Karunga kwa hepa tu tongonone nonzo detu ndi?
Kutongonona nonzo komupristeli ndi komuruti kuna kara ruha roukareli monongereka dononzi naina. Nye, mouzuni wantaantani, sili mulyo ndi hepero kutongonona nonzo detu ndi?
PWA KARA magano gokulilimba-limba kuhamena etongonono. Pasihonena, sifo somoKanada National Post kwa uyungire kuhamena muntu gumwe ogu ga ninkire asi namplili yi kare udigu kutantera gumwe nonzo doge, “to lizuvhu ko hansa nsene muntu ta kwata egano eyi wa rugana, nokukanderera nove, ntani nokukulikida eyi wa hepa kurugana.” Mokulilimba, buke Bless Me, Father, for I Have Sinned za temwinina mugara ogu ga uyungire asi: “Etongonono kwa kara mpo zondona zoNgereka. Ayo kuretesa po epiyagano.” Yisinke azi uyunga ko Bibeli kuhamena etongonono?
Eyi azi uyunga Bibeli
MoVeta ezi ga geve Jehova komuhoko goVaisraeli, tatu gwana mo mapukururo eyi na rugana muntu nsene ana zono. Pasihonena, nsene muntu ana zonene mukwawo ndi ana teza po veta zaKarunga, ga hepere kutongonona nonzo dendi komupristeli gomorudi roVarevhi. Mupristeli ga hepere kumuzambera po nzambo kwaKarunga a mu gusire po nonzo dendi.—Levitikus 5:1-6.
Konyima zomauye gongandi, apa ga pukwilire Natana Hompa Ndafita kononzo dendi, ngapi omu ga lizuvhire Ndafita? Poopo kwa limbwilire asi: “Na zona kwaHOMPA.” (2 Samwere 12:13) Age hena ga likwamberere kwaKarunga a mu fire nkenda. Yitundwamo? Ndafita ga tjenge asi: “Makura yipo na tunda nye ni tongonone nonzo dange koge; kapi na horeka mausima gange. Ame kwa tokwere asi ni di ku tongwenene, makura ove yipo nye wa dongonona po mausima gange nagenye.”—Episarome 32:5; 51:1-4.
Etongonono lyononzo kwa kere simpe sihepwa somombungakriste zomouye wokuhova. Jakopo, mumbyaJesus ntani gumwe govapitisili gombungakriste zomoJerusarema, ga korangedere Vakriste vakwawo asi: “Omu litongwenene-tongwenene mausima geni, oku tomu likandererera-kandererere, ntani mu veruka.” (Jakopo 5:16) Yisinke nava vhura kutongonona Vakriste, ntani kwalye?
Yisinke natu vhura kutongonona?
Nkenye ezuva, ngovantu wokupira kusikilira mo, ose kurugana mapuko ndi kuruganesa eraka lyetu momudona nokuzonena vakwetu. (Varoma 3:23) Hepero kutongonona nkenye epuko kovapitisili vetu ndi?
Nampili ngomu nkenye nzo azo ndona kwaKarunga, monkenda zendi, age kudiworoka asi ose kulipuka morwa twa pinga kudira kusikilira mo. Muepisarome ga tjenge asi: “HOMPA, nsene o diworoka nonzo, yilye ogu a litundira po ga hana usima? Nye ove kutudongwenena po, asi tu ku tjire.” (Episarome 130:3, 4) Yipo nye, yisinke natu rugana nsene tuna zonene vakwetetu, unene po nsene kapisi mowina? Diworoka ekanderero lyosihonena eli ga rongere Jesus vasikuli vendi asi: “O tu dongwenene po nonzo detu, moomu atu dongwenene po nose wononzo detu.” (Rukasa 11:4) Yosili, Karunga nga tu dongwenena po nonzo detu nsene tu mu hundira kupitira medina lyaJesus.—Johanesa 14:13, 14.
Koneka asi mokugwana egusiropo, nose twa hepa kugusira po “wononzo detu.” Mupositoli Paurusa ga diworokesere vapuli vakwawo asi: “Omu likara-kare nombili, tomu lifira-fire nkenda, oku tomu lidongwenene-dongwenene po, moomu ga mu dongwenena po Karunga mwaKristusa.” (Vaefeso 4:32) Nsene tu gusira po vakwetu nonzo dawo, twa kara nokonda zongwa zokupura asi Karunga nga tu gusira po nose nonzo detu.
Nye ngapi kuhamena nonzo dononene, ngwendi widi noyimpempa noruhonda nounkorwe, ntani nadimwe hena? Ogu gokurugana nonzo edi kuteza po noveta daKarunga, ntani age kuzona kwaKarunga. Ga hepa kutongonona nonzo edi ndi?
Kwalye natu tongonona nonzo detu?
Karunga kapi ga pa vantu nonkondo dokudongonona po ava wokuzona kwendi, yige gelike gokuvhura kuyirugana. Bibeli kututantera kuvyukilira asi: “Ntene tu tongonona nonzo detu kwaKarunga, age mulimburukwi, age hena muhungami, ta dongonona po nonzo detu, a tu kuhwe mayipaiko getu nagenye.” (1 Johanesa 1:9) Kwalye natu tongonona nonzo dangoso?
Mokumona asi Karunga gelike gokuvhura kudongonona po nonzo, twa hepa kuditongonona kwendi. Yimo ga rugene Ndafita, moomu tuna yi tarurura nare. Nye yisinke twa hepa kurugana yipo a tu gusire po? Bibeli kututantera asi: “Litezurureni nye, mu tengure kwaKarunga, nonzo deni ngadi dongonoka po.” (Yirugana 3:19) Mokugwana edongwenenopo, twa hepa kudimburura nokutongonona nonzo detu, ntani nokukara neharo lyokusiga nzira zepuko. Eyi kuvhura yi kare udigu. Nye pwa kara evatero.
Diworoka nonkango domurongwa Jakopo edi tuna zogere nare: “Omu litongwenene-tongwenene mausima geni, oku tomu likandererera-kandererere, ntani mu veruka.” Kononkango odo, Jakopo ga gwederere ko hena asi: “Ekanderero lyomutjima nagunye lyomuhungami, kwa kara nononkondo donenene.” (Jakopo 5:16) ‘Muhungami’ kuvhura kukara gumwe ‘govakurona wombungakriste,’ ava ga tumbwire Jakopo movelise 14. Mombungakriste, mwa kara ‘vakuronambunga’ ava va tura po mokuvatera ava vana hara kugwana egusiropo. Yimo, kwato gumwe ‘govakuronambunga’ gokuvhura kugusira po nonzo, morwa kwato gumwe ga kara nononkondo dokugusira po muntu ogu ga zona kwaKarunga.a Nampili ngoso, awo kwa kara noyitumbukira yopampepo yokuvyukisa nokukwafa ogu ana rugana nzo zonene, nokumuvatera a dimburure unene wonzo zendi ntani nohepero zokulitezurura.—Vagarata 6:1.
Morwasinke no tongwenena nonzo doge?
Zi kare nzo zonene ndi hawe, ogu a rugana nzo kuzonagura po elikwatakano lyendi namukwawo ntani naKarunga. Yitundwamo, age kuvhura a lizuvhe udona ndi kukara nosinka. Ezwi lyomomutjima eli ga tura Karunga mwankenye muntu kuretesa po malizuvho gangoso. (Varoma :14, 15) Yisinke na vhura kurugana?
Pokutara hena mobuke zaJakopo, tatu gwana mo makorangedo aga: “Nsene pweli ogu ana kuvera, kumuzigidira vakurona wombungakriste va mu kandererere, makura tava mu gwaveke magadi medina lyaHompa. Ekanderero lyemepuro kuparura muntu gokuvera, age nampili nonzo ga tura, nado tava di mu dongwenena po.”—Jakopo 5:14, 15.
Movelise ezi hena, vakuronambunga kuvazigidira va fire sinka yihepwa yava womombunga. Ngapi? Kapisi mokupurakena tupu ketongonono. Mokumona asi age ga vera pampepo, vakuronambunga va hepa kurugana ko yuma ‘mokuparura muntu gokuvera.’ Koyili yininke yivali eyi ga tumbwire Jakopo eyi nava vhura kurugana.
Sokuhova, va hepa ‘kumugwaveka magadi.’ Eyi kulikida nonkondo doNonkango daKarunga dokuverura. Mupositoli Paurusa ga fatwilire asi “nonkango daKarunga kwa kara nomwenyo nononkondo . . . Ado hena kupangura matedo noyigazo yokomutjima,” nokuguma magazaro nomalizuvho govantu. (Vahebeli 4:12) Pokuruganesa Bibeli nonondunge, vakuronambunga kuvhura va vatere gwina gokuvera pampepo a dimburure ntundiliro zoudigu wendi, ntani nokutura po ngendeseso mokuwapukurura elikwatakano lyendi naKarunga.
Sauvali, kuna kara “ekanderero lyemepuro.” Nampili ngomu makanderero govakuronambunga naga dira kurundurura uhungami waKarunga, makanderero gawo mulyo kwaKarunga, ogu ana hara kugusira po nonzo kupitira monzambo zosizoweseso saKristusa. (1 Johanesa 2:2) Karunga ga liwapaikira mokuvatera nkenye munanzo ogu ana kulitezurura sili nokurugana “eyi ya fira elitezururo.”—Yirugana 26:20.
Konda zonene po zokutongonona nonzo detu, yi kare asi tuna zonene vantu ndi Karunga, kuna kara zokuwapukurura elikwatakano lyetu naKarunga. Jesus Kristusa ga likidire asi twa hepa pomuhowo kugusa po nkenye udigu kumwe novakwetu nokutura po mbili nawo ntani ngatu vhura kukarera Karunga nezwi lyewa lyokomutjima. (Mateusa 5:23, 24) Yisewe 28:13 kutanta asi: “Ove kapi ngo ragopa nsene o kambadara kuhoreka nonzo doge. Di sanseka ove o di sige, makura Karunga nga ku fira nkenda.” Nsene tatu linunupike kosipara saJehova Karunga nokumuhundira egusiropo, ngatu mu hafesa ano age nga tu nenepeka moruveze rwapo.—1 Peturusa 5:6.
[Nondanda dokonhi]
a Vamwe kuruganesa nonkango daJesus domoJohanesa 20:22, 23 mokukwatesa ko egano eli asi twa hepa kutongonona kovantu. Komauzera gomanzi, tara Ruhungu, 15 Kudumogona 1996, epenuno 28-29.
[Nonkango depepenuno 30]
Karunga nga tu gusira po komapuko getu nsene natu mu hedera nokumuhundira kupitira medina lyaJesus
[Efano lyepepenuno 31]
Konda zonene po zokutongonona nonzo detu kuna kara zokuwapukurura elikwatakano lyetu naKarunga