Pinyni Ochomo Kanye?
Chandruoge malich kaachiel gi gik ma bwogo ji, timore pile ka pile e piny mangima! Gik matimoregi nyiso ang’o?
MAHUNDU: Mbom muoch e chirni. Jopuonj gi jopuonjre ichielo gi bunde e skul. Nyithindo matindo ikwalo ka jonyuol oleng’ore mana matin. Jodongo gi mon moti imonjo kendo ikwalo e lela godiechieng’.
WECHE DINDE: Kanise riwo lwedo konchiel e kinde mag lweny. Idonjo ne jotelo mag dinde e kot nikech ginego ji tara gi tara. Kanise umo timbe nindruok ma jodolo timo gi nyithindo. Kwan mag jogo madhi e kanise medo dok chien. Ute ma ne oger obed kanise sani ing’iewo.
ALWORA MA JI ODAKIE: Kuonde motimo bunge ibeto kendo yiende itieko nikech manyo pesa. Jo modhier beto bunge te ka gimanyo yiend chweko. Sokini mag pi sani ok ler minyalo modhi. Chilo mipuko e nam koda aoche kowuok e faktori, kaachiel gi yore maricho mitiyogo e nawo rech, osemiyo ohand rech okethore. Muya ma ji ywayo olil ahinya.
WACH YUTO: E pinje moko mag Afrika, wachore ni yuto nok miwuoro. Jotelo mohero mibadhi miyo kembe mang’eny podho, kendo dhano alufe lalo tijegi. Jolok ohala bende iwuondo mi gilal pesegi ma gisebedo ka gikungo.
NOK MAR CHIEMO: Chiegni dhano 800,000,000 e piny mangima, nindo kech kinde ka kinde.
LWENJE: E higini mag 1900, ji mokalo 100,000,000 osenegi e lwenje. Nitie gik lweny mag nuklia, masani oromo nego dhano duto te. Dhano kedo e lwenje e pinjegi giwegi. Timbe mahundu sani landore e piny mangima.
TUOCHE: Tuwo miluongo ni Spanish flu ne onego ji 21,000,000 chakre higa mar 1918. Sani AYAKI e “tuwo marach moloyo mosenego dhano ahinya kopime gi tuoche mamoko e ngima dhano.” Kansa kod tuoche mag adundo kelo ne ji kuyo mang’eny e piny mangima.
Kik ing’i weche milandogi kaka gik ma opogore gi mamoko. Be gin gik matimore kamoro achiel kende? Koso gin gik mang’eny maloso ranyisi achiel mar gima timore e piny mangima?
[Sanduk/Picha manie ite mar 5]
Be Nyasaye Dewowa Kuom Adier?
Nikech ji neno gik maricho mabwogogi, kata yudo masiche madongo makelo negi kuyo kaka tho, ji mang’eny wuoro gimomiyo Nyasaye ok geng’ gik machalo kamago.
Nyasaye dewo. Gie sani, ochiwo puonj makonyo, kendo mahoyo chunywa gadier. (Mathayo 11:28-30; 2 Timotheo 3:16, 17) Osetimo chenro mar tieko chuth timbe mag gero, tuoche, koda tho. Chenro mosetimo nyiso ni odewo ji, ok mana joma nie oganda moro achiel, to ji mawuok e pinje duto, ogendini duto, gi dhok duto.—Tich Joote 10:34, 35.
Be wan wadewo Nyasaye? Be ing’eyo ni Jachwech mar polo gi piny en ng’a? Nyinge en ng’a? Dwaro mare en ang’o? Ochiwo dwoko mag penjogi ei Muma. Ei Muma kanyo, onyisowa gigo ma otimo mondo omi obi otiek timbe mag gero kaachiel gi tuoche koda tho. Ka wadwaro yudo gweth mag kindego, en ang’o monego watim? Dwarore mondo wapuonjre mi wang’eye, kendo wang’e dwaro mare. Ere kaka wanyalo geno yudo kony kuom chenro ma Nyasaye oseketo, ka ok wanyis yie kuome? (Johana 3:16; Jo Hibrania 11:6) Bende dwarore ni wamak chikene. (1 Johana 5:3) Be in idewo Nyasaye e okang’ mamiyo itimo kamano?
Mondo wang’e gimomiyo Nyasaye oweyo gik maricho mondo odhi nyime, nitie wach moro maduong’ ma nyaka wakwong wang’e mi wawinj tiende. Muma lero wachno. Inyalo somo kata puonjri wachno e ite mar 15 ei bugni.