Ohinga mar Jarito LAIBRARI E INTANET
ohinga mar jarito
LAIBRARI E INTANET
Dholuo
  • MUMA
  • BUGE
  • MIKUTANO
  • km 11/09 ite mar 5-8
  • Be Nyathina Onego Odhi e Skul mar Boding’?

Hakuna video yoyote kwa sasa.

Samahani, haikuwezekana kupakia video.

  • Be Nyathina Onego Odhi e Skul mar Boding’?
  • Tijwa mar Pinyruoth—2009
Tijwa mar Pinyruoth—2009
km 11/09 ite mar 5-8

Be Nyathina Onego Odhi e Skul mar Boding’?

1. (a) Gin chandruoge mage ma jonyuol moko yudo e puonjo nyithindgi? (b) Ang’o momiyo jonyuol moko tero nyithindgi e skunde mag boding’?

1 Jonyuol duto mohero nyithindgi dwaro ni gitim gima biro miyo nyithindgi odag e ngima maber. Kuom mano, somo mowinjore en gima dwarore ahinya. Kinde mang’eny somo yawo thuolo mar yudo tich e kinde mabiro kendo okonyo joma tindo mondo odong ka gin gi nyalo mar ritore giwegi kod rito joodgi e kinde mabiro. E Afrika ma Ugwe, jonyuol ma gin Joneno yudo chandruok makende e puonjo nyithindgi. Joma ok gin Joneno oyie tero nyithindgi e skunde mag boding’, nikech gineno ni skundego chiwo somo maber moloyo skunde mang’eny manie alworagi ma nyithindo dhi to duogo pile. Kata kamano, jonyuol moko tero nyithindgi e skunde mag boding’ kata obedo ni e alworagi nitie skunde mabeyo ma nyithindo dhi to duogo.

2. (a) En puonj mane maduong’ mayudore e bug Mariko 8:36 monego onon? (b) Ere kaka ndikoni inyalo tigo kuom wach mar skunde mag boding’?

2 Ng’ato nyalo penjo kama: ‘Ka skunde mag boding chiwo puonj mabeyo ahinya, ang’o mamona tero nyathina e boding’?’ E dwoko penjono, jonyuol ma Jokristo onego onon e yor lamo, ting’ mapek ma gin-go ma en rito winjruok ma nyithindgi nigo gi Nyasaye. Yesu Kristo nopenjo kama: “Okelo ni ng’ato ohala manadi konwang’o piny ngima, to ngimane olalne?” (Mari. 8:36) En adier ni onge ohala kata matin. Omiyo, kapok jonyuol ma Jokristo ong’ado gima gibiro timo kuom wachni, ang’o monego ginon? Skunde mag boding’ ketho nade winjruok ma nyithindwa nigo gi Nyasaye?

3. (a) Gin timbe kaka mage mayudore e skunde mag boding’ e kindegi? (b) Timbegi nyalo bedo gi teko nade kuom nyithindwa?

3 Timbe Jopuonjre Mamoko: Skunde moko mag boding’ nyalo bedo ni chiwo somo mamalo ahinya, kata kamano timbe jopuonjre kod jopuonj manie skundego chalo nade? Jopuonjre mang’eny ok ne rach mar nindruok e kind joma pok okendore. Kuwo kod miriambo ineno kaka gik ma onge rachgi. Nindruok e kind joma chwo gi chwo, nindruok e kind mon gi mon, piche mag nindruok, kod timbe-juok gin gik ma onya ahinya e skunde moko mag boding’ e kindegi. Nikech nyithind Joneno ok tim timbego, kinde mang’eny isandogi, ijarogi, kendo iketogi e tem mondo giluw timbe mag piny.—1 Pet. 4:4.

4. (a) Skunde mag boding’ kod mamoko machiwo somo mamalo opogore nade gi skunde mamoko? (b) Pogruokgo nyalo bedo gi teko nade kuom nyithindwa?

4 En adier ni jomoko nyalo wacho ni timbe kaka mago yudore e skunde duto. Kata kamano, skunde mag boding’ koda skunde mamoko mag somo mamalo opogore. Skundegi miyo nyithindo bedo mabor gi jonyuolgi. Bedogi e skundego chunogi chiemo, nindo, kendo mako osiep gi nyithindo maok oluoro Jehova kata ok rit chikene makare. Mae nyaka gitim e seche 24 mag odiechieng’! Mosmos, bedo gi osiepe kaka mago kinde duto nyalo ketho yie mar nyithindwa kod winjruok ma gin-go gi Nyasaye. (1 Kor. 15:33) Nikech jonyuolgi ok ni kodgi pile mondo oteggi e winjruok margi gi Nyasaye, yot mondo nyithindo ochak bedo gi chuny ariyo, ka gin e skul ginyiso kido moro to ka gin gi jonyuolgi e ot to ginyiso kido mopogore.—Zab. 12:2.

5. Wach ane gima ne one manyiso hinyruok manyalo bedoe e skunde mag boding’.

5 Par ane gima notimore ne jalendo moro ma rawera ma nosebatisi ma ne somo e skul mar boding’. E hike mokwongo e skundno, nyako moro ma ne gisomogo nochako nyise hera mar kisera. Rawerano ne otamore kendo nonyiso jonyuolne wachno. Jonyuolne ne oparone hinyruok ma timbego kelo, kendo ne gijiwe mondo obed motang’. Kata kamano, bang’ kinde, nikech nyakono kod jopuonjre wetene mamoko ne chune ahinya mondo odonj e timno, ne oterore kode aling’ling’. Gima lit en ni timno nodhi nyime kuom higa achiel gi nus, bang’e nofwenyore. Mano kaka jonyuolne noneno malit kane ogole oko mar kanyakla!

6. (a) Gin paro mage ma jonyuol moko osebedogo? (b) Ang’o momiyo paro kaka mago ok owinjore? (c) En penjo mane ma jonyuol onego openjre, to nikech ang’o?

6 Jonyuol moko nyalo wacho ni ka nyithindgi onyiso e weche kata e timbegi ni gin Joneno mag Jehova to mano biro ritogi kuom timbe maricho mayudore e skunde mag boding’. Giparo ni jopuonj nyalo weyo ne nyithindgi thuolo mondo kik puonjgi weche mag din mag miriambo koda timbe mamoko mag piny. Jonyuolgo paro ni jopuonjre mamoko ok bi chuno nyithindgi mondo odonj e mbaka kata timbe maok owinjore. Kata kamano, weche mosene nyiso ni mano ok timre kinde duto. Ok yot bedo mopogore kendo timo timbe makare seche ma olworgi gi rowere maok lam Nyasaye. Bedo ka kinde duto olworgi gi timbe mochido, chuny mar ich lach ma rowere mamoko ma onge yie nyiso bedo gi teko ahinya kuom nyithind Joneno. Penjri kama: ‘Be ka atero nyathina e skul mar boding’ biro bedone mayot koso matek ringo “terruok” kod timbe mamoko mag “ringruok”?’ (1 Kor. 6:18; Gal. 5:19-21) Jonyuol moluoro Nyasaye biro lamo kendo paro matut kuom weche kaka mago.

7. (a) Gin yore kaka mage ma jopuonj nyalo chikogo nyithindwa? (b) Ang’o ma jopuonj nyiso nyithindwa maok winjre gi weche manie Johana 17:16?

7 Timbe Jopuonj: E skul moro amora, nyalo bedo ni nitie jopuonj ma timbegi ok beyo, matiyo gi teko ma gin-go e yo marach kendo gitimo timbe mochido mag nindruok gi jopuonjregi. E skunde mag boding’ timbe mag jopuonjgo inyalo pandi. E wi mano, jopuonj mang’eny keto e chuny jopuonjregi ‘hera mar pesa’ kod chuny mar gombo “bedo jomwandu.” (1 Tim. 6:9, 10) Jopuonj moko temo konyo nyithindo gadier mondo obed joma kelo dongruok e oganda kendo mondo gidag kaluwore gi piny molworogi. Kata kamano, nitie rach moro e wachni. Puonj mag piny opogore ahinya gi puonj matayo ngima Jokristo madier. Jopuonj jiwo jopuonjre mondo odag e ngima mowinjore gi pinyni, Yesu to nowacho ni jopuonjrene “ok gin mag piny.”—Joh. 17:16.

8. Seche ma nyithindo nigi chandruok, ang’o maok ginyal timo ka gin e skunde mag boding’?

8 To nade ka chandruoge moko owuok e skul nikech nyithindo temo luwo puonj mag Muma? Ka nyithindo somo e skul ma gidhi to giduogo pile, ginyalo wuoyo kod jonyuolgi kuom chandruogego. Kendo, jonyuol nyalo konyo nyithindgi kata wuoyo gi japuonj. Mano nyalo miyo olos mapiyo chandruoge ma giyudo e skul. Ok en kamano e skunde mag boding’. Kinde mang’eny nyithindwa nie bwo teko jopuonjgi, maok lam Jehova. Ka nyithindo ochung’ motegno e puonj mag Jokristo e skundego, gitimo kamano giwegi ma onge jip mar odiechieng’ kodiechieng’ ma jonyuolgi miyogi.

9. (a) Gin chike mage ma skunde mag boding’ keto ne nyithindwa? (b) Ere kaka skunde moko osechuno nyithindwa riwre kodgi e lamo mar miriambo? (c) Ang’o momiyo jonyuol ma Jokristo ok onego oyie timo kamano?

9 Itamogi Wuok: E skunde mag boding’ kod moko mag somo mamalo, ok oyiene jopuonjre wuok oko mar skul. Nikech jopuonj mang’eny ok nyis luor ne yiewa, ok giyie ne nyithind Joneno dhi e chokruoge mag Jokristo kata e tij lendo gi kanyakla manyalo bedo machiegni gi skundno. Skunde moko mitayo gi riwruoge mag din pile chuno nyithindwa dhi e kanise kendo chunogi timo timbe moko mag dinde mag miriambo. Nikech ok gidhi e chokruoge mag kanyakla, nyithindo iweyo kendgi mondo otim chenro mar loyo riyo ma gin-go mar bedo gi winjruok gi Nyasaye. E skunde moko mag boding’, jopuonjre ma gin Joneno nyalo somo Muma koda bugewa moko kanyachiel ka giwilore. Kata kamano, janyuol ma Jakristo ok onego opar ni chenro kaka mano nyalo konyo e loyo riyo ma nyathigi nigo mar bedo gi winjruok gi Nyasaye. Mano kaka ok en tim manyiso rieko ka waweyo nyithindwa mondo odhi e skunde maok migi thuolo mar tiyo tije Nyasaye, bedo machiegni gi Jokristo wetegi, kendo seche moko ichunogi dhi e kanise mag Babulon Maduong’!—Fwe. 18:4.

10. (a) Jomoko nyalo wacho ang’o mondo onyis gimomiyo gitero nyithindgi e skul mar boding’? (b) En siem mane ma Ohinga mar Jarito nochiwo kuom wachni?

10 “Kik Wuondu”: Jomoko nyalo paro, mana kaka jonyuol maok gin Joneno paro, ni nitie ber ka nyathi oweyo joodgi mondo odag e skul mar boding’. Ji neno ni timo kamano konyo nyathi e timo dongruok e ngimane kendo e bedo ng’at manyalo dak kende. Jomoko nyalo tiyo gi ranyisi mar rowere moko ma Jokristo ma ne osomo e skunde mag boding’ kendo sani gin jodong-kanyakla kata jopainia mondo onyis ni ‘onge gima rach somo e skul mar boding’.’ Gased Mnara wa Mlinzi ma Mach 15, 1997, ite mar 26, paragraf 3, nochiwo siemni ne jonyuol: “Paulo nondiko: ‘Kik wuondu; osiepe maricho ketho timbe mabeyo.’ (1 Jo Korintho 15:33) Jonyuol ma Jokristo ok onego owuond mondo gipar ni winjruok mar nyithindgi gi Nyasaye ok bi kethre ka nyithindgi osiko kinde duto gi joma ok ti ne Nyasaye. Bang’ kinde, nyithindo moluoro Nyasaye nyalo weyo puonj mag Jokristo mosmos ma bang’e giwe chuth weche mag lamo Nyasaye. Seche moko mano ok nenre mapiyo ne jonyuol nyaka e kinde ma nyithindgi osetieko somo e boding’. Kinde mang’eny mano yudo ka oselewo ahinya rieyo weche.”

11. (a) Ere kaka wanyalo tiyo gi puonj mayudore e Jo Efeso 6:4 kuom wach skunde mag boding’? (b) Seche ma jonyuol otero nyithindgi e skunde mag boding’ en wach mane ma ginyiso?

11 Ting’ mar Jonyuol: Jonyuol moko osegeno wede kata Joneno moko e rito negi nyithindgi e kinde ma gisomo e skunde mag boding’. Gin gi paro ni jogo nyalo rito timbe kod kit ngima mar nyithindgi. Kata kamano, Paulo nondiko ne jonyuol kama: “Un wuone, kik umi mirima mako nyithindu, to upidhgi kurieyogi kendo puonjogi kuom Ruoth.” (Efe. 6:4) Ere kaka jonyuol nyalo tiyo gi puonj ma Nyasaye chiwoni ka nyithindgi odak gi ng’at machielo kata nyithindgi ni e skul moro mabor to oket chik ni gilimogi dichiel kata diriyo e dwe, kata kuonde maok nyal bedo mayot mondo nyathi odhi e chokruoge mag kanyakla pile? Seche ma jonyuol ma Jokristo otero nyithindgi e skunde kaka mago, en ang’o ma ginyiso nyithindgi modong’? Ginyisogi ni yudo somo ema duong’ moloyo chokruoge mag lamo kod tiyo tij timo jopuonjre. Wachno nyalo ketho yie kod kinde mabiro mar nyathi.—2 Tim. 1:5.

12. (a) En ting’ mane ma jonyuol duto nigo kuom nyithindgi? (b) Ang’o momiyo dwarore ni wabed gi nyithindwa pile? (c) Ere kaka pek mar wachni ijiwo e 1 Timotheo 5:8?

12 Jonyuol ma Jokristo motegno e yie ong’eyo maler ni onge japuonj, skul, kata wedegi manyalo kawo tij tiego nyithindgi mondo ochiwore mar tiyo ne Nyasaye. Mae en ting’ ma Nyasaye omiyo jonyuol! (Rapar 6:6, 7; Gal. 6:5) Nyithindwa dwaro kony kinde duto mondo omi gisik e yo madhi e ngima. Dwarore ni gibed gi puonjruok mapile mar Muma, giti tij lendo, kendo gidhi e chokruoge duto. Jonyuol dwarore ni obed gi nyithindgi pile mondo gine ka nitie gimoro manyalo kelo hinyruok ne nyithindgi, kata ka winjruok mar nyithindgi gi Nyasaye ochako dok chien. (Nge. 20:11) Jonyuol biro yie ni mano ok en tich mayot. Ka dwarore ni itim kinda ka in gi nyithindi, ijiwgi, kendo ilam kodgi pile seche ma in kodgi e pacho, to nade ka gin e skul mar boding, kama jonyuolgi ok jiwgi pile? Pek mar wachni ijiwo gi weche mokudhgi: “Ka ng’ato ok rit wedene, to moloyo ka ok orito joode, ng’atno osekwero yie, kendo orach moloyo ng’at ma ok oyie.”—1 Tim. 5:8.

13. (a) Ka udak kuonde ma onge skunde mag sekondari, ang’o ma jonyuol nyalo timo? (b) Kaluwore gi Jo Efeso 6:4 kod 1 Timotheo 5:8, ang’o ma janyuol ok bi nyalo timo kapo ni otero nyathine dak gi jomoko? (c) En paro mane ma jatichno mogen osechiwo e wi wach puonjo nyithindwa?

13 Be Nitie Yo Machielo? Ang’o ma jonyuol nyalo timo kapo ni nenore ni gin mana gi yiero ariyo, ma gin tero nyathi e skul mar boding’ kata e skul ma odhi to oduogo pile maok chiw somo maber? Jomoko ma dwarore ni otim yiero e kind weche ariyogo, chano mondo nyithindgi opuonj e ot mondo omed e wi somo ma giyudo e skul. Jonyuol moko to keto thuolo tenge mar puonjo nyithindgi giwegi kata terogi kar tiegruok moro mondo nyithindgi opuonjre tich moro. Jonyuol moko osedar mondo gidag kama nitie skunde mabeyo mag sekondari ma nyithindo dhi to duogo pile. Ka timo kamano ok nyalre, kendo jonyuol ong’ado ni nyithindgi biro dak gi wedegi kata gi osiepegi moko ma gin Joneno, jonyuol onego ong’e ni gimoro amora mabiro timore bang’e nobed ting’ margi giwegi. (Efe. 6:4) Joma odak kuonde ma onge skunde mag sekondari biro nyiso rieko ka giparo matut puonj maber mochiw gi “jatichno mogen, kendo mariek” e wi wachni kapok ging’ado gima gibiro timo.—Math. 24:45; 1 Tim 3:2; w88-SW 9/1 28-30; w82-SW 12/1 23; w70-E 12/1 732-735.

14. Ang’o ma jonyuol nyalo timo ka ochuno nyithindgi somo e skunde maok beyo ahinya?

14 Gik mosene nyiso ni nyithind Joneno kinde mang’eny timo maber ahinya kata obedo ni gisomo e skunde maok beyo ahinya ma gidhi to giduogo, ka poni giikore mar puonjruok, tiyo matek, kendo chiwruok ne somo. Bende en gima konyo seche ma jonyuol nyiso gadier ni gimor gi somb nyithindgi. Ginyalo timo mano kuom ng’eyo jopuonj mag nyithindgi, kendo penjogi gik ma nyithindgi nyalo timo mondo gibed jopuonjre molony. Omiyo kata mana jopuonj manie skunde maok beyo ahinya nyalo timo kinda mar chopo dwaro mag nyithind Janeno moro.

15. Jokristo motegno e yie neno nade wach somo?

15 Jonyuol moluoro Nyasaye dwaro ni nyithindgi oyud somo maber mondo gibed joma nyalo chopo dwaro maggi kod rito ting’ ma Ndiko omiyogi kaka jotij Nyasaye. Kuom mano, gidwaro ni nyithindgi obed joma paro maber, wuoyo maler, kendo somo kod ndiko e yo maber. Gidwaro ni nyithindgi obed gi nyalo mar tiyo maber gi Ndiko kod buge malero Muma mondo omi gitim dongruok maber e winjruok gi Nyasaye kendo gibed joma olony maber e tij lendo. (1 Tim. 4:15; 2 Tim. 2:15) Nyithindwa mang’eny osetimo kamano kata obedo ni ne ok gisomo e skunde mag boding’ kata e skunde machiwo somo mamalo ma ne nyalo ketho winjruokgi gi Nyasaye.

16. (a) Ang’o ma nenore maler kuom janyuol moyie mondo winjruok ma nyathi nigo gi Nyasaye okethre nikech luwo weche mag somo? (b) Gima duong’ kuom wachni ok en ang’o? (c) En ang’o maduong’ ahinya moloyo migawo ma ng’ato nyalo lalo nikech tero nyithindo e skul mar boding’?

16 Nikech hinyruok manyalo bedoe, jonyuol ma Jokristo matero nyithindgi e skunde mag boding’ kata e skunde machiwo somo mamalo mitamoe nyithindgi dhi e chokruoge mag kanyakla mag juma ka juma kata e tij lendo ok ket ranyisi maber. Nikech timo kamano ok nyis rieko, kendo nyiso ni ng’ato ok otegno e yie, timno nyalo miyo Jakristo bedo maok owinjore bedo jaduong’-kanyakla, jakony-tich, kata painia. (1 Tim. 3:1-5, 12, 13; Tito 1:5-9) Be mani nyiso ni ka ng’ato onge gi migawo e kanyakla to koro ok rach tero nyithinde a skunde kaka mago? Ooyo! Jonyuol ma Jokristo motegno e yie kendo mawinjo maler puonj ma Ndiko chiwo e wi wachni biro ng’eyo ni bedo ni ok gibi dhi nyime gi migawo mag kanyakla nikech tero nyathi e skul mar boding’ ok e wach maduong’ miwuoyoe kae. Rito winjruok ma nyathi nigo gi Nyasaye en gima duong’ ahinya moloyo migawo mag kanyakla ma ng’ato nyalo yudo kata lalo. Jonyuol ma Jokristo ma nigi “paro mar Kristo” dewo ahinya konyo nyithindgi mondo oyud ngima ma nyaka chieng’ moloyo migawo ma ginyalo bedogo e kanyakla kata wach yuto ma ginyalo geno kuom tero nyithindgi e skunde kaka mago.—1 Kor. 2:16; Fili. 1:10.

17. Ketho winjruok mar nyathi gi Nyasaye nikech somo maber inyalo por gi timo ang’o?

17 Ibiro Ng’ado mar Timo Ang’o? Nikech wachni otudore gi ngima ma nyaka chieng’ mar nyithindwa, jonyuol onego opar matut e yor lamo mondo ging’ad kabe tero nyathigi e skul mar boding’ nigi ber maloyo hinyruok manyalo bedoe. Timo kamano inyalo por gi ng’at ma ringo dhi e ot momako mach mondo ores gimoro ma nengone tin kae to mach wang’e. Mano kaka ok en tim manyiso rieko ka iketho hera ma nyathi nigo kuom weche mag lamo Nyasaye nikech ber manyalo bedoe ka osomo e skul mar boding’!—Math. 16:26.

18. (a) Puonj mane manyiso rieko mayudore e Ngeche 22:3? (b) Ere kaka inyalo ti gi ndikoni?

18 Wach Nyasaye wacho kama: “Ng’a moterore mos oneno gi moro marach mi opondo; to ng’a mariekone tin odhi adhiya, mi oneno chandruok.” (Nge. 22:3) Mad jonyuol duto ma Jokristo ti gi rieko moa malo e ‘neno gimoro marach’ mondo girit winjruok ma nyithindgi nigo gi Nyasaye. Bedo ni “giko mar gik moko duto chiegni,” Jokristo ma jonyuol onego olam kendo onon matut penjoni, Be nyathina onego odhi e skul mar boding’?—1 Pet. 4:7.

    Buge mag Dholuo (1993-2025)
    Toka
    Ingia
    • Dholuo
    • Shiriki
    • Kaka Daher
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Chikewa
    • Rito Weche
    • Mpangilio wa Faragha
    • JW.ORG
    • Ingia
    Shiriki