Glosari mar Weche Muma
A B C D F G H I J K L M N O P R S T U W Y Z
A
Abiso.
Achiel kuom apar.
Mani ne en chiwo kata chudo, to ahinya wuon ne weche motudore gi lamo. (Rap 26:12; Mal 3:10; Mat 23:23) E bwo Chik Musa, achiel kuom apar mar cham kod jamni ne ichiwo ne Jo-Lawi higa ka higa mondo gikonyrego. Jo-Lawi ne chiwo achiel kuom apar kuom chiwo ma ne omigi ne tij dolo mar jood Harun mondo gikonyrego. Ne nitie bende chiwo mamoko mag achiel kuom apar. Jokristo ok ni e bwo chik mar chiwo achiel kuom apar.
Agoch Solomon.
E ndalo Yesu, hekalu ne nigi kuonde miwuothoe ma ne yudore yo podho chieng’ mar laru ma oko kendo ne gin gi tado. Thoth ji ne neno ni ne gin kuonde ma ne odong’ mag hekalu ma Solomon nogero chon. Yesu nowuotho kanyo e “ndalo koyo,” kendo kanyo e ma Jokristo mokwongo ne romoe mondo gilam Nyasaye.—Joh 10:22, 23; Tic 5:12.
Alabasta.
Nying chupni matindo mag ting’o modhi ma nigi suya mamit. Ne iloso chupnigo gi kidi moro ma ne yudore machiegni gi kama iluongo ni Alabastron e piny Misri. Kinde mang’eny chupnigo ne bedo gi ng’ut mapwot ma ne inyalo din mondo ogeng’ suya mamitno kik wuog oko. Ne ochopo kama kidino bende koro ne iluongo ni alabasta.—Mar 14:3.
Alfa gi Omega.
Amin.
En ni “obed kamano,” kata “ma onge kiawa.” Wachni en ʼa manʹ e dho Hibrania, to tiende sie en “bedo ja adier kata ng’at migeno.” Ng’ato ne wacho “amin” konyisogo ni oyie gi kuong’ruok moro, kata lamo moro, kata wach moro. E bug Fweny, itiyo kode kaka nying ma bende iluongogo Yesu.—Rap 27:26; 1We 16:36; Rum 1:25; Fwe 3:14.
Areopago.
En got moro ma yudore Athene, yo nyandwat mar Akropolis. Bende, ne en nying ma ne itiyogo kiwuoyo kuom bura (kot) ma ne romo kanyo. Jolup Stoiko gi jolup Epikuro notero Paulo Areopago mondo oler yie mare.—Tic 17:19.
Ataro mar mach.
En wach mitiyogo e yor ranyisi kiwuoyo kuom kamoro ma “liel gi mach kod salfa,” ma bende iluongo ni “tho mar ariyo.” Joricho motamore loko chunygi, Jachien, kata mana tho kod Liel (tiende ni, Hades) iwito e majno. Kiwacho ni chuech ma onge gi del mar ringruok, gi tho, kod Hades ibiro wang’ kanyo, to koni gin gik ma ok nyal mako mach, nyiso ni atarono en mana ranyisi mar kethruok ma nyaka chieng’, to ok en kar sand ma nyaka chieng’.—Fwe 19:20; 20:14, 15; 21:8.
B
Baal.
Nyasach Jo-Kanaan ma ne iparo ni e wuon polo kendo jachiw koth kod teko mar nyuol. “Baal” bende en nying ma ne itiyogo kiwuoyo kuom nyiseche mamoko ma tindotindo ma ne onge gi teko kaka mar Baal. Tiend wachno e dho Hibrania en, “Wuon gimoro, kata Ruoth.”—1Ru 18:21; Rum 11:4.
Batiso.
Belzebub.
Bwoch.
Tiende sie en ng’at ma dichwo ma oro. Chwo ma kamago kinde mang’eny ne iketo e tije ma ka od ruoth mondo gikony chi ruoth, gi mondene, kod mon mamoko. Wachno bende ne inyalo tigo kiwuoyo kuom dichwo ma ok en bwoch sie, to ne en jal ma tiyo e od ruoth. Wachno itiyogo e yor ranyisi kiwuoyo kuom ng’at ma ‘bwoch nikech Pinyruoth,’ ma en ng’at ma nyiso ritruok mondo ochiw chunye duto ne tij Nyasaye.—Mat 19:12; Est 2:15; Tic 8:27.
C
Chiemo Modhiambo mar Ruodhwa.
Ne en chiemo sie moriwo makate ma onge thowi kod divai ma ne gin gik mitiyogo kaka ranyisi mochung’ ne ringruok mar Yesu kod rembe; rapar mar tho Yesu. Nikech ma e nyasi ma Ndiko chiko Jokristo mondo otim, en gima owinjore mondo oluonge bende ni “Rapar.”—1Ko 11:20, 23-26.
Chieng’ Bura.
Mani en odiechieng’ moseyang, kata kinde ma jomoko kata ogendni moseyang, kata dhano duto biro chung’ie e nyim kom-bura mar Nyasaye. Onyalo bedo kinde ma inegoe joma oseng’adnegi bura ni giwinjore gi tho, kata kinde ma jomoko yudoe thuolo mar warruok, mi giyud ngima ma nyaka chieng’. Yesu Kristo kod jootene ne owuoyo kuom “Chieng’ Bura” mar kinde ma biro, ok mana miyaloe joma ngima kende to bende joma ne osetho chon.—Mat 12:36.
Chier.
En chung’ malo ka ng’ato wuok e tho. A·naʹsta·sis e dho Grik, tiende sie en “a malo kata chung’ malo.” Muma wuoyo kuom chier ochiko mopogore opogore ma ne otimore. Mano noriwo nyaka chier ma Jehova Nyasaye notimo kane ochiero Yesu. Kata obedo ni chier mamoko ne otim kuom lwet Elija, Elisha, Yesu, Petro, kod Paulo, Nyasaye e ma ne omiyogi teko mar chiero jogo. Chier ma biro timore e piny, ma en chier mar “joma kare gi joma ok kare” en gima dwarore ahinya e chopo dwaro mar Nyasaye. (Tic 24:15) Muma bende wuoyo kuom chier mar joma dhi e polo, kiluonge ni chier “motelo” kata ni chier “mokwongo.” En chier mibiro tim ne owete Yesu mowir kuom roho.—Fil 3:11; Fwe 20:5, 6; Joh 5:28, 29; 11:25.
Chiwo mar richo.
Chiwo miolo.
Chiwo miwang’o.
Magi ne gin chiwo ne Nyasaye. Ne gibedo le ma ne iwang’o e kendo mar misango. Onge lemo moro amora mar le ma jal mochiwe ne dong’go. Le ma ne ichiwo ne gin kaka ruath, yim, nyuok, akuru, kata nyathi akuru.—Wuo 29:18; Law 6:9; Mar 12:33; Hib 10:6.
D
Decapolis. Dekapoli.
Magi ne gin mier mag Grik. Ne gibedo mier apar apar (e dho Grik wach mar deʹka, tiende en “apar,” to poʹlis, en “dala”). Bende, ne en nying ma ne itiyogo kiwuoyo kuom alwora ma ne ni yo wuok chieng’ mar Nam Galili kod Aora Jordan. Kanyo bende e ma thoth miergo ne yudoree. Kuondego e ma ng’ato ne nyalo puonjore kit ngima Jo-Grik kod yore mag ohala. Yesu nokadho e alworano, kata kamano onge gima nyiso ni nolimo moro amora kuom mier mag Dekapoli.—Mat 4:25; Mar 5:20.
Det-bonyo.
Magi gin dede mopogore opogore ma hinyo dar kanyakla ka giwuok kamoro nyaka komachielo ka ging’eny ahinya. Chik Musa ne kwanogi kaka chiemo maler. Det-bonyo mang’eny ma ne chamo gimoro amora ma giromogo ka gikelo kethruok maduong’, ne ikwano kaka masira.—Wuo 10:14; Mat 3:4.
Dho Aram (Suria).
Ma en dhok ma dwa chalre ahinya gi dho Hibrania. Nyuktane chalre gi mag dho Hibrania. Jo-Aram (Suria) e ma ne tiyo kode chon, kae to bang’e ne ochak ti kode e piny mangima e weche mag ohala kod tudruok e ndalo loje mag Asuria kod Babilon. Bende, mano e dhok ma ne itiyogo e bwo loch mar Jo-Persia. (Ezr 4:7) Nitie kuonde moko e bug Ezra, gi Yeremia, kod Daniel, ma ne ondik e dho Aram (Suria). Nitie weche moko mag dho Aram ma ne otigo e Ndiko mag Dho-Grik (Muma Manyien).—Ezr 4:8–6:18; 7:12-26; Yer 10:11; Dan 2:4b–7:28; Mar 14:36; Tic 9:36.
Dho Grik.
Mani e dhok ma joma ne odak e piny Grik ne wacho. Bende, itiyo gi nyingno kiwuoyo kuom jopiny Grik kata joma anyuolagi ne oa kuro. E Ndiko mag Dho-Grik (Muma Manyien), wachno bende itiyogo e yo malach kiwuoyo kuom ji duto ma ok gin Jo-Yahudi, kata kuom joma dho Grik kod kit ngima Jo-Grik ne ochiko timbegi.—Joe 3:6; Joh 12:20.
Dinari.
Mani ne en pesa ma mingli molos gi fedha mar Jo-Rumi ma pekne ne chiegni romo gram 4. Pesano ne nigi picha mar Kaisar konchiel. Ne en pesa michulo ng’ato bang’ tiyo odiechieng’ achiel. En e pesa ma mingli mar “osuru” ma Jo-Rumi ne solo kuom Jo-Yahudi.—Mat 22:17; Luk 20:24.
Drakma.
E Ndiko mag Dho-Grik (Muma Manyien), wachni itiyogo kiwuoyo kuom pesa ma mingli mar Jo-Grik. E kindeno, pek mar pesano ne chiegni romo gram 3 gi nus kama.—Mat 17:24.
F
Farao.
G
Gehena.
Ma en nying mar dho Grik miluongogo Hoho mar Hinom ma ne yudore e yo podho chieng’ mar Jerusalem. (Yer 7:31) Ne okor ni kanyo e kama ringre joma otho ne dhi keree. (Yer 7:32; 19:6) Onge gimoro amora ma nyiso ni dhano kata le moro amora ne owit e Gehena mondo owang’gi ka gingima kata mondo gisandre. Omiyo kanyo ok nyal bedo kama dhano nyalo neno gi wengegi, kata kama chunje dhano isandoe nyaka chieng’ e mach. Kar mano, Yesu kod jopuonjrene ne otiyo gi wach mar Gehena kaka gima ochung’ ne kum ma nyaka chieng’ mar “tho mar ariyo,” ma en kethruok ma nyaka chieng’.—Fwe 20:14; Mat 5:22; 10:28.
H
Hades.
Ma en wach e dho Grik ma e dho Hibrania iluongo ni “Sheol.” Iloke ni “Liel” gi nyukta mokwongo maduong’ mondo onyisgo ni ochung’ ne kar joma otho duto.—Ne LIEL.
Hames.
Ma en nyasach Jo-Grik, ma wuod Zeu. E dala mar Listra, ji noluongo Paulo ni Hames nikech ne gigalo ni otimo migawo mar Hames, kaka jaote mar nyiseche kendo kaka nyasaye ma olony e wuoyo.—Tic 14:12.
Har–Magedon.
Wachni e dho Hibrania en Har Meghid·dohnʹ, ma tiende en “Got mar Megido.” Wachno itiyogo kiwuoyo kuom “lweny mar odiechieng’ maduong’ mar Nyasaye Manyalo Duto,” ma “ruodhi mag piny mangima” biro chokore mondo giked e lweny gi Jehova. (Fwe 16:14, 16; 19:11-21)—Ne MASIRA MADUONG’.
Hekalu.
Ot ma ne ni Jerusalem ma Jo-Israel ne tiyogo e lamo Nyasaye. En e ma ne okawo kar tabenakel ma ne idaro kinde ka kinde. Solomon e ma nogero hekalu mokwongo ma Jo-Babilon noketho. Zerubabel e ma nogero hekalu mar ariyo bang’ ka Jo-Israel ne osea e tuech Babilon. Hekaluno e ma Herode Maduong’ ne oduogo ogero bang’e. Seche moko iluongo hekalu ei Ndiko ni “ot.”—Mat 21:13; Luk 11:51; 1We 29:1; 2We 2:4; Mat 24:1.
Herode.
Ma ne en nying joot moro ma Jo-Rumi ne keto mondo oloch e wi Jo-Yahudi. Mokwongo kuomgi ne en Herode Maduong’, ma ne ong’ere kaka jal ma nogero hekalu man Jerusalem kendo. Kendo en e ma nochiko mondo oneg nyithindo kane odwaro nego Yesu. (Mat 2:16; Luk 1:5) Herode Akelao kod Herode Antipa, ma ne gin yawuot Herode Maduong’, ne oket mondo obed gi telo e wi alwora moko mag pinyruodh wuon-gi. (Mat 2:22) Antipa ne en achiel kuom ji ang’wen ma ne nigi telo kendo en e “ruoth” ma ne ni e loch kuom higni adek ma Kristo ne otiyogo ne Nyasaye e piny. Weche ma iwuoyoe e bug Tich Joote sula 1 nyaka 12 ne otimore ka pod jalo en ruoth. (Mar 6:14-17; Luk 3:1, 19, 20; 13:31, 32; 23:6-15; Tic 4:27; 13:1) Bang’ mano, malaika mar Nyasaye nonego Herode Agripa Mokwongo ma nyakwar Herode Maduong’ bang’ locho kuom kinde machuok. (Tic 12:1-6, 18-23) Wuode ma Herode Agripa mar Ariyo nochako locho, kendo nolocho nyaka e kinde ma Jo-Yahudi ne ong’anjo ne loch Jo-Rumi.—Tic 23:35; 25:13, 22-27; 26:1, 2, 19-32.
Hibrania.
Ma en nying ma ne okwong luonggo Abram (Ibrahim), mondo opoge gi Jo-Amor ma ne odak machiegni kode. Bang’e, ne oti gi nyingno kiwuoyo kuom anyuola Ibrahim ma ne owuok kuom nyakware ma Jakobo kaachiel gi dhok ma ne giwacho. E ndalo Yesu, dho Hibrania noriwo weche mag dho Aram (Suria) mang’eny e iye, kendo en e dhok ma Kristo kod jopuonjrene ne wacho.—Cha 14:13; Wuo 5:3; Tic 26:14.
Hisobu.
Ma en kit yien moro mokagore ma nigi oboke mitiyogo e kiro remo kata pi e nyasi mag pwodhruok. E Johana 19:29, nyalo bedo ni hisobu ne nigi oboke kata it mitueyo e kede moro. Nenore ni ne en gi kede mabor nikech ne oti kode e ting’o sipanj ma ne oselut e divai mawach kitero e dho Yesu.—Hib 9:19.
I
Ikruok.
Ma ne en nying ma ne itiyogo kiwuoyo kuom odiechieng’ ma notelo ne chieng’ Sabato. Odiechiengno e ma Jo-Yahudi ne ikoe gik ma ne dwarore ne Sabato. Odiechiengno ne rumo bang’ podho chieng’ kendo en e odiechieng’ ma sani waluongo ni Tich Abich, ma Sabato ne chakoree. Odiechienge Jo-Yahudi ne chakore godhiambo nyaka e odhiambo ma ne luwo.—Mar 15:42; Luk 23:54.
Israel.
Mani en nying ma Nyasaye nomiyo Jakobo. Bang’e ne itiyo kod nyingno kuom koth Jakobo duto ka gin kaka oganda. Kinde mang’eny, anyuola ma ne owuok kuom yawuot Jakobo 12 ne iluongoga ni nyithind Israel, od Israel, oganda (chwo) Israel, kata Jo-Israel. Israel bende en nying ma ne itiyogo kaka nying dhoudi apar mag pinyruoth ma nyandwat ma ne opogore moweyo pinyruoth ma milambo. Bang’e ne oti gi nyingno kiwuoyo kuom Jokristo mowir, tiende ni “Israel mar Nyasaye.”—Gal 6:16; Cha 32:28; 2Sa 7:23; Tic 4:10; Rum 9:6.
J
Jachien.
Jadolo.
Ng’at ma ne wuoyo gi oganda e lo Nyasaye kopuonjogi e wi Nyasaye kod chikene. Jodolo bende ne wuoyo gi Nyasaye e lo oganda, ka gichiwo misengni kendo sayo ne oganda. Ka Chik Musa pod ne onge, dichwo ma wuon ot e ma ne tiyo kaka jadolo ne joode. E bwo Chik Musa, jood Harun ma chwo ma ne wuok e dhood Lawi e ma ne bedo e tij dolo. Chwo mamoko ma Jo-Lawi to ne bedo jokonygi. Kane ochak singruok manyien, Israel ma ok mar ringruok e ma koro nobedo oganda mar jodolo, ka Yesu Kristo e jadolo maduong’.—Wuo 28:41; Hib 9:24; Fwe 5:10.
Jadolo Maduong’.
E bwo Chik Musa, en e ng’at ma ne chung’ e nyim Nyasaye e lo oganda. En bende e ma ne en e wi jodolo mamoko duto. Iluonge bende ni jaduong’-jodolo. En kende e ma ne oyiene donjo e Kama Ler Moloyo e tabenakel. Bang’e en e ma ne odonjo e Kama Ler Moloyo e hekalu. Ne ojadonjo kanyo mana dichiel kende e higa e Odiechieng’ mar Umo Richo. “Jadolo maduong’” en nying ma bende itiyogo kuom Yesu Kristo.—Law 16:2, 17; 21:10; Mat 26:3; Hib 4:14.
Jaduong’.
Wachni itiyogo kiwuoyo kuom joma hikgi ng’eny, to ahinya wuon Ndiko tiyo kode kowuoyo kuom joma omi migepe mag tayo kendo ma nigi ting’ e wi oganda. Bende, bug Fweny tiyo gi wachni kowuoyo e wi chuech mag polo. Wach molok ni “jaduong’” en pre·sbyʹte·ros e dho Grik. Itiyo kode sama iwuoyo kuom joma nigi ting’ mag tayo e kanyakla.—Wuo 4:29; Nge 31:23; 1Ti 5:17; Fwe 4:4.
Jaduong’-jodolo.
Ma en nying machielo ma Ndiko mag Dho-Hibrania (Muma Machon) tiyogo kowuoyo kuom “jadolo maduong’.” Nenore ni e Ndiko mag Dho-Grik (Muma Manyien), itiyo gi nying mar “jodong-jodolo” kiwuoyo kuom chwo ma ne nigi migawo maduong’ e tij dolo. Ne ginyalo bedo jodolo madongo ma ne osegol e tij dolo kod joma ne otelo ne kidienje 24 mag dolo.—2We 26:20; Ezr 7:5; Mat 2:4; Mar 8:31.
Jagach.
Jakony-tich.
E dho Grik en di·aʹko·nos ma koket mayot to tiende en ‘jatich’ kata ‘jakony.’ Jakony-tich en ng’at ma tiyo kaka jakony mar bura mar jodongo ei kanyakla. Mondo ng’ato obed jakony-tich, nyaka ochop weche ma Muma chiko eka owinjre timo migawono.—1Ti 3:8-10, 12.
Jandiko.
Ng’at ma tije ne en ndiko weche mag Ndiko mag Dho-Hibrania (Muma Machon) kogologi kama ne osendikgie motelo. E ndalo ma Yesu nobiro e piny, nying mar “jandiko” ne itiyogo kiwuoyo kuom kidieny moro mar joma ne nigi lony e weche mag Chik. Ne gikwedo Yesu.—Ezr 7:6; Mar 12:38, 39; 14:1.
Jarit.
Dichwo ma ting’ne maduong’ en rito kendo bedo jakwath mar kanyakla. Wach molok ni jarit en e·piʹsko·pos e dho Grik. Tiend wachno sie en miyo gimoro arita maber. Koti gi nying mar “jarit” kata “jaduong’” ei kanyakla mar Jokristo, giduto ginyiso migawo achiel. Nying mar “jaduong’” nyiso ni ng’at moket e migawono nigi kido ma nyiso ni otegno e yie, to nying mar “jarit” jiwo tije motudore gi migawo moketeeno.—Tic 20:28; 1Ti 3:2-7; 1Pe 5:2.
Jatelo Maduong’.
Jehova.
Nying mogol e Tetragrammaton, tiende ni nyukta ang’wen mag nying Nyasaye owuon e dho Hibrania. Nyingno yudore kuonde mokalo 7,000 e Muma ngima. Kwanno oriwo nyadi 237 e loko mar Ndiko mag Dho Grik (Muma Manyien).
Jo-Farisai.
Mani ne en kidieny ma ne nigi huma e din mar Jo-Yahudi e kinde ma Yesu ne nie piny. Ne ok gin anyuola mar jodolo. Kata kamano, ne gimakore gi Chik Musa ahinya kod weche ma tindotindo mag Chik. Bende, ne gimiyo chike kod timbe moa kuom kwere duong’. (Mat 23:23) Ne gikwedo timbe kod chike mag Jo-Grik. To nikech ne gin jopuonj mag Chik kod timbe mag oganda, ne gin gi teko e wi oganda. (Mat 23:2-6) Moko kuomgi bende ne gin jokanyo mag buch Sanhedrin. Kinde mang’eny, ne gikwedo Yesu e wach rito Sabato, chike gi timbe oganda, kod riwruok gi joricho gi josol osuru. Moko nobedo Jokristo kaka Saulo ma ne a Tarso.—Mat 9:11; 12:14; Mar 7:5; Luk 6:2; Tic 26:5.
Jok.
Yath ma ne iketo e gok ng’ato kae to ilieroe osike koni gi koni, kata yath ma iketo e ng’ut le ariyo kaka jamni sama giywayo gari kata kwer. Nikech kinde mang’eny wasumbni ne tiyo gi jok e ting’o osike mapek, ihinyo ti gi wach mar jok e yor ranyisi kinyisogo kaka ng’ato bedo misumba ng’at machielo, gi sand kod chandruok. Golo kata turo jok en wach ma nyiso gonyo ng’ato kata gimoro oa tuech, sand, kod chandruok.—Law 26:13; Mat 11:29, 30.
Jokerubi.
Magi gin malaike manie rang’iny ma malo ma nigi migepe makende. Gipogore gi joserafi.—Cha 3:24; Wuo 25:20; Isa 37:16; Hib 9:5.
Jolup Epikuro.
Magi ne gin joma ne luwo puonj Ja-Grik miluongo ni Epikuro ma ne puonjo riekni mag dhano (341-270 Ka Kristo Podi). Puonjgi ne jiwo ni gima duong’ ahinya e ngima ng’ato en manyo mana gima more owuon.—Tic 17:18.
Jolup Stoiko.
Ne gin jolup skund Jo-Grik ma ne puonjo riekni mag dhano. Ne gipuonjo ni mor en dak e ngima ma ngato tiyoe gi pache kendo ka luwore gi kaka ngima obet. Ka luwore kodgi, ng’at mariek gadier ne en ng’at ma ok winj lit kata mor.—Tic 17:18.
Joote.
Jo-Sadukai.
Mani ne en kidieny ma ne nigi huma e din mar Jo-Yahudi ma ne oting’o jomwandu gi jodolo kendo ne gin gi teko ahinya kuom gik ma ne itimo ei hekalu. Ne gikwedo chike kod timbe mag Jo-Farisai kaachiel gi puonj mamoko mag Jo-Farisai. Ne ok giyie kuom chier, kata ni malaike nitiere. Ne gikwedo Yesu.—Mat 16:1; Tic 23:8
Jo-Samaria.
Chon nyingno ne itiyogo kiwuoyo kuom Jo-Israel mag pinyruoth ma nyandwat ma ne nigi dhoudi apar. Kata kamano, bang’ kane Jo-Asuria oseloyo Samaria e higa 740 Ka Kristo Podi, nochopo kama koro nyingno ne itiyogo bende kuom welo ma Jo-Asuria nokelo e pinyno. E ndalo Yesu, kane oti gi nyingno, ng’ato ok ne nyal paro ni iwuoyo kuom oganda moro, kata kidieny mar jo siasa. Kinde mang’eny, nyingno ne itiyogo kiwuoyo kuom joma ne wuok e kidieny moro mar din ma ne yudore e alwora machon mar Shekem kod Samaria. Joma ne ni e kidieny mar dinno ne luwo puonj moko ma ne opogore ahinya gi mag jodin mar Jo-Yahudi.—Joh 8:48.
K
Kaisar.
Nying joot moro mar Jo-Rumi ma bang’e nobedo nying mitiyogo kuom joloch mag Rumi. Muma wuoyo kuom Kaisar Agusto, Tiberio, kod Klaudio. To kata obedo ni Nero ok ohul nyinge ei Muma, en bende ne iluonge ni Kaisar. “Kaisar” bende itiyogo e Ndiko mag Dho-Grik (Muma Manyien) kiwuoyo kuom loje man e wi oganda, kata loch mar piny moro.—Mar 12:17; Tic 25:12.
Kama Ler Moloyo.
En e kama ne opog ma iye mogik ei tabenakel, to bang’e ei hekalu, kama ne iketoe sandug singruok. Bende, ne iluonge ni Kama Ler mar Kuonde Maler. Jadolo maduong’ kende e ma ne oyiene donjo e iye. Musa bende ne oyiene donjo kanyo to ok ne en jadolo maduong’. Jadolo maduong’ ne donjo kuro mana e Odiechieng Pwodho ji ma ne itimo higa ka higa.—Wuo 26:33; Law 16:2, 17; 1Ru 6:16; Hib 9:3.
Kanyakla.
Oganda mar ji mochokore kanyachiel nikech wach moro kata tich moro. E Ndiko mag Dho-Hibrania (Muma Machon), kinde mang’eny itiyo kode kiwuoyo kuom oganda mar Israel. E Ndiko mag Dho-Grik (Muma Manyien), itiyo kode kiwuoyo kuom kanyakla mopogore opogore mag Jokristo, to ahinya wuon itiyo kode kiwuoyo kuom kanyakla mangima mar Jokristo.—1Ru 8:22; Tic 9:31; Rum 16:5.
Kidi mar pong’.
Ne en kidi molworore ma ne iketo e wi kidi ma chal kode kendo ne itiyo kode e rego cham. Ne nitie gima ne iketo e kindgi mondo okony kidi ma malo lworore. E ndalo ma ne indiko Muma, mon e ma ne hinyo tiyo gi pong’ ma ne iregogo gi lwedo ma ne yudore e mier mang’eny. Nikech joot ne nyaka ti gi pong’ eka giyud chiemb odiechieng’, Chik Musa ne kwero ni ng’ato kik pe pong’ nyawadgi, kata nyapong’ miregogo mondo obedne kaka gima osingne. Ne nitie ponge madongo ma ne iloso kamano ma le e ma ne ywayo ka rundo.—Rap 24:6; Mar 9:42.
Kidi moriwo kor ot.
Mani ne en kidi ma ne bedo mise mar kor ot. Kane igero udi madongo kod ohinga mag mier, ne iyiero kidi motegno moloyo mondo obed mise. Wachno bende itiyogo e yor ranyisi kiwuoyo kuom chakruok mar chueyo piny, kendo iluongo Yesu ni “mise mar kidi moriwo kor ot” mar kanyakla mar Jokristo, miporo gi od Nyasaye.—Efe 2:20.
Kom-Bura.
Kinde mang’eny, ne en kama oting’ore malo matin oko e laru. Kanyo e kama jotelo ne chung’ie mondo giwuo gi oganda kendo mondo giland buche ma giseng’ado. Wacho ni “kom-bura mar Nyasaye” kod “kom-bura mar Kristo” gin mana weche ma nyiso chenro ma Jehova oketo mar ng’ado ne oganda dhano bura.—Rum 14:10; 2Ko 5:10; Joh 19:13.
Kristo.
Kuong’ruok.
Weche mitiyogo e nyiso ni gimoro en adier, kata singruok ma ng’ato timo konyisogo ni oyie gi gimoro, kata ok obi timo gimoro. Kinde mang’eny, en singruok ma ng’ato timo ne ng’at ma nigi duong’ moloye, to ahinya wuon ne Nyasaye. Jehova ne ojiwo singruok ma ne osetimo gi Ibrahim e yor kuong’ruok.—Cha 14:22; Hib 6:16, 17.
L
Laru.
Ne en kama ne ochiel kolworo tabenakel, bang’e ne en alwora mar hekalu kama ochiel gi ohinga. Kendo mar misango ne yudore e laru mar tabenakel, kae to bang’e ne oyudore e laru ma iye mar hekalu. Muma bende wuoyo kuom laru mag udi moko kod ute mag ruodhi.—Wuo 8:13; 27:9; 1Ru 7:12; Mat 26:3; Mar 15:16; Fwe 11:2.
Liel.
Kondike gi nyukta matindo to ochung’ ne liel ma iyikoe ng’ato achiel, to sama ondike ka nyukta mokwongo duong’, ochung’ ne kar joma otho duto. E dho Hibrania iluonge ni “Sheol,” to e dho Grik en “Hades.” Muma wuoyo kuom Liel e yor ranyisi kaka kamoro kata chal moro ma joma ni e iye kanyo ok ong’eyo gimoro amora, kendo onge gimoro amora ma gitimo.—Cha 47:30; Ekl 9:10; Mat 27:61; Tic 2:31.
Lodi mar yien.
Loko chuny.
M
Makedonia.
Alwora moro man nyandwat mar Grik ma ne obedo gi huma ahinya e ndalo ma Aleksanda Maduong’ ne nie loch. Ne en alwora ma ne ok obedo e bwo loch jomamoko nyaka e kinde ma Jo-Rumi ne oloye. Makedonia ne en gweng’ mar Rumi e ndalo ma jaote Paulo ne odhi e wuodhe mar Ulaya. Paulo ne olimo Makedonia didek.—Tic 16:9.
Malaika Maduong’.
Malaike.
Wachni e dho Hibrania en mal·ʼakhʹ to e dho Grik en agʹge·los. Tiend weche ariyogo sie en “jaote,” to itiyo gi “malaika” sama iwuoyo kuom jaote ma en achiel kuom chuech mag polo. (Cha 16:7; 32:3; Jak 2:25; Fwe 22:8) Malaike gin chuech mag polo ma nigi teko ahinya. Nyasaye ne ochueyogi chon ka pok nochueyo dhano. Ei Muma, iluongogi bende ni ‘gana apar mag joma ler,’ kendo ni “yawuot Nyasaye,” kendo ni ‘sulwe mag okinyi.’ (Rap 33:2; Ayu 1:6; 38:7; Juda 14) Ne ok ochuegi gi nyalo mar nyuolo joma chal kodgi. Moro ka moro kuomgi ni mana kaka ne ochueye a chakruok. Kwan-gi ng’eny mokalo milion mia achiel. (Dan 7:10) Muma nyiso ni moro ka moro kuomgi nigi nyinge gi kite owuon. Kendo ginyiso bolruok nimar ok gidwar ni ji olamgi, kendo thothgi notamore kata mana hulo ne ji nyingegi. (Cha 32:29; Luk 1:26; Fwe 22:8, 9) Opoggi e rang’iny mopogore opogore kendo gin gi migepe mopogore opogore kaka: tiyo e nyim kom-loch mar Jehova, kowo ote mage, konyo jotij Jehova manie piny, chopo kum mag Nyasaye, kod riwo lwedo tij yalo wach maber. (2Ru 19:35; Za 34:7; Luk 1:30, 31; Fwe 5:11; 14:6) E ndalo ma biro, gibiro riwo Yesu lwedo e kedo gi ogendni e lweny mar Har–Magedon.—Fwe 19:14, 15.
Manemane.
En kit gam moro ma nigi tik mang’we ng’ar. Ne igole kuom kit yien mag kuthe mopogore opogore kata yien mamoko ma tindotindo. Manemane ne en achiel kuom gik ma ne ilosogo mo maler mar wir. Ne ikire e lewni kata otendni mondo gibed gi suya mamit. Bende, ne imede e modhi mag rwayo del gi mag wiro del. Manemane bende ne itiyogo e iko ringruok ne yik.—Wuo 30:23; Nge 7:17; Mar 15:23; Joh 19:39.
Manna.
Mani e chiemo ma Jo-Israel ne chamo e diere ma ne giwuotho e thim kuom higni 40. Jehova e ma ne omiyogi chiemono. Chiemono ne jayudore e lowo e yor hono e tho okinyi kokinyi mak mana e chieng’ Sabato. Ka Jo-Israel ne ohango nene, ne gipenjo ni, “Ma to ang’o?” kata ni, “man huʼ?” e dho Hibrania. (Wuo 16:13-15, 35) Yesu bende ne ogo ngero e wi manna.—Joh 6:49, 50.
Masira maduong’.
E dho Grik, wach motigo ni “masira” nyiso lit kata chandruok ma ng’ato bedogo nikech okalo e chal matek. Yesu nowuoyo kuom “masira maduong’” ma pok notimore ma ne dhi biro e Jerusalem. To ahinya wuon ne owuoyo e wi masira ma ne dhi biro kuom oganda dhano duto motudore gi ‘birone kod duong’,’ e kinde ma biro. (Mat 24:21, 29-31) Paulo nonyiso ni masirano en okang’ makare ma Nyasaye biro chulogo kuor ne “joma ok ong’eyo Nyasaye kod joma ok luw wach maber” e wi Yesu Kristo. Bug Fweny sula 19 nyiso ni Yesu otelo e nyim oganda lweny mar polo ka gikedo gi ‘ondiek gi ruodhi mag piny, kod ogendni mag lweny maggi.’ (2Th 1:6-8; Fwe 19:11-21) Bug fweny nyiso ni “oganda mang’ongo” biro tony e masirano. (Fwe 7:9, 14)—Ne HAR–MAGEDON.
Mesia.
Mina.
E Ndiko mag Dho-Grik (Muma Manyien), mina achiel ne romre gi drakma 100. Pekne ne romo gram 340.—Luk 19:13.
Misango.
Chiwo ma ng’ato golo ne Nyasaye ka ogoyogo erokamano, kata ka otimo richo, kata mondo oduok winjruok maber e kinde gi Nyasaye. Kochakore gi Abel, dhano ne chiwo misengni mopogore opogore moriwo le, nyaka koro singruok mar Chik Musa nonyiso ayanga ni misango en gima ne dwarore. Bang’ ka Yesu nosechiwo ngimane ma onge richo kaka misango, misengni mag le koro ne ok dwarre. Kata kamano, Jokristo pod dhi nyime chiwo misengni ne Nyasaye e yor ranyisi.—Cha 4:4; Hib 13:15, 16; 1Jo 4:10.
Molok.
Nyasach Jo-Amon; nyalo bedo ni en e ma bende ne iluonge ni Malkam, Milkom, kata Molek.—Tic 7:43.
N
Ng’at Marach.
Nitie; intie; entie.
Kuonde moko ei Ndiko mag Dho-Grik (Muma Manyien), wechego itiyogo ka iwuoyo kuom kinde ma Yesu Kristo ni e kom-loch chakre ndalo ma ne idhi kete obed Ruoth ma Mesia nyaka kinde mag giko mar ndalo. Kinde ma iwacho ni Kristo nitie ok en mana biro kae to owuok mapiyo. Kar mano, kindeno okwako ndalo ma nitie gik ma nyiso sie ni en kindeno.—Mat 24:3.
Nyangu.
Golo pien mar duong’ dichwo. Ne en chik kuom Ibrahim kod kothe, to ok en chik momako Jokristo. Itiyo kode bende kaka ngero kata ranyisi e yore mopogore opogore ei Ndiko.—Cha 17:10; 1Ko 7:19; Fil 3:3.
O
Ombulu.
Ne gin bepe moko ma tindotindo kata kite ma ne itiyogo e ng’ado wach. Ne itueyogi e nanga kata ketogi ei gimoro kae to iyiekogi. Bao kata kidi ma ne okwongo lwar oko, kata ma ne okwong kaw e ma ne iyiero. Kinde mang’eny, ne ilamo mondi ka pok otim mano.—Mat 27:35; Tic 1:26.
P
Paradiso.
Puodho majaber ahinya. Puodho mokwongo ma kamano ne en Eden ma Jehova noloso ne dhano ariyo mokwongo. Sama Yesu ne wuoyo gi achiel kuom joketho ma ne ogur bute, ne owuoyo e yo ma nyiso ni piny ibiro lok mi bed paradiso. E 2 Jo-Korintho 12:4, itiyo gi nying mar paradiso e yor ranyisi. To e Fweny 2:7, iwuoyo kuome kaka paradiso manie polo.—Wer 4:13; Luk 23:43.
Pasaka.
Pasaka ne en sawo ma ne itimo e odiechieng’ mar 14, e dwe mar Abib (ma bang’e ne iluongo ni Nisan). Sawono iparogo resruok mar Jo-Israel kane giwuok Misri. E sawono ne iyang’o nyarombo (kata diel) kae to ibule kata ithole kendo ne ichame gi alot makech kod makate ma onge thowi.—Wuo 12:27; Joh 6:4; 1Ko 5:7.
Pasia.
Nanga maber ma ne otwang’ie pichni mag jokerubi. Nangano ne pogo Kama Ler gi Kama Ler Moloyo e tabenakel kendo bang’e e hekalu.—Wuo 26:31; 2We 3:14; Mat 27:51; Hib 9:3.
Pentekost.
Ne en sawo mar ariyo kuom sawo adek madongo ma ne dwarore ni chwo duto ma Jo-Yahudi odhi otim Jerusalem. Tiend Pentekost en “(Odiechieng’) mar 50.” En nying mitiyogo e Ndiko mag Dho-Grik mag Jokristo (Muma Manyien). E Ndiko mag Dho-Hibrania (Muma Machon) iluonge ni Sawo mar Keyo kata Sawo mar Jumbe. Ne itime e odiechieng’ mar 50. Ne ing’eyo odiechiengno kochak kweno e tarik 16 e dwe mar Nisan.—Wuo 23:16; 34:22; Tic 2:1.
R
Rawar.
Nengo michulo mondo owargo gimoro oa e tuech, kata kum, kata chandruok, kata richo, kata e bwo ting’ moro. Ne ok ochuno ni rawarno obed pesa kinde duto. (Isa 43:3) Rawar ne dwarore e weche mopogore opogore. Kuom ranyisi, yawuowi makayo duto gi le ma chwo duto ne gin mag Jehova. Omiyo, mondo ogonygi kik ti kodgi e tij Jehova, ne nyaka chul rawar kata nengo mar warogi. (Kwa 3:45, 46; 18:15, 16) Kane nitie ruath ma ok orit maber mi ruadhno onego ng’ato, wuon-go ne nyaka chul rawar mondo ogonye kuom kum mar tho ma ne yudo wuon ruadhno. (Wuo 21:29, 30) Kata kamano, ng’at moneko goyiem ne ok oyiene chulo rawar. (Kwa 35:31) Maduong’ moloyo, Muma wuoyo kuom rawar ma Kristo nochulo kane otho tho mar misango mondo ogony dhano ma winjo Nyasaye oa e richo kod tho.—Za 49:7, 8; Mat 20:28; Efe 1:7.
Riwi.
Ma en luth moro mabor ma nigi chuma moro ma bith ka wiye ma jopith ne tiyogo e chiko jamni. Riwi ipimo gi weche mag ng’at mariek ma jiwo jal ma winje mondo oluw puonj moting’o rieko mimiye. Wach motigo ni ‘gweyo riwi’ nyiso tim mar ruath ma ok dwar luwo kaka ichike ka ogweyo riwi, kendo mano ne miyo ruadhno hinyore owuon.—Tic 26:14; Bur 3:31.
Roho.
E dho Hibrania en ruʹach to e dho Grik en pneuʹma. Thothne sama oloke ni “roho” to tiende ng’eny, kendo giduto gichung’ ne gimoro ma wang’ dhano ok nyal neno ma nyiso teko. E dho Hibrania kod dho Grik, wechego itiyogo kiwuoyo kuom (1) yamo, (2) much ngima ma chuech mag piny nigo, (3) teko ma dhiro chuny ng’ato ka miyo owacho kata otimo gik moko e yo moro, (4) wach mokudh ma tekone wuok kama wang’ dhano ok nyal neno, (5) chuech mag polo, kod (6) teko mar Nyasaye, tiende ni roho maler.—Wuo 35:21; Za 104:29; Mat 12:43; Luk 11:13.
S
Sabato.
Sabato en wach mogol e dho Hibrania to tiende en “weyo” kata “yueyo.” En odiechieng’ mar abiriyo mar juma ka luwore gi kalenda mar Jo-Yahudi. Ne ochakore Tich Abich bang’ podho chieng’, to norumo Ngeso bang’ podho chieng’. Odiechienge mamoko mag sawo e kor e higa, kaachiel gi higa mar abiriyo kod mar piero abich, bende ne iluongo ni sabato. Onge tich moro amora ma ne onego otim chieng’ Sabato mak mana tije mitimo e hekalu. E higni mag Sabato, ne ok onego opur lope kendo Jo-Hibrania ne ok chun jowetegi gi chulo gope. E Chik Musa, weche ma ne onego oluw motudore gi Sabato ne ok gin ting’ mapek. To mosmos jotend din nomedo chikegi giwegi kendo mano nomiyo rito Sabato nobedo matek ne ji e ndalo Yesu.—Wuo 20:8; Law 25:4; Luk 13:14-16; Kol 2:16.
Samaria.
Ma ne en dala maduong’ mar pinyruoth ma nyandwat ma ne nigi dhoudi apar mag Israel kuom higni 200 kama. Bende, ne en nying mitiyogo e luongo alworano duto. Dalano ne oger e wi got ma nyinge Samaria. E ndalo Yesu, Samaria ne en nying miluongogo alwora moro ma ne nie bwo loch Rumi. Dalano ne yudore e kind Galili gi Judea. Galili ne ni yo nyandwat, to Judea ne ni yo milambo. Kinde mang’eny, Yesu ne ok yal e alworano, kata kamano ne ojakalo e iye kendo wuoyo gi joma ne odak kuno. Petro notiyo gi ofungu mar ariyo mar Pinyruoth, ma en ofungu mar ranyisi kane Jo-Samaria oyudo roho maler.—1Ru 16:24; Joh 4:7; Tic 8:14.
Sandug singruok.
Ma en sanduk ma ne iloso gi yadh kudho ma chalo gi kuth ogongo kendo ne imwone gi dhahabu, to ne ikete e Kama Ler Moloyo e tabenakel, kendo bang’e ne ikete e Kama Ler Moloyo e hekalu ma Solomon nogero. Ne en gi raum mar dhahabu lilo moting’o jokerubi ariyo momanyore koni gi koni. Ahinya wuon, ne ojating’o kite ariyo ma ne ondikie Chike Apar mag Musa.—Rap 31:26; 1Ru 6:19; Hib 9:4.
Sanhedrin.
Satan.
Sawo mar Makate Maonge Thowi.
Ma ne en sawo mokwongo kuom sawo adek madongo ma Jo-Israel ne timo higa ka higa. Ne ochakore e dwe mar Nisan tarik 15 ma en odiechieng’ ma ne luwo chieng’ Pasaka, kendo ne itime kuom ndalo abiriyo. Makate ma onge thowi kende e ma ne ichamo kiparogo ndalo ma ne Jo-Israel owuok Misri.—Wuo 23:15; Mar 14:1.
Sawo mar Walo Hekalu.
Ma en sawo ma ne itimo higa ka higa mar pwodho hekalu bang’ ka ruoth moro miluongo ni Antiochus Epiphanes ne osetime obedo ma ok ler. Sawono ne chakore e dwe mar Chislev tarik 25 kendo ne itime kuom ndalo aboro.—Joh 10:22.
Sayun; Got Sayun.
Mani ne en nying mar dala miluongo ni Jebus ma ne en dala mochiel motegno mar Jo-Jebus. Ne oyudore e got ma yo milambo koa Jerusalem. Kane Daudi osekedo mokawe, nogero ode mar ruoth e dalano, bang’e ji ne ochako luonge ni “dala Daudi.” (2Sa 5:7, 9) Sayun nobedo got maler, ahinya wuon ne Jehova kane Daudi odaro sandug singruok motero kanyo. Bang’e, nyingno koro ne itiyogo kiwuoyo kuom alwora mar hekalu e Got Moria, to e kinde mamoko ne itiyo kode kiwuoyo kuom dala mar Jerusalem mangima. Kinde mang’eny Ndiko mag Dho-Grik (Muma Manyien) tiyo gi nyingno e yor ranyisi.—Za 2:6; 1Pe 2:6; Fwe 14:1.
Sunagogi.
Tiend wachni en “choko kanyachiel kata chokruok,” to e Ndiko mang’eny itiyo kode kiwuoyo kuom ot kata kamoro ma Jo-Yahudi ne romoe mondo gisom Ndiko, giyud puonj, giyal, kendo mondo gilem. E ndalo Yesu, mier matindo mag Israel ne nigi sunagogi achiel, to mier madongo ne bedo gi mokalo achiel.—Luk 4:16; Tic 13:14, 15.
T
Talanta.
En pes Jo-Hibrania ma nengone kod pekne ne duong’ moloyo. Pekne ne romo kilo 34 kama. Talanta mar Jo-Grik to ne tin kendo pekne ne romo kilo 20 gi nus kama.—1We 22:14; Mat 18:24.
Tataro.
E Ndiko mag Dho-Grik (Muma Manyien), Tataro en tuech ma chalo jela ma ne owitie malaike ma ne ong’anjo e ndalo Noa. E 2 Petro 2:4, wach motigo ni ‘wito e Tataro’ (tar·ta·roʹo) ok nyis ni “malaike ma notimo richo” ne owit e Tataro moro ka luwore gi sigendni ma joma ok ong’eyo Nyasaye wacho. Giwacho ni en jela moro manie bwo lowo kendo kar mudho ma nyiseche matindo betie. Kar mano, wachno nyiso ni Nyasaye ne oketogi e chalno kogologi e polo kendo e migepegi, kae to ne oterogi nyaka e mudho mandiwa mondo kik giyud ler mar Nyasaye kod ng’eyo dwarone. Mudhono bende nyiso gima biro yudogi ma Ndiko wacho ni en kethruok ma nyaka chieng’ kanyachiel gi jalochgi, ma en Satan Jachien. Kuom mano, Tataro nyiso chal ma piny mogik ma malaike ma nong’anjogo nitiere. Opogore gi “abiso” miwuoyoe e Fweny 20:1-3.
U
Ubani.
Ne ilose kitiyo gi kit yien moro ma ne wang’ mos ka golo suya mamit. Ubani moro makende ma ne itiyogo e tabenakel kod hekalu ne iloso kitiyo gi gik moko ang’wen. Ne iwang’e okinyi gotieno e kendo mar ubani ei Kama Ler. To e Odiechieng Pwodho Ji, ne iwang’e e Kama Ler Moloyo. Sama ubanino ne wang’, mano ne nyiso ni Nyasaye oyie gi lamo mag jotichne momakore kode. Onge chik ma nyiso ni Jo-Kristo bende onego oti gi ubani.—Wuo 30:34, 35; Law 16:13; Fwe 5:8.
W
Wach maler moum.
Wach mokor.
Mani en wach mokudh gi much Nyasaye. Onyalo bedo wach ma nyiso dwach Nyasaye kata ma lando dwarono. Wach mokor nyalo bedo wach ma puonjo timbe mabeyo, ma chiwo chik kata kum, kata wach ma nyiso gima biro timore bang’e.—Mat 13:14; 2Pe 1:20, 21.
Wiro.
Tiende sie e dho Hibrania en “wiro gi mo.” Mo ne iwiro kuom ng’ato kata kuom gimoro mondo obed kaka ranyisi ni owale ne tich makende. E Ndiko mag Dho-Grik (Muma Manyien), itiyo gi wachno bende kiwuoyo kuom olo roho maler kuom joma oyier ma nigi geno mar dhi e polo.—Wuo 28:41; 1Sa 16:13; Luk 4:18; Tic 10:38; 2Ko 1:21.
Wuod Daudi.
En wach ma kinde mang’eny itiyogo kuom Yesu, ma jiwo ni Yesu ne dhi bedo Ruoth ka luwore gi singruok ma ne onyis ni ne dhi timore kokalo kuom ng’at mowuok e anyuola mar Daudi.—Mat 12:23; 21:9.
Wuod dhano.
Wachni yudore chiegni nyadi 80 e buge mag Injili. Itiyo kode kiwuoyo kuom Yesu Kristo kendo wachno nyiso ni ne onyuole e ringruok mobedo dhano. Omiyo, ne ok en aena chuech mar polo ma ne orwako ringruok mar dhano. Wachno bende nyiso ni Yesu ne dhi chopo wach ma ne okor e Daniel 7:13, 14. E Ndiko mag Dho-Hibrania (Muma Machon) ne oti gi wachno kiwuoyo kuom Ezekiel kod Daniel, ka ijiwogo ni ne gin mana dhano adhana ma ne wuoyo e lo Nyasaye. Omiyo, mano ne nyiso pogruok maduong’ manie kind dhano kod ng’at ma Wuon oteno.—Eze 3:17; Dan 8:17; Mat 19:28; 20:28.
Y
Yadh-Sand.
E dho Grik, en stau·rosʹ to tiende en yath moriere tir kaka ma ne onegie Yesu. Onge gima nyiso ni tiend wachno e dho Grik en msalaba kaka ma joma ok lam Nyasaye ne tiyogo e lemo kuom higni mang’eny kane Kristo pok obiro e piny. Kolok wach mar dho Grikno ni “yath mar sand,” mano e ma dimbo tiende e wang’e, nikech Yesu bende notiyo gi stau·rosʹ e nyiso sand, chandruok, kod wichkuot ma jolupne ne dhi yudo.—Mat 16:24; Hib 12:2. Ne YATH.
Yath.
Mani ne en yath moro moriere tir ma ne itueyoe ng’ato. Ogendni moko ne tiyo kode e nego ji, kata e liero ringre joma osetho mondo mano obed kaka siem ne jomamoko, kata okelnegi wichkuot. Jo-Asuria ma ne ong’ere kaka jolweny mager, ne ohero ng’awo ringre joma gimako e yien moko ma wigi bitho bitho. Yien-go ne ichwowo e bund igi ka dhi malo nyaka e korgi. Kata kamano, e chik Jo-Yahudi, joma notimo richo madongo kaka chayo Nyasaye kata lamo sanamu, ne ikwongo inego gi kite kata kitiyo gi yore mamoko, kae to ringregi ne ing’awo e yien mondo obed siem ne jomamoko. (Rap 21:22, 23; 2Sa 21:6, 9) Seche moko Jo-Rumi ne tueyo atueya ng’ato e yath, kama ne onyalo dong’ie ka ongima kuom ndalo moko ka pok otho nikech rem, riyo, kech, kata liet mar chieng’. Kinde moko, ne gitiyo gi musmal e guro lwedo kod tiend ng’ato e yath, mana kaka ne gitimo ne Yesu.—Luk 24:20; Joh 19:14-16; 20:25; Tic 2:23, 36—Ne YADH-SAND.
Yorno.
Mani en wach motigo e yor ranyisi e Ndiko kinyisogo timbe kod weche ma Jehova oyiego kata ma ok oyiego. Ne iluongo joma nobedo jolup Yesu Kristo ni jo “Yorno,” tiende ni ne gin joma ne omakore gi kit ngima ma nyiso ni ne giketo yie kuom Yesu Kristo kendo luwo ranyisine.—Tic 19:9.
Yufrati.
Ma en nying aora mabor moloyo mamoko man yo podho chieng’ mar Asia kendo en aora makende. Bende, en achiel kuom aoche ariyo madongo e Mesopotamia. Ikwongo wuo kuom aorano e Chakruok 2:14 kaka achiel kuom aoche ang’wen mag Eden. Kinde mang’eny, iluonge ni “Aora.” (Cha 31:21) Ne en e tong’ ma nyandwat mar alwora ma ne omi Jo-Israel.—Cha 15:18; Fwe 9:14; 16:12.
Z
Zaburi.
Wende mag pako Nyasaye. Zaburi ne indiko kaka wende kae to jo Nyasaye werogi. Ne iwerogi bende kama ji duto ne lamoe Jehova Nyasaye e hekalune man Jerusalem.—Luk 20:42; Tic 13:33; Jak 5:13.
Zeu.
Mani ne en nyasaye maduong’ mogik mar Jo-Grik. Kane Barnaba ni Listra, ji ne ogalo ni en Zeu. Gik machon mogorie ndiko ma ne oyud machiegni gi Listra wuoyo e wi “jodolo mag Zeu” kod “Zeu nyasach wang’-chieng’.” Meli ma Paulo ne oidho koa e chula mar Malta ne nigi kido yo ka wiye mondikie ni “Yawuot Zeu,” tiende ni owete ma rude, Castor gi Pollux.—Tic 14:12; 28:11.