunhuongalo eshi hava longo noudiinini omutenya noufiku? Ovakulunhuongalo vamwe ova nangekwa po va kale tava longo meekomitiye de likalekelwa opo va ungaunge nomaupyakadi a kwata moiti e na sha noinima yopamhangu. Nonande ovakulunhuongalo va tya ngaho ihava kala tave litadele osho va pondola, ovo va mona ouwa omolwekwafo lavo ohave va pandula neenghono. — Mat. 6:2-4.
10. Oilonga ilipi inai shiivika naanaa oyo hai longwa kovakulunhuongalo?
10 Ovakulunhuongalo vahapu vokunena ohava ungaunga yo noikwambapila. Pashihopaenenwa, omuunganeki wolutu lovakulunhuongalo oha ningi omalandulafano e na sha nokwoongala kwokoshivike. Hamushanga weongalo oha ungaunga neelaporta dokomwedi nosho yo dokomudo di na sha noilonga yomomapya. Omupashukili wofikola oha konakona elandulafano lofikola noukeka. Ovakulunhuongalo vamwe ohava konakona alushe omambo omavalulo oimaliwa yeongalo konima yeemwedi nhatu. Ovakulunhuongalo ohava lesha yo eenhumwafo odo da dja koshitaimbelewa nohava tula moilonga omayele oo hae va kwafele va kaleke po “oukumwe womeitavelo.” (Ef. 4:3, 13) Onghee hano, omolweenghendabala dokulonga noudiinini dovakulunhuongalo da tya ngaho, ‘keshe shimwe ohashi ningwa palandulafano nomonghedi iwa.’ — 1 Kor. 14:40, OB-1986.
Ovakulunhuongalo ‘ohave mu kwatele komesho’
11, 12. Oolyelye hava kwatele komesho meongalo, naasho osha kwatela mo shike?
11 Paulus okwa popya shi na sha novakulunhuongalo vokuTessalonika ovo va li hava longo noudiinini a ti kutya ova li ‘hava kwatele komesho’ eongalo. Melaka lopehovelo, outumbulilo “have mu kwatele komesho,” ile tu tye, “have mu pashukile,” otau yandje eityo lokukala “ofika komesho,” ile “lokuwilika nokupitila vamwe komesho.” (1 Tes. 5:12, yelekanifa no-NW) Paulus okwa ti yo kutya ovakulunhuongalo ovo ova li “hava longo noudiinini.” Pomhito oyo ka li ashike ta popi shi na sha “nomupashukili omuunganeki,” ndele okwa li yo ta popi kombinga yovakulunhuongalo aveshe. Kunena, ovakulunhuongalo vahapu ohava fikama komesho yeongalo eshi tava kwatele komesho okwoongala. Elunduluko olo la ningwa po efimbo opo la di ko li na sha nedina “omuunganeki wolutu lovakulunhuongalo” otali tu kwafele tu kale twa tala ko ovakulunhuongalo aveshe kutya ove li oilyo yolutu limwe olo la hangana.
12 ‘Okukwatela komesho’ eongalo okwa kwatela mo shihapu shihe ashike okuhonga. Mu 1 Timoteus 3:4 omwa longifwa yo outumbulilo oo u na eityo la yukila oko. Paulus okwa ti kutya omupashukili oku na okukala omunhu oo “e shii okupangela nawa eumbo laye mwene, ndee ta tekula nawa ounona vaye neenghedi da fimana meduliko.” Osha yela kutya outumbulilo oo wa tolokwa “okupangela nawa” inau kwatela mo ashike okuhonga ounona, ndele owa kwatela mo yo okukwatela komesho oukwaneumbo ‘nokutekula nawa ounona neenghedi da fimana meduliko.’ Doshili, ovakulunhuongalo ohava kwatele komesho meongalo nohava kwafele aveshe meongalo va kale hava dulika kuJehova. — 1 Tim. 3:5.
13. Omolwashike tashi dulika shi pule efimbo opo olutu lovakulunhuongalo li ninge etokolo lonhumba pokwoongala kwalo?
13 Opo ovakulunhuongalo va dule okupashukila nawa oufita, ohava kundafana shi na sha nanghee ve na okuwanifa po eemhumbwe deongalo. Oshoshili kutya otashi dulika shi kale ngeno sha wana ngeenge omukulunhuongalo umwe oye aeke ha ningi omatokolo aeshe, ndelenee olutu lovakulunhuongalo vokunena oli na okushikula oshihopaenenwa sholutuwiliki lomefelemudo lotete mokukala hali kundafana oinima la manguluka nokukendabala li wilikwe kOmishangwa. Osho ohali shi ningi nelalakano lokutula moilonga omafinamhango Ombibeli opo li wanife po eemhumbwe deongalo. Olutu lovakulunhuongalo ohali pondola ashike ngeenge omukulunhuongalo keshe e lilongekidila nawa okwoongala kwovakulunhuongalo, a konakona Omishangwa noha shikula omalombwelo oo haa di kongudu yomupiya omudiinini nomunaendunge. Oshoshili kutya ohashi pula efimbo okuninga ngaho. Ngeenge olutu lovakulunhuongalo lokunena inali twa kumwe moshinima shonhumba ngaashi olutuwiliki lomefelemudo lotete la li inali twa kumwe moshinima shi na sha nepitotanda, otashi dulika shi pule efimbo la wedwa po lokuninga omapekaapeko opo li dule okuninga etokolo la kanghamena kOmishangwa. — Oil. 15:2, 6, 7, 12-14, 28.
14. Oho pandula ngoo ovakulunhuongalo eshi hava longele kumwe ve li olutu, nomolwashike ho kala u udite ngaho?
14 Oshike tashi dulu okuningwa po ngeenge omukulunhuongalo umwe ota kondjifa oinima i ningwe monghedi oyo a hala ile ta kendabala okufininikila vakwao omadiladilo aye? Ongahelipi ngeenge omukulunhuongalo umwe oku na oikala ya fa yaDiotrefes womeongalo lomefelemudo lotete, ta kendabala okweetifa etukauko mokati kavo? (3 Joh. 9, 10) Oikala ya tya ngaho otai ka kuma eongalo alishe neenghono. Onghee hano, ohatu dulu okukala noushili kutya Satana okwa hala okunyona po ombili yeongalo lokunena ngaashi ashike a li ta kendabala okweetifa etukauko meongalo lomefelemudo lotete. Satana otashi dulika a ningife umwe a kale e na oikala yokuliholamwene, ngaashi okukala a hala efimano. Onghee hano, ovakulunhuongalo ova pumbwa okukulika elininipiko nokulongela kumwe ve li olutu la hangana. Ohatu pandula shili ovakulunhuongalo ovo ve lininipika nohava longele kumwe ve li olutu.
Ovakulunhuongalo ‘ohave mu kumaida ile have mu pukulula’
15. Ovakulunhuongalo ohave linyengifwa kushike ngeenge tava kumaida omumwatate ile omumwameme?
15 Paulus okwa li a divilika vali oshinakuwanifwa shimwe shidjuu nosha fimana osho ovakulunhuongalo ve na okuwanifa po shi na sha nokukumaida oufita. Oye aeke a li a longifa oshitya shOshigreka mOmishangwa dopaKriste dOshigreka osho sha tolokwa “okukumaida ile okupukulula.” Oshitya osho otashi dulu okuulika kokuyandja omayele a kwata moiti ndele itashi ningwa nonyati. (Oil. 20:31; 2 Tes. 3:15) Pashihopaenenwa, Paulus okwa li a lombwela Ovakorinto a ti: “Itandi shi shange ndi mu fife ohoni, ndelenee oku mu kumaida ngaashi ovamwange ovaholike.” (1 Kor. 4:14) Paulus okwa li a kumaida Ovakriste ovo a li e linyengifwa kohole nosho yo kokunakonasha kwaye.
16. Oshike osho ovakulunhuongalo ve na okudimbuluka ngeenge tava kumaida vamwe?
16 Ovakulunhuongalo ohava dimbuluka alushe kutya osha fimana okulungamena onghedi omo tava kumaida vamwe. Ohava kendabala okuhopaenena Paulus mokukala ovananghenda, ovanahole nokukala ve li ekwafo kuvamwe. (Lesha 1 Ovatessaloniki 2:11, 12.) Oshoshili kutya ovakulunhuongalo ohava ‘dame mondjovo ei i shii okulineekelwa opo va dule oku tu kumaida nelongo la pama.’ — Tit. 1:5-9.
17, 18. Oshike osho u na okukaleka momadiladilo ngeenge to kumaidwa komukulunhuongalo wonhumba?
17 Oshoshili kutya ovakulunhuongalo inava wanenena notashi dulika fimbo limwe va popye oinima yonhumba oyo tave ke lipa oushima konima yefimbo. (1 Eeh. 8:46; Jak. 3:8) Kakele kaasho, ovakulunhuongalo ove shii kutya luhapu ihashi kala “ehafo” kovamwaxe nokovamwaina vopamhepo ngeenge tave va kumaida, “ndelenee olo oluhodi.” (Heb. 12:11) Onghee hano, fimbo omukulunhuongalo ina ka yandja omayele kuumwe, oha dilonga tete moule kombinga yaasho pamwe neilikano opo nee ta katuka onghatu ya tya ngaho. Ngeenge to kumaidwa komukulunhuongalo, mbela oho mu pandula ngoo omolwohole nomolwokunakonasha kwaye?
18 Natu tye nee ngeno ou na ounghundi wonhumba ndele ku shii lela kutya oto vele shike. Opo nee, ndokotola okwa ka mona kutya oto vele lela shike, ashike oshidjuu kwoove okwiitavela kutya ou kwetwe komukifi oo. Mbela oto ka kwatela ndokotola oo onghone? Ahowe! Kutya nee ndokotola okwe ku lombwele kutya owa pumbwa etando, otashi dulika u dimine okupewa ouhaku oo wa itavela kutya otau ke ku kwafela. Onghedi omo ndokotola e ku lombwela oidjemo yomakonakono oye otashi dulika i kume omaliudo oye, ndele mbela oto ka efa osho shi kume etokolo loye? Hasho naanaa! Sha faafana, ino efa nande onghedi omo to kumaidwa i ku imbe u pwilikine kwaavo Jehova naJesus tava longifa oku ku shiivifila kutya ongahelipi to dulu okukonga ekwafo ile okuliamena pamhepo.
Ulika kutya owa pandula efiloshisho laJehova li na sha novakulunhuongalo
19, 20. Ongahelipi hatu dulu okuulika olupandu letu li na sha ‘neeshali odo di li ovanhu’?
19 Mbela oto ka ninga po shike ngeenge owa pewa oshali unene tuu oyo ye ku nuninwa? Mbela ito ka ulika olupandu loye moku i longifa? Jehova naye okwe tu pa “eeshali di li ovanhu” okupitila muJesus Kristus. Onghedi imwe omo hatu dulu okuulika kutya otu na olupandu li na sha neeshali odo oyo okukala hatu pwilikine nelitulemo koipopiwa yovakulunhuongalo nokuninga eenghendabala tu tule moilonga oinima oyo tave tu hongo. Natango, ohatu dulu okuulika olupandu letu mokukala hatu yandje omatyekosha taa tungu pokwoongala nokukala hatu yambidida ovakulunhuongalo eshi tave tu kwatele komesho moinima ngaashi moukalele womomapya. Ngeenge owa li wa pewa omayele komukulunhuongalo wonhumba nowa mona mo ouwa, omolwashike ito i kuye u ke mu lombwele kombinga yaasho? Shimwe vali, omolwashike ito ulikile oukwaneumbo womukulunhuongalo oo olupandu loye? Natu dimbulukweni kutya opo omukulunhuongalo a kale ta longo noudiinini meongalo, oukwaneumbo waye ohau yambe po efimbo lonhumba olo ngeno a li e na okukala pamwe nao.
20 Hano otu na omatomheno mawa okupandula ovakulunhuongalo ovo hava longo noudiinini mokati ketu, have tu kwatele komesho nohave tu kumaida. “Eeshali di li ovanhu” odo odi li shili efiloshisho lopahole olo Jehova e tu pa!
Oto dimbuluka?
• Ovakriste vokuTessalonika ova li ve na omatomheno elipi okupandula ovo va li tava kwatele komesho mokati kavo?
• Omeenghedi dilipi ovakulunhuongalo vomeongalo letu hava longo noudiinini omolwouwa wetu?
• Ouwa ulipi hatu mono molwaashi ovakulunhuongalo have tu kwatele komesho?
• Oshike osho u na okukaleka momadiladilo ngeenge to kumaidwa komukulunhuongalo wonhumba?
[Efano pepandja 27]
Oho pandula ngoo ovakulunhuongalo omolweenghedi dihapu omo hava lifa eongalo?