SULA MAR 47
Be Iseikori ne Batiso?
Puonjruok Muma osekonyi ng’eyo gik mang’eny e wi Jehova. Nyalo bedo ni nitie lokruoge moko ma isetimo mondo iti gi gik ma isepuonjori. Kata kamano, nyalo bedo ni nitie gimoro ma pod moni chiwori ne Jehova mondo obatisi. E sulani, wadwaro nono moko kuom gik ma nyalo mono ng’ato kawo okang’ mar batiso, kod gik ma onyalo timo mondo olo pekgo.
1. Onego ing’e adiera ma romo nade eka obatisi?
Mondo obatisi, nyaka ibed gi “ng’eyo malong’o chuth e wi adiera.” (1 Timotheo 2:4) Mano ok nyis ni nyaka ing’e dwoko mag penjo duto manie Muma eka obatisi. Kata mana Jokristo ma ne obatis chon pod dhi nyime puonjore Muma. (Jo-Kolosai 1:9, 10) Kata kamano, onego ing’e puonj mag mise manie Muma eka obatisi. Jodong-kanyakla biro konyi ng’eyo ka be gik ma isepuonjori oromo mondo obatisi.
2. Moko kuom okenge ma onego ikaw ka pok obatisi gin mage?
Ka pok obatisi, nyaka ‘ilok chunyi kendo iduog ir Nyasaye.’ (Som Tich Joote 3:19.) Mano nyiso ni ok imor kata matin gi gik maricho ma ne itimo chon kendo ikwayo Jehova mondo ong’wonni. Bende, ikwedo timbe maricho kendo ing’ado mar dak e yo ma moro Nyasaye. E wi mano, ichako dhi e chokruoge mag kanyakla kod tij lendo.
3. Ang’o momiyo luoro ok onego ogeng’i mondo ichop e batiso?
Jomoko oluorga ni ok gibi timo gik ma ne gisingo ne Jehova. En adier ni nitie kinde moko ma inyalo kier, mana kaka chwo gi mon ma ne ochung’ motegno ma iwuoye e Muma. Jehova ong’eyo ni jotichne gin joma orem. (Som Zaburi 103:13, 14.) Kata kamano, obedo mamor sama itimo kar nyaloni kendo obiro konyi. Jehova singonwa ni ‘onge gima biro pogowa gi hera mare.’—Som Jo-Rumi 8:38, 39.
TIM NONRO
Non ane kaka ng’eyo Jehova kendo yie gi puonj ma omiyi nyalo konyi loyo gik ma nyalo moni chopo e batiso.
4. Med ng’eyo Jehova e yo maber
Onego ing’e Jehova e okang’ ma romo nade eka batisi? Onego ing’eye maber ma chop kama ihere kendo in gi gombo mar more. Tug VIDIO mondo ine kaka joma puonjore Muma e piny ngima osetimo kamano. Bang’ somo ndiko ka ndiko, wuouru e wi penjo ma luwo.
Ang’o ma nokonyo joma nie vidiono mondo oikre ne batiso?
Som Jo-Rumi 12:2, kae to uwuo e wi penjo ma luwogi:
Be in gi kiawa gi gik ma Muma puonjo kod ka be Joneno mag Jehova e ma puonjo adiera?
Ka en kamano, ang’o ma inyalo timo e wi wachno?
5. Lo gik ma nyalo geng’i mondo kik batisi
Waduto waromoga gi pek mopogore opogore sama wayiero mondo wachiwre ne Jehova kendo obatiswa. Mondo ine ranyisi achiel, tug VIDIO, kae to uwuo e wi penjo ma luwo.
Gin pek mage ma Narangerel noromogo ma nonego olo eka oti ne Jehova?
Ere kaka hero Jehova nokonye loyo pekgo?
Som Ngeche 29:25 kod 2 Timotheo 1:7, kae to uwuo e wi penjo ma luwoni:
En ang’o ma miyowa chir mar loyo pek ma wanyalo romogo?
6. Gen kuom kony ma Jehova miyi
Jehova biro konyi mondo itim gik ma more. Tug VIDIO, kae to uwuo e wi penjo ma luwo.
Ang’o ma ne mono japuonjre Mumano kawo okang’ mondo obatise?
Ang’o ma ne opuonjore ma nokonye medo geno kuom Jehova?
Som Isaya 41:10, 13, kae to uwuo e wi penjo ma luwoni:
Ang’o momiyo inyalo bedo gadier ni ibiro chopo gima isingo ne Jehova sama ichiworine?
7. Dhi nyime nyiso ni imor gi hera ma Jehova nyisi
Kaka imedo paro kaka Jehova oheri, e kaka ibiro medo goyone erokamano kendo gombo mondo itine nyaka chieng’. Som Zaburi 40:5, kae to uwuo e wi penjo ma luwoni:
Gin gueth mage ma Jehova osemiyi ma mori ahinya?
Janabi Jeremia nohero Jehova kod wechene kendo ne omor ahinya gi thuolo ma ne en go mar lando nying Jehova. Nowacho niya: “Wecheni nomiyo chunya mor gi ilo, nimar iluonga gi nyingi, A Jehova.” (Jeremia 15:16) Dwok ane penjo ma luwogi:
Ang’o momiyo en thuolo makende ahinya bedo achiel kuom Joneno mag Jehova?
Be diher ni otisi mondo ibed achiel kuom Joneno mag Jehova?
Be nitie gimoro amora ma geng’i mondo kik batisi?
Iparo ni ang’o monego itim eka batisi?
PARO MA JOMOKO NIGO: “Aluor ni ka obatisa to ok anyal timo gik moko duto ma asingora ne Nyasaye.”
Be mano e luoro ma in-go?
PUONJ MADUONG’
Jehova nyalo konyi loyo pek moro amora ma nyalo moni chopo e batiso.
Ang’o ma ipuonjori?
Onego ing’e adiera manie Muma e okang’ ma romo nade eka obatisi?
Gin lokruoge mage ma nyalo dwarore ni itim ka pok obatisi?
Ang’o momiyo luoro ok onego omoni chopo e batiso?
MED TIMO NONRO
Non ane gima onego ojiwi mondo ikaw okang’ mar batiso.
Ne ane kaka inyalo loyo pek moko ma nyalo moni chopo e batiso.
“Be Nitie Gima Dimi Kik Batisa?” (Ohinga mar Jarito, Mach 2019)
Ne ane kaka dichwo moro noloyo pek moko madongo ma ne mone kawo okang’ mar batiso.
Dichwo moro miluongo ni Ataa ne digni kawo okang’ mar batiso. Kata kamano, ne ane gima ne okonye mondo okaw okang’ maduong’no.