Ohinga mar Jarito LAIBRARI E INTANET
ohinga mar jarito
LAIBRARI E INTANET
Dholuo
  • MUMA
  • BUGE
  • MIKUTANO
  • Gabriel Olimo Maria
    Weche Minyalo Puonjori e Muma
    • Malaika miluongo ni Gabriel olimo Maria

      SULA MAR 69

      Gabriel Olimo Maria

      Malaika moro obiro ne Josef e lek

      Elizabeth ne nigi watne moro ma nyako ma nyinge Maria ma ne odak e taon mar Nazareth e piny Galili. Maria ne osetimo singo mar kendore gi Josef ma ne en fundi bao. Ka ne Elizabeth nigi ich mar dweche auchiel, malaika miluongo ni Gabriel ne odhi ir Maria. Malaikano nonyiso Maria kama: ‘Misawa Maria. Jehova oseguedhi ahinya.’ Maria ne ok owinjo tiend wechego. Gabriel nomedo lerone kama: ‘Ibiro mako ich, kendo ibiro nyuolo nyathi ma wuoyi, kendo nyaka ichake ni Yesu. Obiro bedo Ruoth, kendo Pinyruodhe biro siko nyaka chieng’.’

      Maria nonyise kama: ‘An pok anindo gi dichwo moro amora nyaka nene. Ere kaka danyuol?’ To Gabriel nodwoke kama: ‘Onge gima nyalo tamo Jehova timo. Roho maler dhi biro kuomi, kendo ibiro mako ich ma inyuol nyathi ma wuoyi. Watni ma Elizabeth bende sani nigi ich kata obedo ni oseti.’ Maria nowacho kama: ‘An misumba Jehova. Kare otimre mana kaka iwachono.’

      Josef okawo Maria obed chiege ka Maria nigi ich

      Maria ne owuok odhi limo Elizabeth ma ne odak e taon moro ma ne ni e wi gode. Ka ne ochopo mi omoso Elizabeth, nyathi ma ne ni e i Elizabeth ne otugo gi mor. Roho maler nopong’o Elizabeth mi Elizabeth ne owacho ne Maria kama: ‘Maria, Jehova oseguedhi. Amor ahinya ni min Ruodha olima e dalana kae.’ Maria nodwoko niya: ‘Apako Jehova gi chunya te.’ Maria ne odak gi Elizabeth kuom dweche adek, kae to nodok dalagi Nazareth.

      Ka ne Josef ofwenyo ni Maria ne nigi ich, ne odwaro were kode. Kata kamano, ka pok notimo mano, malaika moro ne obirone e lek monyise niya: ‘Kik iluor kawo Maria. Onge gima rach mosetimo.’ Omiyo, Josef nokawo Maria kaka chiege mi odhi kode e ode.

      “Jehova nyalo timo gimoro amora mohero, obed e polo, kata e piny.” ​—Zaburi 135:6

      Penjo: Ang’o ma Gabriel nonyiso Maria e wi wuoyi ma ne odhi nyuolo? Elizabeth gi Maria ne neno nade gik makende ma notimorenegi?

      Mathayo 1:18-25; Luka 1:26-56; Isaya 7:14; 9:7; Daniel 2:44; Jo-Galatia 4:4

  • Malaike Olando ni Onyuol Yesu
    Weche Minyalo Puonjori e Muma
    • Malaike lando ne jokwath ni osenyuol Yesu

      SULA MAR 70

      Malaike Olando ni Onyuol Yesu

      Kaisar Agusto ma ne en jaloch e wi alwora duto ma ne ni e bwo Rumi nogolo chik mondo Jo-Yahudi duto odog e taonde ma gwengegi mondo kwan-gi. Nikech mano, Josef gi Maria nowuok odhi Bethlehem kama Josef nodongoe. E kindeno, Maria ne chiegni nyuol.

      Ka ne gichopo Bethlehem, ne giyudo kar nindo mana e kund dhok. Kanyo e ma ne Maria onyuoloe Yesu. Ne oboyo Yesu gi lewni mayom, kendo ne opiele e sanduk ma nimiyoega dhok chiemo.

      E kinde ma gigi ne timore, ne nitie jokwath moko ma ne kwayo jambgi gotieno machiegni gi Bethlehem. Apoya nono, malaika moro ne obironegi, kendo ler mar Jehova ne omenyo jokwathgo. Luoro nomakogi ahinya, kata kamano, malaikano ne owachonegi niya: ‘Kik uluor. Abiro mondo alandnu wach maber. Osenyuol Mesia kawuono e taon mar Bethlehem.’ Gi e sechego, malaike mang’eny ne onenore e kor polo, kendo ne giwacho niya: “Duong’ obed ne Nyasaye man malo kendo kuwe obed e wi piny.” Kae to jokwathgo ne ok oneno malaikego kendo. Jokwathgo notimo nang’o?

      Ne giwacho e kindgi niya: ‘Wadhiuru Bethlehem mapiyo.’ Ne giwuok mana sano sano mi gidhi giyudo ka Josef gi Maria ni e kund dhok gi nyathigi matinno.

      Ji duto ma ne owinjo gik ma ne malaika owacho ne jokwath ne owuoro ahinya. Maria ne oparo matut kuom wechego, kendo wiye ne ok owil gi gik ma ne malaika onyiso jokwath. Jokwathgo ne odok ir jambgi, kendo ne gigoyo ne Jehova erokamano nikech gik ma ne gisewinjo, kendo neno.

      “Nawuok ir Nyasaye, to koro an kae. Ne ok abiro kuom dwacha awuon, to Nyasaye e ma ne oora.”​—Johana 8:42

      Penjo: Malaike ne olando nyuol mar Yesu e yo mane? Jokwath ne oyudo ng’a gini ka ne gidhi Bethlehem?

      Luka 2:1-20; Isaya 9:6

  • Jehova Nomiyo Yesu Rit Makende
    Weche Minyalo Puonjori e Muma
    • Maria gi Yesu oidho punda, ka Josef to wuotho e bathgi

      SULA MAR 71

      Jehova Nomiyo Yesu Rit Makende

      E piny moro ma ne ni machiegni gi Israel, ji ne nigi paro ni sulwe ne nyalo tayogi. Chieng’ moro gotieno, chwo moko ma ne ni e pinyno ne oneno gimoro ma chal gi sulwe e kor lwasi, kendo ne giluwe. Gima ne chalo gi sulweno ne oterogi nyaka Jerusalem. Chwogo ne ochako penjo ji niya: ‘Wawinjo ni nyathi moro ni kae ma bang’e biro bedo ruodh Jo-Yahudi. Be ung’eyo kama entie? Wabiro kae mondo wakulrene ka wamiye luor.’

      Ka ne Ruoth Herode ma ne locho e wi Jerusalem owinjo ni ne nitie ruoth moro manyien, ne ochako parore ahinya. Ne openjo jotend-jodolo kama: ‘Ere kama onego onyuolie ruoth?’ Ne gidwoke niya: ‘Jonabi ne owacho ni ne onego nyuole Bethlehem.’ Bang’ winjo mano, Herode noluongo chwo ma ne luwo gima ne chalo sulwecha, mi nonyisogi kama: “Dhiuru unon wach nyathi matinno, to ka uyude, uduokna wach mondo an bende adhi akulrane.” Kuom adier, Herode ne ok many nyathino mondo okulrene. Noriambo. Ne en gi paro mopogore ahinya.

      Gima chalo sulweno nosudo kendo. Chwogo noluwe nyaka Bethlehem. Ka ne gino ochung’ e wi ot moro, chwogo nodonjo e odno. Ne giyudo Yesu kanyo gi Maria min-gi. Ne gikulore ne Yesu, kendo ne gimiye mich mag dhahabu, gi ubani, kod manemane. Be Jehova e ma nooro jogo ir Yesu? Ooyo da!

      Chieng’no gotieno, Jehova nonyiso Josef e lek niya: ‘Herode dwaro nego Yesu. Kaw Yesu gi Maria udhi Misri. Beduru kuno nyaka kinde ma abiro nyisou ni uduogi.’ Gikanyono, Josef gi joode ne owuok odhi Misri.

      Jehova nonyiso chwo ma ne odhi neno Yesu ni kik gidog ir Herode. Ka ne Herode ofwenyo ni jogo ne odhi chuth, iye ne owang’. Nikech koro ne ok onyal ng’eyo ni Yesu ni kanye sie, ne ogolo chik mondo oneg nyithindo duto ma yawuoyi ma ne gin mbese Yesu e kindeno. Gima ne okia en ni Yesu ne oseringgo nyaka Misri.

      Bang’ kinde, Herode ne otho. Jehova nonyiso Josef kama: ‘Koro unyalo dok adoka thuru.’ Josef, Maria, gi Yesu nodok Israel, kendo ne gigero odgi e taon mar Nazareth.

      “E kaka wach moa e dhoga nobedi. . . . Obiro timo gima aseore timo.” ​—Isaya 55:11

      Penjo: Ang’o ma ne otimore ma ne nyalo kelo ne Yesu hinyruok kata tho? To ere kaka Jehova ne omiye rit makende?

      Mathayo 2:1-23; Mika 5:2

  • Yesu ka Pod Tin
    Weche Minyalo Puonjori e Muma
    • Yesu obet e dier jopuonj e hekalu ka en jahigni 12

      SULA MAR 72

      Yesu ka Pod Tin

      Josef gi Maria ne odak Nazareth gi Yesu kod nyithindgi mamoko. Josef ne en fundi bao, kendo mano e tich ma nopidhogo joode. Nopuonjo joode weche Jehova kod Chikene. Joode duto ne dhiga lemo e sunagogi, kendo higa ka higa ne gidhiga Jerusalem mondo gilam Jehova.

      Ka ne Yesu ochopo jahigni 12, joodgi duto ne odhi Jerusalem mana kaka ne gijatimo higa ka higa. Ne en wuoth ma rabora ahinya. Taondno ne opong’ gi ji ma ne obiro e nyasi mar Pasaka. Bang’ nyasino, Josef gi Maria ne ochako wuoth mar dok dala. Ne giparo ni Yesu bende ne ni kodgi. To ka ne gitemo range e kind wedegi ma ne giwuothogo, ne ok giyude.

      Ne gidok Jerusalem mi gimanyo Yesu kuom ndalo adek, to ne ok giyude. Gikone, ne gidonjo e hekalu. Ne giyudo Yesu kanyo kobet e dier jopuonj, kochiko ite, kendo kopenjo penjo mabeyo. Jopuonjgo ne mor ahinya gi Yesu ma gin be gichako penjo Yesu penjo moko. Dwoko ma Yesu ne miyogi ne mako dhogi. Ne giwuoro kaka rawerano ne winjo tiend Chike Jehova e okang’ malach.

      Josef gi Maria ne osebedo gi parruok ahinya. Maria nonyiso Yesu kama: ‘Nyathina, wasechandore malich ka wamanyi! Ne ilalnwa kure?’ Yesu nodwoko niya: “Ne ok ung’eyo ni nyaka abed e od Wuora?”

      Yesu ne odok Nazareth gi jonyuolne. Josef ne opuonjo Yesu tij bao. Iparo ni Yesu ne en ng’at ma chalo nade ka ne pod en rawera? Kaka nomedo dongo, e kaka riekone bende ne medore, kendo Nyasaye kod ji ne mor kode ahinya.

      Josef gi Maria obet kanyachiel gi Yesu kod owetene gi nyiminene moko

      “Amor timo gima idwaro, A Nyasacha. Kendo chikni nie chunya.”​—Zaburi 40:8

      Penjo: Ka ne Josef gi Maria manyo Yesu, ne giyude kanye? Ang’o ma Yesu ne timo kuno?

      Mathayo 13:55, 56; Mariko 6:3; Luka 2:40-52; 4:16; Rapar mar Chik 16:15, 16

  • Johana Noiko ne Mesia Yo
    Weche Minyalo Puonjori e Muma
    • Johana Jabatiso puonjo ji e tie Aora Jordan

      SULA MAR 73

      Johana Noiko ne Mesia Yo

      Johana ma ne en wuod Zekaria gi Elizabeth, bang’e ne obedo janabi. Jehova notiyo kode e puonjo ji ni Mesia ne chiegni biro. Ne ok opuonj ji e sunagogi kod taonde, kar mano, noyalo ne ji e thim. Ji ne a Jerusalem kod alwora duto mag Judea mondo gidhi giwinj kaka Johana ne puonjo. Nojiwogi ni nyaka ne giwe timbe maricho ka ne gidwaro ni Nyasaye oyie kodgi. Ji mang’eny noloko chunygi mi giweyo richogi bang’ winjo weche ma Johana ne puonjo, kendo Johana ne otisogi e Aora Jordan.

      Johana ne odak e ngima ma piny. Ne orwakoga lewni molos gi yie ngamia, kendo nochamo mana dede kod mor kich. Ji ne hum kode ahinya. Kata mana Jo-Farisai gi Jo-Sadukai ma ne sungore be nodhi nene. Johana ne onyisogi niya: ‘Lokuru yoreu mondo oduog ir Nyasaye. Kik upar ni un joma kende nikech un nyikwa Ibrahim, to bende kik upar ni ka un nyikwaye to koro un nyithind Nyasaye.’

      Ji mang’eny ne odhi ir Johana, kendo ne gipenje kama: ‘Ang’o ma onego watim mondo wamor Nyasaye?’ Johana ne odwokogi kama: ‘Ng’at ma nigi lewni ariyo, ochiw achiel ne ng’at ma ongego.’ Be ing’eyo gimomiyo ne owacho kamano? Ne odwaro ni ji ong’e maler ni ka ne gidwaro moro Nyasaye, ne nyaka giher jowetegi.

      Johana ne onyiso josol osuru niya: ‘Beduru jo adier, kendo kik uma ji.’ Jolweny to nonyiso kama: ‘Kik uyie kawo asoya, kendo kik uwach miriambo.’

      Jodolo gi Jo-Lawi bende ne odhi ir Johana, mi ne gipenje niya: ‘To in ng’a? Ji gombo ng’eyi ahinya.’ Johana ne onyisogi niya: ‘An dwol ma kok e thim ka tero ji ir Jehova, mana kaka Isaya nokoro.’

      Ji ne ohero ahinya gik ma ne Johana puonjogi. Jomoko ne paro ni mita Johana e ma ne en Mesia. Kata kamano, ne onyisogi kama: ‘Ng’at moro maduong’ moloya biro. En ng’at ma kata mana tond wuochene ok anyal gonyo. An atiso ji gi pi, to en to obiro tiso ji gi roho maler.’

      “Ng’atni nobiro kaka janeno, mondo ochiw neno e wi ler eka mondo ji mopogore opogore duto obed gi yie.”​—Johana 1:7

      Penjo: Ang’o momiyo Jehova ne ooro Johana ir ji? To ji ne oneno nade weche ma ne opuonjogi?

      Mathayo 3:1-11; Mariko 1:1-8; Luka 3:1-18; Johana 1:19-28; Isaya 40:3

  • Yesu Obedo Mesia
    Weche Minyalo Puonjori e Muma
    • Bang’ ka Johana osetiso Yesu, roho mar Nyasaye lor kuome e kido mar akuru

      SULA MAR 74

      Yesu Obedo Mesia

      Johana nosebedo ka lando kama: ‘Ng’at moro maduong’ moloya biro.’ Ka ne Yesu ochopo jahigni 30 kama, ne odhi e Aora Jordan kama Johana ne tisoe ji. Yesu ne dwaro mondo Johana otise, kata kamano, Johana ne onyise niya: ‘Ok anyal tisi. In e ma onego itisa.’ Yesu ne odwoke kama: ‘Jehova dwaro mondo in e ma itisa.’ Omiyo, Yesu ne odonjo e i aora, kae to Johana notise konyumo dende duto e pi.

      Ka Yesu ne owuok e pi, ne olemo. Gikanyono, polo ne oyawore, kendo roho mar Nyasaye ne olor kuome e kido mar akuru. Kae to dwond Jehova ne owinjore kowuok e polo ka wacho niya: “In Wuoda ma ahero; amor kodi.”

      Ka ne roho mar Jehova olor kuom Yesu, kanyo e ma Yesu nobedoe Kristo kata Mesia. Koro ne onyalo chako timo tich ma ne Jehova oore mondo otim e piny kae.

      Ka ne osetis Yesu, ne odhi e thim mobedo kuno kuom ndalo 40. Ka ne oduogo, ne odhi neno Johana. Ka Johana ne oneno Yesu, ne owacho kama: ‘Ma e Nyarombo mar Nyasaye ma biro golo richo duto manie piny.’ Weche ma ne owachogo ne omiyo joma ne ni machiegni kanyo obedo gadier ni Yesu e Mesia. Be ing’eyo gik ma ne otimore ne Yesu ka ne en e thim? We wane ane.

      “Dwol moro bende noa e polo ka wacho niya: ‘In Wuoda ma ahero; amor kodi.’”​—Mariko 1:11

      Penjo: Ang’o momiyo ne otis Yesu? Ang’o momiyo Johana ne oluongo Yesu ni Nyarombo mar Nyasaye?

      Mathayo 3:13-17; Mariko 1:9-11; Luka 3:21-23; Johana 1:29-34; Isaya 42:1; Jo-Hibrania 10:7-9

  • Jachien Otemo Yesu
    Weche Minyalo Puonjori e Muma
    • Yesu tamore chikore koa malo e tat hekalu nyaka piny

      SULA MAR 75

      Jachien Otemo Yesu

      Yesu tamore nyiso kite mondo gilokre chiemo

      Ka ne osetis Yesu, roho maler notere nyaka e thim. Ne oriyo kech kuom ndalo 40, kendo kech ne kaye ahinya. Kae to Jachien ne odhi ir Yesu mondo oteme konyise niya: ‘Ka in Wuod Nyasaye gadier, nyis kitegi mondo gilokre chiemo.’ Kata kamano, Yesu ne odwoke kotiyo gi Ndiko niya: ‘Wach Nyasaye wacho ni chiemo kende ok e ma mi ng’ato obed mangima. Ng’ato nyaka winj gik ma Jehova wacho e ka obed mangima.’

      Bang’e, Jachien ne onyise niya: ‘Ka in wuod Nyasaye gadier, to tem ane chikori ka ia malo e wi tat hekalu nyaka piny. Donge ondik ni Nyasaye biro oro malaikene mondo omaki ka pok ichopo e lowo?’ Yesu to ne odwoke niya: ‘Ondik bende ni kik item Jehova.’

      Yesu tamore kawo sirkande duto manie piny ma Satan ne dwaro miye

      Kae to Satan ne otang’o ne Yesu sirkande duto mag piny kod mwandu ma gin-go konyise niya: ‘Abiro miyi gigi te, to mana kiyie lama dichiel kende.’ Yesu ne odwoke kama: ‘Ne, dhina kucha Satan! Ondik ni Jehova kende e ma onego lam.’

      Kae to Jachien nowere kode, kendo malaike nobiro mi gimiyo Yesu chiemo. Chakre kanyo, Yesu ne ochako lando wach maber mar Pinyruodh Nyasaye. Mano e tich ma nokele e piny ka. Ji ne ohero weche ma Yesu ne puonjo, kendo ji mathoth ne luwe kamoro amora ma nodhiyoe.

      “Sa ma [Jachien wacho] miriambo, owacho mana kaka kite owuon obet, nimar en jamiriambo kendo wuon miriambo.” ​—Johana 8:44

      Penjo: Jachien ne otemo Yesu kotiyo gi yore mage adek? Yesu ne odwoko Jachien e yo mane?

      Mathayo 4:1-11; Mariko 1:12, 13; Luka 4:1-15; Rapar mar Chik 6:13, 16; 8:3; Jakobo 4:7

  • Yesu Noriembo Jolok Ohala e Hekalu
    Weche Minyalo Puonjori e Muma
    • Yesu tiyo gi boka e riembo jamni e hekalu, kendo ong’ielo mesni mag jowil pesa

      SULA MAR 76

      Yesu Noriembo Jolok Ohala e Hekalu

      E higa mar 30, nitie chieng’ moro ma Yesu ne odhi Jerusalem. Ji mathoth ne ni Jerusalem e nyasi mar Pasaka, kendo ne gichiwo misengni mag jamni mana kaka ne gijatimo e kinde nyasino. Jomoko ne oa gi jambgi pacho, to moko ne ng’iewo jamni ka gisechopo Jerusalem.

      Ka ne Yesu odonjo e hekalu, ne oyudo ka ji uso jamni e iye kanyo. Ne gidich gi timo ohala e i ot ma ilamoe Jehova! Yesu ne okawo okang’ mane? Ne oloso boka mi oriembogo jamni te e hekalu. Ne ong’ielo mesni mag jowil pesa, kendo nopuko pesgi te piny. Yesu nonyiso joma ne uso akuche kama: “Goluru gigi kae! Weuru loko od Wuora od ohala!”

      Joma ne nitie e hekalu ne owuoro ahinya gik ma ne Yesu otimogo. Jopuonjrene ne oparo weche ma nokor e wi Mesia ni ne odhi bedo gi kinda mang’eny nikech od Jehova.

      Bang’e, e higa mar 33, Yesu nochako oriembo jo ohala e hekalu. Ne ok onyal ling’ aling’a to ji timo gik ma richo e od Wuon-gi.

      “Ok unyal bedo wasumbni mag Nyasaye kendo mag Mwandu.”​—Luka 16:13

      Penjo: Yesu nokawo okang’ mane ka noyudo ka ji uso jamni e hekalu? Ang’o momiyo nokawo okang’ ma kamano?

      Mathayo 21:12, 13; Mariko 11:15-17; Luka 19:45, 46; Johana 2:13-17; Zaburi 69:9

  • Yesu Olendo ne Nya-Samaria e Dho Soko
    Weche Minyalo Puonjori e Muma
    • Yesu wuoyo gi Nya-Samaria e dho soko Jakobo

      SULA MAR 77

      Yesu Olendo ne Nya-Samaria e Dho Soko

      Bang’ ka kinde moko ne osekalo nyaka ne tim Pasaka, Yesu gi jopuonjrene ne okalo Samaria ka gichomo Galili. Ka ne gichiegni gi taon mar Sika, Yesu ne obet e dho soko mar Jakobo mondo oyue matin sama jopuonjrene ne odhi ng’iewo chiemo e taondno.

      Dhako moro nobiro twomo pi e sokono. Yesu nokwaye kama: ‘Konyae gi pi amodhi.’ Nodwoko kama: ‘Ang’o momiyo iwuoyo koda to ing’eyo maber ni an Nya-Samaria? Jo-Yahudi ok wuoga gi Jo-Samaria, koso ikia?’ Yesu nodwoke niya: ‘Mad ing’eyee ni an ng’a! Dikoro isekwaya mondo amiyi pi ma kelo ngima.’ Dhakono nowachone niya: ‘Ang’o mitemo wacho? Ka koro kata mana ndo e ma iongego, pigno to idwaro golo kure?’ To Yesu nodwoke niya: ‘Ng’ato ang’ata ma omodho pi ma amiye, ng’atno ok nobed gi riyo kendo.’ Dhakono nowachone niya: ‘Miya ane pigno.’

      Yesu ne onyise niya: ‘Dhi iluong ane chwori.’ Nodwoko kama: “Aonge gi dichwo.” Yesu nokone niya: ‘Kanyo to iwacho adier. Osekendi dibich, kendo dichwo midakgo sani ok en chwori, donge?’ Dhakono nodwoke niya: ‘Nenore ni in janabi. Jo-Samaria nigi yie ni wi godni e monego walamie Nyasaye, to un Jo-Yahudi uwacho ni wanyalo mana lamo Nyasaye Jerusalem. An gadier ni chieng’ ma Mesia nobi, obiro puonjowa yo mowinjore walamgo Nyasaye.’ Yesu nonyiso dhakono wach ma pok nonyisoga ng’ato ang’ata achiel kachiel niya: ‘An e Mesia.’

      Yesu wuoyo gi Jo-Samaria

      Dhakono ne odok e taondgi mapiyo, mi onyiso Jo-Samaria kama: ‘Aromo gi ng’at moro ma nyaka bed ni e Mesia. Ong’eyo wechena te. Biuru unenee!’ Ji ne oluwe nyaka e soko, kendo ne gichiko itgi ne gik ma Yesu ne puonjo.

      Jo-Samaria ne okwayo Yesu mondo odonj e taondgi. Yesu ne opuonjo ji e taondno kuom ndalo ariyo, kendo thothgi ne oketo yie kuome. Ji ne onyiso Nya-Samaria kama: ‘Weche mwawinjo ka ng’atni wacho, nyiso gadier ni en jawar.’

      “‘Bi!’ kendo ng’ato ka ng’ato ma riyo omako mondo obi; ng’ato ka ng’ato mohero mondo omodh pi ngima nono.”​—Fweny 22:17

      Penjo: Ang’o momiyo Nya-Samaria nohum ahinya ka ne Yesu owuoyo kode? Ang’o ma Yesu nonyise?

      Johana 4:1-42

  • Yesu Nopuonjo Ji Wach Pinyruoth
    Weche Minyalo Puonjori e Muma
    • Yesu yalo ka en gi japuonjrene moro

      SULA MAR 78

      Yesu Nopuonjo Ji Wach Pinyruoth

      Mapiyo bang’ ka nosetis Yesu, nochako puonjo ji konyisogi kama: ‘Pinyruodh Nyasaye osekayo machiegni.’ Jopuonjrene ne luwo bang’e ka ne opuonjo e alwora mag Galili kod Judea. Ka ne Yesu odok Nazareth, ne odhi e sunagogi, mi oelo buk modol ma janabi Isaya nondiko, kendo ne osome gi dwol maduong’ kama: ‘Jehova osemiya roho maler mondo apuonj wach maber.’ Wechego nyiso ang’o? Ginyiso ni kata obedo ni ji ne dwaro neno ka Yesu timo honni, gima duong’ momiyo Jehova nomiye roho maler ne en ni mondo opuonj wach maber. Kae to Yesu nonyiso joma ne nie sunagogi kama: ‘Kawuononi, weche ma nokorgi osetimore.’

      Bang’e, Yesu ne odhi e Nam Galili. Ka en kuno, ne oyudo jolupo moko ang’wen. Ne onyisogi kama: ‘Bi uluwa, to abiro ketou ubed joywa ji.’ Jolupogo ne gin Petro, Andrea, Jakobo, kod Johana. Ne giweyo tij lupo, kendo ne giluwo Yesu. Ne gilworo Galili duto ka gipuonjo ji wach Pinyruodh Jehova. Ne gipuonjo e sunagogi mopogore opogore, e chirni, kod e nderni. Ji mathoth ne luwogi kuonde duto ma ne gidhiye. Humb Yesu nolandore kamoro amora, nyaka Siria piny moro nono.

      Mosmos Yesu ne omiyo moko kuom jolupne teko mar chango ji kod golo jochiende. Jolupne moko ne dhiga yalo kode e taon ka taon kod gweng’ ka gweng’. Moko kuom mon ma ne nigi yie, kaka Maria Magdalina, Joana, Susana, gi mamoko ne orito Yesu gi jolupne e yo maber.

      Ka Yesu ne osetiego jopuonjrene, ne oorogi mondo gidhi giyal. Kaka ne gimedo yalo e Galili duto, e kaka ji mathoth ne medo bedo jopuonjre, kendo ne itisogi. Ji mang’eny ahinya ne dwaro bedo jolup Yesu, e momiyo Yesu ne opimogi gi cham mosechiek ma dwaro mana jokeyo. Nowacho kama: ‘Kwauru Jehova mondo oor jokeyo momedore.’ Bang’e, noyiero jopuonjre moko 70 mi oorogi ji ariyo-ariyo mondo gidhi gilend e alwora duto mag Judea. Ne gipuonjo ji mopogore opogore wach Pinyruoth. Ka ne jopuonjrego oduogo, ne gin gi siso ahinya mar pimo ne Yesu gik ma ne gitimo. Kuom adier, onge gima Jachien ne nyalo timo mondo ochung tij lando wach Pinyruoth.

      Yesu ne dwaro ni jopuonjrene odhi nyime gi tij yalo wach Pinyruoth kata mana bang’ kosedok e polo. Omiyo, nonyisogi kama: ‘Yaluru wach maber e piny ngima. Puonjuru ji Wach Nyasaye, kendo utisgi.’

      “Nyaka aland wach maber mar Pinyruodh Nyasaye e mier mamoko bende nikech mano e momiyo ne oora.”​—Luka 4:43

      Penjo: Yesu nomiyo jopuonjrene tich mane? Jopuonjrene norwako tijno gi chuny mane?

      Mathayo 4:17-25; 9:35-38; 28:19, 20; Mariko 1:14-20; Luka 4:14-21; 8:1-3; 10:1-22

  • Yesu ne Otimo Honni Mang’eny
    Weche Minyalo Puonjori e Muma
    • Jotuo odhi ir Yesu mondo ochanggi

      SULA MAR 79

      Yesu ne Otimo Honni Mang’eny

      Yesu ne obiro e piny mondo oland wach maber mar Pinyruodh Nyasaye. Mondo ji ong’e gik ma Yesu biro timo e kinde mobiro bedoe Ruoth, Jehova nomiye teko mar timo honni. Yesu ne changoga tuo moro amora. Kamoro amora ma ne odhiye, joma tuo ne dhi ire, kendo ne ochangogi giduto. Wenge muofni ne yawore, joma itgi nodino koro ne nyalo winjo wach, rong’onde ne wuotho maber, kendo joma ne nigi jochiende bende ne ogolnegi jochiendego. Jomoko ne nyalo mulo kata mana lawe kende, to gichango achanga. Ji mathoth ne luwo Yesu kuonde duto ma ne odhiye. Kata mana sama ne odwaro ni obed kar kende, pod norwakoga joma ne dhiga ire. Ne ok oriembo ng’ato ang’ata.

      Chieng’ moro ka ne Yesu ni e ot moro, ji ne okelone ng’at moro ma tuo ma ne ok nyal wuotho. Kata kamano, ji ne opong’o odno thich ma ne onge kaka ne inyalo so jatuono e ot. Kuom mano, ne gitucho wi tado kae to giloro ng’atno nyaka piny ir Yesu. Yesu nonyiso jatuono kama: ‘Chung’ malo iwuothi.’ Ng’atno nochung’ mowuotho, kendo ji nowuoro wachno ahinya.

      Chieng’ moro machielo, ka Yesu ne donjo e gweng’ moro, jodhoho moko apar ma ne ochung’ gi kama bor matin nokok kama: ‘Yesu, konywae yawa.’ E ndalono, joma ne nigi dhoho ne ok oyienegi sudo machiegni gi joma ne onge gi tuono. Yesu ne onyiso jodhohogo mondo gidhi e hekalu. Ka luwore gi Chik Jehova, jadhoho ne onego odhi e hekalu bang’ ka osechango. Ka ne gin e yo ka gichomo hekalu, ne gichango. Kae to bang’ ka ne achiel kuomgi ofwenyo ni osechango, nodok ir Yesu mogoyone erokamano, kendo nopako Nyasaye. Kuom ji apar ma ne nigi dhoho, ng’at achielno kende e ma nodok goyo erokamano.

      Dhako moro ma ne osetuore kuom higni 12 ne gombo chango ahinya. Chieng’ moro ka ne Yesu ni e dier oganda, dhakono noluro mos mi omulo nanga Yesu. Nochango kanyo gi kanyo! Ka ne mano otimore, Yesu ne openjo kama: ‘En ng’ano momula?’ Luoro ne omako miyono, kata kamano, ne ofulore. Yesu nohoye kama: ‘Nyarwa, dhi gi kuwe.’

      Jatelo moro ma nyinge Jairo nosayo Yesu kama: ‘Bi e oda! Nyara matin tuo marach.’ To ka Yesu pok nochopo e od Jairo, nyakono ne otho. Ka Yesu nochopo, ne oyudo ji mang’eny ma nobiro ywago nyathino. Yesu nonyisogi kama: ‘Weuru ywak; nyakoni nindo aninda.’ Kae to nomako lwet nyakono, mi owacho kama: ‘Nyathi, a malo!’ Ka ne Yesu otieko atieka wacho wechego ni i, nyakono nochier, kendo Yesu nonyiso jonyuolne mondo omiye chiemo. Nyaka bed ni jonyuolgo ne mor ndi, donge?

      Yesu ochiero nyar Jairo

      “Nyasaye ne owale gi roho maler kendo nomiye teko, mi nowuotho e pinyno kotimo gik mabeyo kendo kochango ji duto ma Jachien ne sando, nimar Nyasaye ne ni kode.” ​—Tich Joote 10:38

      Penjo: Ang’o momiyo Yesu ne nyalo chango tuo moro amora? Ang’o ma notimore ne nyar Jairo?

      Mathayo 9:18-26; 14:36; Mariko 2:1-12; 5:21-43; 6:55, 56; Luka 6:19; 8:41-56; 17:11-19

  • Yesu Oyiero Joote 12
    Weche Minyalo Puonjori e Muma
    • Yesu gi jootene 12

      SULA MAR 80

      Yesu Oyiero Joote 12

      Higa achiel gi nus nosekalo nyaka ne Yesu chak yalo. Nochopo sama koro ne nyaka otim yiero moro mapek. Ne odhi yiero ng’a gini mondo oti kode machiegni? Ne odhi tiego jomage mondo ota kanyakla mar Jokristo? Ne ong’eyo ni mondo otim yiero maber, ne nyaka okwa Jehova mondo okonye. Omiyo, nodhi e got moro kar kende, kae to nolemo otieno mangima. Ka ne piny oru, noluongo jopuonjrene moko, kae to noyiero joote 12. Be iparo nying jootego? Ne gin Petro, Andrea, Jakobo, Johana, Filipo, Bathlomeo, Thoma, Mathayo, Jakobo wuod Alfayo, Thadayo, Simon, kod Judas Iskariot.

      Andrea, Petro, Filipo, Jakobo

      Andrea, Petro, Filipo, Jakobo

      Jootenego ne dhiga kode kuonde ma ne odhiye. Bang’ ka Yesu ne osetiegogi, ne oorogi mondo gidhi gilend gin giwegi. Jehova ne omiyogi teko mar golo jochiende kendo mar chango jotuo.

      Johana, Mathayo, Bathlomeo, Thoma

      Johana, Mathayo, Bathlomeo, Thoma

      Yesu ne oluongo jootene apar gariyo ni osiepene, kendo ne ogenogi ahinya. Jo-Farisai ne neno ni jootenego ne gin joma ok osomo, kendo ni ne gin joma ngimagi ni piny ahinya. Kata kamano, Yesu ne otiegogi ne tich ma ne ritogi nyime. Jootenego ne dhi bedo kode e kinde makende. Kinde makendego ne gin kinde ma nochiegni tho kod bang’ chierne. Mana kaka Yesu, thoth jootenego ne a Galili. Moko kuomgi ne nigi mon.

      Jakobo wuod Alfayo, Judas Iskariot, Thadayo, Simon

      Jakobo wuod Alfayo, Judas Iskariot, Thadayo, Simon

      Joote Yesu ne gin joma orem. Nitie kinde moko ma ne ginyalo wuoyo awuoya ma ok giparo, kendo timo yiero ma ok owinjore. Seche moko be ne ok gihore mos. Bende, kinde moko ne gijoyware ni en ng’a maduong’ e kindgi. Kata kamano, ne gin joma beyo, kendo ne gihero Jehova. Gin e ma ne gidhi siro kanyakla mar Jokristo bang’ ka Yesu osedok e polo.

      “Aseluongou ni osiepena, nimar asemiyo ung’eyo gik moko duto ma asewinjo kuom Wuora.”​—Johana 15:15

      Penjo: Joote Yesu 12 ne gin ng’a gini? En tich ma ne ma Yesu ne omiyo jootene mondo otim?

      Mathayo 10:1-10; Mariko 3:13-19; 10:35-40; Luka 6:12-16; Johana 15:15; 20:24, 25; Tich Joote 2:7; 4:13; 1 Jo-Korintho 9:5; Jo-Efeso 2:20-22

  • Twak ma Yesu Nogolo e Got
    Weche Minyalo Puonjori e Muma
    • Yesu golo twak e got ne ji mang’eny mochokore

      SULA MAR 81

      Twak ma Yesu Nogolo e Got

      Bang’ ka Yesu ne oseyiero joote 12, ne oridore mwalo kama ji mang’eny ne ochokoree. Jogo ne oa e alwora mopogore opogore kaka Galili, Judea, Tiro, Sidon, Siria, kendo moko to ne oa loka Aora Jordan. Ne gikelo ji ma ne nigi tuoche mopogore opogore, kendo moko kuom jogo ne nigi jochiende. Yesu ne ochangogi te. Kae to ne obet gi malo matin e got mi ochako puonjogi. Ne olero gima nyaka watim mondo wabed osiepe Nyasaye. Nyaka wang’e ni Nyasaye e ma owinjore otawa, kendo nyaka wahere. To ok wanyal wacho ni wahero Nyasaye ka ok wahero dhano wetewa. Nyaka watim ne jomamoko gik mabeyo, kendo nyaka wakech ji te, moriwo nyaka jowasikwa.

      Yesu nowacho kama: ‘Hero osiepeni kende ok oromo. Dwarore ni iher jowasiki bende, kendo iwe ne ji kethogi. Ka itimo gima ochwanyo ng’ato, dhi ikwaye ng’wono. Tim ne ji gik ma diher ni in be gitimni.’

      Yesu golo twak e got ne ji mang’eny mochokore

      Yesu bende ne okonyowa gi paro monego wabedgo e wi pesa kod gik ma wanyalo bedogo e ngima. Ne owacho niya: ‘Bedo osiep Jehova ber moloyo bedo gi pesa mang’eny. Jakuo nyalo monji ma mayi pesagi, to osiep ma in-go gi Jehova onge ng’at ma nyalo mayi. Kik iparri ne gima ibiro chamo, gima ibiro madho, kod law ma ibiro rwako. Rang ane kaka winy odak. Nyasaye konyogi kinde duto mondo giyud chiemo moromogi. Parruok mang’eny ok nyal miyo imed ngimani kata mana gi odiechieng’ achiel. Par kinde duto ni Jehova ong’eyo gik ma wachando.’

      Joma nochokore kanyogo ne pok owinjo ka ng’ato puonjo e yo ma Yesu ne puonjogo. Jotend din ma ne gin Jo-Farisai kod jondiko ne pok opuonjogi kata matin weche ma ne Yesu opuonjo. Ang’o momiyo Yesu ne puonjo e yo maber kamano? En nikech gimoro amora ma ne opuonjo ne a kuom Jehova.

      “Keturu jok mara kuomu kendo puonjreuru kuoma, nimar adembora kendo chunya muol, to ununwang’ yueyo.”​—Mathayo 11:29

      Penjo: En ang’o ma nyaka watim mondo wabed osiepe Jehova? Jehova dwaro ni watim ne ji gik moko e yo mane?

      Mathayo 4:24–5:48; 6:19-34; 7:28, 29; Luka 6:17-31

  • Yesu Opuonjo Jopuonjrene Lemo
    Weche Minyalo Puonjori e Muma
    • Ja-Farisai moro lemo e lela, kendo ji ochung’ ng’iye

      SULA MAR 82

      Yesu Opuonjo Jopuonjrene Lemo

      Jo-Farisai ne ohero nyisore e nyim ji. Gimoro amora ma ne gitimo, ne gitimo mana mondo ji onegi. Ne gilemoga e lela mondo ji onegi. Ne gimako lamo maboyo boyo e wigi, kendo ne ginwoyoga lamogo e sunagogi kod e wang’ yore mondo ji owinjgi. Mano e momiyo ji ne ohum ka Yesu nonyisogi kama: ‘Kik ulem kaka Jo-Farisai lemoga. Giparo ni Nyasaye winjogi nikech gitiyo gi weche mang’eny. Lamo en gima onego obed e kind ng’ato kod Jehova. Sama ulemo, kik unwo anwoya weche ma usemako e wiu. Jehova dwaro ni ng’ato ka ng’ato onyise gima ni e chunye.

      Wuoyi moro ogoyo chonge lemo

      ‘Un to koro onego ulem kama: “Wuonwa manie polo, nyingi mondo obed maler. Pinyruodhi mondo obi. Dwaroni mondo otimre e piny kaka timore e polo.”’ Yesu ne onyisogi bende ni onego gikwa Jehova chiemo mapile ka pile, gikwaye owenegi richogi, kendo ginyise weche duto ma chandogi.

      Yesu ne owacho kama: ‘Kik iwe lemo. Sik kikwayo Wuonu manie polo Jehova mondo oguedhi. Onge janyuol ma nyalo miyo nyathine gima ong’eyo ni rach. Wawach ni nyathini okwayi makate, be dibukri imiye kidi? To nade kokwayi rech, be dibukri imiye thuol?’

      Bang’ wacho wechego, Yesu ne ochiwo puonj kama: ‘Ka un e ma ung’eyo miyo nyithindu mich mabeyo, donge Jehova Wuonu manie polo biro chiwonu rohone? Gima dwarore en ni mondo ukwaye.’ Be itiyo gi weche ma Yesu ne owachogo? In ikwayoga Nyasaye gik mage?

      “Sikuru ka ukwayo, to nomiu; sikuru ka umanyo, to unuyudi; sikuru ka udwong’o, to noyawnu.”​—Mathayo 7:7

      Penjo: Yesu nopuonjo jopuonjrene mondo olem nade? Be inyisoga Nyasaye gik ma chandi?

      Mathayo 6:2-18; 7:7-11; Luka 11:13

  • Yesu Omiyo Ji Alufe Chiemo
    Weche Minyalo Puonjori e Muma
    • Joote Yesu pogo ne ji mang’eny chiemo

      SULA MAR 83

      Yesu Omiyo Ji Alufe Chiemo

      Chieng’ moro, joote Yesu noa e tij lendo ka giol. Ne en higa mar 32 ka pok nyasi mar Pasaka ochakore. Omiyo, Yesu ne odhi kodgi nyaka Bethsaida ka gitiyo gi yie, mondo gidhi giyue. To ka ne yie chiegni chopo e dho wath, ne oneno ji alufe mang’eny ka ritogi. Kata obedo ni Yesu ne dwaro ni e sechego obed mana gi jootene kende, pod noyie rwako joma nodhi irgigo. Ne ochango joma tuo, kendo nopuonjogi e odiechiengno duto e wi Pinyruodh Nyasaye. Ka koro ne ochopo godhiambo, joote Yesu ne odhi ire mi giwachone niya: ‘Koro nyaka bed ni jogi odenyo, donge igolgi mondo gidhi gimanyie gimoro gicham.’

      Wuoyi moro miyo Yesu makate gi rech

      Yesu ne odwokogi kama: ‘Ok ochuno ni nyaka gidhi. Migiuru chiemo.’ Jootene nopenje kama: ‘Idwaro ni wadhi wang’iewnegi makate koso?’ Filipo ma ne en achiel kuom joote Yesu ne owacho kama: ‘Kata ka dine wan gi pesa mang’eny ma romo nade, ok wanyal ng’iewo chiemo ma nyalo romo jogi duto.’

      Yesu ne openjogi niya: ‘Un gi chiemo ma romo nade?’ Andrea ne odwoko kama: ‘Makate abich gi rech ariyo matindo tindo e ma nitie, to gitin ma ok ginyal romo ji duto.’ Yesu ne onyisogi kama: ‘Kelnauru makate gi rechgo kae.’ Nonyiso ji mondo gibed piny e lum e grube-grube, ka grube moko oting’o ji piero abich-abich, to moko ji mia-mia. Yesu ne okawo makate gi rech, kendo ne ong’iyo malo molemo. Nomiyo jootene chiemo mondo gipog ne ji. Chwo 5,000 kaachiel gi mon kod nyithindo nochiemo moyieng’. Bang’ chiemo, jootene nochoko chiemo ma nodong’, mondo kik chiemo dhi nono. Chiemo ma ne gichokogo ne opong’o okepni 12! Mano ne en hono maduong’, donge?

      Honono ne omoro ji ahinya, kendo ne gidwaro keto Yesu mondo obednegi ruoth. En mana ni Yesu ne ong’eyo malong’o ni ne ok en dwach Jehova mondo obed ruoth gie kindeno. Omiyo ne onyiso ogandano ni koro ng’ato ka ng’ato odog dala, kae to ne onyiso jootene ni girom loka mar Nam Galili. Jootenego ne oidho yie mi gidhi, to Yesu ne odhi e got kar kende. Ang’o momiyo ne odhi kuno? En nikech ne odwaro ni odhi olem. Kata obedo ni Yesu ne odich kinde duto, ne omanyoga thuolo mar lemo.

      “Tiuru, ok ne chiemo ma tow, to ne chiemo ma siko nyaka chieng’, ma Wuod dhano biro miyou.”​—Johana 6:27

      Penjo: Yesu ne onyiso nade ni okecho ji? To wachno puonjowa ang’o e wi Jehova?

      Mathayo 14:14-22; Luka 9:10-17; Johana 6:1-15

  • Yesu Owuotho e Wi Pi
    Weche Minyalo Puonjori e Muma
    • Yesu wuotho e wi pi, kendo onyiso Petro mondo odhi ire

      SULA MAR 84

      Yesu Owuotho e Wi Pi

      Yesu ne nigi teko mar chango jotuo kendo chiero jomotho. To ok mano kende, ne en gi teko bende mar chiko yamo kod koth. Chieng’ moro bang’ lemo e wi got, noneno ka apaka mager ni e Nam Galili. Jootene ne ni e yie ka githuthni mondo yamo kik tergi. Yesu ne olor koa e got, kendo ne ochako wuotho e wi pi kochomo yie ma ne jootene nitiere. Ka ne jootego oneno ka ng’ato wuotho e wi pi, luoro ne omakogi. Kata kamano, Yesu ne onyisogi niya: ‘En mana an. Kik uluor.’

      Yesu wuotho e wi pi, kendo onyiso Petro mondo odhi ire

      Petro ne owacho niya: “Ruoth ka en in, to yiena abi iri ka awuotho e wi pi.” Yesu ne odwoke kama: “Bi!” E sama yamo ne pod dhi nyime kutho matek, Petro ne owuok e yie mochako wuotho e wi pi kodhi ir Yesu. Kata kamano, ka ne omedo sudo machiegni gi Yesu, ne orango yamo ma ne gerno mi obedo maluor mochako nimo. Petro ne ogoyo koko kama: “Ruoth, resa!” Yesu ne omako lwete ka pok onimo konyise niya: ‘Ichako bedo maluor nang’o? Yieni tin manadeni?’

      Yesu gi Petro ne odonjo e yie, kendo mapiyo bang’ mano, nam ne okuwe. Parie kaka joote Yesu nowinjo e chunygi. Ne giwacho niya: “Adier in e Wuod Nyasaye.”

      Nitie kinde mamoko mang’eny ma Yesu nokueyo nam, yamo, kod kor lwasi. Nitie chieng’ moro ma nindo ne otero Yesu e nam ka gin e wuoth moro. E sama ne onindono, apaka mager ne otugore, kendo mano ne omiyo pi opong’ e yie. Jootego nochiewo Yesu ka gikok niya: ‘Japuonj, watho! Konywa!’ Yesu ne ochiewo mi owacho ne nam kama: “Ling’ thi!” Bang’ kosewacho kamano, nam nokuwe. Yesu ne openjo jootene niya: ‘Ang’o momiyo un gi yie matin?’ Ne giwuoyo e kindgi giwegi niya: “Kata mana yamo kod nam winje!” Jootego ne opuonjore ni ka gigeno kuom Yesu chuth, to ne ok onego gibed gi luoro moro amora.

      “Di ne aonge yie ni abiro neno ber mar Jehova e piny jo mangima, dikoro an kanye?”​—Zaburi 27:13

      Penjo: Ang’o momiyo Petro ne ochako nimo e pi? Joote Yesu ne opuonjore ang’o kuome?

      Mathayo 8:23-27; 14:23-34; Mariko 4:35-41; 6:45-52; Luka 8:22-25; Johana 6:16-21

  • Yesu Ochango Ng’ato Chieng’ Sabato
    Weche Minyalo Puonjori e Muma
    • Jo-Farisai nono muofu ma ne Yesu ochango

      SULA MAR 85

      Yesu Ochango Ng’ato Chieng’ Sabato

      Jo-Farisai ne ok dwar Yesu, kendo ne gitemo manyo yore ma ne ginyalo donjonego mondo gimake. Ne giwacho ni Yesu ok onego ochang ji chieng’ Sabato. Nitie chieng’ Sabato moro ma ne Yesu oromo gi ng’at moro ma ne onyuol muofu ka kuecho e wang’ yo. Ng’atno pok ne oneno nyaka ne nyuole. Yesu ne onyiso jopuonjrene niya: ‘Neuru kaka teko mar Nyasaye dwa chango ng’atni.’ Ne okawo olape owuon monywasogo lowo, kae to nomieno e wang’ ng’atno. Bang’ kosetimo kamano, ne onyiso ng’atno niya: “Dhiyo mondo ilwok wang’i e yawo mar Siloam.” Ng’atno ne otimo kaka ne onyiseno mi ochako neno.

      Wachno nomako dho ji ahinya. Ne gipenjore niya: ‘Donge mae e ng’at ma kuechogacha? Koso ji chalre achala yawa?’ Ng’atno ne onyisogi niya: ‘Ng’at muwachono e an!’ Ne gipenje niya: ‘Ang’o momiyo koro inyalo neno?’ Ka ne osenyisogi gik moko duto ma ne otimore, ne gitere ir Jo-Farisai.

      Ng’atno ne onyiso Jo-Farisai kama: ‘Yesu ne omieno mana chuodho moro matin e wang’a, kae to onyisa mondo adhi alwoki. Natimo kamano, kendo koro sani aneno.’ Jo-Farisai ne owacho kama: ‘Ka Yesu nyalo chango ng’ato chieng’ Sabato, to kare mano nyiso ni tekone ok a kuom Nyasaye.’ Jomoko to ne owacho niya: ‘Ka dabed ni tekone ok a kuom Nyasaye, dine ok ochango ng’atni kata matin.’

      Jo-Farisai ne oluongo jonyuolne mi gipenjogi niya: ‘Obet nade ni wuoduni koro nyalo neno?’ Jonyuolnego ne oluor nikech Jo-Farisai ne osewacho ni ka di po ni oyud ng’ato ang’ata ma keto yie kuom Yesu, ne ok dhi yiene donjo e sunagogi kata matin. Omiyo, jonyuolnego ne owacho niya: ‘Wan ok wang’eyo. Penjeuru apenja.’ Jo-Farisai ne omedo nono ng’atno gi penjo moko mang’eny, to ng’atno ne odwokogi niya: ‘An asenyisou gik moko te ma ne otimore. Ang’o momiyo upenja penjo mang’enygo?’ Jo-Farisai igi ne owang’ marach ma giriembe kanyo.

      Yesu ne odhi ir ng’atno mi openje kama: ‘Be iyie kuom Mesia?’ Ng’atno ne odwoke niya: ‘Anyalo keto yie kuome mana ka ang’eye.’ Yesu ne onyise niya: ‘An e Mesia.’ Yesu nokecho ng’atno ahinya, donge? Nonyalo yiero mar change achanga ma ok onyise weche momedore, kata kamano, ne okawo okang’ mar konye mondo obed gi yie.

      “Pachu ok ni kare nimar ok ung’eyo Ndiko kata teko mar Nyasaye.”​—Mathayo 22:29

      Penjo: Ere kaka Yesu ne okonyo muofu moro? Ang’o momiyo Jo-Farisai ne ok dwar Yesu?

      Johana 9:1-41

  • Yesu Ochiero Lazaro
    Weche Minyalo Puonjori e Muma
    • Lazaro ka osechier, en gi Maria kod Maritha

      SULA MAR 86

      Yesu Ochiero Lazaro

      Yesu ne nigi osiepene moko adek ma ne odak Bethania. Osiepenego ne gin Lazaro gi nyiminene ariyo ma gin Maria kod Maritha. Chieng’ moro ka Yesu ne ni bath Jordan komachielo, Maria gi Maritha ne ooro ne Yesu wach niya: ‘Lazaro tuo marach. Ring ibi ane!’ Kata kamano, Yesu ne ok odhi irgi mapiyo. Yesu ne orito kuom ndalo ariyo kae to ne onyiso jootene kama: ‘Wadhiuru Bethania. Lazaro nindo, kendo adhi kuno mondo achiewe.’ Jootene nowachone niya: ‘Ka Lazaro nindo, donge mano biro konye owinj maber, koso?’ Omiyo, Yesu ne onyisogi achiel kaachiel kama: “Lazaro otho.”

      Ka ne Yesu ochopo Bethania, noyudo ka ne oseyik Lazaro ndalo ang’wen mokalo. Ji mang’eny ne obiro hoyo Maritha kod Maria. Ka ne Maritha owinjo ni Yesu ne osechopo e alworagi, nowuok piyo-piyo mondo odhi oromne. Maritha ne onyiso Yesu kama: “Ruoth, ka dine bed ni in kae, owadwa dine ok otho.” Yesu ne onyiso Maritha kama: ‘Owadu biro bedo mangima kendo. Maritha, be in gi yie kuom wachni?’ Maritha ne odwoke kama: ‘Ang’eyo ni obiro chier e ndalo giko.’ Kae to Yesu ne onyise niya: “An e chier kendo an e ngima.”

      Kae to Maritha ne odhi ir Maria mi onyise kama: ‘Yesu osechopo.’ Maria ne oringo ir Yesu, kendo joma ne obiro hoyogi bende ne oluwe. Ne opodho e tiend Yesu kendo ne oywak malit ahinya. Maria ne onyiso Yesu kama: “Ruoth, ka dine bed ni in kae, owadwa dine ok otho.” Yesu ne oneno kaka wachno ne lit ne Maria, ma en be ochako ywak. Ka ne ji oneno ka Yesu ywak, ne giwacho niya: ‘Kare ne ohero Lazaro gadier.’ Kata kamano, jomoko ne oparore kama: ‘Ang’o momiyo oweyo osiepne otho athoya kamano?’ Ang’o ma Yesu ne dhi timo kuom wachni?

      Yesu ne odhi e rogo ma ne oyikie Lazaro. Rogono ne odin dhoge gi kidi maduong’. Yesu ne owacho kama: “Ng’ieluru kidino oko.” Maritha ne owacho niya: ‘Ndalo ang’wen osekalo! Lazaro koro ng’ue.’ Kata kamano, ne gidhiro kidino, kendo Yesu ne olemo kama: ‘Wuora, agoyoni erokamano kuom winjo lamona. Ang’eyo kuom adier ni kinde duto iwinjaga, kata kamano, awuoyo ka jogi winjo mondo ging’e ni in e ma niora e piny ka.’ Kae to Yesu ne okok gi dwol maduong’ niya: “Lazaro, wuog oko!” Gima lich ahinya notimore: Lazaro ne owuok oko ka lewni ma ne oboyego pod ni kuome. Yesu ne owachonegi kama: “Gonyeuru kendo uweye odhi.”

      Ji mang’eny ma ne oneno ka Yesu timo honono ne oketo yie kuome. Kata kamano, jomoko ne onyiso Jo-Farisai hono ma ne Yesu otimo. Chakre chieng’no, Jo-Farisai ne dwaro nego Lazaro gi Yesu. Achiel kuom joote 12 mag Yesu, ma ne en Judas Iskariot, ne odhi ir Jo-Farisai aling’ ling’ mopenjogi kama: ‘Unyalo chula pesa adi kama ka akonyou mako Yesu?’ Ne giyie miye pesa ma romo fedha 30, kendo Judas ne otemo yo moro amora ma ne onyalo chiwogo Yesu e lwet Jo-Farisai.

      “Nyasachwa en Nyasaye madier kendo ma reso ji; Jehova Wuon Loch Duto e ma resowa e tho.” ​—Zaburi 68:20.

      Penjo: Ler ane kaka ne ochier Lazaro. Ang’o ma Jo-Farisai ne dwaro timo ka ne giwinjo ni ochier Lazaro?

      Mathayo 26:14-16; Johana 11:1-53; 12:10

  • Yesu Ochiemo Mogik gi Jootene
    Weche Minyalo Puonjori e Muma
    • Yesu chako nyasi mar Chiemo Modhiambo mar Ruoth gi jootene

      SULA MAR 87

      Yesu Ochiemo Mogik gi Jootene

      Jo-Yahudi ne timoga nyasi mar Pasaka tarik 14 e dwe mar Nisan higa ka higa. Nyasino ne paronegi kaka Jehova ne oresogi kogologi e piny Misri kama ne ginie wasumbni, kendo terogi e Piny Manosingi. Yesu gi jootene ne otimo nyasi mar Pasaka e higa mar 33. Ne gitime e ot moro ma ne ni Jerusalem. Ka ne gisetieko chiemo, Yesu ne owachonegi kama: “Ng’at achiel kuomu biro ndhoga.” Jootego ne obwok, kendo ne gipenjo Yesu niya: ‘En ng’a ma dwaro ndhogino?’ Yesu ne odwokogi kama: ‘En ng’at ma adwaro miyo makateni.’ Kae to Yesu ne omiyo Judas Iskariot makate. Mapiyo, Judas ne ochung’ mowuok oko.

      Yesu ne olemo, kendo ne ong’injo makate ma omiyo jootene ma ne odong’ bang’ ka Judas nosewuok. Yesu ne owacho kama: ‘Chamuru makateni, nikech ochung’ ne ringrena ma abiro chiwo nikech un.’ Kae to ne olemo ne divai bende, kendo ne omiyo jootene kowachonegi niya: ‘Madhuru divaini, nikech ochung’ ne remba ma abiro chiwo mondo owenu richou. Asingonu ni ubiro bedo ruodhi kaachiel koda e polo. Sikuru ka utimo ma higa ka higa mondo uparago.’ Jolup Yesu romoga higa ka higa mondo gipar tho Yesu. Romono iluongo ni Chiemo Modhiambo mar Ruoth.

      Bang’ ka Yesu nosechiemo gi jootene, jootego ne ochako yware e kindgi ni en ng’a kuomgi ma ne duong’ moloyo. Kata kamano, Yesu ne owachonegi kama: ‘Ng’at maduong’ moloyo e kindu en ng’ama kwanore kaka ng’a matinie moloyo.

      ‘Un osiepena. Anyisou gimoro amora ma Wuora dwaro ni anyisu. Machiegnini abiro dok ir Wuora e polo. Un ubiro dong’ chien, kendo ji biro ng’eyo ni un jopuonjrena nikech hera ma un-go e kindu. Nyaka uher ng’ato ka ng’ato mana kaka aherou.’

      Kotieko wechene, Yesu ne okwayo Jehova mondo orit jopuonjrene duto. Bende, nokwayo Jehova mondo okony jopuonjrene otim gik moko ka gin e winjruok achiel. Ne okwayo mondo nying Jehova obed maler. Bang’ wechego, Yesu gi jootene ne ower, kae to ne giwuok oko. Seche ma ne idhi makie Yesu koro ne dhi ka chopo.

      “Un kueth matin, kik ubed maluor nimar Wuonu oseyie miyou Pinyruoth.”​—Luka 12:32

      Penjo: Ang’o ma Yesu ne osingo ne jootene? En puonj mane maduong’ ma Yesu ne opuonjo jootene sama nochiemo kodgi mogik godhiambo?

      Mathayo 26:20-30; Luka 22:14-26; Johana 13:1, 2, 26, 30, 34, 35; 15:12-19; 17:3-26

  • Omak Yesu
    Weche Minyalo Puonjori e Muma
    • Judas ndhogo Yesu ka gin Gethsemane

      SULA MAR 88

      Omak Yesu

      Yesu gi jootene ne oluwo hoho mar Kidron ka gichomo Got Zeituni. Ne en bang’ sa auchiel otieno kama, kendo dwe be ne nenore te. Ka ne gichopo Gethsemane, Yesu ne onyisogi niya: ‘Beduru kae, kendo usik ka uneno.’ Yesu ne odhi mabor matin kendo ne ogoyo chonge piny. Chunye ne chandore ahinya. Ne olemo kokwayo Jehova kama: “Dwaroni e ma mondo otimre.” Kae to Jehova ne ooro malaika moro mondo ojiw Yesu. Ka ne Yesu odok ir jootene, ne oyudo ka ginindo. Yesu ne onyisogi kama: ‘Chiewuru! Mae be sama ng’ato nindoe yawa, kaka weche tekni! Sa osechopo ma idhi chiwae e lwet jowasika.’

      Imiyo Judas ofuko moting’o pesa

      Mapiyo nono, Judas ne ochopo, kendo oganda maduong’ ma nigi ligengni kod arungni ne luwo bang’e. Judas ne ong’eyo kama ne onyalo yudoe Yesu nikech en be ne osegabiro gi Yesu kanyo. Judas ne osenyiso jolweny ma ne obiro mako Yesu gima ne odhi timo mondo ging’e ni Yesu ne en ng’a e kind joma ne en-go. Judas ne odhi ir Yesu tir monyiso Yesu niya: ‘Misawa Japuonj,’ kae to nonyodhe. To Yesu ne owacho kama: ‘Judas, indhoga gi nyoth?’

      Yesu ne osudo irgi mopenjogi niya: “Umanyo ng’a?” Ne gidwoko niya: “Yesu ma Ja-Nazareth.” Kae to Yesu ne odwokogi niya: “An e en.” Ka ne giwinjo mano, ne gisudo chien mi gilwar piny. Yesu ne openjogi kendo niya: “Umanyo ng’a?” Ne gidwoke kendo niya: “Yesu ma Ja-Nazareth.” Yesu ne odwokogi kendo niya: ‘Asenyisou ni an e en. Osiepenagi to weuru mondo odhi.’

      Ka ne Petro oneno ka weche medo bedo matek, ne okawo liganglane mi ong’adogo it ng’at moro ma ne en jatij jadolo maduong’. Kata kamano, Yesu ne ochango it ng’atno. Kae to nonyiso Petro kama: ‘Dwok liganglani kama igolee. Joma tiyo gi ligangla ibiro neg gi ligangla.’ Jolwenygo ne omako Yesu kendo ne gitueyo lwetene, to joote Yesu ne oringo. Kae to jolwenygo ne otero Yesu ir Anas ma ne en achiel kuom jotend-jodolo. Anas ne onono Yesu, kae to bang’e, Yesu ne oter ir jadolo maduong’ miluongo ni Kayafa. To ang’o ma ne otimore ne joote Yesu?

      “E piny ubiro yudo masira, kata kamano beduru gi chir! Aseloyo piny.”​—Johana 16:33

      Penjo: Ang’o ma ne otimore Gethsemane? Ang’o ma wanyalo puonjore kuom gik ma ne Yesu otimo e otienono?

      Mathayo 26:36-57; Mariko 14:32-50; Luka 22:39-54; Johana 18:1-14, 19-24

  • Petro Okwedo Yesu
    Weche Minyalo Puonjori e Muma
    • Petro kwer ni ok ong’eyo Yesu ka en e laru mar Kayafa

      SULA MAR 89

      Petro Okwedo Yesu

      Ka ne Yesu nigi jootene e otieno ma ne gitimoe nyasi mar Pasaka, ne onyisogi kama: ‘E otienoni, uduto ubiro ringo mi uweya.’ Petro to ne owacho kama: ‘Ooyo ngang’! Kata ka jomoko oweyi, an ok abi weyi.’ Kata kamano, Yesu ne onyiso Petro niya: ‘Ka pok thwon-gweno okok, ibiro kwer nyadidek ni ok ing’eya.’

      Ka ne jolweny otero Yesu e od Kayafa, ng’eny joote Yesu ne oseringo. Kata kamano, joote Yesu ariyo to ne oluwo bang’ oganda. Achiel kuomgi ne en Petro. Petro ne odhi nyaka e laru mar Kayafa kendo ne ochako oyo mach. Jatich moro ma nyako ne oneno wang’ Petro mowachone kama: ‘Ang’eyi! In bende ne in gi Yesu!’

      Petro ne odwoke niya: ‘Ooyo, an ne aonge gi ng’atno! Ok ang’eyo gima iwachono!’ Petro ne owuok kochomo dho rangach. To mapiyo nono, jatich machielo ma nyako ne oneno Petro monyiso oganda niya: ‘Ng’atni ne nigi Yesu!’ Petro to ne owacho niya: ‘Akia Yesu ma uwachono!’ Ng’at moro bende ne owacho ne Petro kama: ‘In achiel kuom joote Yesu! Kit wuoyoni nyiso ni ia Galili mana kaka Yesu.’ Kata kamano, Petro ne okuong’ore kowacho kama: ‘Ok ang’eyo ng’atno!’

      Gikanyono, thwon-gweno ne okok. Yesu nong’iyo Petro. Ka ne wengegi oromo, ne oparo weche Yesu, kendo ne owuok oko mi oywak malit ahinya.

      Buch Sanhedrin ne ochokore e od Kayafa mondo ging’ad ne Yesu bura. Ne giseng’ado mondo gineg Yesu, omiyo koro ne gimanyo wach ma ne ginyalo donjonego. Kata kamano, ne ok giyudo gimoro amora ma ne nyiso ni onego oneg Yesu. Omiyo, Kayafa ne openjo Yesu achiel kachiel kama: ‘In Wuod Nyasaye koso?’ Yesu ne odwoke kama: ‘Ee, an Wuod Nyasaye.’ Kayafa ne owacho kama: ‘Onge tiende luongo joneno mamoko. Oseyanyo Nyasaye!’ Buch Sanhedrin ne oyie gi wach Kayafa, kendo ne ging’ado kama: ‘Ng’atni nyaka tho.’ Ne gipado Yesu, ne ging’udho kuome olaw, ne giumo wang’e, kendo ne gigoye ka giwacho kama: ‘Ka in janabi, nyiswa ane ng’ama ogoyi!’

      Ka ne piny oru, ne gitero Yesu e Sanhedrin mi ne gipenje kendo kama: ‘In Wuod Nyasaye koso?’ Yesu ne odwokogi niya: ‘Un e ma usewacho ni an Wuod Nyasaye.’ Omiyo ne ging’ado ne Yesu bura ni nochayo Nyasaye, kendo ne gitere e od Pilato ma ne en gavana ma ne locho e lo Jo-Rumi. Ang’o ma ne otimore kuno? We wanon ane.

      “Ndalo . . . osechopo, ma ubiro ke mudhi e uteu, kendo ubiro weya kenda. To ok an kenda nimar Wuoro ni koda.”​—Johana 16:32

      Penjo: Ang’o ma ne otimore e laru mar Kayafa? Jo-Sanhedrin nong’ado ne Yesu buch tho nikech ang’o?

      Mathayo 26:31-35, 57–27:2; Mariko 14:27-31, 53–15:1; Luka 22:55-71; Johana 13:36-38; 18:15-18, 25-28

  • Yesu Otho Golgotha
    Weche Minyalo Puonjori e Muma
    • Yesu ni e yath; jatend askeche, Maria, Johana, kod jopuonjre Yesu moko ochung’ bute kanyo

      SULA MAR 90

      Yesu Otho Golgotha

      Jotend-jodolo ne otero Yesu ir Pilato ma ne en gavana. Pilato ne openjogi kama: ‘Ang’o ma ng’atni otimo?’ Ne gidwoke niya: ‘Owacho ni en ruoth!’ Pilato nopenjo Yesu niya: “In e Ruodh Jo-Yahudi, koso?” Yesu nodwoke kama: “Pinyruodha ok en mar pinyni.”

      Kae to Pilato ne otero Yesu ir Herode ma ne locho e wi Galili, mondo one ka be Herode ne nyalo yudo makosa kuom Yesu. Herode ne ok oyudo makosa mora amora kuome, kendo nodwoko Yesu ir Pilato. Kae to Pilato ne onyiso ji kama: ‘Herode ok oyudo ng’atni gi makosa moro amora, to an be ok ayude gi makosa. Kuom mano, adwaro gonye.’ Oganda ne okok matek kama: ‘Negeuru! Negeuru!’ Askeche nochwado Yesu gi boka, ne ging’udho olaw kuome, kendo ne gigoye. Ne girwakone osimbo kata ogudu ma nigi kuthe, kendo ne gijare ka giwacho niya: ‘Misawa, yaye Ruodh Jo-Yahudi.’ Pilato nonwoyo ne oganda kama: ‘Ok ayudo makosa moro amora kuom ng’atni.’ To gin ne gikok matek ka giwacho niya: ‘Gureuru e yath!’ Omiyo, Pilato ne ochiwo Yesu e lwet jogo mondo ginege.

      Askeche ne otero Yesu kama iluongo ni Golgotha, ne gigure e yath, kae to ne gichungo yadhno. Yesu nolemo kama: ‘Wuora, wenegi kethogi nikech gikia gima gitimo.’ Ji ne obayone wach ka ginyise niya: ‘Ka in Wuod Nyasaye adier, to kare lor ane piny! Resri ane.’

      Achiel kuom jomahundu ma ne ogur e bath Yesu nokwayo Yesu kama: ‘Kiyie to ipara e kinde midonjo e Pinyruodhi.’ Yesu nosingone kama: “Inibed koda e Paradiso.” E seche mag odiechieng’, mudho mandiwa nokwako piny kuom seche adek te. Moko kuom jopuonjre Yesu ne ochung’ but yath ma ne ogureeno. Johana kaachiel gi Maria min Yesu bende ne ni kanyo. Yesu ne onyiso Johana mondo orit Maria mana kaka dorit min-gi monyuole.

      Kae to Yesu nowacho kama: “Duto oserumo!” Nokulo wiye piny mi otho. Gikanyono, piny noyiengni matek. E hekalu, pasia mapek ma ne pogo kind Ka Maler gi Ka Maler Moloyo noyiech e diere tir. Jatend askeche moro nowacho kama: ‘Kare ng’atni ne en Wuod Nyasaye adier.’

      “Kata bed ni singo mag Nyasaye ng’eny marom nade, gisebedo ‘ee’ kokalo kuom Yesu.”​—2 Jo-Korintho 1:20

      Penjo: Ang’o momiyo Pilato noyie mondo oneg Yesu? Yesu nonyiso nade ni nodewo jomamoko moloyo kaka nodewore owuon?

      Mathayo 27:11-14, 22-31, 38-56; Mariko 15:2-5, 12-18, 25, 29-33, 37-39; Luka 23:1-25, 32-49; Johana 18:28–19:30

  • Ochier Yesu
    Weche Minyalo Puonjori e Muma
    • Mon moko obwok ka gineno ka bur ma noyikie Yesu ni nono

      SULA MAR 91

      Ochier Yesu

      Bang’ ka Yesu ne osetho, jamoko moro miluongo ni Josef ne odhi okwayo Pilato mondo oyiene okaw ringre Yesu oyik. Josef nowiro ringre Yesu gi gik ma golo suya mamit moboyo ringreneno gi nanga maber, kae to nosoye e rogo kata bur ma nokuny e kor lwanda. Burno ne pok oyikie ng’ato ang’ata. Ne odino dho burno gi kidi maduong’ mapek. Jotend-jodolo nonyiso Pilato kama: ‘Jopuonjre Yesu moko nyalo kwalo ringre Yesu mondo giwach ni osechier.’ Pilato nonyisogi niya: ‘Dinuru dho burno maber, kendo uket jarit kanyo.’

      Bang’ ndalo adek, mon moko ne omondo e dho bur mi giyudo ka kidi ma nodin-go dho burno noseng’iel tenge. Ka ne gigoyo wang’gi e i bur, ne gineno malaika moro e iye kanyo. Malaikano ne onyisogi kama: ‘Kik uluor. Osechier Yesu. Dhiuru unyis jopuonjrene mondo gidhi girom kode Galili.’

      Sama wechego pod ne dhi nyime, Maria Magdalina to ne odhi mapiyo ir Petro gi Johana, mi onyisogi kama: ‘Nenore ni ng’ato ogolo ringre Yesu e bur!’ Petro gi Johana noringo nyaka e dho burno. Ka ne giyudo ka bur ni nono, ne gidok e utegi.

      Ka ne Maria odok e dho bur, ne oneno malaike ariyo e i burno mi onyisogi niya: ‘Jowa, ok ang’eyo kama jogi olalie gi ringre Ruodha.’ Kae to ne oneno ng’at moro machiegni gi kanyo, kendo ne oparo ni ne en jarit puodho. Ne openjo ng’atno niya: ‘Jaduong’, kinyisae kama iteroe ringre Ruodha, yawa?’ Ng’atno noluonge ni, “Maria!” Gikanyono, nofwenyo ni kare ng’atno ne en Yesu. Maria nokok niya: ‘Japuonj!’ kae to Maria nomake matek. Yesu nonyise niya: ‘Dhi inyis owetena ni inena.’ Maria nowuok kanyo mapiyo moringo nyaka ir jopuonjre, kendo nonyisogi ni noseneno Yesu.

      E odiechieng’no godhiambo kama, jopuonjre Yesu ariyo moko ne wuotho ka gia Jerusalem ka gichomo Emau. Dichwo moro bende ne ochako wuotho kodgi, kendo ne openjogi mbaka ma ne gigoyo. Ne ginyise kama: ‘Kare in pok iwinjo gik ma dhi nyime? Ndalo adek mokalo, jotend-jodolo ne onego Yesu. Sani koro mon moko wacho ni Yesu osechier!’ Ng’atno ne openjogi kama: ‘Be uyie kuom jonabi? Donge jonabi ne okoro ni Kristo ne dhi tho, kendo ni ne idhi chiere?’ Ng’atno ne omedo leronegi tiend Ndiko. Ka ne gichopo Emau, ne gikwayo ng’atno mondo odhi kodgi e odgi. Ka ne gichiemo, ng’atno nolamo ne makati. Mano e sama ne gifwenyoe ni kare ne en Yesu. Kae to Yesu nolal e wang’gi.

      Jopuonjre ariyogo ne oreto ka gidok Jerusalem e ot ma jopuonjre Yesu moko ne ogudoree, kendo ne ginyisogi gik ma ne otimorenegi. Sama pod ne gin e odno, Yesu ne onenorenegi giduto. Joote nokwongo obedo gi kiawa ka be mano ne en Yesu adier. Yesu nonyisogi kama: ‘Neuru lwetena; mulauru. Donge nondik ni ne idhi chier Kristo?’

      “An e yo, kendo an e adiera, kendo an e ngima. Onge ng’at ma biro ir Wuora mak mana kokalo kuoma.”​—Johana 14:6

      Penjo: Ang’o ma notimore ka ne mon moko odhi e dho bur ma noyikie Yesu? Ang’o ma notimore ne jopuonjre moko e yo mochomo Emau?

      Mathayo 27:57–28:10; Mariko 15:42–16:8; Luka 23:50–24:43; Johana 19:38–20:23

  • Yesu Ofwenyore ne Jolupo
    Weche Minyalo Puonjori e Muma
    • Yesu goyo mbaka gi jopuonjrene, ka rech bende chiek e wi mach

      SULA MAR 92

      Yesu Ofwenyore ne Jolupo

      Kinde machuok bang’ ka Yesu nosefwenyore ne jootene, Petro nowuok odhi lupo e Nam Galili. Thoma, Jakobo, Johana, kod jopuonjre mamoko be noluwe. Ne gilupo otieno mangima, to ne ok gimako rech kata achiel.

      Ka piny ne oru, ne gineno ng’at moro kochung’ e dho wath. Ng’atno noting’o dwonde mopenjogi kama: ‘Be umako rech kata matin?’ Ne gidwoke ni, “Ooyo!” Nonyisogi kama: “Boluru gogo e bath yie korachwich.” Ka ne gitimo kamano, gogo nopong’ gi rech modhuro, ma ne ok ginyal ywayo nyaka e dho wath. Mano nomiyo Johana ofwenyo ni ng’atno ne en Yesu. Johana nonyiso jowetene kama: “En Ruoth!” Ka ne Petro owinjo awinja wachno ni i, nochikore e pi, mi ogoyo abal nyaka e dho wath. Jopuonjre mamokogo noluwe gi yie.

      Ka ne gichopo e dho wath, ne giyudo makate kod rech ka chiek e mach. Yesu nonyisogi ni gimed rech moko mondo chiemo obed moromogi. Kae to nonyisogi kama: “Biuru uchiem.”

      Petro ochomo kama Yesu nitieree e dho nam; jopuonjre mamoko bende luwe ka gin e yie

      Ka ne gisechiemo, Yesu nopenjo Petro niya: ‘Be ihera moloyo kaka ihero tij lupo?’ Petro nodwoke niya: ‘Aheri Ruoth, kata in be ing’eyo mano.’ Yesu nonyise kama: ‘Kare pidh nyirombena.’ Yesu nopenje kendo niya: ‘Petro, be ihera?’ Petro nodwoke niya: ‘Ruoth, kata in be ing’eyo ni aheri.’ Yesu nokone niya: “Kwa rombena matindo.” Yesu nopenje penjono kendo. Mano nomiyo Petro okuyo ahinya. Nonyiso Yesu kama: ‘Ruoth, in ing’eyo weche duto. Ing’eyo maber ni aheri ndi.’ Yesu nonyise niya: “Pidh rombena matindo.” Kae to nomedo ne Petro kama: “Dhi nyime luwa.”

      “[Yesu] ne owachonegi niya: ‘Biuru uluwa, kendo anatimu joywa ji.’ Gikanyono, ne giweyo gognigi mi giluwe.”​—Mathayo 4:19, 20

      Penjo: Yesu notimo ne jolupo hono mane? Iparo ni ang’o momiyo Yesu nopenjo Petro nyadidek niya: “Be ihera?”

      Johana 21:1-19, 25; Tich Joote 1:1-3

  • Yesu Odok e Polo
    Weche Minyalo Puonjori e Muma
    • Iting’o Yesu malo ka jootene neno

      SULA MAR 93

      Yesu Odok e Polo

      Yesu ne oromo gi jolupne Galili. Ne omiyogi migawo maduong’ ahinya konyisogi kama: ‘Dhiuru e ogendni duto mondo ulok ji obed jopuonjrena. Puonjgiuru gik ma ne apuonjou, kendo utisgi.’ Kae to ne osingonegi kama: ‘Abiro bedo kodu nyaka giko.’

      Kuom ndalo 40 ma Yesu nobedogo e piny kae bang’ ka ne osechiere, ne ofwenyore ne jolupne mang’eny ma ne nitie e alwora mag Galili kod Jerusalem. Ne opuonjogi, kendo ne otimo honni mang’eny. Kae to gikone, ne oromo mogik gi jootene e Got Zeituni. Ne onyisogi kama: ‘Kik ua Jerusalem, to sikuru ka urito gima Wuora osesingo.’

      Jootene ne ok owinjo tiend weche ma ne onyisogigo. Ne gipenje niya: ‘Dibed ni koro idhi bedo ruodh Israel, koso?’ To Yesu ne odwokogi kama: ‘Kinde mar Jehova pok ochopo mondo abed Ruoth. Machiegnini, ubiro yudo teko moa kuom roho maler, kendo ubiro bedo jonenona. Dhiuru uland wach maber Jerusalem, Judea, Samaria, kod kuonde maboyo mogik e tung’ piny.’

      Kae to Yesu ne ochako idho malo mosmos, mi boche noume. Jopuonjrene nodong’ ka ging’iyo malo, to ne ok ginene kendo.

      Jopuonjrego ne owuok Got Zeituni ma gidhi Jerusalem. Ne giromoga e gorofa moro mondo gilem. Ne girito mondo Yesu onyisgi gima nonego gitim.

      “Wach maber mar Pinyruoth ibiro yal e piny mangima mondo obed ranyisi ne ogendni duto, eka giko nobi.”​—Mathayo 24:14

      Penjo: En migawo mane maduong’ ma Yesu nomiyo jopuonjrene? Ang’o ma notimore e Got Zeituni?

      Mathayo 28:16-20; Luka 24:49-53; Johana 20:30, 31; Tich Joote 1:2-14; 1 Jo-Korintho 15:3-6

Buge mag Dholuo (1993-2025)
Toka
Ingia
  • Dholuo
  • Shiriki
  • Kaka Daher
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Chikewa
  • Rito Weche
  • Mpangilio wa Faragha
  • JW.ORG
  • Ingia
Shiriki