Ngeso, Oktoba 25
Shafan nochako somo bugno e nyim ruoth.—2 We. 34:18.
Ka ne Ruoth Josia obedo ng’at maduong’, nochako loso kuonde ma nokethore e hekalu. Kinde ma ne itimoe tijno, noyud ‘buk ma nondikie chike Jehova ma ne Musa omiyo Jo-Israel.’ Ka ne Josia owinjo weche ma nondik e bugno, nokawo okang’ mar timo gik ma bugno ne wacho. (2 We. 34:14, 19-21) Donge in bende diher somo Muma pile ka pile? To ka po ni itimoga kamano, be iyudoga ka oyotni? Be indikoga weche moko ma nyalo konyi in iwuon? Ka ne Josia jahigni 39 kama, notimo ketho moro ma nomiyo olalo ngimane. Nogenore owuon kar geno Jehova mondo okonye. (2 We. 35:20-25) Mano puonjowa ang’o? Bed ni wan johigni adi kata wasepuonjore Muma kuom higni adi, nyaka wadhi nyime manyo Jehova. Mano oriwo lame pile ka pile ka wakwaye mondo otawa, wapuonjre Wachne, kendo tiyo gi paro ma Jokristo motegno nyalo miyowa. Mano biro miyo watang’ gi richo, kendo wabiro dhi nyime bedo mamor e ngimawa.—Jak. 1:25. w23.09 12 ¶15-16
Jumapil, Oktoba 26
Nyasaye kwedo jong’ayi, to ochiwo ng’wonone mogundho ne jo ma bolore.—Jak. 4:6.
Muma wuoyo e wi mon mang’eny ma nohero Jehova kendo ma notiyone. Mon-go ne gin joma ‘ok kal tong’ e timbegi’ kendo ne gin joma ‘igeno e weche duto.’ (1 Tim. 3:11) E wi mano, nyimine ma rowere nyalo luwo ranyisi mabeyo ma nyimine motegno oseketo e kanyakla. Un nyimine ma rowere, be ung’eyo nyaminwa moro amora moseketo ranyisi maber munyalo luwo? Tem ane fwenyo kido mabeyo ma gin-go, kae to inon ane kaka inyalo nyiso kidogo. Bolruok en kido ma Jokristo motegno onego obedgo. Ka po ni nyaminwa moro obolore, obiro bedo gi winjruok maber gi Jehova kod jomamoko. Kuom ranyisi, nyaminwa mohero Jehova bolorega kendo oriwo lwedo chenro mar wich ma Wuon-gi manie polo oseketo. (1 Kor. 11:3) Chenro mar wichno nyalo konyo e kanyakla kod e ngima mar joot. w23.12 18-19 ¶3-5
Wuok Tich, Oktoba 27
Chwo onego oher mondegi kaka gihero ringregi giwegi.—Efe. 5:28.
Jehova dwaro ni dichwo oher chiege, kendo orite e yor ringruok kod e yor chuny. Bedo gi nyalo mar paro, miyo nyimine luor, kendo bedo ng’at migeno biro konyi ka koro in wi ot. Bang’ kisekendo, inyalo yudo nyithindo. Ranyisi mar Jehova nyalo puonji ang’o e wi bedo wuoro maber? (Efe. 6:4) Jehova nonyiso Yesu Wuode ayanga ni nohere kendo oyie kode. (Mat. 3:17) Ka ibedo wuoro, ne ni kinde ka kinde inyiso nyithindi ni iherogi. Pwogi kuom gik mabeyo ma gitimo. Wuone ma luwo ranyisi mar Jehova konyoga nyithindgi mondo gibed Jokristo motegno. Inyalo chako ikori ne migawo ma kamano sani kuom dewo jomamoko e odu kod e kanyaklau, kendo timo gik ma nyiso ni iherogi kendo imor kodgi.—Joh. 15:9. w23.12 28-29 ¶17-18