LONY 16
Kuwe
KINDE mang’eny, jagol-twak nyalo bedo gi kibaji sama odhi golo twak to moloyo ka ojagolo twak kadichiel. Jalendo nyalo winjo ka en gi luoro moro matin sama ochako lendo e odiechieng’. Kane omi Jeremia migawo mar bedo janabi, nowacho kama: “Ne, ok anyal wuoyo, ni kech an nyathi.” (Yer. 1:5, 6) Jehova nokonyo Jeremia, kendo in bende obiro konyi. Bang’ kinde ibiro ng’eyo wuoyo kikuwe.
Jagol-twak mokuwe ok mbwakni. Mano nenore e yo motimogo gik moko. Yo mochung’ kata obetgo en mapile kendo mowinjore gi chal mantie. Lwetene ok chapni. Ogayo dwonde maber kendo onyiso chuny madwarore sama owuoyo.
Kata obedo ni ineno ni ok inyis kuwe kaka oler kae, inyalo timo dongruok. Inyalo timo kamano nade? We wanon ane gimamiyo jagol-twak bedo gi kibaji kendo ok obed mokuwe. Mano nyalo bet nikech gik matimore e dende.
Sama in gi migawo moro midwaro timo maber to otekni, kibaji nyalo goyi. Nikech mano, obwongo chiko dendi mondo omed golo adrenaline (gima medo dendi teko). Adrenaline momedoreno nyalo miyo adundoni omed gocho mapiyo, yo migamogo muya olokre, luya omed tuchni, kata lweteni, chongeni, koda dwondi otetni. Dendi temo konyi mondo inyagri gi chal mantie kuom medi teko. Gima tek en chiko teko momedoreno mondo okonyi paro malong’o kendo okonyi golo twak gi ilo.
Kaka Inyalo Duoko Kibaji Chien. Ber ng’eyo ni bedo gi kibaji matin en gima pile. Kata kamano, mondo ikuwe, dwarore ni iduok kibaji piny kendo inyagri gi chal mantieno kidimbori kendo e yo manyiso luor. Inyalo timo kamano nade?
Tim ikruok mong’ith. Kaw kinde moromo mondo iik twagi maber. Ne ni iwinjo kor wich miwuoyoe maber chuth. Kapo ni in ema iyiero weche miwuoyoe, ket e paro gigo ma jowinjoni ong’eyo kuom wich miwuoyoe koda gima idwaro chopo e twagi. Mano biro konyi yiero weche mabiro konyogi moloyo. Kapo ni iyudo ni timo kamano tek, kwa mondo jagol-twak mong’ith okonyi. Onyalo konyi nono weche mag twagino e yo mowinjore kendo ng’eyo chal mar jowinjo magi. Sama in gadier ni wecheni biro konyo jowinjo kendo iwinjo tiendgi maber, siso ma in-go mar konyo jowinjo biro loyo kibaji ma in-go mar golo twak.
Par ahinya weche mibiro chakogo twak. Ng’e kaka ibiro chako. Sama idhi nyime golo twak, kibaji ma in-go nyalo dok chien.
Mago bende e okenge ma ng’ato onego okaw sama oikore dhi lendo. Kik ing’i mana wich midhi wuoyoe, to non bende chal mar joma idhi lendonegi. Chan adimba weche mibiro chakogo. Puonjri kuom jolendo ma nigi lony.
Inyalo paro ni ndiko piny weche duto mag twak biro miyo ikuwe moloyo sama igolo twak e nyim grup. To kuom adier, mano nyalo medi kibaji sa moro amora migolo twak. En adier ni jogol-twak moko ndiko weche mang’eny piny, to moko to ndiko matin. Kata kamano, gima biro miyo iwe parori kendo iduok kibaji chien ok en weche mindiko e kalatas, to en bedo gadier e chunyi ni gima iiko ne jowinjo en gima dhi konyogi gadier.
Tiegri gi dwol. Tiegruok ma kamano biro miyo ibed gadier ni inyalo lero paro ma in-go. Kaka imedo tiegori e kaka ibiro mako weche e wiyi e yo ma parogi bedo mayot sama igolo twak. Tem timo tiegruok ka in e chal machalo gi mibiro gologo twak. Tem neno jowinjoni e pachi. Chung’ kata bed kaka ibiro timo sama igolo twak.
Kwa Jehova e lamo mondo okonyi. Be obiro dwoko lamo ma kamano? “Ma eri e chir ma wan go kuome, ni kwakwayo gimoro kaka dwaro mare obet, to owinjowa.” (1 Joh. 5:14) Ka in gi gombo mar kelo ne Nyasaye pak kendo idwaro ni Wachne okony ji, bed gadier ni obiro dwoko lamoni. Bedo gadier ma kamano kuom wachno nyalo tegi ahinya mondo ichop migawo mari. E wi mano, kaka imedo nyago nyak mar roho—hera, mor, kuwe, ng’wono, koda ritruok—ibiro bedo gi paro madwarore mondo inyagri gi chal mopogore opogore kikuwe.—Gal. 5:22, 23.
Med yudo lony. Kaka imedo tiyo tij lendo e kaka kibaji mari biro dok chien. Kaka imedo chiwo paro e chokruoge mag kanyakla, e kaka wuoyo e nyim ji biro medo bedoni mayot. Kaka imedo golo twege mang’eny e kanyakla, e kaka kibaji miwinjo kapok igolo twak biro dok chien. Be diher bedo gi thuolo momedore mag wuoyo? Ka en kamano, to chiwri mondo igol twege e skul sama jomoko ok nyal chopo migepegi.
Bang’ timo kaka oler motelo kae, ibiro yudo ni ber nono gik manyiso ni ng’ato ok okuwe. Fwenyo gigo kendo ng’eyo kaka inyalo nyagori kodgi, biro konyi wuoyo kikuwe. Gigo nyalo bedo gik manenore gi oko kata mawinjore e dwol.
Gik Manenore gi Oko. Gik manyiso ni ikuwe kata ok ikuwe, nenore kuom kaka ichung’ kata ibet, koda kaka itiyo gi lweteni. We wanon ane kaka lwedo nyiso mano. Mako lweteni kang’eyi, keto bedeni korungore e bathi, kata mako rachungi migoloe twak matek ahinya; soyo gi golo lwedo e ofuki sate, gonyo gi loro ofungu mag koti, mulo lembi, umi, kata angolo maonge gimomiyo; tugo gi sa mirwako, kalam, pete, kalatas mindikoe weche twak; kata timo ranyisi gi lweti e yo morem orem—magi duto nyiso ni ng’ato ok okuwe.
Gik mamoko mabende nyalo nyiso ni ng’ato oluor gin: siko kogwaro piny gi tiende, siko kosudo koni gi koni, chung’ e yo morungore ahinya, chung’ kokulore, siko konang’o dhoge, mwonyo olaw ahinya, kata yueyo aruya aruya.
Kiketo kinda madwarore, inyalo gayo gik manyiso kibaji mowuo kuomgi malo kae. Tem loyo nyawogo achiel achiel. Ng’e nyawo ma in-go kendo ng’e motelo gima onego itim mondo iloye. Kiketo kinda ma kamano, chalni maoko biro nyiso ni ikuwe.
Chal mar Dwondi. Dwol manyiso ni ng’ato nigi kibaji oriwo dwol mawuok mabith ahinya kata matetni. Samoro iiko dwondi nyadinwoya kata iwuoyo aruya aruya. Inyalo loyo nyawo ma kamago kuom keto kinda ahinya mondo ichik dwondi e yo maber.
Ka in gi kibaji, ling’ matin mondo igam muya moromo kapok idhi e ndiri. Tem mondo dendi duto obed mogonyore. Kar keto pachi duto e kibaji miwinjo, ket pachi kuom kaka weche miseiko dhi konyo jowinjo. Kapok ichako wuoyo, kaw kinde matin ing’i jowinjoni, ng’i ng’ato achiel ma wang’e nyiso mor kendo bwonj. Wuo mos sama iwacho weche michakogo, kae to iket pachi duto e twak migolo.
Bed gi Paro Mowinjore. Kik ipar ni kibaji duto biro rumo. Jogol-twak mang’eny molony e golo twak e ndiri bende jobedo gi kibaji kapok gidhi e nyim jowinjo. Kata kamano, gisepuonjore nyagruok maber gi kibaji ma gin-go. Achiel kuom jogol-twak ma kamago nowacho kama: “Pod ajabedo gi kibaji, kata kamano gie sani anyalo gayo kibajino.”
Kitimo kinda gi chunyi duto mondo itiek gik manyiso gi oko ni in gi kibaji, jowinjo magi biro neni kaka jagol-twak mawuoyo kokuwe. Pod inyalo bedo gi kibaji, to samoro jowinjo ok bi ng’eyo mano kata matin.
Ber ng’eyo ni adrenaline mamiyo ng’ato nyiso gi oko ni en gi kibaji, bende kelo teko momedore. Ti kod tekogo mondo iwuo gi chuny madwarore.
Onge tiende rito nyaka ochop sama in e ndiri eka ichak tiegori timo magi duto. E ngimani mapile, puonjri wuoyo kikuwe kendo gi chuny madwarore. Timo kamano biro konyi ahinya wuoyo maonge luoro sama in e ndiri koda sama in e tij lendo, ma gin kuonde ma mano dwaroree ahinya.