‘Kaleni oupafi filufilu’
“Omushima ta itavele ondjovo keshe, ndelenee omunamayele [oha konakona, NW] eenghatu daye.” — OMAYELETUMBULO 14:15.
1, 2. (a) Oshike hatu lihongo mwaasho sha li sha ningilwa Lot fimbo a li muSodom? (b) Outumbulilo ‘kaleni oupafi’ otau ti shike?
ESHI Abraham a li a pa Lot omhito a hoolole edu tete, Lot okwa li a hoolola oshitukulwa osho sha li shi na omeva mahapu, osho sha li “ngaashi oshikunino shOmwene.” ‘Lot okwa li e lihoololela olufilu alishe lokuJordan’ ndele ta ongo onhanda popepi naSodom, molwaashi oshitukulwa osho osha li tashi monika shiwa nokukala noukwaneumbo waye. Ndele nonande onhele oyo oya li tai monika nawa, oya li ya nyika oshiponga molwaashi oya li i li popepi ‘novanhu vomuSodom ovo va li vai unene novanyonauni koshipala shOmwene.’ (Genesis 13:7-13) Konima yefimbo, Lot noukwaneumbo waye ova ka kanifa ashishe osho va li ve na. Xuuninwa, Lot novanakadona vaye ova li va fininikwa konghalo va ka kale hava di mekololo. (Genesis 19:17, 23-26, 30) Onhele oyo ya li tai monika iwa kuye potete, xuuninwa oye ke va etela oupyakadi.
2 Ehokololo li na sha naasho sha li sha ningilwa Lot otali hongo ovapiya vaKalunga oshilihongomwa kunena. Ngeenge hatu ningi omatokolo, otu na okulungama oinima oyo tai dulu oku tu twala moshiponga nosho yo okulungama tuha pukifwe koinima oyo tai monika ya fa i li nawa. Hano osha yeleka eshi Eendjovo daKalunga tadi tu ladipike tadi ti: ‘Kaleni oupafi filufilu.’ (1 Petrus 1:13, NW) Pamuhongwanhu wOmbibeli R.C.H. Lenski, outumbulilo oo otau ulike “komadiladilo a ngungumana noku li ponhele, oo taa diladila nawa oinima noku i konakona nawa, naasho ohashi tu dulifa tu ninge omatokolo a yuka.” Natu konakoneni eenghalo dimwe odo tadi tu pula tu kale tu na omadiladilo e li oupafi.
Diladila nawa shi na sha neemhito dokungeshefa
3. Omolwashike twa pumbwa okukala twa lungama ngeenge otwa pewa omhito yokungeshefa?
3 Natu tye nee ngeno owa pewa omhito yokungeshefa komunhu oo e shii okulineekelwa, tashi dulika omulongeli waJehova mukweni. Omunhu a tya ngaho oku na omukumo kutya ongeshefa oyo otai ka pondola note ku ladipike u endelele okukatuka eenghatu opo uha pitililwe po komhito oyo. Otashi dulika u hovele okudiladila kutya ongeshefa oyo otai ke ku etela ouwa pamwe noukwaneumbo woye, ile tashi dulika nokuli u diladile kutya otashi ke ku kwafela u longife efimbo lihapu moinima yopamhepo. Ndelenee Omayeletumbulo 14:15 otaa londwele taa ti: “Omushima ta itavele ondjovo keshe, ndelenee omunamayele [oha konakona, NW] eenghatu daye.” Molwaashi omunhu oha kala a fuuka ngeenge ta hovele ongeshefa ipe, otashi dulika aha diladile shi na sha nokukanifa oimaliwa, shi na sha noiponga oyo tai dulu okuholoka po nosho yo oinima ikwao oyo tai dulu okuya ongeshefa moshipala. (Jakob 4:13, 14) Monghalo ya tya ngaho, omunhu okwa pumbwa lela okukala oupafi filufilu.
4. Ongahelipi hatu dulu ‘okukonakona eenghatu detu’ shi na sha neemhito dokungeshefa?
4 Omunaendunge oha diladila nawanawa shi na sha nondungediladilo i na sha nokungeshefa ofimbo ina ninga etokolo. (Omayeletumbulo 21:5) Okudiladila kwa tya ngaho luhapu ohaku kwafele omunhu a mone oiponga oyo tai dulu okuholoka po. Diladila shi na sha noshinima osho tashi dulu okuningwa: Omunhu wonhumba okwa hala oku ku lya eendjo doimaliwa opo a ka hovele ongeshefa, nota ti kutya ote ke ku pa oishoshela ihapu ngeenge owe mu pe oshimaliwa osho. Ediladilo olo otashi dulika li kale lihokwifa kwoove, ndele mbela oiponga ilipi ya kwatelwa mo? Mbela omunhu oo a hala okulya eendjo okwa dimina oku ku shunifila oshimaliwa osho kashi na nee mbudi kutya ongeshefa otai ka pondola ile hasho, ile okwa diladila oku shi ku shunifila ashike ngeenge ongeshefa yaye ya pondola? Noitya imwe, mbela oto dulu okulididimikila okukanifa oimaliwa yoye ngeenge ongeshefa oyo oya kala inai pondola? Oto dulu yo okulipula kutya: ‘Mbela omolwashike omunhu oo ta ehela oimaliwa kovanhu pauhandimwe? Mbela eembanga oda tala ko ongeshefa yaye oyo a hala okuhovela ya nyika oshiponga neenghono?’ Okulongifa efimbo to dilonga shi na sha noiponga oyo tai dulu okuholoka mongeshefa otaku ke ku kwafela u mone kutya oshike sha kwatelwa mo lela. — Omayeletumbulo 13:16; 22:3.
5. (a) Jeremia okwa li a katuka onghatu yopandunge ilipi eshi a li a landa epya? (b) Omolwashike shi na ouwa okushanga omaudafanotwokumwe aeshe e na sha neengeshefa momikanda da yela nawa?
5 Eshi omuprofeti Jeremia a li a landa epya komupambele waye, oo a li omulongeli waJehova mukwao, okwa li a shanga omukanda welandakanifo, e shi ninga moipafi yeendombwedi. (Jeremia 32:9-12) Omunaendunge kunena ota ka shilipaleka kutya omaudafanotwokumwe eengeshefa keshe ta ningi, nokuli naao a kwatela mo ovapambele vaye ile ovaitaveli vakwao, okwa shangwa momikanda da yela nawa.a Okushanga omikanda domaudafanotwokumwe da yela nawa ohashi kelele okuhaudafana nohashi kaleke po oukumwe. Mepingafano naasho, okuhashanga omikanda domaudafanotwokumwe luhapu oko haku etifa okuhaudafana pokati kovapiya vaJehova ngeenge pa holoka omaupyakadi mongeshefa. Shinyikifa oluhodi, omaupyakadi a tya ngaho otaa dulu okweetifa oluhodi, outondwe nosho yo okufya pamhepo.
6. Omolwashike twa pumbwa okulungamena olwisho?
6 Otu na yo okulungamena olwisho. (Lukas 12:15) Okukala netimaumbwile lokulikola oimaliwa ihapu otaku dulu okuningifa omunhu aha didilike mo eengeshefa dihe fi okulineekelwa. Nokuli novanhu vamwe ovo va li ve na omaufembanghenda e likalekelwa moilonga yaJehova ova yulwa komwiyo oo. Eendjovo daKalunga otadi tu londwele tadi ti: “Mokukala kweni kaleni mu he nolwisho. Eshi mu shi kwete nashi mu wanene.” (Ovaheberi 13:5) Ngeenge Omukriste a etelwa ondungediladilo i na sha nokungeshefa, oku na okulipula kutya: ‘Mbela onda pumbwa ngoo shili okukufa ombinga?’ Okukala nonghalamwenyo i li paunafangwa hatu yandje elitulemo kokulongela Jehova otaku ke tu amena ‘kowii aushe.’ — 1 Timoteus 6:6-10.
Omashongo oo a taalelwa kOvakriste ovo inava hombola nosho yo ovo inava hombolwa
7. (a) Ovakriste vahapu ovo inava hombola nosho yo ovo inava hombolwa ova taalelwa komashongo elipi? (b) Ongahelipi okukonga kwetu ookaume kopahombo kwa kwatela mo oudiinini wetu kuKalunga?
7 Ovapiya vaJehova vahapu ova hala okuhombola ile okuhombolwa ndele inava mona natango ookaume tava wapalele. Moilongo imwe, ope na omafininiko manene omomudingonoko e na sha nokuhombola. Natango, ookaume kopahombo otashi dulika va kale va pumba mokati kovaitaveli vakwao. (Omayeletumbulo 13:12) Ndele nande ongaho, Ovakriste ova dimina kutya okudulika koshipango shOmbibeli shokuhombola “ashike mOmwene” otashi ulike kutya omunhu omudiinini kuJehova. (1 Ovakorinto 7:39, NW) Opo Ovakriste ovo inava hombola ile inava hombolwa va kondjife nomupondo omafininiko nomayeleko oo va taalela, ove na okukala oupafi filufilu.
8. Okakadona Okasulamit oka li ka shakeneka eshongo lilipi, nongahelipi ovakainhu Ovakriste kunena tashi dulika va shakeneke eshongo la faafana?
8 Membo lOmbibeli lEimbiloelela laSalomo omu na ehokololo lokakadona Okasulamit kokomikunda oko ka li ka fuula ohamba. Ohamba oyo oya li ya kendabala oku ka hokwifa noupuna wayo, etumbalo layo nosho yo ondjelo yayo, nonande okakadona oko oka li ka kongwa nale komulumenhu wonhumba omunyasha oo ka li ke hole. (Eimbiloelela laSalomo 1:9-11; 3:7-10; 6:8-10, 13) Ngeenge ou li omukainhu Omukriste, otashi dulika omulumenhu wonhumba a kale a fuuka kwoove nonande ove ino mu hokwa. Otashi dulika omulumenhu wonhumba koilonga yeni, pashihopaenenwa omukulunhu woilonga, a hovele okukala he ku pandula, he ku ningile omauwa onhumba nosho yo okukala ta kongo eemhito dokukala pamwe naave. Lungama omaheka a tya ngaho! Nonande ovanhu va tya ngaho haalushe hava kala va lalakanena okukala noihole naave ile okuya moluhaelo, luhapu osho hashi kala ngaho. Ngaashi okakadona Okasulamit, kala ngaashi “ekuma.” (Eimbiloelela laSalomo 8:4, 10) Kala wa tokola toko okwaanya omunhu oo a hala okukala e na oihole naave. Ngeenge wa tambulwa poilonga yonhumba, lombwela ovanailonga vakweni diva kutya ove ou li umwe womEendombwedi daJehova. Kala yo ho kongo eemhito u va pe oundombwedi, nomokuninga ngaho, otashi ke ku amena.
9. Oiponga imwe ilipi tai dulu okweetifwa kokweendelafana nomunhu uhe mu shii okupitila mo-Internet? (Tala yo oshimhungu pepandja eli.)
9 Eenhele donhumba ko-Internet odo da nuninwa okukwafela ovanhu ovo inava hombola ile inava hombolwa va mone ookaume kopahombo otadi hapupala. Vamwe ohava tale ko okulongifa eenhele da tya ngaho ku li onghedi yokushiiva ovanhu ovo ngeno inava dula okushakeneka. Ndele okuhovela eendafano nomunhu oo uhe mu shii osha nyika oshiponga lela. Oshidjuu okumona ngeenge ouyelele oo wa yandjwa ko-Internet owoshili ile owoipupulu. (Epsalme 26:4) Otashi dulika omunhu a tye kutya oku li omupiya waJehova, ndele hasho. Kakele kaasho, okweendelafana okupitila mo-Internet, ovanhu otava dulu okukala va hokwafana neenghono moule wefimbo lixupi, naasho otashi dulu okutwikifa eendunge domunhu dokuyoolola. (Omayeletumbulo 28:26) Osha nyika oulai okweendelafana nomunhu oo uhe mu shii nawa, kutya nee oto shi ningi okupitila mo-Internet ile omonghedi imwe i lili. — 1 Ovakorinto 15:33.
10. Ongahelipi hatu dulu okutwa omukumo Ovakriste vakwetu ovo inava hombola ile inava hombolwa?
10 Jehova oha ‘kenukile’ ovapiya vaye. (Jakob 5:11) Oku shii kutya Ovakriste ovo inava hombola ile inava hombolwa omolweenghalo donhumba ohava kala va teka omukumo omafimbo amwe omolwomashongo oo hava shakeneke, ndele nande ongaho, okwa lenga oudiinini wavo. Ongahelipi hatu dulu oku va twa omukumo? Otu na alushe oku va pandula omolwokudulika kwavo kuKalunga nomolwomhepo yavo yeliyambo. (Ovatokolipangeli 11:39, 40) Ohatu dulu yo oku va shiva va endafane nafye opo tu tungafane. Mbela oho va shivi ngoo? Kakele kaasho, ohatu dulu oku va ilikanena, hatu pula Jehova e va kwafele opo va kale va pama pamhepo nova kale tave mu longele nehafo. Natu ulike kutya otu na ko nasha navo nonokutya otwa lenga oudiinini wavo ngaashi Jehova e u lenga. — Epsalme 37:28.
Nghee tu na okuungaunga nomaupyakadi e na sha noukolele
11. Omaupyakadi a kwata moiti e na sha noukolele ohaa eta omashongo elipi?
11 Kashi nyikifa tuu oluhodi ngeenge fye ile ovaholike vetu tava shakeneke omaupyakadi a kwata moiti e na sha noukolele! (Jesaja 38:1-3) Nonande ohatu ningi eenghendabala dokukonga ouhaku muwa, osha fimanenena okudulika komafinamhango opamishangwa. Pashihopaenenwa, Ovakriste ohava dulika koshipango shOmbibeli shi na sha nokulidilika ohonde, nohava henuka eenghedi douhaku odo da kwatela mo oumhulile. (Oilonga 15:28, 29; Ovagalati 5:19-21) Ndelenee ohashi kala shidjuu kwaavo vehe na eshiivo shi na sha nouhaku okuninga omahoololo e na sha nouhaku. Mbela oshike tashi dulu oku tu kwafela tu kale oupafi filufilu shi na sha nokuungaunga nomauhaku?
12. Ongahelipi Ovakriste tava dulu okukala nondjele ngeenge tava hoolola omauhaku?
12 “Omunamayele [oha konakona, NW] eenghatu daye” mokukonga omauyelele mOmbibeli nosho yo moishangomwa yopaKriste. (Omayeletumbulo 14:15) Moilongo imwe omo muhe na lela eendokotola noipangelo, ovanhu otashi dulika va kale tave lihakula ashike noimbodi (oihemba). Ngeenge otwa hala okulongifa ouhaku wa tya ngaho, otwa pumbwa okushiiva shi na sha noinima ei tai landula apa: Mbela omunhu oo ha hakula noimbodi oha nyanekele? Mbela ouhaku oo owe likolelela keitavelo kutya omikifi nosho yo efyo ohai etifwa keemhepo dovakwamhungu molwaashi da handuka ile kovatondi ovo tava longifa oulodi? Mbela omunhu a tya ngaho oha hakula ta longifa omafiyawilo, omapopyo opaumhulile ile eenghedi doumhulile dikwao di lili noku lili? (Deuteronomion 18:10-12) Okushiiva shi na sha noinima oyo otaku ke tu kwafela tu dulike komayele a nwefwa mo, oo taa ti: “Konakoneni aishe, nye mu diinine eshi shiwa.”b (1 Ovatessaloniki 5:21) Osho otashi ke tu kwafela tu ninge omatokolo opandunge e na sha nouhaku.
13, 14. (a) Ongahelipi hatu dulu okukala nondjele shi na sha nokufila oshisho oukolele wetu wopalutu? (b) Omolwashike twa pumbwa okukala nondjele ngeenge hatu kundafana navamwe oinima i na sha nomauhaku nosho yo oukolele?
13 Otwa pumbwa okukala nondjele moinima aishe monghalamwenyo, mwa kwatelwa okufila oshisho oukolele wetu wopalutu. (Ovafilippi 4:5, NW) Okuyandja elitulemo li li pandjele koukolele wetu otashi ulike kutya otu na olupandu li na sha noshali yomwenyo i na ondilo. Ngeenge otu na oupyakadi u na sha noukolele, otwa pumbwa lela okukonga ouhaku. Ndele nande ongaho, itatu dulu okumona oukolele wa wanenena paife, ndele ohatu ke u mona ashike ngeenge efimbo laKalunga ‘lokuvelula oiwana’ la fiki. (Ehololo 22:1, 2) Otu na okulungama tuha kale twa pwila mokufila oshisho oukolele wetu wopalutu, ndele eemhumbwe detu dopamhepo odo da fimanenena tadi kala inadi filwa oshisho. — Mateus 5:3, NW; Ovafilippi 1:10.
14 Otwa pumbwa yo okukala nondjele ngeenge hatu kundafana navamwe oinima i na sha nomauhaku nosho yo oukolele. Eenghundafana da tya ngaho kadi na okukala tadi dana onghandangala meenghundafana detu ngeenge hatu endafana pokwoongala kweongalo nosho yo poyoongalele. Natango, omatokolo e na sha nomauhaku luhapu ohaa kala a kwatela mo omafinamhango Ombibeli, eliudo lomunhu nosho yo ekwatafano laye naJehova. Onghee hano, itashi ka kala pahole okufindila omataleko etu movaitaveli vakwetu ile oku va fininika ve lipwililikile osho omaliudo avo tae va lombwele. Nonande Ovakriste otava dulu okupula ekwafo kuvakwao ovo va pyokoka pamhepo meongalo, keshe umwe oku na ‘okuhumbata omutengi waye mwene’ u na sha nokuninga omatokolo, ‘nakeshe umwe womufye oku na okulihokolola ye mwene kuKalunga.’ — Ovagalati 6:5; Ovaroma 14:12, 22, 23.
Ngeenge tu li meenghalo didjuu
15. Ongahelipi eenghalo didjuu tadi dulu okukuma ovapiya vaKalunga?
15 Eenghalo didjuu otadi dulu okuningifa nokuli novapiya vaJehova ovadiinini va popye ile va katuke shihe li pandunge. (Omuudifi 7:7, OB-1954) Eshi Job a li meyeleko la kwata moiti okwa li a kanifa ondjele yaye nomolwaasho okwa li a pukululwa a diladile nawa. (Job 35:2, 3; 40:6-8) Nonande “Moses okwa li omulumenhu omulininipiki unene e dule ovanhu aveshe kombada yedu,” omhito imwe okwa li a handuka ndele ta popi ta hanyauka. (Numeri 12:3; 20:7-12; Epsalme 106:32, 33) David okwa li a ulika elipangelo eshi a li a anya okudipaa ohamba Saul, ndele eshi Nabal a li e mu tuka nokuula nai ovapiya vaye, David okwa li a handuka neenghono ndele hanga ta katuka onghatu ihe li pandunge. Lao linene, okwa li a kumaidwa kuAbigail ndele te lialuluka aha ye menyono. — 1 Samuel 24:3-8; 25:9-13, 32, 33.
16. Oshike tashi dulu oku tu kwafela tuha katuke meendelelo?
16 Nafye ohatu dulu okuya meenghalo didjuu odo tadi dulu oku tu ningifa tuha diladile pandunge. Okudiladila nawa shi na sha nomataleko avamwe, ngaashi David a li a ninga, otaku dulu oku tu kwafela tu henuke okukatuka meendelelo nopo tuha nyone. (Omayeletumbulo 19:2) Natango, Eendjovo daKalunga otadi tu kumaida tadi ti: “Handukeni, ndelenee inamu nyona. Popyeni momitima deni momitala deni nokulimwenenena.” (Epsalme 4:5) Ngeenge otashi shiiva, oshiwa okuteelela fiyo omitima detu da ngungumana fimbo inatu katuka eenghatu donhumba ile fimbo inatu ninga omatokolo onhumba. (Omayeletumbulo 14:17, 29) Ohatu dulu okwiilikana kuKalunga twa mana mo, opo nee “[ombili] yaKalunga ei i dule eendunge adishe, otai ka amena omitima [detu] nomadiladilo [etu] muKristus Jesus.” (Ovafilippi 4:6, 7) Ombili oyo yaKalunga otai ke tu pameka notai ke tu kwafela tu kale oupafi filufilu.
17. Omolwashike tu na okukonga ekwafo kuJehova e tu kwafele tu kale oupafi filufilu?
17 Nonande ohatu ningi eenghendabala da mana mo opo tu henuke oiponga nokukatuka pandunge, atusheni ohatu ningi omapuko omafimbo amwe. (Jakob 3:2) Omafimbo amwe, otashi dulika tu kale twa yuka moshiponga inatu shi shiiva. (Epsalme 19:13, 14) Kakele kaasho, tu li ovanhu, itatu dulu okuyukifa eenghatu detu, ndele Jehova oye ashike ta dulu oku shi ninga. (Jeremia 10:23) Inatu hafa tuu eshi Jehova e tu shilipaleka a ti: “Onda hala ndi ku longe, ndi ku udikile ondjila, ei u nokweenda nayo; onda hala ndi ku twe omayele; eisho lange tali ku pashukile.” (Epsalme 32:8) Heeno, ohatu dulu okukala oupafi filufilu kekwafo laJehova.
[Omashangelo opedu]
a Omolwouyelele muhapu shi na sha nokushanga omikanda domaudafanotwokumwe e na sha neengeshefa, tala Oshungonangelo (yOshiwambo) ye 1 Auguste 1997, epandja 18-19; Oshungonangelo (yOshiingilisha) yo 15 Novemba 1986, epandja 16-17 nosho yo o-Awake! yo 8 Februali 1983, epandja 13-15, ya nyanyangidwa kEendombwedi daJehova.
b Okukonakona nawa oinima i na sha nouhaku otaku dulu yo okukwafela ovo va hala omauhaku onhumba oo taa tuwa eemhata e na sha nokuhakula omikifi donhumba.
Oto nyamukula ngahelipi?
Ongahelipi hatu dulu okukala oupafi meenghalo edi tadi landula apa:
• ngeenge twa pewa omhito yokungeshefa?
• ngeenge hatu kongo ookaume kopahombo ile hatu kongwa?
• ngeenge tu na omaupyakadi e na sha noukolele?
• ngeenge tu li meenghalo didjuu?
[Oshimhungu pepandja 30]
Mbela oto dulu okulineekela ouyelele woko-Internet?
Omapopyo taa landula apa ohaa hangika keenhele doko-Internet di na sha naavo inava hombola ile inava hombolwa:
“Nonande ohatu ningi eenghendabala da mana mo, kape na eshilipaleko kutya omauyelele ovanhu oku li paushili.”
“Katu na oushili kutya omauyelele oo e li ko-Internet oku li paushili, okwe lixwapo notaa dulu okulongifwa.”
“Omaetepo, omayele, omapopyo, omaudaneko ile omauyelele ile oikalimo oyo i li [ko-Internet] oya etwa po ashike kovanhu vo vene . . . nokai na lela okulineekelwa.”
[Efano pepandja 29]
“Omunamayele oha konakona eenghatu daye”
[Omafano pepandja 31]
Ongahelipi ovakainhu Ovakriste tava dulu okuhopaenena okakadona Okasulamit?
[Efano pepandja 32]
“Konakoneni aishe, nye mu diinine eshi shiwa”