Egaununo 10
Uhompa waKarunga kuna kupangera
1, 2. Ngapi mapangero govantu ga likida asi kapi ga yi sikisa mo?
NAMPO nove wa randere nare siruganeso konyima to ya yi mono asi kapi sina kurugana. Tu tante asi wa zigidire gumwe a ya si pangere. Konyima tupu “zokusiwapeka” siruganeso tasi teka hena. Eguwo musinke lya kere!
2 Esi kuna lifana tupu kumwe nomapangero govantu. Vantu nkenye apa simpe va hara epangero eli ali divisire mbili nerago. Mokukambadara nononkondo kupangera matekauko monkarapamwe kapi yina kusikilira mo nawa-nawa. Mapingido gombili va tulisa po—ntani yiyo va ga teza po. Epangero musinke lya vhura kuhagekesa po ruhepo nonyengo noukorokotji nouvera nezonaguro lyounsitwe? Mapangero govantu kapi taga vhuru kuwapukurura. Nampili Hompa gonondunge gwaIsraeli Saromo kwa pulire asi: “Muntu ngapi nye no vhura kukwata egano oku una vyuka ukaro wendi?”—Yisewe 20:24.
3. (a) Yisinke sitambo sezuvhiso lyaJesus? (b) Ngapi omu ava u faturura vamwe Uhompa waKarunga?
3 Wa ha zumbanesa mukumo! Epangero lyakora lyouzuni naunye kapisi nzodi. Esi kwa kere sitambo sezuvhiso lyaJesus. Age kwa u tumbwire asi “Uhompa” ndi “Untungi waKarunga,” ano yiyo ga rongere vasikuli vendi ava u tumbure momakanderero gawo. (Rukasa 11:2; 21:31) Uhompa waKarunga poyiruwo yimwe kuutumbura monombunga domaukarelikarunga. Mousili, mamiliyona kuutumbura nkenye ezuva momakanderero gawo nsene tava rugurura Ekanderero lyaHompa (eli ava tumbura hena asi Guhyetu ndi asi ekanderero lyosihonena). Nye kugava malimbururo gokulisigasiga nsene tava va pura: “Yisinke Uhompa waKarunga?” Vamwe kutanta asi: “Mouli momutjima goge.” Vamwe tava tanta asi eguru. Bibeli tazi gava elimbururo lyazera, ngwendi moomu natu ka yi mona.
UHOMPA WA KARA NOSITAMBO
4, 5. Morwasinke Jehova ga tokwere kulikida epangero lyendi lyanayinye ponkedi zompe, ntani yisinke ngali ka rugana?
4 Jehova Karunga kwa kara narunye Hompa ndi Mupangeli gwanayinye. Konda asi yige ga sita yininke nayinye, yiyo ya mu tulisa po ntambo ezi zokuzeruka. (1 Histoli 29:11; Episarome 103:19; Yirugana 4:24) Nye Uhompa ou ga udisire Jesus, kwa kara konhi zepangero lyanayinye lyaKarunga. Uhompa wina wouMesiyasa kwa kara nositambo sokulikarera, nye sininke musinke?
5 Ngwendi moomu va si zeresa mEgaununo 6, vantu vavali wopomuhowo kwa rwanesere epangero lyaKarunga. Morwa nompata edi da sikamene po, Jehova yipo ga tokwere kulikida epangero lyendi lyanayinye ponkedi zompe. Karunga kwa divisire sitambo sendi sokureta po ‘ruvharo’ oru ngaru ka sansununa po Ezoka, Satana, noku ka gusa po yikwamako yononzo edi va pinga vantu. ‘Ruvharo’ oru rwa fumana Jesus Kristusa, ‘noUhompa waKarunga’ siruganeso esi ngasi funda Satana narunye. Kupitira moUhompa ou, Jesus Kristusa nga ka wapukurura epangero kontunda zevhu medina lyaJehova noku ka hungamesa epangero lyaKarunga lyokupangera nayinye dogoro narunye.—Genesis 3:15; Episarome 2:2-9.
6, 7. (a) Kupi wa kara Uhompa, ntani yilye Hompa novapangeli vakwawo? (b) Wolye vapangerwa woUhompa?
6 Mokukwama sigava simwe sononkango daJesus koVafalisayi wovadinikarunga age kwa tantere asi: “Untungi waKarunga mouli mweni.” (Rukasa 17:21, Etestamende Lyepe noMapisarome lyoRumbukuhu) Jesus kwa tambere nye asi Untungi kuna kara monomutjima dovadinikarunga vena? Hawe. Erundururo lyokuvyukilira lyopomuhowo lyoRugereka kwa kuhagara ngesi: “Untungi waKarunga mouli mokatji keni.” (Bibeli zoRukwangali, nonkango nyose twa di hendameka.) Jesus, ogu ga kere mokatji kawo, age kwa likidire kwamwene asi age Hompa gokomeho. Uhompa waKarunga kwato asi sininke esi sa kara momutjima gomuntu, nye epangero lyosili eli lya kara nomupangeli novapangerwa. Alyo epangero lyemeguru, morwa kwa kulitumbura asi ‘Untungi weguru’ ntani ‘Untungi waKarunga.’ (Mateusa 13:11; Rukasa 8:10) Memoneko, muporofete Ndaniyera kwa mwene asi ngapi Mupangeli gwamo, ngwendi “yuma yokufana ngwendi muntu,” kwa mu twere kosipara saKarunga Munankondo nadinye makura tava mu pe “epangero nefumano nononkondo dosiuhompa, asi vantu wonomuhoko nadinye nomarudi nomaraka nagenye va mu ruganene.” (Ndaniyera 7:13, 14) Yilye ogu Hompa? Bibeli kutumbura Jesus Kristusa asi ‘MunwaMuntu.’ (Mateusa 12:40; Rukasa 17:26) Yimo, Jehova kwa tulire po Munwendi, Jesus Kristusa, asi Hompa.
7 Jesus kapi ana kupangera gelike. Age kuna kara kumwe nava-144 000 “ava va zowora pevhu” va ka kare vahompa novapristeli. (Ehororo 5:9, 10; 14:1, 3; Rukasa 22:28-30) Vapangerwa woUhompa waKarunga ngava ka kara vantu vekoro limwe uzuni mudima ava ngava ka limburukwa koumpitisili waKristusa. (Episarome 72:7, 8) Nye ngapi omu natu vhura kukara mousili asi Uhompa ngau ka hungamekesa mousili epangero lyokupangera nayinye lyaKarunga noku ka wapukurura nkareso zoparadisa kevhu lyetu?
USILI WOUHOMPA WAKARUNGA
8, 9. (a) Ngapi omu natu vhura kuyizeresa uhuguvali womatumbwidiro goUhompa waKarunga? (b) Morwasinke natu vhulira kukara mousili asi Uhompa usili?
8 Tu tante asi embo lyoge lina pi komundiro. Ntaantani kaume gumwe ogu ana kara noyiruganeso mokulitungurura ta ku tumbwidire asi na ka ku vatera moku ka tungurura embo lyoge noku ka pa epata lyoge yikulya. Kapi to ka yi pura, nsene asi age nkenye apa kusimwitira usili? Tu tante asi ezuva lyokukwama ko apa ono wiza membo o tunde koyirugana to ya gwana varugani vana tameke nare kukomba mpire ezi ka gu retesere po mundiro ano vepata lyoge ana va pe yikulya. Pwa hana esinganyeko ngo kara nehuguvaro yipo asi konyima zosiruwo yininke kapisi kuna ka yi wapukurura tupu, nani nye tayi ka wapa kupita pwanare.
9 Mokulifana, Jehova ga tu tumbwidira asi Uhompa usili. Moomu va yi likida moBukebibeli zoVahebeli, sinzi soNoveta kwa kere mundundumba gwewapaiko lyoUhompa. (Vahebeli 10:1) Pwa kere yininke yokomeho yoUhompa waKarunga mouhompa wepevhu woVaisraeli. Kapi pwa kere nkenye eli epangero, morwa vapangeli kwa pangerere “mouhompa ou ga tulire po HOMPA.” (1 Histoli 29:23) Ayo kwa yi pumbire asi: “Mpango zouhompa kapi ngazi mu tunda Juda, mpango zoMupanguli [“Silo,” NW] kapi ngazi tunda po pokatji komaguru gendi dogoro noku nga wiza ogu za hamena. Ano nomuhoko nadinye ngadi zuvha mwendi.” (Genesis 49:10)a Yimo, esi kwa kere mezimo lyovahompa vaJuda asi Jesus ngava ka mu hampuruka a ka kare Hompa narunye gemepangero lyaKarunga.—Rukasa 1:32, 33.
10. (a) Siruwo musinke edi lyoUhompa waKarunga lyopaMesiyasa va li tatekere? (b) Sirugana musinke somulyo va gusire vapangeli vakwawo wokomeho vaJesus sokontunda zevhu?
10 Edi lyoUhompa waKarunga wopaMesiyasa kwa kere petateko lyehoroworo lyovapositoli vaJesus. (Vaefeso 2:19, 20; Ehororo 21:14) Awo yiwo wopomuhowo womo-144 000 ava ngava ka pangera meguru kumwe naJesus Kristusa ngovahompa vakwawo. Siruwo esi vana kara pevhu, vapangeli vakwawo ava wokomeho ngava gusa etwaro komeho kumwe nosigendo soumbangi, mokuliza kumwe nompangera zaJesus: “Yipo nye nomu zira konomuhoko nadinye, mu ka di ninke di kare varongwa vange, mu ka di kuhwire medina lyaGuhwe neli lyoMuna neli lyoMpepo zoKupongoka.”—Mateusa 28:19.
11. Ngapi omu vana kusirugana sirugana sokuudisa Uhompa naina, ntani yisinke sina kureta po?
11 Mpangera zokutura po varongwa, kuna kuzilimburukwa unene ntaantani kupita pwanare. Nombangi daJehova kuna kuudisa mbudi zongwa zoUhompa evhu nalinye, mokuliza kumwe nononkango douporofete daJesus: “Nye Mbudi zoNgwa ezi zoUntungi waKarunga tanko ngava zi divisa mwa za uzuni mudima, zi kare umbangi wonomuhoko nadinye, ntani nye ngaku kwama uhura.” (Mateusa 24:14) Ngosirugana simwe sezuvhiso lyoUhompa, elikwamo lyenene lyerongo kuna kulirugana. Ava ava limburukwa konoveta nokonompangera doUhompa waKarunga, kuna kuhafera nare mbili noumwe eyi aga pili kuvhura kureta po mapangero govantu. Eyi nayinye kuna kugava nawa-nawa elikido asi Uhompa waKarunga usili!
12. (a) Morwasinke ya wapera kuvatumbura vazuvhisi woUhompa asi Nombangi daJehova? (b) Uhompa waKarunga ngapi omu wa lisiga nomapangero govantu?
12 Jehova kwa tanterere Vaisraeli asi: “One nyone nondipo [“nombangi,” NW] dange; ame kwa ku horowora o kare mukereli gwange.” (Jesaya 43:10-12) Jesus, “ndipo [“Mbangi,” NW] zosili,” kwa udisire nomupampi mbudi zongwa zoUhompa. (Ehororo 1:5; Mateusa 4:17) Yipo nye yina wapere asi vazuvhisi vanaina va kare nedina eli ga gava Karunga, Nombangi daJehova. Nye morwasinke Nombangi adi ruganesere yiruwo yoyinzi unene nononkondo mokuuyunga kumwe nava wopeke kuhamena Uhompa waKarunga? Awo kuyirugana morwa asi Uhompa yiwo welike ehuguvaro lyovantu. Mapangero govantu taga haga po nkenye apa, nye Uhompa waKarunga kapi ngau haga po. Jesaya 9:6, 7 kutumbura Mupangeli gwawo, Jesus, “Hompa gombili” yiyo ga gwede ko asi: “Nonkondo depangero lyendi ngadi kura ngorooro; ano untungi wepangero lyendi ngau kara nkenye apa mompora.” Uhompa waKarunga kapisi ngwendi mapangero govantu—naina pogeli mungura pwato. Yosili, Ndaniyera 2:44 kwa tanta asi: “Posiruwo sohompa owo Karunga gemeguru nga dika sirongo esi ngasi kererera narunye. Aso kapi ngava si funda nampili kanunu, . . . makura tasi kara dogoro narunye.”
13. (a) Maudigu musinke gamwe aga ngau ka gusa po Uhompa waKarunga? (b) Morwasinke natu vhulira kukara mousili asi matumbwidiro gaKarunga ngaga ka sika mo?
13 Hompa musinke govantu gokuvhura kuhagekesa po yita noukorokotji nouvera nonzara nokupira mambo? Mupangeli gepevhu musinke ogu nga vhura ku ka pindura ava va fa? Uhompa waKarunga naHompa gwawo ngau ka gusa po yininke eyi. Uhompa kapi ngau ka teka po, ngwendi siruganeso esi sa hepa nkenye apa kusipangera. Uhompa waKarunga ngau ka yi sikisa mo, morwa Jehova ga tumbwidira asi: “Nonkango dange edi adi tundu mokana kange yimo ngadi kara: kapi ngadi tengwira kwange mawoko-woko, nye ngadi rugana eyi na di harera, ado ngadi ragopa nakunye oku ngani di tuma.” (Jesaya 55:11) Sitambo saKarunga kapi asi gu, nye siruwo musinke ngali tameka epangero lyoUhompa?
EPANGERO LYOUHOMPA—SIRUWOKE?
14. Koyininke musinke va pilire kukwata egano varongwa vaJesus kuhamena Uhompa, nye yisinke ga divire Jesus kuhamena epangero lyendi?
14 “Hompa, ntaantani tupu ngesi o tengwidire Vaisraeli [uhompa, NW]?” Epuro eli va pulire varongwa vaJesus, alyo kwa likidire asi awo kapi va divire sitambo soUhompa waKarunga nosiruwo esi ngau ka tameka kupangera. Jesus ga va rondwere kuhamena ko yiyo ga tente asi: “Eyi kapisi yeni yokudiva yiruwo noyinema eyi ga panga Tate mononkondo damwene.” Jesus ga yi divire asi epangero lyendi lyokupangera evhu komeho, nare konyima zevhumbuko nerondo lyendi meguru. (Yirugana 1:6-11; Rukasa 19:11, 12, 15) Matjangwa ga yi pumba. Ngapi?
15. Ngapi omu Episarome 110:1 lya tu pa uzera kosiruwo setameko sepangero lyaJesus?
15 Nelikido lyouporofete kwaJesus asi “hompa,” Hompa Ndafita kwa tente asi: “HOMPA [Jehova] kwa tanterere hompa gwange asi, ‘Yo hingire oku korulyo rwange, dogoro noku ngani tura nonkore doge konhi zonompadi doge.’” (Episarome 110:1; hetakanesa Yirugana 2:34-36.) Uporofete ou tau likida asi epangero lyaJesus kapi lya tamekere konyima tupu zokuronda kwendi meguru. Age kwa ka ndindilire korulyo rwaKarunga. (Vahebeli 10:12, 13) Kundindira oku siruwo sokusika kupi? Siruwoke ngali ka tameka epangero lyendi? Bibeli tazi tu vatere mokugwana malimbururo.
16. Yisinke ya horokere mo-607 K.S.N. ntani ngapi omu ya likwatakana kumwe noUhompa waKarunga?
16 Sitata esi sa kere pevhu nalinye opo ga tulire Jehova edina lyendi, kwa kere Jerusarema zelike. (1 Vahompa 11:36) Aso kwa kere nkurusitata souhompa wepevhu ou ga pulisilire Karunga ntani ou wa fanekesere Uhompa waKarunga wemeguru. Yipo nye, ezonaguro lyaJerusarema mo-607 K.S.N. koVababironiya kwa kere ntanto zonene. Sihorokwa esi kwa likidire etameko lyetekopo lyere lyepangero lyokuvyukilira lyaKarunga komuhoko gwendi pevhu. Konyima mauye hamboumwe ga pitire po, Jesus ga yi divisire asi siruwo esi lya tekere po epangero simpe yipo sa kere, morwa ga tente asi: “Jerusarema ngava zi lyatagura vapagani dogoro noku ngasi sika mo siruwo sawo.”—Rukasa 21:24.
17. (a) Yisinke ‘siruwo sovapagani,’ ntani ure wokusika kupi sa kwatere? (b) ‘Siruwo sovapagani’ siruwoke sa tamekere nokuhura?
17 Posiruwo ‘sosiruwo sovapagani’ mapangero gouzuni ngava ga pulisira mokuteza po epangero eli ga pulisira Karunga. Siruwo sina kwa tamekere kumwe nezonaguro lyaJerusarema mo-607 K.S.N. naNdaniyera ga yi likidire asi ngayi twikira ko “yiruwo yitano-nayivali.” (Ndaniyera 4:23-25, NW) Ure wokusika kupi ya kere? Bibeli kuna kulikida asi “yiruwo” yitatu noharufa kwa hetakana po mazuva 1 260. (Ehororo 12:6, 14, NW) Pwaruvali siruwo sina, ndi yiruwo yitano-nayivali tayi kara mazuva 2 520. Nye nayimwe si yomulyo ya horokere po kehagero lyokaruwo kena kokasupi. Mokuruganesa “mvhura zimwe mwankenye ezuva” mokusikisa mo uporofete waNdaniyera nokuvarura nomvhura 2 520 kugusa mo-607 K.S.N. tatu wiza po mvhura 1914 S.N.—Numeri 14:34; Hesekiyeli 4:6.
18. Yisinke ga ruganene Jesus konyima tupu apa ga tambwire nonkondo doUhompa, ntani ngapi omu ya kundamene evhu?
18 Jesus ga tamekere kupangera meguru posiruwo sina? Nokonda dopamatjangwa morwasinke vana kutantera asi ga yi ruganene, ngava ka yi zogera megaununo lyokukwama ko. Yosili, etameko lyepangero lyaJesus kapi ngali ka reta mbili usimbu-simbu pevhu. Ehororo 12:7-12 kuna kulikida asi konyima tupu zoku ka tambura Uhompa, Jesus yipo nga ka zugumine mo Satana novaengeli wovadona meguru. Kwa retere ehudi pevhu, nye tasi gava mukumo mokuresa asi Mudiaboli “siruwo sendi esi sina hupu ko, sisupi!” Ose kuvhura tu ka hafe, kapisi asi morwa Uhompa waKarunga tau pangere tupu, nye morwa hena tau ka reta matungiko kevhu nokovantu wokulimburukwa. (Episarome 72:7, 8) Ngapi omu tuna yi diva asi tayi ka horoka usimbu?
[Footnote]
a Edina Silo kutanta asi: “Age Sininke Salye Esi; Age Kwalye Ga Tumbukira.” Konyima zosiruwo sa ya zerere asi “Silo” kwa kere Jesus Kristusa, “nyime gemezimo lyaJuda.” (Ehororo 5:5) Dimwe donobuke doVajuda Notarukumu nkango “Silo” kwa pinganeserere mo “Mesiyasa” ndi “hompa Mesiyasa.”
KONA-KONA EDIWO LYOGE
Yisinke Uhompa waKarunga, ntani ngau pangera kutundilira kupi?
Wolye ngava ka pangera moUhompa, ntani wolye vapangerwa vamo?
Ngapi Jehova omu ga likidire asi Uhompa wendi wosili?
‘Siruwo sovapagani’ siruwoke sa tamekere nokuhura?
[Box on page 94]
YIHOROKWA YIMWE YOMULYO KUHAMENA UHOMPA WAKARUNGA
• Jehova kuna kuzuvhisa sitambo sendi mokureta ‘ruvharo’ oru ngaru ka myona mutwe gwEzoka, Satana Mudiaboli.—Genesis 3:15.
• Mo-1943 K.S.N. Jehova ga likidire asi “ruvharo” oru ngaru ka kara muntu gemezimo lyaAbrahamu.—Genesis 12:1-3, 7; 22:18.
• Egwanekero lyoVeta eli va geve koVaisraeli mo-1513 K.S.N. kwa kere “mundundumba tupu gouwa wokomeho.”—Exodus 24:6-8; Vahebeli 10:1.
• Uhompa woVaisraeli wepevhu kwa varekere mo-1117 K.S.N. ano konyima tau ya kara mezimo lyaNdafita.—1 Samwere 11:15; 2 Samwere 7:8, 16.
• Jerusarema kwa zi zonagwire po mo-607 K.S.N. ano ‘siruwo sovapagani’ yipo sa tamekere.—2 Vahompa 25:8-10, 25, 26; Rukasa 21:24.
• Mo-29 S.N. Jesus yipo va mu gwavekere ngaHompa gomuturwapo nokutameka sirugana sendi sepevhu.—Mateusa 3:16, 17; 4:17; 21:9-11.
• Mo-33 S.N. Jesus ta rondo meguru omwina ta ka ndindira korulyo rwaKarunga dogoro epangero lyendi li tameke.—Yirugana 5:30, 31; Vahebeli 10:12, 13.
• Jesus kwa mu tura kosipundi moUhompa wemeguru mo-1914 S.N. apa sa hagere ‘siruwo sovapagani.’—Ehororo 11:15.
• Satana nonompepo dendi donondona kwa va zugumina komukunda gwevhu nokureta ehudi lyenene kovantu.—Ehororo 12:9-12.
• Jesus kuna kutakamesa ezuvhiso lyombudi zongwa zoUhompa waKarunga mouzuni mudima.—Mateusa 24:14; 28:19, 20.