Oto dulu “okutongola ouwa nowii”?
“Shipaashipeni eshi tashi wapalele Omwene.”—OVAEFESO 5:10.
“AKUTU, Omwene, ondi shi shii nokutya, ondjila yomunhu ihai kala mepangelo laye mwene, ile mepangelo lomulumenhu, nhumbi ta ende, nhumbi ta yukifa eenghatu daye.” (Jeremia 10:23) Oushili wa fimana oo Jeremia a mona otau ti sha kunena. Omolwashike? Omolwaashi otu li “momafimbo madjuu okukaliwa muo,” ngaashi Ombibeli ya xunganeka. (2 Timoteus 3:1, NW) Keshe efiku, ohatu taalelwa keenghalo dilimbililifa odo tadi pula opo tu ninge omatokolo. Kutya nee omakula ile omanini, omatokolo aa otaa dulu okukala e na enwefemo linene monghalonawa yetu—yopalutu, yopamadiladilo nosho yo yopamhepo.
2. Omahoololo elipi taa dulu okutalwa ko inaa fimana, ndelenee Ovakriste ve liyandja ove na oku a tala ko ngahelipi?
2 Omahoololo mahapu oo hatu ningi monghalamwenyo yetu otaa dulu okutalwa ko akeshe efiku ile inaa fimana. Pashihopaenenwa, efiku keshe ohatu ningi omahoololo oikutu oyo hatu djala, oikulya oyo hatu li, ovanhu ovo hatu mono naikwao. Ohatu ningi omahoololo aa konyala pe he na okudiladila. Ndelenee oinima ya tya ngaho mbela inai fimana shili? Fye Ovakriste twe liyandja ohatu lipula unene shi na sha nomahoololo oo hatu ningi moikutu yetu nosho yo mokuholoka po kwetu, osho hatu li naasho hatu nu nosho yo mokupopya kwetu nomelihumbato letu alushe ohatu ulike onghandangala yetu tu li ovapiya vOmukombadambada, Jehova Kalunga. Ohatu dimbulukifwa keendjovo domuyapostoli Paulus ta ti: “Ngenge tamu li ile tamu nu, ile keshe tuu eshi tamu shi ningi, ashishe shi ningeni okufimanekifa Kalunga.”—1 Ovakorinto 10:31; Ovakolossi 4:6; 1 Timoteus 2:9, 10.
3. Omahoololo elipi a kwata moiti nokulipulwa?
3 Kakele kaasho, ope na omahoololo oo a kwata moiti okulipulwa. Pashihopaenenwa, etokolo lokuhombola ile lokukala ino hombola, oli na enwefemo linene notali kalelele monghalamwenyo yaumwe. Doshili, okuhoolola omunhu a wapalela okuhombola, a kale kaume komonghalamwenyo aishe, kashi fi oshinima shinini.a (Omayeletumbulo 18:22) Natango, ookaume nosho yo ovanhu ovo hatu endafana navo, ehongo, oilonga, nomalihafifo oo hatu hoolola otaa dana onghandangala inene moupamhepo wetu—onghee hano oshi na ko nasha nonghalonawa yetu yaalushe.—Ovaroma 13:13, 14; Ovaefeso 5:3, 4.
4. (a) Ounghulungu washike twa pumbwa shili? (b) Omapulo elipi a pumbwa okukonakonwa?
4 Okutaalelwa kwaaishe oyo, osha pumbiwa shili kufye tu kale tu na ounghulungu wokutongola pokati kouwa nowii ile osho tashi monika ashike shiwa naasho shiwa shili. Ombibeli otai londwele tai ti: “Oku nondjila ya yuka momesho omunhu, ndelenee exulilo layo eendjila defyo.” (Omayeletumbulo 14:12) Kungaha, ohatu dulu okupula: ‘Ongahelipi hatu dulu okukulika ounghulungu wokutongola pokati kouwa nowii? Openi hatu dulu okumona ewiliko la pumbiwa mokuninga omatokolo kwetu? Ovanhu ova ninga shike moshinima eshi mefimbo la pita nosho yo paife, noilanduliko oya li shike?’
“Ounongo wovanhu nomapukifo ongaho” ounyuni
5. Ovakriste vonale ova li mounyuni woludi lilipi?
5 Ovakriste vomefelemudo lotete ova li mounyuni tau pangelwa komafinamhango nomikalo dOshigreka nOshiroma. Kombinga imwe, opa li ehepuluko mokukalamwenyo kwOvaroma, olo la li la talika ko kuvahapu ngaashi oshinima osho shi na okukalwa nasho nondubo. Kakele kaasho, ongudu yovanamayele pefimbo olo oya li ya hafa hakounongo ashike nomaufilosofi aPlato naAristoteles ndelenee okovahongwanhu vape, ngaashi Ovaepikuri nOvastoa. Eshi omuyapostoli Paulus e uya kuAtena molweendo laye loutumwa etivali, okwa li a taalelwa kovafilosofi Ovaepikuri nOvastoa ovo va diladila kutya ova li va fimana ve dule “omupopyaani ou,” Paulus.—Oilonga 17:18.
6. (a) Vamwe vomOvakriste vonale ova li va yelekwa va ninge shike? (b) Paulus okwa yandja elondwelo lilipi?
6 Onghee hano, kashi fi shidjuu okuuda ko kutya omolwashike vamwe mokati kOvakriste votete va nanwa keenghedi dokukalamwenyo dokulimonikifa dovanhu ovo ve va dingilila. (2 Timoteus 4:10) Ovo va li oshitukulwa sho venevene shonghalelo ova li va fa tava hafele omauwa mahapu, nomahoololo oo va ninga okwa li taa monika a fa opandunge. Ounyuni okwa li tau monika wa fa tau dulu okupa ovanhu sha shiwa osho itashi monika monghalamwenyo yOmukriste e liyandja. Ndelenee, omuyapostoli Paulus okwa londwela ta ti: “Lungameni, pa ha kale umwe te mu yuulifa ounongo wovanhu nomapukifo ongaho, te likwatelele meenghedinghulu, nomoihovelonghono younyuni, hamuKristus.” (Ovakolossi 2:8) Omolwashike Paulus a popila ngaho?
7. Ounongo wounyuni ou li shike lela?
7 Paulus okwa yandja elondwelo olo molwaashi okwa li e udite ko oshiponga sholela sha nangela okudiladila kwaavo va nanwa kounyuni. Okulongifa kwaye outumbulilo “ounongo wovanhu nomapukifo ongaho” ou na eityo le likalekelwa. Oshitya “oufilosofi” otashi ti lelalela “okuhola ounongo noku u lalakanena.” Osho tashi dulu okweetela omunhu ouwa. Doshili, Ombibeli, unene tuu membo lOmayeletumbulo, otai tu ladipike tu konge oludi leshiivo nolounongo oo u li mondjila. (Omayeletumbulo 1:1-7; 3:13-18) Ndelenee, Paulus “ounongo” okwe u twifa kumwe “nomapukifo ongaho.” Noitya imwe, Paulus okwa endulula ounongo oo wa yandjwa kounyuni kutya owongaho notau pukifa. Ngaashi onailona ya fudilwa omhepo, oya li tai monika ya kola, ndelenee kai na oshilonga. Kai na ekwafo lasha noshi li nokuli oshiponga ngeenge ehoololo lomunhu louwa nowii otali kala le likolelela koshinima shi he na oshilonga ngaashi “ounongo nomapukifo ongaho” ounyuni.
Ovo tava ti kutya “owii oo ouwa, nouwa oo owii”
8. (a) Ovanhu ohava kongo ekwafo kulyelye? (b) Omayele oludi lilipi haa yandjwa?
8 Kunena oinima inai yooloka unene. Hanga mukeshe oshitukulwa shonghendabala yomunhu, omu na eenghulungu dihapu. Ovayandjimayele vohombo noukwaneumbo, ovashangi voifokundaneki, ovo tave liti ovashiivimwenyo, ovanyanekeli neenyofi, eemhule nosho yo vamwe ovo ve lilongekida okuyandja omayele—ngeenge tava futwa. Ndelenee mbela oludi lomayele a tya ngahelipi haa yandjwa? Luhapu, omifikamhango dOmbibeli dopamikalo oda efiwa opo di pingenwe po kwaado hadi ifanwa omikalo dipe. Pashihopaenenwa, mokupopya kombinga yokwaanya kwepangelo okushangifa “eehombo doukashike kookanhu woludi limwe,” oshishangomwa shomunyanyangidi moshifokundaneki sha kula shaKanada The Globe and Mail otashi ti: “Modula 2000, otashi nyenge eendunge kutya ovalihomboli ve holafane nova diininafana itava dulu okuwanifa ehalo lavo molwaashi kave shi voukashike kookanhu koludi limwe.” Onghedi yonena oyo okukala ho lididimikile oinima, haku i tokola. Keshe shimwe osha talika ko shi li pokati; kape na vali osho shi li naanaa mondjila naasho sha puka filufilu.—Epsalme 10:3, 4.
9. Ovanhu ovo va talika ko ve li ovafimanekwa moulipamwe luhapu ohava ningi shike?
9 Vamwe ohava tale kwaavo ve shi pondola pamufika nosho yo paimaliwa—oipuna naavo va shiivika apeshe—ve li ovahopaenenwa vovanhu mokuninga omatokolo mawa. Nonande oupuna nokushiivika apeshe okwa talika ko kwa fimana moulipamwe wonena, luhapu ohava popi ashike kutya otava kala metwokumwe nomaukwatya mawa ngaashi ouyuki nelineekelo ndele itave shi longo. Mokulalakanena eenghono nokulikola, vahapu kave udite nande nai ngeenge itava dulika keemhango notava nyonauna omafinamhango opaenghedi. Opo va mone etumbalo nova pandike kuvahapu, vamwe ohava ekeleshi omafinamhango oo a tambulwa ko noponhele yaasho ohave lihumbata panghedi itilifi noinyanyalifi. Oshidjemo osho oulipamwe oo wa hala ashike okulikola, omo enenediladilo olo: “Keshe shimwe osha pitikwa.” Mbela otashi kumwifa kutya ovanhu ova dongakana nova fa va kana ngeenge tashi ya pouwa nowii?—Lukas 6:39.
10. Ongahelipi sha ulikwa kutya eendjovo daJesaja kombinga youwa nowii odoshili?
10 Oilanduliko yomatokolo mai a ningwa e likolelela kewiliko la puka oo hatu mono apeshe—eehombo nosho yo omaukwaneumbo a teka, elongifo nai loikolwifa nelongifo loingangamwifi, eengudu dovanyasha vapwidi, oumbwada, omikifi hadi tandavele moluhaelo, okutumbula po ashike imwe. Doshili, ongahelipi hatu dulu okuteelela oinima i kale i na oidjemo imwe i lili ngeenge ovanhu ova ekelashi omifikamhango adishe ile oitwa yomauliko ngeenge tashi ya pouwa nowii? (Ovaroma 1:28-32) Osho naanaa ngaashi omuprofeti Jesaja a udifa ta ti: “Woo ava, tava ti: Owii oo ouwa, nouwa oo owii, tava pilike ouyelele nomulaulu, nomulaulu nouyelele, tava ningi ounyenye oululu, noululu ounyenye. Woo ovo, ve shii ovo ovanaendunge nove litala ve nomayele.”—Jesaja 5:20, 21.
11. Omolwashike shi he li pandunge okulineekela mwoove mwene ngeenge to ufa ouwa nowii?
11 Oshili oyo kutya Kalunga okwa tokolele Ovajuda vonale ‘ovo ve litala ovanaendunge’ otai tu ulikile nghee sha fimana tu henuke okulineekela mufye vene ngeenge hatu yoolola ouwa nowii. Ovanhu vahapu kunena otava tu kumwe nediladilo olo tali ti “pwilikina ashike komutima woye” ile “ninga osho to diladila kutya oshiwa.” Mbela eshi oshopandunge? Hasho paMbibeli, oyo tai yelifa tai ti: “Omutima wo vene ou nomakoto u dule ashishe nowa nyonauka. Olyelye ta dulu oku u shiiva?” (Jeremia 17:9) Mbela oto dulu okulineekela momunhu omunamakoto nokwa nyonauka e ku wilike mokuninga omatokolo oye? Hasho nande. Ponhele yaasho, kashiimba oto ka ninga sha osho tashi kondjifafana shili naasho omunhu oo te ku lombwele. Hano omolwaashi Ombibeli tai tu dimbulukifa tai ti: “Ou [te] lineekele omutima waye mwene, oye elai. Ndelenee ou ha ende neendunge ota xupifwa.”—Omayeletumbulo 3:5-7; 28:26.
Lihonga osho sha hokiwa kuKalunga
12. Omolwashike twa pumbwa okukonakona “ehalo laKalunga”?
12 Molwaashi katu na okulineekela mounongo wounyuni ile mufye vene ngeenge tashi ya kouwa nowii, mbela otu na okuninga shike? Didilika epukululo eli la yela la dja komuyapostoli Paulus ta ti: “Nye inamu fafana nounyuni ou, ndelenee shitukeni vape momadiladilo eni, opo mu shiive okukonakona ehalo laKalunga lilipi, naashi shiwa, sha wapalela nosha wana.” (Ovaroma 12:2) Omolwashike twa pumbwa okukonakona ehalo laKalunga? MOmbibeli, Jehova ota yandje etomheno la yela noli na eenghono tali ti: “Ngaashi eulu li li pombada li dule edu, osho yo eendjila dange di dule deni, nomadiladilo ange e dule omadiladilo eni.” (Jesaja 55:9) Kungaha, ponhele yokukala twe lineekela vati mwaasho hashi ifanwa eudeko ile omaliudo mawa, ohatu kumaidwa: “Shipaashipeni eshi tashi wapalele Omwene.”—Ovaefeso 5:10.
13. Ongahelipi eendjovo daJesus da shangwa muJohannes 17:3 tadi divilike omhumbwe yokushiiva osho sha hokiwa kuKalunga?
13 Jesus Kristus okwa divilika omhumbwe ei eshi a ti: “Nomwenyo waalushe owo tuu ou, vo ve ku shiive, Oove auke Kalunga kashili, naau we mu tuma, Jesus Kristus.” (Johannes 17:3) Outumbulilo oo wa shangwa tete mOshigreka wa tolokwa “ve ku shiive” ou na eityo li li moule lela. PaVine’s Expository Dictionary, otau “ulike ekwatafano pokati komunhu oo e shii sha nosho yo oshinima shi shiivike; moshinima eshi, eshi shi shiivike oshi na ongushu ile efimano kwaao e shi shii, nomolwaasho ekwatafano nasho oli na ongushu nola fimana.” Okukala nekwatafano naumwe otashi ti shihapu shi dulife ashike okushiiva kutya omunhu oo oye lyelye ile edina laye olo lyelye. Osha kwatela mo yo okushiiva osho omunhu oo e hole naasho e he hole, okushiiva omifikamhango daye—noku di fimaneka.—1 Johannes 2:3; 4:8.
Natu deule eenghono detu dokukoneka
14. Paulus okwa popya shike okuyoolola pokati kovanhu ovo ve li ounona pamhepo naavo ve li ovakulunhu pamhepo?
14 Kakele kaasho, ongahelipi hatu dulu okumona eendunge dokuyoolola pokati kouwa nowii? Eendjovo daPaulus kOvakriste Ovaheberi mefelemido lotete otadi yandje enyamukulo. Okwa shanga ta ti: “Keshe tuu ou ta nyamifwa nomashini, oye ina twama meendjovo douyuki, osheshi oye okahanana. Ndelenee eendya da pama odaava va kula, [eenghono davo dokukoneka da deulwa moku di longifa va dule okutongola ouwa nowii, NW].” Apa Paulus ota kondjifafanifa ‘omashini,’ oo a hokolola movelishe ya tetekela e li ‘omahovelo otete eendjovo daKalunga,’ ‘neendja da pama,’ odo daava “va kula,” ava “eenghono davo dokukoneka da deulwa moku di longifa va dule okutongola ouwa nowii.”—Ovaheberi 5:12-14.
15. Omolwashike oilonga youdiinini ya pumbiwa opo pa monike eshiivo lashili lokushiiva Kalunga?
15 Shotetetete, eshi osha hala okutya otu na okulonga noudiinini tu mone eudeko lashili lomifikamhango daKalunga ngaashi di li mEendjovo daye, Ombibeli. Inatu hala omusholondodo weemhango u tu lombwele osho tu na okuninga ile osho tu he na okuninga. Ombibeli kai fi embo la tya ngaho. Ponhele yaasho, Paulus ota hokolola ta ti: “Omishangwa adishe oda yandjwa keenghono dOmhepo yaKalunga odi shii kulonga nokukumaida nokupukulula nokutekula mouyuki, omunhu womuKalunga opo a kale a wana nokwa wanenena oshilonga keshe shiwa.” (2 Timoteus 3:16, 17) Okumona ouwa mehongo, mepukululo nomeduliko eli, otu na okulongifa ounghulungu wetu wokudiladila. Eshi otashi kufa eenghendabala, ndelenee oshidjemo—okukala ‘wa wana nowa wanenena oshilonga keshe shiwa’—oshi na lela oshilonga.—Omayeletumbulo 2:3-6.
16. Otashi ti ngahelipi okukala neenghono dokukoneka da deulwa?
16 Ngaashi Paulus a ulika, ovanhu va kula “eenghono davo dokukoneka [oda] deulwa moku di longifa va dule okutongola ouwa nowii.” Apa otwe uya nee penenediladilo loshinima. Outumbulilo ‘eenghono davo dokukoneka oda deulwa’ otashi ti lelalela “oilyo yeendunge oya deulwa (ngaashi omunuki te lidingonoka fimbo e li mombada).” (Kingdom Interlinear Translation) Omunuki omunekeka te lidingonoka fimbo e li mombada ta longifa oilongifo yonhumba, ota dulu okupondola neendelelo mosekonde osho tashi monika sha fa tashi kondjifa eenghono dedu ile eemhango dimwe doushitwe. Ota pangele filufilu oilyo yolutu laye efimbo keshe noku wete konyala pe he na okudiladila omalinyengo oo e na okuninga opo a wanife po euliko laye nomupondo. Aishe oyo oi li oshidjemo shokulideula nouladi pe he na okufaula.
17. Omondunge ilipi tu na okukala ngaashi ovanuki tave lidingonoka fimbo ve li mombada?
17 Nafye otu na okudeulwa ngaashi omunuki oo he lidingonoka fimbo e li mombada, paku shi popya pamhepo, ngeenge otwa hala okukala noushili kutya omatokolo nomahoololo oo hatu ningi oku li tuu alushe pandunge. Otu na okukala hatu pangele filufilu omaliudo etu nosho yo oilyo yolutu letu. (Mateus 5:29, 30; Ovakolossi 3:5-10) Pashihopaenenwa, oho pangele tuu omesho oye a ha tale koinima inai koshoka ile omatwi oye a ha pwilikine komusika nokokupopya kwa xutuka? Oshoshili kutya otwa dingililwa koinima oyo ii. Ndelenee, oshi li ehoololo letu ngeenge otwa hala ile inatu hala i ninge omidi momitima nomomadiladilo etu. Ohatu dulu okuhopaenena omupsalme oo a ti: “Omesho ange inandi hala oku a talifa oinima ilengifa; ohandi tondo okuliikifa omatauluko, a ha ehene kuame a kanyatele nge. . . . Omupopi woipupulu ita kala koshipala shange.”—Epsalme 101:3, 7.
Deula eenghono doye dokukoneka moku di longifa
18. Oshike sha yandjwa moutumbulilo “moku di longifa” mefatululo laPaulus kombinga yokudeula eenghono detu dokukoneka?
18 Dimbuluka kutya “moku di longifa” ohatu dulu okukala tu na eenghono detu dokukoneka da deulwa okuyoolola ouwa nowii. Noitya imwe, efimbo keshe otu na okuninga etokolo, otu na okulihonga okulongifa eenghono detu dokukoneka tu ude ko kutya omafinamhango Ombibeli elipi a kwatelwa mo nonghee taa dulu okulongifwa. Kulika onghedindjikilile yokukonga omauyelele moileshomwa yOmbibeli ya yandjwa okupitila ‘momupiya omudiinini nomunaendunge.’ (Mateus 24:45) Doshili, ohatu dulu okupula ekwafo lOvakriste va pyokoka. Nonande ongaho, eenghendabala dopaumwene odo hatu ningi okukonakona Eendjovo daKalunga, oda kwatakanifwa kumwe neilikano kuJehova omolwewiliko lomhepo yaye, hauxuuninwa otashi ka eta omanangeko noupuna.—Ovaefeso 3:14-19.
19. Omanangeko noupuna elipi hatu dulu okukala tu na ngeenge ohatu deula eenghono detu dokukoneka kanini nakanini?
19 Eshi hatu xumu komesho okudeula eenghono detu dokukoneka, elalakano olo kutya, “tu ha kale vali ouhanana hava telaanifwa nohava fungaafungifwa keemhepo adishe delongo [nomomanyanekelodanauko] ovanhu nomomakonda omalungameno omapukifo.” (Ovaefeso 4:14) Ponhele yaasho, sha kanghamena keshiivo nokeudeko letu laasho sha hokiwa kuKalunga, ohatu dulu okuninga omatokolo opandunge, kutya nee omakula ile omanini, oo e na ouwa kufye, taa tungu ovailikani vakwetu nokomesho yaaishe otaa hafifa Tate yetu yomeulu. (Omayeletumbulo 27:11) Kashi fi tuu enangeko noupuna neameno momafimbo aa madjuu!
[Omashangelo opedu]
a Omusholondodo u dule 40 woimoniwa yomaudjuu monghalamwenyo yovanhu, ya ongelwa keendokotola Thomas Holmes naRichard Rahe, efyo lakaume komohombo nehengafano oi li poitwa itatu yopombada. Okuhombola oku li pondodo onhiheyali.
1. Omonghedi ilipi onghalamwenyo kunena tai limbililike, nomolwashike?
[Efano pepandja 20]
Okukonga ewiliko koipuna naavo va shiivika apeshe kashi na ekwafo lasha
[Efano pepandja 21]
Ngaashi omunuki ta nuka te lidingonoka fimbo e li mombada, otu na okupangela filufilu omaliudo etu nosho yo oilyo yetu yolutu
[Efano pepandja 22]
Oto dulu okuyelifa?
• Ounghulungu ulipi wa pumbiwa okuninga omatokolo opandunge?
• Omolwashike shi he li pandunge okutala kovanhu va tumbala ile okulineekela momadiladilo etu vene ngeenge hatu tokola ouwa nowii?
• Omolwashike hatu dulu okukala noushili mwaasho sha hokiwa kuKalunga ngeenge hatu ningi omatokolo, nongahelipi hatu dulu oku shi ninga?
• ‘Okukala neenghono dokukoneka da deulwa’ otashi ti ngahelipi?