‘Longifa nawa Eendjovo daKalunga’
“Diinina, u monike kuKalunga oove omufindani [momayeleko], omulongi ita fi ohoni oshilonga shaye, e shii [okulongifa, NW ] nawa ondjovo yoshili.”—2 TIMOTEUS 2:15.
1, 2. (a) Omolwashike ovanailonga va pumbwa oilongifo? (b) Ovakriste otava kufa ombinga moilonga ilipi, nongahelipi hava ulike kutya otava kongo tete Ouhamba?
OVANAILONGA ova pumbwa oilongifo opo i va kwafele va wanife po oilonga yavo. Ndele okukala ashike noshilongifo keshe inashi wana. Omunailonga okwa pumbwa oshilongifo osho tashi wapalele oilonga noku na oku shi longifa mondjila. Pashihopaenenwa, natu tye nee ngeno fimbo to tungu onduda yelimba, owa hala okudengela oipilangi ivali kumwe, oto kala wa pumbwa shihapu shi he fi ashike ohamala neembosha. Ou na okukala u shii nghee eembosha hadi dengelwa moipilangi nope he na oku di ndonyona. Okukendabala oku shi ninga nope he na eshiivo lokulongifa ohamala, otashi ka kala shidjuu, nokuli noshinyemateka. Ndele elongifo nawa loilongifo otali tu kwafele tu wanife po oilonga noidjemo tai mbilipaleke.
2 Tu li Ovakriste otu na oilonga oyo tu na okulonga. Oilonga oyo oya fimana unene. Jesus Kristus okwa ladipika ovashikuli vaye va ‘konge tete ouhamba.’ (Mateus 6:33) Ongahelipi hatu dulu oku shi ninga? Onghedi imwe oyo okukala tu na ouladi moilonga yokuudifa Ouhamba nokuninga ovanhu ovahongwa. Shimwe vali, osho okukaleka oukalele wetu we likolelela kEendjovo daKalunga. Onghedi onhinhatu oyo okukala nelihumbato liwa. (Mateus 24:14; 28:19, 20; Oilonga 8:25; 1 Petrus 2:12) Opo tu pondole nokukala twa hafela oilonga ei yopaKriste, otwa pumbwa oilongifo tai wapalele nosho yo eshiivo langhee tu na oku i longifa nawa. Shi na sha naasho, omuyapostoli Paulus okwa tula po oshihopaenenwa sha denga mbada e li omulongi Omukriste, nokwa ladipika ovaitaveli vakwao ve mu hopaenene. (1 Ovakorinto 11:1; 15:10) Onghee hano, oshike hatu dulu okulihonga kuPaulus, omulongi pamwe nafye?
Paulus okwa li omuudifi wOuhamba omuladi
3. Omolwashike taku dulu okutiwa kutya omuyapostoli Paulus okwa li omulongi omuladi wOuhamba?
3 Paulus okwa li omulongi woludi lilipi? Okwa li shili omuladi. Paulus okwa kendabala neenghono adishe okuudifa onghundana iwa moshitukulwa shinene osho sha dingilila Efuta lopokati. Mokuyandja etomheno lokuudifa kwaye Ouhamba a xwama, omuyapostoli oo iha sholola okwa ti: “Ndele nge handi udifa evangeli, itandi dulu oku li litangela; muame ndi nefininiko, woo aame, ngenge itandi li udifa!” (1 Ovakorinto 9:16) Mbela Paulus okwa li a hala okuxupifa ashike omwenyo waye? Hasho. Ka li omunhu oo e lihole mwene. Ponhele yaasho, okwa li a hala vamwe va mone yo ouwa monghundana iwa. Okwa shanga ta ti: “Onda ninga omukwao waaveshe muaishe, opo ndi xupife nande ovamwe.”—1 Ovakorinto 9:22.
4. Oshilongifo shilipi ovalongi Ovakriste va lenga unene?
4 Omuyapostoli Paulus okwa li omulongi e lininipika oo kwa li e shi shii kutya ita dulu okulineekela ashike mounghulungu waye mwene. Ngaashi ashike omuhongi woipilangi a pumbwa ohamala, Paulus okwa li a pumbwa oshilongifo tashi wapalele opo a findile oshili yaKalunga momitima dovapwilikini vaye. Oshilongifo sha fimanenena shilipi a longifa? Osha li Eendjovo daKalunga, Omishangwa Diyapuki. Sha faafana, Ombibeli aishe oyo oshilongifo sha fimanenena osho hatu longifa okukwafela vamwe va ninge ovahongwa.
5. Opo tu kale ovakalele ve na omupondo, oshike twa pumbwa okuninga kakele kokutofa momishangwa?
5 Paulus okwa li e shi shii kutya okulongifa nawa Eendjovo daKalunga osha kwatela mo shihapu shi he fi ashike okutofa mudo. Okwa ‘tomhafana’ novanhu. (Oilonga 28:23) Ongahelipi mbela? Paulus okwa longifa nomupondo Eendjovo daKalunga da shangwa opo a tomhe vahapu va tambule ko oshili yOuhamba. Oule weemwedi nhatu moshinagoga yomuEfeso, Paulus okwa li ta “yandje oipopiwa nokutomhafana novanhu kombinga youhamba waKalunga.” Ofimbo “vamwe . . . ve likukutika nova anya okwiitavela,” vamwe ova pwilikina. Omolwoukalele waPaulus muEfeso, “eendjovo dOmwene oda kula noda pama noda holola eenghono dado.”—Oilonga 19:8, 9, 20, yelekanifa NW.
6, 7. Ongahelipi Paulus a fimaneka oukalele waye, nongahelipi hatu dulu okuninga sha faafana?
6 E li omuudifi wOuhamba omuladi, Paulus okwa li a ‘fimaneka oshilonga shaye.’ (Ovaroma 11:13) Ongahelipi mbela? Ka li ta lalakanene okulitumbaleka; noka li a fya ohoni okushiivika moipafi e li umwe womovalongi pamwe naKalunga. Ponhele yaasho, okwa li a tala ko oukalele waye u li oufembanghenda wa denga mbada. Paulus okwa longifa Eendjovo daKalunga noukeka nosho yo nomupondo. Oilonga yaye yomupondo oi li etwomukumo kuvamwe, tai ve linyengifa va wanife po oukalele wavo pauyadi. Nomonghedi oyo oukalele waye owa fimanekwa yo.
7 Ngaashi Paulus, nafye ohatu dulu okufimaneka oilonga yetu tu li ovakalele mokukala hatu longifa luhapu Eendjovo daKalunga noku shi ninga noukeka. Meembinga adishe doukalele wetu womomapya, elalakano letu olo okuulikila vahapu Omishangwa ngaashi tashi shiiva. Ongahelipi hatu dulu oku shi ninga nokutomhafana? Konakona eenghedi edi nhatu da fimana: (1) Yukifa elitulemo kEendjovo daKalunga monghedi oyo tai ningifa omunhu a kale e di fimaneka. (2) Yelifa nelungi nokuulika nghee Ombibeli tai yambidida osho to popi. (3) Tomhafana okudja mOmishangwa monghedi oyo omunhu ta tomhwa a itavele.
8. Oilongifo ilipi yokuudifa Ouhamba tu na kunena, nowe i longifa ngahelipi?
8 Ovaudifi vOuhamba kunena ove na oilongifo oyo ya ha li ko pefimbo loukalele waPaulus. Oilongifo oyo oya kwatela mo omambo, oifo, oubroshure, oumbapila vokushiva, oufo nosho yo oukasete veeradio noveevidio. Mefelemudo la pita, okwa li yo haku longifwa oukalata vokuyandja oundombwedi, eengalamafona, oihauto i na omambako nosho yo okupopya meeradio. Ndelenee oshilongifo shetu sha denga mbada osho Ombibeli, notwa pumbwa okulongifa nawa oshilongifo osho sha fimanenena.
Oukalele wetu ou na okukala wa kanghamena kEendjovo daKalunga
9, 10. Shi na sha nelongifo lEendjovo daKalunga, oshike hatu dulu okulihonga momayele aPaulus oo a pa Timoteus?
9 Ongahelipi hatu dulu okulongifa Eendjovo daKalunga di li oshilongifo tashi pondola? Omokudulika keendjovo daPaulus odo a lombwela omulongi pamwe naye Timoteus, ta ti: “Diinina, u monike kuKalunga oove omufindani [momayeleko], omulongi ita fi ohoni oshilonga shaye, e shii [okulongifa, NW] nawa ondjovo yoshili.” (2 Timoteus 2:15) Oshike sha kwatelwa ‘mokulongifa nawa ondjovo yoshili’?
10 Oshitya shOshigreka sha tolokwa “okulongifa nawa” otashi ti lelalela “okuteta wa yukilila” ile “okuninga ondjila ya yukilila.” MOmishangwa dopaKriste dOshigreka, oshitya osho osha longifwa ashike mekumaido laPaulus okukumaida Timoteus. Oshitya osho otashi dulu okuyukifwa kokupulula mepya ofola ya yukilila. Ofola ya ngolyoka otai ka fifa ohoni omunafaalama a pyokoka. Opo a kale “omulongi ita fi ohoni oshilonga shaye,” Timoteus okwa li a dimbulukifwa kutya ke na okuya pomunghulo nande ehongo lashili lEendjovo daKalunga. Timoteus ka li e na okupitika omataleko aye opaumwene a nwefe mo ehongo laye. Okuudifa nosho yo okuhonga kwaye okwa li ku na ashike okukala kwa kanghamena kOmishangwa. (2 Timoteus 4:2-4) Monghedi oyo, ovanhu ovo ve na omitima da yuka ova kwafelwa va mone etaleko laJehova li na sha noinima, ndele hakutambula ko oufilosofi wounyuni. (Ovakolossi 2:4, 8) Naasho osha faafana kunena.
Elihumbato letu oli na okukala liwa
11, 12. Elihumbato letu ola kuma ngahelipi okulongifa nawa Eendjovo daKalunga?
11 Otu na okuninga shihapu, shi he fi ashike okulongifa nawa Eendjovo daKalunga mokuudifa oshili yado. Elihumbato letu oli na okukala metwokumwe nado. “Ofye ovalongi pamwe naKalunga,” onghee hano katu na okukala ovalongi ovanaihelele. (1 Ovakorinto 3:9) Eendjovo daKalunga otadi ti: “Ongahelipi hano, ove ou ho longo ovanhu, iho lilongo oove mwene; ho udifa va ha vake, ndele ove ho vake; ho ti, vo va ha haele, ndele ove ho haele, ho nyanyala oikalunga ndele oto nyeke eetembeli?” (Ovaroma 2:21, 22) Onghee hano, tu li ovalongeli vaKalunga kunena, onghedi imwe omo hatu dulu okulongifa Eendjovo daKalunga nawa oyo okudulika kekumaido eli tali ti: “Nomutima woye aushe lineekela Omwene, ino liameka keendunge doye mwene. Mu shiiva meendjila doye adishe, opo nee Ye ota ka lalakanifa omalila oye.”—Omayeletumbulo 3:5, 6.
12 Oidjemo ilipi hatu dulu okuteelela ngeenge hatu longifa nawa Eendjovo daKalunga? Konakona enwefemo olo Eendjovo daKalunga da shangwa tadi dulu okukala di na mokukalamwenyo kwovanhu ovo ve na omitima da yuka.
Eendjovo daKalunga odi na eenghono dokulundulula
13. Okutula moilonga Eendjovo daKalunga otaku dulu okukala ku na oshidjemo shilipi momunhu?
13 Ngeenge etumwalaka lEendjovo daKalunga ola tambulwa ko kutya oli na eenghonopangelo, ohali nwefa mo neenghono ovanhu opo va ninge omalunduluko makonekwedi mokukalamwenyo kwavo. Paulus okwa mona nghee eendjovo daKalunga da longa nonghee da nwefa mo nawa ovo va ninga Ovakriste muTessalonika shonale. Onghee hano okwe va lombwela ta ti: “Nafye yo hatu pandula Kalunga tu he nedimbuko, osheshi ondjovo yaKalunga mwe i uda kufye, mwe i tambula hangaashi ondjovo yovanhu, ndelenee ongaashi i li shili ondjovo yaKalunga, ei tai longo yo munye ava mwa itavela.” (1 Ovatessaloniki 2:13) Doshili, kOvakriste ovo nosho yo kovashikuli vashili vaKristus aveshe, eendunge dongaho dovanhu itadi dulu okuyelekwa nounongo munenenene waKalunga. (Jesaja 55:9) Ovatessaloniki ova “tambula eendjovo nehafo lomOmhepo Iyapuki, nande [va] li meefina dihapu” nova ninga ovahopaenenwa kovaitaveli vakwao.—1 Ovatessaloniki 1:5-7.
14, 15. Etumwalaka lEendjovo daKalunga oli na eenghono di fike peni, nomolwashike?
14 Eendjovo daKalunga odi na eenghono ngaashi Odjo yado Jehova. Oda dja ‘kuKalunga omunamwenyo,’ oo ‘eulu la shitifwa’ keendjovo daye odo alushe hadi ‘wanifa osho te di tumine.’ (Ovaheberi 3:12; Epsalme 33:6; Jesaja 55:11) Omuhongwanhu umwe wOmbibeli okwa ti: “Kalunga ihe litukula ko ye mwene kEendjovo daye. Ihe di ekeleshi da fa di he fi daye. . . . Onghee hano do kadi fi oshinima sha fya, da fa ngeno kutya ihadi udu osho tadi ningilwa; omolwaashi odi li oshimangifo shokuhangana naKalunga omunamwenyo.”
15 Etumwalaka lEendjovo daKalunga oli na eenghono di fike peni? Oli na eenghono dinenenene. Paulus okwa popya sha yeleka eshi a shanga ta ti: “Ondjovo yaKalunga oi nomwenyo neenghono, noi neememo i dule eongamukonda leememo keembinga mbali, otai tu, ndele tai tongola omwenyo nomhepo, eengolo nomungo; ndele i shii kutokola omadilongo nomadiladilo omutima.”—Ovaheberi 4:12.
16. Ofiyo openi Eendjovo daKalunga tadi dulu okulundulula omunhu?
16 Etumwalaka olo li li mEendjovo daKalunga da shangwa oli na ‘eememo li dule eongamukonda leememo keembinga mbali.’ Onghee hano, oli na eenghono dinenenene dokutyuula di dule oshilongifo keshe sha longwa kovanhu. Eendjovo daKalunga ohadi tu fiyo omoitukulwa yomunhu yomeni elela nohadi dulu oku mu lundulula meni, nokukuma nghee ha diladila nosho yo osho e hole, noku mu ninga a kale omulongi wopakalunga e shii okutambulwa ko. Kadi fi tuu oshilongifo shi na eenghono!
17. Yelifa nghee eenghono dEendjovo daKalunga hadi dulu okulundulula omunhu.
17 Eendjovo daKalunga ohadi nyaneke pomutenya oukwatya womunhu womeni mokuulika osho he lidiladila e li ile osho he limonikifa e li. (1 Samuel 16:7) Nokuli nomukolokoshi ota dulu okuholeka oukwatya waye womeni omafimbo amwe mokulininga a fa omunhu muwa nomutilikalunga. Ovanawii ohava katuka noihelele omolwomatomheno mai. Ovalinenepeki ohave lifefa ovalininipiki ofimbo tava lalakanene okupandika kovanhu vakwao. Ndele mokunyaneka pomutenya osho shi li shili momutima, Eendjovo daKalunga otadi dulu okulinyengifa neenghono omunhu oo e lininipika opo e lidule omunhu mukulu ndele ta “[djala] omunhu mupe a shitwa a [fa] Kalunga omouyuki nomouyapuki woshili.” (Ovaefeso 4:22-24) Omahongo Eendjovo daKalunga otaa dulu yo okulundulula ovanhu va mbada ndele tava ningi Eendombwedi daJehova di na eyombamo novaudifi vOuhamba ovaladi.—Jeremia 1:6-9.
18, 19. She likolelela koutendo ovo ile koshimoniwa shopaumwene shomoilonga yomomapya, hokolola nghee oshili yopamishangwa tai dulu okulundulula oikala yovanhu.
18 Eenghono dokulundulula dEendjovo daKalunga ohadi nwefa mo nawa ovanhu keshe pamwe. Pashihopaenenwa, ovaudifi vOuhamba vokuPhnom Penh, Cambodia, ova kala hava udifa moshitukulwa shaKompong Cham luvali momwedi. Omufita umwe womukainhu womomudingonoko eshi a uda vamwe vomovawiliki vakwao vopamhepo tava popi nai Eendombwedi daJehova, okwa ninga elongekido opo a shakene nEendombwedi oshikando sha landula ko osho da talela po oshitukulwa osho. Okwe di pula omapulo mahapu shi na sha nomadano omafiku omafudo nokwe di pwilikina nawa eshi da tomhafana naye okudja mOmishangwa. Okwa li a kumwa ndele ta ti: “Paife ondi shi shii nokutya osho ovafita vakwetu va popya shi na sha nanye kashi fi shoshili! Otava ti kutya ihamu longifa Ombibeli, ndele ongula ei osho naanaa mwa ninga.”
19 Omukainhu oo okwa twikila okukundafana nEendombwedi shi na sha nOmbibeli noina efa omatilifo oku mu kufa oshilonga shoufita e mu imba. Okwa lombwela kaume kaye umwe shi na sha neenghundafana dopamishangwa, ndele naye ta hovele okukonakona Ombibeli nEendombwedi. Kaume kaye okwa li e na ouladi shi na sha naasho kwa li te lihongo nomolwaasho efiku limwe kongeleka oko kwa li ha i, okwa li e linyengifwa a tye: “Ileni, konakoneni Ombibeli nEendombwedi daJehova!” Okafimbo kanini konima yaasho, omukainhu oo a li nale omufita nosho yo ovanhu vamwe ova hovela okukonakona Ombibeli nEendombwedi daJehova.
20. Ongahelipi oshimoniwa shomukainhu wokuGaana tashi ulike kutya Eendjovo daKalunga odi na eenghono?
20 Eenghono dEendjovo daKalunga otadi hololwa yo moshimoniwa shaPaulina, omukainhu muGaana. Okwa konakona Ombibeli nomuudifi wOuhamba wefimbo liyadi membo Eshiivo olo tali twala komwenyo waalushe.a Paulina okwa li a kufa ombinga mohombo yokuhombola ombada nokwa li a mona kutya okwa li a pumbwa okuninga omalunduluko ndele omushamane waye nosho yo ovapambele vaye ove mu pataneka nonyanya. Xekulu, oo a li omupanguli momhangu yopombada nokwa li omukulunhu mongeleka, okwa kendabala oku mu tomha mokulongifa Mateus 19:4-6 shi he li paushili. Omupanguli okwa li a fa ta popi oshili, ndele Paulina okwa didilika diva kutya osho okwa li sha faafana nokupengifa Omishangwa kwaSatana eshi a li ta yeleke Jesus Kristus. (Mateus 4:5-7) Okwa dimbuluka epopyo laJesus la yela shi na sha nohombo, olo tali ti kutya Kalunga okwa shita ovanhu omulumenhu nomukainhu ndele kasha li omulumenhu novakainhu, nosho yo kutya ovo vavali ova ninga omunhu umwe ndele havatatu va ninga omunhu umwe. Okwa li a tokola toko nolwaaxuuninwa okwa pitikwa a hengane panghedindjikilile mohombo oyo yombada. Divadiva okwa ninga omuudifi wOuhamba omunelao a ninginifwa.
Twikila okulongifa nawa Eendjovo daKalunga
21, 22. (a) Otwa hala okukala twa tokola toko okuninga shike tu li ovaudifi vOuhamba? (b) Oshike hatu ka konakona moshitukulwa tashi landula?
21 Eendjovo daKalunga da shangwa odi li shili oshilongifo shi na eenghono osho tu na okulongifa mokukwafela vamwe va ninge omalunduluko mokukalamwenyo kwavo opo va ehene popepi naJehova. (Jakob 4:8) Ngaashi ashike ovalongi ovanekeka hava longifa oilongifo opo va mone oidjemo iwa, natu kale twa tokola toko okukala hatu ningi eenghendabala da mana mo mokulongifa noukeka Eendjovo daKalunga, Ombibeli, moilonga yetu yokuudifa Ouhamba oyo twa pewa kuKalunga.
22 Ongahelipi hatu dulu okulongifa Omishangwa nomupondo moilonga yetu yokuninga ovanhu ovahongwa? Onghedi imwe oyo okuxuma komesho mounghulungu wokukala ovahongi ve shii okutomha vamwe opo va itavele. Yandja elitulemo koshitukulwa tashi landula, molwaashi oshi na omaetepo e na sha nanghee tu na okuhonga nokukwafela vamwe va tambule ko etumwalaka lOuhamba.
[Omashangelo opedu]
a La nyanyangidwa kEendombwedi daJehova.
Oto dimbuluka?
• Oilongifo ilipi tai dulu okulongifwa kovaudifi vOuhamba?
• Omeenghedi dilipi Paulus a li oshihopaenenwa shokukala omulongi wOuhamba?
• Oshike sha kwatelwa mokulongifa nawa Eendjovo daKalunga?
• Eendjovo daJehova da shangwa oshilongifo shi na eenghono di fike peni?
[Efano pepandja 10]
Oilongifo imwe oyo Ovakriste hava longifa moilonga yokuudifa Ouhamba