BIBILIYOTEKA ZOKOINTANETA
Ruhungu
BIBILIYOTEKA ZOKOINTANETA
Rukwangali
  • BIBELI
  • YIMBAPIRATJANGWA
  • MAPONGO
  • fy egau. 11 epe. 128-141
  • Kutulisa po mbili membo

Kwato vidiyo koruha oru.

Sori, vidiyo zina kara noudigu.

  • Kutulisa po mbili membo
  • Nsapi zokutwaredera koruhafo rwemepata
  • Yiparatjangwagona
  • Nombudi dokulifana
  • NSENE MUGARA GOGE KWA HAMENA KOUKARELIKARUNGA WAPEKE
  • NSENE MUKADOGE KWA HAMENA KOUKARELIKARUNGA WAPEKE
  • KURONGA VANONA
  • NSENE VAKURONA WOGE KWA HAMENA KOUKARELIKARUNGA WAPEKE
  • UDIGU WOKUKARA MUKURONA GOSITUMBWENA
  • KUPAPARA EMONA KUNA KUGAUNUNA EMBO LYOGE NDI?
  • Gwana ruhafo mepata lyoge
    Yisinke azi rongo Bibeli?
  • Nonsapi mbali edi adi ninkisa nonkwara di karerere
    Nsapi zokutwaredera koruhafo rwemepata
  • Mukaro gwepata ogu agu hafesa Karunga
    Yinke ana hepa ko Karunga kwetu?
  • Omu no gwana ruhafo mepata lyoge
    Yinke azi rongo Bibeli sili?
Nsapi zokutwaredera koruhafo rwemepata
fy egau. 11 epe. 128-141

Egaununo 11

Kutulisa po mbili membo

1. Yininke musinke yimwe nayi vhura kureta eligaunuko momapata?

VANERAGO vava va hamena momapata omu mwa kara eharo nonkenda nombili. Pamwe, epata lyoge lya lifana neli. Nye eguwo, sinzi somapata kapi aga likida nkareso ezi, ago kwa kuligaunuka morwa nokonda dongandi. Yinke ayi gaununa mapata? Megaununo eli tatu ka zogera yininke yitatu. Momapata gamwe, ava va kara mo kapi ava lihameke moukarelikarunga umwe. Gamwe, vanona kwa kara novakurona woyitumbwena. Ano gapeke kukondja mokugwana eparu ndi edowo lyokuhara kukara nemona lyenzi nayo ya ninkisa mapata aga mokukaligaunuka. Nye, mapata gamwe aga ga kara monomukaro edi kwa kara simpe mouumwe. Morwasinke?

2. Kupi oku ava gwana vamwe mavyukiso kuhamena epata, nye kupi no vhura kugwana mavyukiso gomawa po?

2 Monkedi omu atu tara yininke kuna kara konda zimwe. Nsene ngo hetekera ko mokukwata egano omu mukweni a tara yininke, ngayi ku vatera mokunongonona omu no tulisa po uumwe membo. Zauvali kuna kara oku o gwana mavyukiso goge. Vantu wovanzi kukwama mavyukiso govakwawo wokoyirugana nokovamusinda nokovakondi womomukunda ndi magano gapeke govantu. Nye, vamwe kwa papara mavyukiso moNonkango daKarunga kuhamena ukaro wawo nokugasikisa mo. Mokuyirugana eyi, ngapi omu nayi vhura kuvatera epata mokutulisa po mbili membo?—2 Timoteusa 3:16, 17.

NSENE MUGARA GOGE KWA HAMENA KOUKARELIKARUNGA WAPEKE

3. (a) Yinke azi pukurura Bibeli kuhamena kukwara gumwe gomoukarelikarunga nawopeke? (b) Nompango musinke dimwe edi da fira mononkwara, nsene mulikwali gumwe mupuli ano mukwawo muhapuli?

3 Bibeli kuturondora nononkondo asi twa ha kwara muntu ogu ga hamena koukarelikaraunga wapeke. (Deuteronomium 7:3, 4; 2 Vakolinte 6:14) Nampili ngoso, kuvhura yi kare asi ove kwa lirongere usili woBibeli konyima zononkwara deni nye mugara goge kapi ga lirongere. Yinke no vhura kurugana? Wa hepa simpe kusikisa mo mugano gononkwara. (1 Vakolinte 7:10) Bibeli kunkondopeka ekarereropo lyomalikwatakano gononkwara ntani kukorangeda valikwali mokukohonona po maudigu gawo, kapisi kugahenduka. (Vaefeso 5:28-31; Titusa 2:4, 5) Ngapi nsene mugara goge kurwanesa nononkondo melihameko lyoge lyoukarelikarunga wousili? Kuvhura a hetekere ko kukukondera mokudira kuza komapongo gomombungakriste, ndi kuvhura a tante asi kapi ana hara mukadendi a ze moyirugana yokuzuvhisa. Yinke no vhura kurugana?

4. Monkedi musinke mukadi na vhura kulikida nkenda, nsene mugara gwendi kapi a lihameke mepuliro lyendi?

4 Lipura nyamoge asi: ‘Morwasinke mugara gwange ana kulizuvhira ngesi?’ Nsene kapi a yi kwata egano nawa-nawa eyi o rugana, kuvhura a kare nosinka kukuhamena. Ndi kuvhura a kare mekondjeso lyovanekoro morwa kapi ono kulihameka hena monompo dimwe edi ava tara asi mulyo kwawo. Mokuliza nonompo dimwe, mukadi ga hepa kuhamena koukarelikarunga wamugara gwendi. Yipo nye asi nsene o kara moukarelikarunga wapeke, kuvhura a lizuvhe asi kapi ono kufumadeka upangeli wendi. Age kuvhura kulizuvha mukuma asi kuna kuzumbanesa mukadendi morwa ukarelikarunga. Wa hepa kudivisa mugara goge asi eharo lyoge kwaJehova kapi yina kutanta asi kapi wa mu hara ndi kufumadeka upangeli wendi. Litulira po siruwo mokukara kumwe nendi.

5. Ehetakano musinke ga hepa kutura po mukadi ogu yendi ga kara nepuliro lyapeke?

5 Nampili ngoso, posili sininke simwe somulyo wa hepa kutarurura mokugendesa nawa ukaro ou wangesi. Nonkango daKarunga kukorangeda vakadi asi: “One vakadi, omu limburukwe kovagara veni, moomu ya wapera Hompa.” (Vakorosi 3:18) Ado kuna kuvarondora kuhamena nkareso zoumanguruki. Mokugwederera ko, pokuuyunga asi “moomu ya wapera Hompa,” etjangwa kuna kulikida asi kulimburukwa komugara kwa hepa hena kutura megano ulimburukwi kwaHompa. Pwa hepa kukara ehetakano.

6. Nompango musinke ga hepa kudiworoka mukadi goMukriste?

6 Kuza komapongo gomombungakriste ntani nokuzuvhisira wopeke kuhamena Bibeli kuna kara maruha gomulyo goukereli wousili. Yipo nye asi Mukriste nokuvhura si kugancenuna. (Varoma 10:9, 10, 14; Vahebeli 10:24, 25) Yinke nye no vhura kurugana nsene muntu ta ku vyukilire kukutantera asi wa ha sikisa mo yihepwa yaKarunga? Vapositoli vaJesus Kristusa kwa uyungire asi: “Ose twa hepa po kulimburukwa unene Karunga, kupitakana vantu.” (Yirugana 5:29) Sihonena sawo kugava mpango ezi za fira komaukaro gomanzi meparu. Kuvhura eharo lyaJehova ngali ku ninkise o mu karere gelike ndi? Posiruwo sooso, eharo nefumadeko kwayoge ngali ku ninkisa o hetekere kukerera Jehova monkedi ezi ngazi dira kuhandukisa yoge ndi?—Mateusa 4:10; 1 Johanesa 5:3.

7. Etokomeno musinke ga hepa kukara nalyo mukadi goMukriste?

7 Jesus ga yi didilikire asi eyi pamwe kapi ngayi vhulika. Ga rondwere asi morwa makwama-kwamo koukereli wousili, vapuli womomapata gamwe ngano ngava lizuvha asi kuna va hangura, ngwendi rufuro runa kara pokatji kawo ntani nepata lyawo. (Mateusa 10:34-36) Mukadi gumwe gomoYapani ya mu horokerere eyi. Mugara gwendi kwa mu rwanesere nomvhura 11. Nga mu tekura momudona ntani poyiruwo yimwe nga mu paterere ponze. Nye age ga lididimikire. Vakaume vendi womombungakriste va mu vaterere koudigu ou. Nga kanderere nkenye apa ntani nokugwana ekorangedo lyenene mwa-1 Peturusa 2:20. Mukadi ogu goMukriste kwa pulire asi nsene a kara ana pama, ezuva limwe yendi nga ya lipakerera nendi mokukerera Jehova. Yosili, yimo ya horokere.

8, 9. Ngapi omu na kara mukadi mokudira kutura yilimbikiso ya hana hepero kwamugara gwendi?

8 Pwa kara yininke yoyinzi eyi no vhura kurugana eyi nayi kundama nkareso zomulikwali goge. Pasihonena, nsene mulikwali goge kurwanesa ukarelikarunga woge, wa ha mu pa nokonda edi nadi mu ninkisa a sivane momaruha gapeke. Zeresa nkenye apa embo. Fira sinka emoneko lyoge. Likida nkenye apa eharo norupandu kwendi. Mevango lyokumutangwisa, mu kwatesa ko. Mu likida asi ove kulimburukwa upangeli wendi. Wa ha rugwida kuwoko nsene ana ku zonene. (1 Peturusa 2:21, 23) Diworoka asi mouvali weni kapi mwa sikilira mo, nsene pana horoka nomutangu, linunupika nokumugusira po.—Vaefeso 4:26.

9 Wa ha pulisira kuza komapongo zi kare konda zokudira kuwapaikira yoge murarero posiruwo. Kuvhura kulihameka moyirugana yokuzuvhisa poyiruwo eyi a dili kukara yoge pembo. Ya wapa komukadi goMukriste mokudira kuzuvhisira mugara gwendi nsene kapi ana yi hafere. Hansa kukwama epukururo lyomupositoli Peturusa asi: “None si vakadi, omu limburukwe kovagara veni, asi vamwe mo ava va dira kupura nonkango daKarunga, ngayi va tezwilise po yikara yovakadi vawo, awo va hana kuuyunga, nsene va mona ukuhuki netjirokarunga lyeni.” (1 Peturusa 3:1, 2) Vakadi woVakriste kurugana unene mokulikida yiyimwa yompepo zaKarunga.—Vagarata 5:22, 23.

NSENE MUKADOGE KWA HAMENA KOUKARELIKARUNGA WAPEKE

10. Ngapi omu mugara gomupuli na vhura kutekura mukadendi nsene age kwa hamena koukarelikarunga wapeke?

10 Ngapi nsene mugara mupuli nye mukadi muhapuli? Bibeli kugava evyukiso komaukaro gangoso. Azo kuuyunga asi: “Nsene pweli mupuli gumwe ga kwara mukadi ga hana kupura, nye age ga mu hara, ga ha mu zumba.” (1 Vakolinte 7:12) Azo kupukurura hena vagara asi: “Omu hare vakadi veni.”—Vakorosi 3:19.

11. Ngapi omu mugara na likida nondunge nononkedi donongwa pokuruganesa upangeli wendi kwamukadendi nsene age muhapuli?

11 Nsene ove kuna kara mugara, ano mukadoge ga kara nepuliro lyapeke, wa hepa kutakamesa mokulikida efumadeko kwamukadoge ntani nokugazadara ko komalizuvho gendi. Ngomukurona, age ga fira emanguruko lyokuhetakana mokurugana mapuliro goukarelikarunga wendi, nampili kapi o ga kwatesa ko. Sikando sokuhova apa no uyunga nendi kuhamena epuliro lyoge, wa ha ndindira asi a sige poopo mapuliro gendi ganare a pinganesere po gomape. Wa hana kuuyunga momudona asi mapuliro aga va kara nago nekoro lyendi gepuko, konakona nendi nelididimiko kutundilira moMatjangwa. Kuvhura a lizuvhe ngwendi kuna mu sigilire nsene no ka ruganesa siruwo soge nasinye koyirugana yomombungakriste. Kuvhura a rwanese elituromo lyoge lyokukarera Jehova, nye konda zonene kuna kara asi age ana hepa siruwo soge. Nye lididimika. Nelituromo lyoge lyeharo, konyima zosiruwo kuvhura a ya lipakerere kumwe nove nokukwatesa ko ukareli wousili.—Vakorosi 3:12-14; 1 Peturusa 3:8, 9.

KURONGA VANONA

12. Nampili asi mugara nomukadi kwa kara nepuliro lyokulisiga, ngapi omu nompango doBibeli nava di sikisa mo merongo lyovanona?

12 Membo omu mwa kara ukarelikarunga wokulisiga, kuronga vanona kuhamena ukarelikarunga kuvhura kukara sininke soudigu. Ngapi omu nompango doBibeli nava di sikisa mo? Unene po, Bibeli kwa pa guhya situmbukira sokuronga vanona, nye zinya nage ga kara noruha romulyo mosirugana esi. (Yisewe 1:8; hetakanesa Genesis 18:19; Deuteronomium 11:18, 19.) Nampili mugara kapi ga tambura upangeli waKristusa, guhya yige simpe mupangeli gemepata.

13, 14. Nsene mugara a nyokesa mukadendi mokutwara vanona komapongo gomombungakriste ndi kulironga nawo, yinke na vhura kurugana ko mukadi?

13 Vaguhya vamwe wovahapuli kapi ava silike zinya mokuronga vanona kuhamena yininke youkarelikarunga. Nye vamwe kusilika. Ngapi nsene mugara goge a nyoka mokukupulisira o tware vanona komapongo gomombungakriste ndi mokulironga nawo Bibeli membo? Ngesi wa hepa kugazadara yitumbukira yoge nayinye, situmbukira soge sokulimburukwa kwaJehova Karunga, nesi sokulimburukwa upangeli wayoge ntani nesi sovana woge veharo. Ngapi omu no vhura kusikisa mo yitumbukira nayinye eyi?

14 Yosili ngo kanderera kuhamena yuma oyo. (Vafilipi 4:6, 7; 1 Johanesa 5:14) Nye moruhura, ove wa hepa kutura po matokoro kuhamena eyi no rugana. Nsene o rugana nombili nokuyizeresera mugara goge asi kapi ono kurwanesa upangeli wendi, urwanesi wendi kuvhura kusesupa. Nampili yoge a ku silike kutwara vana woge komapongo ndi kulironga nawo Bibeli, kuvhura simpe o va ronge mononkedi dapeke. Kupitira mononzogera doge dankenye ezuva ntani mosihonena soge sosiwa, hetekera kuvaronga va hare Jehova, nokukara nepuro moNonkango dendi nefumadeko kovakurona, kukwatera mo guhyawo, nokukara nosinka kovantu vapeke ntani nokuhafera yirugana. Ngomu sina kupita siruwo, guhyawo kuvhura nga nongonone yitundwamo yoyiwa ntani kuvhura nga hafere mulyo gelituromo lyoge.—Yisewe 23:24.

15. Situmbikira musinke ga kara naso mugara gomupuli merongo lyovanona?

15 Nsene ove mupuli nye mukadoge muhapuli, wa hepa kutambura situmbukira sokutekura vana woge oku ‘to va pukurura nokuliza neyi ga hara Hompa.’ (Vaefeso 6:4) Pokuyirugana ngoso, wa hepa kukara nombili neharo ntani nonondunge meruganeno kumwe namukadoge.

NSENE VAKURONA WOGE KWA HAMENA KOUKARELIKARUNGA WAPEKE

16, 17. Nompango musinke doBibeli va hepa kudiworoka vanona nsene va tambura epuliro lya lisiga neli lyovakurona vawo?

16 Ngesi kuna divikwa nokovanonagona kooku mokutambura ukarelikarunga nampili kwa lisiga nou wovakurona vawo. Nove wa yi rugana eyi ndi? Nsene yimo, Bibeli za kara nomapukururo koge.

17 Nonkango daKarunga kuuyunga asi: “Omu limburukwe kovakurona veni mwaHompa, yeeyi eyi yiyo ya hungama po. ‘O fumadeke oguho nonyoko.’” (Vaefeso 6:1, 2) Nampili ngomu ulimburukwi kovakurona mulyo, nye kapisi o divare mokufumadeka Karunga gosili. Apa nga kura munona mokutura po matokoro, age kusimba yitumbukiro koyirugana yendi. Eyi yimo, kapisi kuhamena tupu koveta zepangero, nye unene po kuhamena veta zaKarunga. Bibeli kuuyunga asi: “Nkenye ogu mokatji ketu yige kuzeresa yirugana yendi kwaKarunga.”—Varoma 14:12.

18, 19. Nsene vanona va kara noukarelikarunga ou wa lisiga nou wovakurona vawo, ngapi omu nava vhura kuvatera vakurona vawo mokukwata nawa egano epuro lyawo?

18 Nsene epuliro lyoge kuna kukuninkisa o ture po marunduruko meparu lyoge, hetekera ko kukwata egano komutaro govakurona woge. Pokulironga nokusikisa mo marongo goBibeli, nsene yi ku ninkisa o kare munona gefumadeko, gokulimburukwa, gokusikisa mo eyi vana kukupura, kuvhura yi va hafese. Nye, nsene epuliro lyoge lyepe li ku ninkisa hena o nyoke mapuliro nonompo edi va hara unene vakurona woge, awo kuvhura va lizuvhe asi ove kuna kuvanyoka. Kuvhura va kare nosinka kuhamena ukalinawa woge nsene asi eyi ono kurugana kwa yi nyenga vantu ndi nsene asi tayi ka rundurura egano lyoge lyokukondjera eyi nayi ku vatera mokungawopa. Elinenepeko kuvhura li kare hena silimbikiso. Awo kuvhura va lizuvhe asi ove kuna kutanta asi ove mouhunga wa kara ntani awo mepuko va kara.

19 Yipo nye, nsene kuvhura, hetekera ko kutura po mawapaiko yipo vakurona woge va dive vakuronambunga vamwe ndi Nombangi dimwe da kura pampepo domombungakriste zoge. Korangeda vakurona woge mokudingura Sinyanga soUhompa va ka lizuvhire ko vene eyi ava zogere ko ntani nokukalitarera ko vene asi Nombangi daJehova vantu musinke. Ngomu sina kupita siruwo, ukaro wovakurona woge kuvhura ngau goworoke. Pamwe vakurona kuvhura va twikire kurwanesa mokuzonagura yimbapiratjangwa yoge yoBibeli nokukunyokesa kuza komapongo goSikriste. Nye nampili ngoso, apo narunye kukara po nompito dokukaresera nakopeke nokukauyunga noVakriste vakweni ntani kuzuvhisa nokuvatera wopeke mononkedi dokulisiga. Kuvhura o kanderere kwaJehova. Vadinkantu vamwe kundindira dogoro vana kuru mokukalitungira pwavelike komeho zokurugana ko yoyinzi. Nampili ngoso, u kare asi ukaro musinke una kara membo, wa ha divara ‘kufumadeka oguho nonyoko.’ Rugana ko yuma mokureta mbili membo. (Varoma 12:17, 18) Mwanayinye, kondjera mbili naKarunga.

UDIGU WOKUKARA MUKURONA GOSITUMBWENA

20. Maudigu musinke nava ligwanekera nawo mepata omu mwa kara yitumbwena?

20 Momambo gomanzi ukaro ou au reta udigu wounene kapisi woukarelikarunga, nye nsene mulikwali gumwe ndi navenye kwa kara novanona va retera komalikwatakano ganare ndi kononkwara dapeke. Pamwe, mugara nsene ta kwara mukadi ogu ga kara novana, kuvhura a tume vanona kekoro lyomukadi. Ndi mukadi kuvhura a hare vana vendi, nokunyenga vana vamugara gwendi. Ano kuvhura pa kare hena mfudu pokatji kovanona morwa kwa lisiga vazinyawo ndi vaguhyawo. Yinke nayi vatera mokuninka epata lyoyitumbwena li wapere?

21. Morwasinke vakurona woyitumbwena nava tarera konompango edi da kara moBibeli kevatero, nampili maukaro gawo kwa lisiga nomapata gapeke?

21 Diworoka asi nampili ngomu mwa kara yitumbwena mepata lyoge, nompango doBibeli edi adi reta etompoko momapata gapeke kwa fira neli lyoge. Kuncenuna nompango odo kuvhura kuretesa po maudigu. (Episarome 127:1; Yisewe 29:15) Tunga po unongo mokutambura nompango daKarunga nokutura megano mauwa ganarunye. Ntani kara nonondunge yipo o dive eyi vamwe vemepata ava uyungire nokurugana yininke yimwe. Ayo mulyo hena mokukara nomalizuvho ngaaga va kara nago awo.—Yisewe 16:21; 24:3; 1 Peturusa 3:8.

22. Nompango musinke domoBibeli edi nadi vhura kuvatera vakurona komuteku goyitumbwena?

22 Diworoka asi mureti ga kara nositumbukira kosipara saJehova sokurera vana vendi. Nsene to kwara muntu ogu ga kara novana vendi, tomu kara “rutu rumwe,” ano ngorutu rumwe wa hepa kutambura situmbukira sokurera vana vendi. (Mateusa 19:5) Wa hepa kuvatambura nokuvapakera mbili nokuvahara ngovana vanyamoge, nokuvatuma si va ka tunge nekoro lyapeke. Wa hepa kuvatara asi ‘ngoyigava yaHOMPA.’ (Episarome 127:3) Karunga gwetu “kapi ga paka mpongo.” (Yirugana 10:34) Mokuhonena Karunga, wa ha kara nompongo kovanona, nokuhara vana woge kupitakana yitumbwena. Ano diworoka asi vanona nawo va kara nomalizuvho gawo, pamwe geguwo morwa elizumbo ndi nomfa domukondi gwawo. Epakerombili nonkenda zoge kuvhura kuvavatera mokufunda malizuvho gomadona.

23. Ngapi omu episuro nava li gava mepata omu mwa kara vanona woyitumbwena?

23 Nondunge nonkenda mulyo hena nsene kuna kugava episuro. Episuro lyankenye apa mulyo. (Yisewe 6:20; 13:1) Mokumona asi vanona kapi va lifana, episuro kuvhura nalyo li lisige. Vakurona woyitumbwena vamwe kwa yi mona asi pomuhowo ya wapa kusigira ogu ga reta munona ogo mokugava episuro. Nampili ngoso, ya kara mulyo asi vakurona mouvali wawo va hepa kuyikwatesa ko mokutulisa po episuro limwe tupu, kapisi kuhara po tupu munoge mwene-mwene kupitakana gositumbwena. (Yisewe 24:23) Ulimburukwi mulyo, nye diworoka asi nkenye ogu kapi ga sikilira mo. Kapisi kuhanduka usimbu. Pisura meharo.—Vakorosi 3:21.

24. Yinke nayi vhura kuvatera mokukandana po nkareso zokudira kuzira mo mepata omu mwa kara yitumbwena?

24 Nonzogera depata kuvhura kuvatera unene mokukandana po maudigu. Ado kuvatera epata mokudemenena koyininke yomulyo po meparu. (Hetakanesa Vafilipi 1:9-11.) Ado kuvatera hena nkenye gumwe mokunongonona omu na vhura kuvatera mokukasikisa mo yitambo yepata. Mokugwederera ko, nonzogera dokuvyukilira depata kuvhura kukandana po nkareso zokudira kuzira mo mepata. Vakadona va hepa kudiva omu nava dwara nokukara nononkedi donongwa naguhyawo gositumbwena ntani noyitumbwena yawo yoyimati, yimo tupu hena vamati nawo va hepa epukururo kuhamena mukaro gomuwa nazinyawo gositumbwena ntani noyitumbwena yawo yoyikadona.—1 Vatesaronika 4:3-8.

25. Yikara musike nayi vatera mokutulisa po mbili mepata omu mwa kara yitumbwena?

25 Pokuligwanekera noudigu ou wokukara mukurona gositumbwena, wa hepa kulididimikira. Kulironga mokuhara nokutambura vanona va hana asi woge kuvhura kukara udigu unene. Nye ayo kuvhulika. Kukara nonondunge ntani neharo lyononkondo lyokuhafesa Jehova yizo nsapi zokureta mbili mepata omu mwa kara yitumbwena. (Yisewe 16:20) Yikara yangoso kuvhura kukuvatera hena mokulididimikira maukaro gapeke.

KUPAPARA EMONA KUNA KUGAUNUNA EMBO LYOGE NDI?

26. Mononkedi musinke maudigu nononkareso kuhamena yimaliwa nayi vhura kugaununa epata?

26 Maudigu nonkareso kuhamena yininke yopanyama kuvhura kugaununa mapata mononkedi dononzi. Eguwo, mapata gamwe kugadonganesa po nomutangu dokutundilira poyimaliwa ntani neharo lyokukara ngawo. Maligaunuko kuvhura kuhoroka nsene valikwali navenye kurugana, ano mevango lyokutura yimaliwa yawo kumwe, nkenye gumwe kuruganesa yendi mokuvatera ekoro lyendi. Nampili kapi ava litangwisa, nsene navenye kurugana kuvhura yi kare asi awo kugwana tupu siruwo sosisesu sokukara kumwe. Ano, morwa ruhepo momukunda gwawo, vaguhya wovanzi kuza kousimba nokukaruganena ure nomapata gawo makwedi ndi nampili nomvhura, yipo va ka tambure yimaliwa yoyinzi. Eyi kuvhura kutwaredera komaudigu gomanene.

27. Nompango musinke dimwe nadi vhura kuvatera epata eli lina kara noudigu woyimaliwa?

27 Nokuvhura si kutulisa po veta omu no gendesa maukaro aga, morwa mapata gokulisiga kuligwanekera nomakondjeso noyihepwa yokulisiga-siga. Nye mapukururo gomoBibeli kuvhura kuvatera simpe. Pasihonena, Jakopo 1:19 kutupukurura asi atu ‘genderere kuzuvha, nye mokuuyunga nomokuhanduka atu liwore.’ Yimo, hetekera ko kudiva omu ana kugazara ko mulikwali goge mevango lyokupwagesa tupu magano goge. Kugwederera ko, kutulisa po eyereko lyewa lyoyimaliwa kuvhura kuvatera epata mokuruganena kumwe. Diworoka asi wa kara nositumbukira sokuvatera ‘unene po vava vembo lyoge’ komeho zokuvatera vakondi ndi ekoro lyoge. (1 Timoteusa 5:8) Pamwe morwa ruhepo, kuvhura yi kare hepero kovalikwali navenye va rugane, unene po nsene kwa kara novana ndi novantu vapeke ava ava rere. Nsene yi horoka eyi, mugara ga hepa kudivisa mukadendi asi simpe nga kara nosiruwo sokukara kumwe nendi. Ano mugara kumwe novanona kuvhura kumuvatera neharo noyirugana yendi yemembo.—Vafilipi 2:1-4.

28. Madiworokeso musinke naga vhura kuvatera epata li kare mouumwe?

28 Nampili asi yimaliwa kuna kara hepero mouzuni ou, diworoka asi ayo kapi ayi reta ruhafo. Mwenyo gomuntu kapi agu paruka kemona lyendi. (Rukasa 12:15) Kulitura mo unene moyininke yopanyama kuvhura kukuzonagura pampepo nopamukaro. (1 Timoteusa 6:9-12) Hansa mokupapara muhowo Uhompa waKarunga neyi ga hepa ko kwetu, nokudiva asi nga tungika elituromo lyetu lyokugwana yihepwa yemeparu! (Mateusa 6:25-33; Vahebeli 13:5) Pokutura muhowo yininke yopampepo ntani unene po nokukondjera mbili naKarunga, ngo mona asi epata lyoge, nampili li ligaunuke morwa maukaro gongandi, ngali kara mouumwe mononkedi domulyo unene.

NGAPI OMU NOMPANGO EDI DOBIBELI NADI VHURA KUVATERA VEMEPATA MOKUTULISA PO MBILI MEMBO?

Vakriste va hepa kukara nonondunge.—Yisewe 16:21; 24:3.

Valikwali mokulilikida eharo nefumadeko mononkwara kapi ya korera asi mokukara moukarelikarunga umwe tupu.—Vaefeso 5:23, 25.

Mukriste narumwe si nga teza po veta zaKarunga mowina.—Yirugana 5:29.

Vakriste awo vanambili.—Varoma 12:18.

Nampili vanona woyitumbwena, awo yigava yaJehova.— Episarome 127:3.

[Kakende pepenuno 139]

NONKWARA DOPAVETA KURETA MFUMWA NOMBILI

Naina vagara novakadi wovanzi kutunga kumwe va hana kulikwara paveta. Mupuli gomupe kuvhura a kare moudigu wangoso. Pamwe nonkwara dawo kuvhura kuditambura momukunda ndi pampo, nye ado kapisi paveta. Nampili ngoso, mpango zoBibeli kwa hepa asi nonkwara va di tjangese nawa paveta. (Titusa 3:1; Vahebeli 13:4) Kovantu womombungakriste, Bibeli kupangera asi momalikwatakano gononkwara mu kare tupu mugara gumwe nomukadi gumwe. (1 Vakolinte 7:2; 1 Timoteusa 3:2, 12) Kulimburukwa kompango ezi kuna kara ntambo zokuhova mokukara nombili membo. (Episarome 119:165) Yihepwa yaJehova kapisi yomawoko-woko ndi youdigu. Eyi a tu rongo kwa yi wapaikira tu gwanene mo uwa.—Jesaya 48:17, 18.

[Efano pepenuno 130]

Hetekera ko kudiva omu ana kugazara ko mulikwali goge

[Efano pepenuno 138]

Yi kare asi ove nyove mukurona mwene-mwene ndi gositumbwena, huguvara mevyukiso lyomoBibeli

    Yimbapiratjangwa yoRukwangali (1987-2025)
    Pwaga mo
    Loga mo
    • Rukwangali
    • Tumina wopeke
    • Horowora omu ono yi harere
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Noveta omu no zi ruganesa
    • Noveta kuhamena mauzera goge
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loga mo
    Tumina wopeke