MAA WOLI WƆLƆ ZƐVƐI 47
GUI 38 He Will Make You Strong
“ E Ʋize Wogɛ Ɓɔɔ Ga Ʋike”!
“ E ʋize wogɛ ɓɔɔ ga ʋike.”—DAN. 9:23.
MA-ƁIGITIƐ
Kɔlɔ zɛvɛi nii ɣa vaazu ɓɔsu niitiɛ va ta ɣi-gaa-ziɛ ga tɛ lɛ ʋize woni, ga te kwɛ̃ɛ ga te ʋize wogɛ ɓɔɔ Jehova ɣaazu.
1-2. Zɛɓɛi ya ɓɔ de va de kwɛ̃ɛ ga de ʋize wogɛ ɓɔɔ Jehova ɣaazu?
JEHOVA ʋeli vea taniga ta ɣi-gaa-ziɛ ga tɛ lɛ ʋize woni. Ɣeeta, nii ɣa ɣɛ ani numaa ta te zona ga yowũa. Kila ʋaazu e ɣi-gaa-ziɛa dɛ ɣɛna? Ani vele ɣana e la, zɛɓɛi ya ɓɔ e va e kwɛ̃ɛ ga e ʋize wogɛ ɓɔɔ Jehova ɣaazu?
2 Tɔwa ɣɛ ga faa vagɔ ga e wɛlɛ po-kɔ̃ɔ-mai taniga va Gala Kɔlɔi zu e dɛɛzu ga velei Jehova wõini de numaa zola. Dui Ziizɛ ɔ numaa zoga pagɔ, na ɣa ɣɛɛna e wũfe te ma. Ziizɛ niitiɛ ɣɛɛni ga e dɛ ga, ta Keea ta niitiɛ ʋize wo ta ɣi-gaa-ziɛ ga tɛ lɛ ɓɔɔ ʋize woni. (Jɔ̃ 5:19; Hii 1:3) Kɔlɔ zɛvɛi nii zu, da vaazu yɛpɛzu e vile: (1) velei Ziizɛ ɓɔni la numaa va ga te kwɛ̃ɛ ga te ʋize wogɛ Jehova ɣaazu ta (2) velei da laala ga de ʋize wogɛ ɓɔɔ Gala gaazu—Hag. 2:7.
ZIIZƐ ƁƆNI NUMAA VA ƔƐ LE TE KWƐ̃Ɛ GA TE ƲIZE WOGƐ?
3. Naa zu Geealali veaitiɛ te liini Ziizɛ wɔ ga e ɓɔ te va e te zoni ɣɛ le?
3 Siɛgi Ziizɛ ɣɛni Gala goo wosu la Geealali, numaa te wuloni ŋada lamaa te va pɔ tiɛ wuito ma na ɣa ɣɛɛna yiɛ te valo. Ziizɛ wɛlɛni na va ga “te maʋaa wuloai ɣɛ ga baalagi niitiɛ te maazu-vɛtɛ nu ʋaa lɛ ba.” (Wɛlɛ nii va ponɛi e vile Maf. 9:36; va) Ta ɣala pɛlɛ wũ-tuoitiɛ tɔ te ziɣi ga tɛ lɛ ʋize woni. Tɔ natiɛ lili ga “kotoba vea.” (Wɛlɛ nii va ponɛi e vile Jɔ̃ 7:47-49 va) Kɛ Ziizɛ te maa viini ga velei ɔ siɛ siɣi la ba ga e te ɣalabo. Na ɣa ɣɛɛna e ta zeeɓɛitiɛ valoni (Maf. 9:35) E wulo na wulu, ga e ɓɔ nu lamaa va, e kala dopoitiɛ ɣalaboni ga te Gala goo wo numaa ma na ɣa ɣɛɛna e gaa-ɓaa ʋe te ya ga te seeɓɛ vea valo—Maf. 10:5-8.
4. Zɛɓɛi da maa woli e vile velei va Ziizɛ numaa zoni la?
4 Velei Ziizɛ niitiɛ zoni la ga pagɔ te ɣɛni wuitosu ma, e dɛɛvɛ ga ta Keea ta numai niitiɛ ʋize wo numaa ɓalaaga ta te zoga yowũa. Ani ya Jehova ʋelizu kɛ yiɛ ɣi-gaa-ziɛ ga ani e ʋize wogɛ, ɣi-gaa-ziɛ ga velei Ziizɛ niitiɛ zoni la tɔ ɓɔɔ yii bu ga te faa maa woli zeea. Ani ya na ɣɛɛna, towa ɓɔ e va e kwɛ̃ɛ ga velei e ʋize wogɛi la Jehova ɣaazu.
5. Faa taniga ta ga zɛɓɛ Geealali ŋaza nui ɣɛni levesu su?
5 Ziizɛ lɛ ɣɛni nɔ nu lamaa ɣalaboni kpɔgi zu, kɛ e dɛɛni ga kpɛdɛvɛ te ɣile-giledaitiɛ faa ma. Ma wo-kɔ̃ɔ-mai ta ɣa ga, siɛgi Ziizɛ ɣɛni Gala goo wo su Geealali, e wɛlɛni ŋaza nui ta va fɔdɔ wu zeeɓɛi kɛɛ ba ga kwena 12. (Maki 5:25) Seeɓɛi nii kɛɛni, ŋaza nui ɣɛ ga maa wuo lala nu. Na ma ani nu nɛpɛ ɔ ʋowũ na ba manui ɔ ɣɛ ga maa wuo lala nu tɔ ɓalaa. Ɣeeta, nii kɛɛni na ɓaa ga ŋaza nui nii lɔtɔ numaa va. E wulo na wulu, ɛ lɛ ɓega vɛɛ numaa va ga te Jehova ʋeli kii-ma, ɔɔ nɔ ɣɛ ga te gaalɛ-ba wala zoo kii-ma. (Lev. 15:19, 25) Ɓɔɔɓɔɔsu ŋaza nui nii ɣɛni ɓɔɔ zeeɓɛzu, na ɣa ɣɛɛna fai niitiɛ tɔ kɛ zii yiɛ zuuli.—Maki 5:26.
6. Zɛɓɛi ŋaza nui nii kɛɛni ga e valo?
6 Ŋaza nui nii e ɣɛni laa-nɔwɔ-wosu, e ɣɛni wõini Ziizɛ balo. Kɛ ɛ lɛ Ziizɛ ɣaa-zaɣa-kɛɛni ga na balo. Zɛɓɛ ʋaa ma? Ɣeeta e ɣɛni wũfesu. Ɔɔ seeɓɛi kɛɛ e ɣɛni ɣi-gaa-ziɛzu ga lɛ ʋize woni. Ɣeeta e ɣɛni wɔnɔ luozu ga Ziizɛ lɛ vaazu yee-zeizu bu, zaɓui ɣa ga e ɣɛni ga maa wuo lala nu, ɛ lɛ ɣɛni ga ɔ li kpɔgi zaama. Naa ma e ʋowũni nɔ Ziizɛ na seɣei va. Dai e ɣɛni la ga ani nɔ ɔ na ɣɛɛna ɔ valo. (Maki 5:27, 28) E wuloni na zee-la-mai zu-nu-ma,—e valoni. Na ɣa ɣɛɛna Ziizɛ gaa-zaɣa-kɛɛ woni ga ɓɛɛ ɣa e ʋowũga ba. E niitiɛ woni Ziizɛ ma e kɛɛ. Ziizɛŋaza nui nii zoni ɣɛ le?
7. Ziizɛ ŋaza nui nii zoni ɣɛ le? (Maki 5:34)
7 Ziizɛ ŋaza nui nii zoni ga pagɔ na ɣa ɣɛɛna e wũfe-ma. Ziizɛ kwɛ̃ɛni ga ŋaza nui nii ɣɛni ɓelizu na ɣa ɣɛɛna yiɛ luo. (Maki 5:33) Ziizɛ kwɛ̃ɛni velei ŋaza nui nii ɣɛni ɣi-gaa-ziɛzu la na ma e yɛpɛni pɔ ga pagɔ yiɛ gaa-nɛkpɛ. Ziizɛ tilini ga “duu.”—Nii ɣɛni dɛɛzu ga wũfe-ma ɓɔga wõila ɣɛni Ziizɛ ya ŋaza nui nii ʋaa ma, yiɛ so ga pagɔ. (Maki 5:34 lodo.) Nii ponɛi e vile woi nii va e ɣɛ: “Nii nɔ ɣa ponɛi Gala Kɔlɔi zu Ziizɛ yiɛ yɛpɛ ŋaza nu wɔ yɛ tili ga ‘duu.’ Zaɓui ɣa ga niitiɛ e ɣɛni levesu su ta velei e ɣɛni ɓelizu la.’” Ɣi-gaa-ziɛ nɔ, velei ŋaza nui nii ɣɛni ɣi-gaa-ziɛzu la na zu Ziizɛ yɛpɛni la pɔ ga pagɔ! Ani Ziizɛ lɛ ɣɛni yɛpɛni pɔ ga pagɔ, zii ɔ zuuli yiɛ ɣi-gaa-ziɛ ga faa yowũ ɣa e kɛɛ ga e ʋowũ Ziizɛ na seɣei va. Kɛ Ziizɛ ɓɔni ŋaza nui nii va ga e kwɛ̃ɛ ga—fize wogɛ ɓɔɔ Jehova ɣaazu.
8. De ɣaa yɔwɔ̃i nii kuloai Brazil, faa taniga ta ga zɛɓɛ e leveni su?
8 Zaa ɓalaa, Jehova ʋeli vea taniga ta leve faa ɓaa taniga zu ya kɛ te yii zuuli. Maria,a nii e ga panɛitiɛ te ta kuloai Brazil, e boga ga beaitiɛ tɔ ŋɛɛ ma siɛ nɛpɛ kɔlɔ vɛlɛi la. Zaɓui ɣa ga naa zu te kaani, kɔwɔ lɛ ɣɛni ba e vɛɛ zee gila ba. Na ma, baitiɛ tɔ tili ga daa-zei taali-taaliga. Tanisu na numaitiɛ tɔ so ga yowũa.
9. Zɛɓɛi e ɓɔni Maria va ga e kwɛ̃ɛ ga fize wogɛ ɓɔɔ Jehova ɣaazu?
9 Maria kpɔba maa zɔlɔ woni ɣɛ le? Siɛgi ma e ɣɛni sa ga Jehova Na Seeleitiɛ te ta, kaa yɔwɔ̃itiɛ te gaa nɛkpɛni na ɣa ɣɛɛna te ɓɔ ba e kwɛ̃ɛ ga fize wogɛ ɓɔɔ Jehova ɣaazu. E ɣɛ: “Gɛ lɛ zooga gɔ yɛpɛ e vile niitiɛ ɓɔgapɛ ba kaa yɔwɔ̃itiɛ te kɛɛ bɛ! Ga Jehova mama ga ɣigii ɓɔgapɛ kaa yɔwɔ̃itiɛ ʋaa ma te kuuwu zu.” Maria ɣaa yɔwɔ̃itiɛ te ɓɔni ba e kwɛ̃ɛ ga fize wogɛ ɓɔɔ Jehova ɣaazu.
10. Faa ɓaa taniga ta ga zɛɓɛ e laani Meele Mɛdaliini ma? (Wɛlɛ ɓalaa footeitiɛ va.)
10 Ɣi-gaa-ziɛ velei Ziizɛ ɓɔni la—Meele Mɛdaliini va. Ŋinɛ yowũ lɔfela ɣɛni pulu! (Luki 8:2) Ɣeeta, ŋinɛ yowũi niitiɛ te kɛɛni yiɛ luɓo ga taɓala. Tɔwɔ na kɛɛni numaa tɛ lɛ ɓega lɔtɔ ba. Siɛgi na zu, ɔ ɣi-gaa-ziɛ ga numaa tɛ lɛ ɓɛdɛni ma, yiɛ luo, na ɣa ɣɛɛna yiɛ ɣi-gaa-ziɛ ga nu nɛpɛ lɛ na ga ɔ ɓɔ ba. Ziizɛ ŋinɛ yowũitiɛ ɓɛɛni pulu. Na ɣa ɣɛɛna e ɣɛ ga Ziizɛ wulu nui ta. Ziizɛ ɓɔni wɔnɔ Meele Mɛdaliini va ɣɛ le ga e kwɛ̃ɛ ga fize wogɛ ɓɔɔ Gala gaazu?
Ziizɛ ɓɔni ɣɛ le Meele Mɛdaliini va ga e kwɛ̃ɛ ga ʋize wogɛ ɓɔɔ Gala gaazu? (Wɛlɛ palega 10-11 wɔ)
11. Ziizɛ dɛɛni ɣɛ le wɔnɔ ga Meele Mɛdaliini ʋize wogɛ ɓɔɔ Gala gaazu? (Wɛlɛ ɓalaa footei va.)
11 Ziizɛ boni Meele Mɛdaliini ma ga e vɛɛ ba te li te Gala goo wo.b Tɔwɔ, e wuloni su-nu-ma. Zaɓui ɣa ga ɔ wuito Ziizɛ ma na yiɛ numaa ɣalabo. Na zu Ziizɛ wuziɣini la saa ya, e wuloni gaazu. Ziizɛ wulu veaitiɛ e wuloni te ɣaazu foloi na ma Meele Mɛdaliini ɣɛni te zaama. Ziizɛ boni ʋɔlɔ Meele Mɛdaliini ma ga e li e bo pulu veaitiɛ ma ga e wuziɣia saa ya. Ɓɔɔɓɔɔsu, fai niitiɛ ta dɛɛzu ga fize wogɛi ɓɔɔ e ɣɛni Jehova ɣaazu!—Jɔ̃ 20:11-18.
12. Zɛɓɛi e kɛɛ Lidia ɔ ɣi-gaa-ziɛ ga lɛ ʋize woni?
12 E ɣɛ velei nɔ e ɣɛni la ga Meele Mɛdaliini, nu lamaa za ta ɣi-gaa-ziɛ ga tɛ lɛ ʋize woni. Lidia nii kuloai Spain, e boga ga dee ɔ vɛɛ kaazu na ɣɛni wõini e ma wogi ŋala-ŋala. Naa zu ɓalaa e ɣɛni la ga lopo wolo, dee lɛ ɣɛni ɓɛdɛni ma na ɔ peewũ. E ɣɛ: “Nii ɓɔɔ ge ɣɛni wõini la na ŋeteai zu tɔ ga numaa te yee-zei bu, na ɣa ɣɛɛna te dɛ ga wõila ɣa te ya faa ma. Ge ɣɛni ɣi-gaa-ziɛzu ga gɛ lɛ ɓega wõilai nii maa zɔlɔ wo, zaɓui ɣa ga dee kɛɛni ge laaIa ga ga ga nu yowũ”
13. Zɛɓɛi e ɓɔni Lidia va e kwɛ̃ɛ ga fize wogɛ Jehova ɣaazu?
13 Tei sa Lidia gaamai wɛ̃ɛni, Gala-feliai ɓɔga Gala Kɔlɔ maa woliai ɓɔni ba e kwɛ̃ɛ ga fize wogɛ Jehova ɣaazu. Woo vagɔitiɛ ɓalaa de ɣaa yɔwɔ̃itiɛ tɔ bo ma e ɓɔni ba. E ɣɛ: “Siɛ nɛpɛ ma pɔɔnu ɔ bo ma ga wõila ɣa zeea faa ma, yiɛ yɛpɛ e vile na tuɓo vele vagɔitiɛ va. De ɣaa yɔwɔ̃ taniga ɓalaa na nɔ ɣa ta kɛ.” E ɣi ka nu nɛpɛ ba maa nɛɛ e kpɔba maa zɔlɔwo ga e kwɛ̃ɛ ga fize wogɛ Jehova ɣaazu?
ƁƆƆ VƐTƐ GA VELEI JEHOVA E E VƐTƐSU LA
14. 1 Samuel 16:7 ɓɔga de va ɣɛ le de kwɛ̃ɛ ga velei Jehova ɣa ɣi-gaa-ziɛ la e vile numaa va? (Wɛlɛ ɓalaa kologi nii va “Zɛɓɛi e kɛɛ Jehova na numaitiɛ te ʋize wogɛi Gaazu?”)
14 Pɛɛ ɣi bɛ ga Jehova lɛ e vɛtɛga ga velei zuizu veaitiɛ ta e vɛtɛ la. (1 Samuel 16:7 lodo.) Jehova lɛ de ʋize woga ga tei naʋolo lamagɛi de ya ɔɔ kɔlɔ liigɔi de kwɛ̃ɛni. (Isa. 55:8, 9) Ɣi-gaa-ziɛ ga velei Jehova ɣa ɣi-gaa-ziɛ la e vile e va, ɛ lɛ ga velei zui zu veaitiɛ ta ɣi-gaa-ziɛ la e vile e va. Naa ma, ya po-kɔ̃ɔ-mai taniga lodo Gala Kɔlɔi zu e vile velei va Jehova ɔ numaa taniga ʋize wo la ani tɔ ɣi-gaa-ziɛna ga tɛ lɛ ʋize woni. Numai niitiɛ te taniga ta ga Yiilaija, Naomi, e vɛɛ Hana va. Ya faa taniga wonɛ ɓalaa te ɓɔga e va e kwɛ̃ɛ ga wõila ɣa Jehova ya e ʋaa ma, na ɣa ɣɛɛna e ʋize wogɛ gaazu. E wulo na wulu, ya ki-daa-wodoi taniga maa zɔlɔwo da wɔlɔitiɛ zu ya ɓɔ e va e kwɛ̃ɛ ga e ʋize wogɛ.c
15. Zɛɓɛi e kɛɛ Jehova boni ga Dayã “wala ʋize wogɛ”? (Daniel 9:23)
15 Pɛɛ ɣi bɛ ga zee-la-mai e e ya e vile Jehova va tɔwa e kɛɛ e ʋize wogɛi ɓɔɔ gaazu. Siɛgi ta zu, Dayã yii zuulini ɓɔɔ. Ɣeeta nii ɣɛɛni naa zu e ɣɛni na kwena 90 zu. (Dan. 9:20, 21) Jehova ɓɔni ba ɣɛ le? Jehova na keelai ta leveni daa ga Geeɓɔlɔ ga e bo Dayã ma ga e ɣɛni ga nui ta fize wogɛi ɓɔɔ ga ʋike na ɣa ɣɛɛna Gala na gala-feliai mɛnini. (Daniel 9:23 lodo.) Zɛɓɛi e kɛɛ Dayã ʋize wogɛi e ɣɛni Gala gaazu? E wulo na tuɓo-vele vapagitiɛ wulu, e ɣɛni wõini ga tele-bo-tuo na ɣa ɣɛɛna zee-la-ma ɓɔɔɓɔɔ ge ɣɛni zeea. (Ezek. 14:14) Jehova po-kɔ̃ɔ-mai nii wuuvɛ Gala Kɔlɔi zu ga e de ɣaa-nɛkpɛ. (Loo. 15:4) Jehova ɣa wuito wɔnɔ ya Ɣala-feliai ma. Na ɣa ɣɛɛna, kuuzu nɛɛvɛ e ʋaa ma e vile wõilai nii va e e ya faa ma ta zee-la-mai e e ya feli ʋai zu.—Mic. 6:8, ftns.; Hii. 6:10.
16. Zɛɓɛi ya ɓɔ e va e kwɛ̃ɛ ga wõila ɣa Jehova ya e ʋaa ma?
16 Kwɛ̃ɛ ga wõila ɣa Jehova ya e ʋaa ma. E wõini e ɓɔ e va, ya ʋaa yowũi lei ɔ ɣɛ wɛlɛzu ba. (Ps. 130:3; Maf. 7:11; Luki 12:6, 7) Ki-gaa-ziɛi niitiɛ te ɓɔga nu lamaa va tɔ ɣi-gaa-ziɛ ga tɛ lɛ ʋize woni. Ɣi-gaa-ziɛ Michelle na po-kɔ̃ɔ-mai ma, nii kuloai Spain. Ɔ ɣi-gaa-ziɛ ga wõila lɛ numaa ya faa ma, na ɣa ɣɛɛna ɛ lɛ ʋize woni. Zaɓui ɣa ga kwena tamaa wuuzu pɔɔnu ɔ yɛpɛ pɔ ga yowũa. E ɣɛ, “Siɛ nɛpɛ ga ɣi-gaa-ziɛna ga gɛ lɛ ʋize woni, ga ɣaa-ɓaa ge ɣi-gaa-ziɛ ga ga Jehova yee ma. Na ɣa ɣɛɛna yiɛ wõila lɛ ga zu yiɛ maazu vɛtɛ.” (Ps. 28:9) Lauren nii kuloai South Africa, e ɓɔɔ ɣi-toni fai ta zu. E ɣɛ, “Tei Jehova tɔ-tɔga ɓɔɔ va wõila vele zu, e ɓɔ ba ge yɛ pulu kwena tiigoi nii wuuzu na ɣa ɣɛɛna ge numaa ɣalabo, na ɣa dɛɛzu ga fize wogɛ ɓɔɔ gaazu.”—Hos. 11:4.
17. Zɛɓɛi ya ɓɔ e va e kwɛ̃ɛ ga Jehova wuuzu nɛɛvɛ e ʋaa ma? (Psalm 5:12) (Wɛlɛ ɓalaa footei nii va.)
17 Kwɛ̃ɛ ga Jehova wuuzu nɛɛvɛ e ʋaa ma. (Psalm 5:12 lodo.) Deeve bogɛ ga, Jehova na kuuzu nɛɛ nu ʋaa ma maʋaa wulovɛ e ɣɛ “kɔɔ wɔɔ ŋɛnii” nii ya tele-bo bea maazu vɛtɛ. Ya kwɛ̃ɛna ga Jehova wuuzu nɛɛvɛ e ʋaa ma, yiɛ ɓɔ e va na ɣa ɣɛɛna yiɛ e maazu vɛtɛ na ɣa ɓɔ e va e kwɛ̃ɛga e ʋize wogɛ ɓɔɔ gaazu. Ya leve ɣɛ le e kwɛ̃ɛ ga Jehova wuuzu nɛɛvɛ e ʋaa ma? E ɣɛ velei de maa wolia la, Jehova dɛɛvɛ daa woi zu ga e ʋize wogɛ ɓɔɔ gaazu. E wulo na wuIu, kuuwu wũ-tuo veaitiɛ ta ɓɔ e va e kwɛ̃ɛ ga e ʋize wogɛ Jehova ɣaazu. E ɣaa yɔwɔ̃itiɛ e vɛɛ numaa ɓalaaga va ta ɓɔ ɓalaa e va. Zɛɓɛi ya kɛ ga e yee-zei kpɔbai niitiɛ wu?
Da kwɛ̃ɛna ga Jehova wuuzu nɛɛvɛ de ʋaa ma na ɣa ɣɛɛna yiɛ ɓɔ de va, towa kɛ dɛ ɣɛ ɣi-gaa-ziɛzu ga dɛ lɛ ʋize woni Gala gaazu (Wɛlɛ palega 17 va)
18. Zɛɓɛi e kɛɛ maa nɛɛ e yee-zei mamagitiɛ wu e ɣaa yɔwɔ̃itiɛ ta fe e ya?
18 Taitiɛ te e wɛ̃ni na ɣa ɣɛɛna wõila te ya e ʋaa ma, ɣaa-ɓaa yiɛ yee-zei tɛnɛgoitiɛ wu ta fe e ya. Pɛɛ ɣibɛ ga Jehova wõini e ɓɔ e va e kwɛ̃ɛ ga kuuzu nɛɛvɛ e ʋaa ma te zaala zu. Michelle nii de yɛpɛi e vile ba, nii ɣa e boga: “Ga sa ɣaa-ɓaazu ga pɛlɛ-pɛlɛ ga ge yee-zei tɛnɛgɔitiɛ wu kaa yɔwɔ̃itiɛ ta fe zeea. Na tawoIo ɓaavɛ zee-ma. Kɛ, ge kwɛ̃ni ga na ɣa Jehova wõini ge kɛ.” Michelle wuloa kpɔbaitiɛ zu-nu-ma kuuwu wũ-tuo veaitiɛ te feeni zeea. Tɔ sa ga panɛ̃itiɛ te ta, yiɛ wɔnɔ ɓɔ de ɣaa yɔwɔ̃itiɛ va Bɛtɛ.
19. Zɛɓɛi ya ɓɔ e va e laala ga e ʋize wogɛ Gala gaazu?
19 Ziizɛ bogɛ ga de ʋize wogɛ ɓɔɔ ga ʋike de ɣeea Gala ɣaazu. (Luki 12:24) Naa ma, da zoo de laala ga Jehova kwɛ̃ni ga de ʋize wogɛ ɓɔɔ. De mɛ lɛ wɔlɔ-wɔlɔ yeema na ma! Na ɣa ɣɛɛna de ɣaa-ɓaa de ɓɔ numaa va te kwɛ̃ɛ ga te ʋize wogɛ Gala gaazu!
GUI 139 See Yourself When All Is New
a Daa-zeigi taniga maa ʋeli boga.
b Ɣeeta, Meele Mɛdaliini ɣɛni ŋazai niitiɛ zaama te ɣɛni Ziizɛ wulu. Ŋazai niitiɛ te zooni te ɓɔ Ziizɛ ɓɔga na kala dopoitiɛ va—Maf. 27:55, 56; Luki 8:1-3.