Ohinga mar Jarito LAIBRARI E INTANET
ohinga mar jarito
LAIBRARI E INTANET
Dholuo
  • MUMA
  • BUGE
  • MIKUTANO
  • jy sula 97 ite mar 226-ite mar 227 par. 1
  • Ranyisi mar Jotich Manie Puoth Mzabibu

Hakuna video yoyote kwa sasa.

Samahani, haikuwezekana kupakia video.

  • Ranyisi mar Jotich Manie Puoth Mzabibu
  • Yesu e Yo, e Adiera, Kendo e Ngima
  • Habari Zinazolingana
  • Ngeche Ariyo e Wi Puothe Mzabibu
    Yesu e Yo, e Adiera, Kendo e Ngima
  • Dwaruru Mokwongo “Wachne Makare”
    Ohinga mar Jarito ma Lando Wach Pinyruoth (Mar Puonjruok)—2010
Yesu e Yo, e Adiera, Kendo e Ngima
jy sula 97 ite mar 226-ite mar 227 par. 1
Joma tiyo e puoth mzabibu

SULA MAR 97

Ranyisi mar Jotich Manie Puoth Mzabibu

MATHAYO 20:1-16

  • JOTICH “MA ACHIEN” E PUOTH MZABIBU E MA BEDO “MOKWONGO”

Yesu eka oa wacho ne jowinjone manie alwora mar Perea ni “thoth joma okwongo nobed ma achien, to joma achien nobed mokwongo.” (Mathayo 19:30) Koro ojiwo wachno kuom chiwo ranyisi mar jotich manie puoth mzabibu.

Yesu wacho kama: “Nimar Pinyruodh polo chal gi wuon pacho ma nowuok gokinyi mang’ich mondo ondik jotich ma ditine e puothe mar mzabibu. Ka nosewinjore gi jotich ni obiro chulogi dinari achiel e odiechieng’ achiel, noorogi e puothe mar mzabibuno. Bang’e, ka nowuok kar sa adek okinyi, noneno jomoko ma ne pok ondik tich kochung’ e chiro; kendo nowacho ne jogo ni, ‘Un bende dhiuru e puotha mar mzabibu, to anamiu gima owinjore.’ Omiyo, ne gidhi. Kendo wuon pacho nowuok motimo kamano kar sa auchiel kod kar sa ochiko bende. Gikone, kar sa 11 odhiambo, nowuok moyudo jomoko kochung’ kanyo, mi nopenjogi ni, ‘Ang’o momiyo usechung’ kae kuom odiechieng’ mangima ma ok ondiku tich?’ Ne gidwoke kama, ‘En nikech onge ng’at mosendikowa.’ Nokonegi ni, ‘Un bende dhiuru e puoth mzabibu.’”​—Mathayo 20:1-7.

Nikech e ranyisino Yesu owuoyo kuom “Pinyruodh polo” kod “wuon pacho,” nyalo bedo ni jowinjone ong’eyo ni owuoyo e wi Jehova Nyasaye. Ndiko luongo Jehova ni wuon puoth mzabibu. To puoth mzabibu ochung’ ne oganda mar Jo-Israel. (Zaburi 80:8, 9; Isaiah 5:3, 4) Jogo manie singruok mar Chik ipimo gi jotich manie puoth mzabibu. Kata kamano, Yesu ok wuo e wi gik machon ma ne osekadho. Owuoyo kuom gik ma ne timore e kinde ma ne en e piny.

Mana kaka Jo-Farisai ma yande otemo Yesu gi wach ketho kend chuth, jotend din bende oketore ni gidich okinyi gotieno e tije Nyasaye. Gichalo gi jotich ma tiyo kuom seche duto mondo giyud osach odiechieng’ mangima ma en dinari achiel.

Jodolo kod jomamoko manie grubni ohero kawo Jo-Yahudi mamoko kaka joma tiyo ne Nyasaye e okang’ matin. Gikawogi mana kaka jo orak e puoth Nyasaye. E ranyisi ma Yesu ochiwono, joma kamago e joma ondik tich “kar sa adek okinyi,” kata sa auchiel, kata sa ochiko, kata sa apar gachiel.

Chwo gi mon ma luwo Yesu ikawo kaka “joma osekuong’.” (Johana 7:49) Gisebedo jolupo kod jo orak kuom thuolo malach e ngimagi. Kae to ka higa mar 29 dhi ka rumo, “wuon puoth mzabibuno” nooro Yesu mondo odhi oluong joma jotend din ochayogo mondo gibi giti ne Nyasaye kaka jopuonjre Kristo. Gin e “joma achien” ma Yesu wacho ni ne obiro tiyo e puoth mzabibu sa 11.

Kotieko chiwo ranyisino, Yesu lero gima timore e giko odiechiengno. Owacho kama: “Ka nochopo odhiambo, wuon puoth mzabibuno nowacho ne ng’at ma noseketo e wi jotich kama, ‘Luong jotich mondo ichulgi, kichako gi ma nende obiro achien eka itiek gi mokwongo.’ Ka jotich mag sa 11 nobiro, ng’ato ka ng’ato kuomgi noyudo dinari achiel. Omiyo, ka joma nokwongoka nobiro, ne giparo ni gibiro yudo mang’eny, to gin bende ne ochulgi mana dinari achiel. Kane osechulgi, ne gichako ng’ur ne wuon pacho mi giwacho ni, ‘Joma achien-gi notiyo kuom sa achiel; to pod itimonegi ma romre kodwa wan joma osetiyo matek e odiechieng’ mangima e bwo chieng’ mager!’ To nodwoko achiel kuomgi ni, ‘Omera, onge gima rach ma asetimoni. Donge ne wawinjore ni dinari achiel e ma abiro chuli, koso? Kaw mari mondo idhi. Adwaro miyo jal mogikni bende ma romre gi mari. Donge an gi ratiro mar timo kaka adwaro gi giga awuon? Koso in gi ich-lit nikech an ng’at maber?’ E yo ma kamano, joma achien nobed mokwongo, to joma okwongo nobed ma achien.”​—Mathayo 20:8-16.

Nyalo bedo ni jopuonjre wuoro kaka gima Yesu owacho e giko mar ranyisineno biro timore. Ere kaka jotend din mar Jo-Yahudi ma paro ni gin e “joma okwongo,” biro bedo “joma achien”? To ere kaka jopuonjre Yesu biro bedo “joma okwongo”?

Jopuonjre Yesu ma Jo-Farisai kod jomamoko kawo kaka “joma achien,” e ma biro bedo “joma okwongo” mi giyud osara mar odiechieng’ mangima. Ka Yesu otho, Jerusalem masie ibiro jwang’. Nyasaye biro yiero oganda moro manyien miluongo ni, “Israel mar Nyasaye.” (Jo-Galatia 6:16; Mathayo 23:38) Johana Jabatiso nowuoyo kuom joma kamago sama nonyiso ni e kinde ma biro, ibiro batis ji gi roho maler. Joma osebedo ka gin-ga “joma achien” e ma ibiro kwong batis kamano, kendo gin e ma gibiro bedo gi thuolo makende mar bedo joneno mag Yesu “nyaka kuonde maboyo mogik e tung’ piny.” (Tich Joote 1:5, 8; Mathayo 3:11) Ka jopuonjre Yesu nyalo fwenyo okang’ ma lokruok malichno biro timorego, ginyalo fwenyo sigu maduong’ ma jotend din ma bedo “joma achien” biro bedogo kodgi.

  • Ang’o momiyo inyalo wach ni Jehova e ‘wuon puoth mzabibu,’ to ‘jotij’ puodhono gin ng’a gini?

  • En lokruok mane ma Yesu wuoyoe e ranyisino?

  • To lokruogno biro nenore ayanga karang’o?

    Buge mag Dholuo (1993-2025)
    Toka
    Ingia
    • Dholuo
    • Shiriki
    • Kaka Daher
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Chikewa
    • Rito Weche
    • Mpangilio wa Faragha
    • JW.ORG
    • Ingia
    Shiriki