Nonro mag Chenro mar Chokruok mar Ngimawa kod Tijwa
APRIL 2-8
MWANDU MA YUDORE E WACH NYASAYE | MATHAYO 26
“Yore ma Pasaka gi Rapar Chalre kod Kaka Gipogore”
nwtsty picha
Pasaka
1 Gik ma nitiyogo e Pasaka ne gin: Nyarombo mobul (ma ok otur chokene) (1); makati ma ok oketie thowi (2); kod alode ma kech (3). (Wu 12:5, 8; Kwa 9:11) Ka luwore gi Mishna, alode ma kechgo ne nyalo bedo lettuce, chicory, pepperwort, endive, kata dandelion. Alodego ne paro ne Jo-Israel sand mager ma ne isandogigo e piny Misri. Yesu notiyo gi makate ma ok oketie thowi mondo ochung’ ne ringrene ma onge richo. (Mat 26:26) Jaote Paulo noluongo Yesu ni “nyarombo mar Pasaka.” (1Ko 5:7) E kinde Jokristo mokwongo, divai (4) bende ne itiyogo e Pasaka. Yesu notiyo gi divai mondo ochung’ ne rembe ma ne dhi chuer kaka misango.—Mat 26:27, 28.
nwtsty weche mag timo nonro e Mat 26:26
ochung’ ne: Wach motigo kae e dho Grik (e·stinʹ) inyalo lok aching’ ni “en” to oriwo “chung’ ne; ranyisi; kar gimoro; tiende ni.” Joote nong’eyo maber gima Yesu ne wuoye nikech Yesu owuon ne ni kodgi kanyo gi ringrene te, to makati ma onge thowi ma ne gidwaro chamo be ne ni mana kanyo. Omiyo, onge kaka makati ne nyalo bedo ringre Yesu owuon. Ber ng’eyo ni wach achiel achielno e dho Grik otigo bende e Mat 12:7, kendo Mumbni mang’eny oloke ni “ochung’ ne” kata “tiende ni.”
nwtsty weche mag timo nonro e Mat 26:28
remba mar singruok: Misango ma Yesu nochiwo e ma nomiyo singruok manyien ma Jehova notimo gi Jokristo mowal ochako tiyo. (Hib 8:10) Weche ma Yesu tiyogogo chalre gi ma Musa notiyogo e tie Got Sinai e kinde ma ne en jagach e kind Jehova gi Jo-Israel ka ne singruok mar Chik chako tiyo. (Wu 24:8; Hib 9:19-21) Mana kaka remb ruedhi kod diek nopwodho singruok mar Chik e kind Nyasaye gi oganda mar Jo-Israel, e kaka remb Yesu nopwodho singruok manyien ma Jehova notimo gi Israel mar roho. Singruok manyienno nochako tiyo chieng’ Pentekost ma higa 33.—Hib 9:14, 15.
Nono Puonj Manie Wach Nyasaye
nwtsty weche mag timo nonro e Mat 26:17
E odiechieng’ mokwongo mar sawo mar Makate Maonge Thowi: Sawo mar Makate ma onge Thowi ne chakore chieng’ Nisan 15 mana ndalo achiel bang’ Pasaka (Nisan 14), to ne odhi nyime kuom ndalo abiriyo. (Som Apendiks B15 e nwt.) Kata kamano, e ndalo Yesu, Pasaka noseruwore gi sawono mochopo kama odiechienge aborogo (koriw nyaka Nisan 14) seche moko ne iluongo mana ni “Sawo mar Makate Maonge Thowi.” (Luk 22:1) E ndikoni, weche molok ni “E odiechieng’ mokwongo” inyalo lok bende ni “Odiechieng’ achiel ka pok.” (Pim gi Joh 1:15, 30 kama wach Grik milokoga ni “mokwongo” [proʹtos] olok ni “ka pok” e sentens ma wacho ni “ne entie ka pok [proʹtos] nabetie.”) Omiyo, wach motigo e dho Grikno kod kit Jo-Yahudi ne nyalo miyo jopuonjre Yesu openje penjono chieng’ Nisan 13. Nisan 13 godiechieng’, jopuonjre noiko kama ne idhi timie Pasaka ma ne gibedogo bang’e “ka nosechopo odhiambo” ma koro ne en chakruok mar Nisan 14.—Mar 14:16, 17.
nwtsty weche mag timo nonro e Mat 26:39
okombeni oa kuoma: E Muma, “okombe” kinde mang’eny ochung’ ne gima Nyasaye dwaro ni ng’ato otim, kata “migawo ma omi” ng’ato. (Som weche mag timo nonro e Mat 20:22.) Nyaka bed ni chuny Yesu nochandore ahinya nikech wich-kuot ma thone ne dhi kelo ne nying Nyasaye konege kaka ng’at ma yanyo Nyasaye kendo ma siayo ji mondo kik winj joloch. Mano e momiyo nolamo Nyasaye kokwayo ni ‘okombeno’ oa kuome.
APRIL 9-15
MWANDU MA YUDORE E WACH NYASAYE | MATHAYO 27-28
“Ang’o Momiyo Onego Wakony Ji Obed Jopuonjre, To Watimo Kamano Kanye Kendo e Yo Mane?”
w04-SW 7/1 8-9 ¶4
‘Dhiuru Ulok Ji Obed Jopuonjrena’
4 Yesu osebedo ka nigi teko e wi kanyakla, to chakre higa mar 1914 ne ochako bedo jaloch mar Pinyruodh Nyasaye. (Jo-Kolosai 1:13; Fweny 11:15) En e malaika maduong’, omiyo, otelo e wi malaike mamoko duto. (1 Jo-Thesalonika 4:16; 1 Petro 3:22; Fweny 19:14-16) Wuon-gi osemiye teko mar tieko “loje duto gi telo duto kod teko” duto ma kwedo puonj ma kare mag Jehova. (1 Jo-Korintho 15:24-26; Jo-Efeso 1:20-23) Teko ma Yesu nigo ok otigo mana e wi dhano ma ngima kende. En “jang’ad-bura ne joma ngima gi joma otho,” omiyo, obiro tiyo gi teko ma Nyasaye omiye e chiero joma nosetho. (Tich Joote 10:42; Johana 5:26-28) Kuom adier, ka ng’ama omi teko mang’eny kamano ogolo chik, onego wakaw chikno mapek. Omiyo, wayie luwo chik ma Kristo omiyowa mar ‘loko ji obed jopuonjrene.’
nwtsty weche mag timo nonro e Mat 28:19
ulok ji obed jopuonjrena: E dho Grik, wach motigo kae en ma·the·teuʹo, to inyalo loke ni “puonjo ji” to ahinya-ahinya puonjo nyithi skul kata joma dwaro bedo jopuonjre. (Pim gi kaka oti gi wachno e Mat 13:52, kama olokee ni “kosepuonje.”) Weche mamoko motigo kae kaka “kubatisogi” kod “kupuonjogi” konyo e lero tiend ‘loko ji obed jopuonjre.’
ogendni duto: Weche molworo ndikono nyiso ni wechego wuoyo kuom ng’ato achiel achiel mowuok e ogendni duto nikech wach molok e dho Grik ni “kubatisogi” nyiso ni ji e ma itiso, to ok “ogendni” kaka grup. Chikni ne nyien ne jolup Yesu. Ndiko nyiso ni ka ne Yesu pok obiro, Jo-Israel ne rwako joma oa e ogendni mamoko ka ne gibiro e piny Israel mondo giti ne Jehova. (1Ru 8:41-43) Kata kamano, chik manyienni to koro ne dwaro ni jolup Yesu odhi nyaka ir joma a e ogendni mamoko mondo gipuonjgi, to mano nyiso ni tij loko ji obed jopuonjre ne idhi tim e piny mangima.—Mat 10:1, 5-7; Fwe 7:9; som weche mag timo nonro e Mat 24:14.
nwtsty weche mag timo nonro e Mat 28:20
kupuonjogi: E dho Grik, wach miloko ni ‘puonjo’ oriwo nyiso ng’ato gik monego otim, lerone weche, lombe gi wach, kod nyise gik ma siro weche minyise. (Som weche mag timo nonro e Mat 3:1; 4:23.) Puonjo ji mondo girit weche duto ma Yesu nochiko en gima onego odhi nyime, to oriwo puonjo ji gik ma Yesu nopuonjo, kaka ginyalo tiyo gi puonjgo, kod kaka ginyalo luwo ranyisine.—Joh 13:17; Ef 4:21; 1Pe 2:21.
Nono Puonj Manie Wach Nyasaye
nwtsty weche mag timo nonro e Mat 27:51
pasia: Ma ne en pasia mogoe maridadi ma jaber ma ne pogo kind Kama Ler Moloyo gi Kama Ler e hekalu. Ka luwore gi chike Jo-Yahudi, pasiano borne ne mita 18, lachne ne mita 9, kendo chwe mare ne sentimita 7 kama. Ka ne Jehova omiyo pasiano obarore ariyo, mano nonyiso ni Jehova nosin gi joma nonego wuode. Bende, nonyiso ni dhano koro ne nyalo donjo e polo.—Hib 10:19, 20; som Glosari e nwt.
hekalu: Kata “sang’tuari.” Wach Grik motigo kae en na·osʹ ma tiende en ot maduong’ ma nigi Kama Ler kod Kama Ler Moloyo.
nwtsty weche mag timo nonro e Mat 28:7
uwach ne jopuonjrene ni osechiere: Mon-gi e jopuonjre ma nokwong nyis ni Yesu nosechier, kendo gin be e ma nonyisgi ni gidhi ginyis jopuonjre mamoko wachno. (Mat 28:2, 5, 7) Ka luwore gi chike moko mag Jo-Yahudi ma Ndiko ok oyiego, neno ma dhako ochiwo ne ok nyal yiego e kot. Malaika mar Jehova to nodhialo mon-go ahinya kuom miyogi migawo makendeni.
APRIL 16-22
MWANDU MA YUDORE E WACH NYASAYE | MARIKO 1-2
“Richoni Oseweni”
“Richoni Oseweni”
Sama Yesu puonjo e ot mopong’ gi ji, jomoko ang’wen kelone jatuo mar abach ka giting’e e otanda. Gidwaro ni Yesu ochangnegi osiepgino. Kata kamano, nikech ji ng’eny, ok “ginyal kele achiel kachiel ir Yesu.” (Mariko 2:4) Parie kaka mano nyalo nyoso chuny ng’ato. Giidho nyaka e tat odno kendo gitucho kamoro e tado. Kae to giloro otanda moting’o jatuono nyaka e i ot.
Be Yesu bedo gi mirima nikech gichocho gima otimo? Ooyo, ngang’! Omor ahinya gi yie ma jogo nyiso, omiyo owacho ne jatuo abachno niya: “Richoni oseweni.” (Mathayo 9:2) To be en adier ni Yesu nigi teko mar weyo ne ng’ato richo? Wachno chando jondiko gi Jo-Farisai kendo gipenjore niya: “Ere gimomiyo jali wuoyo kama? Ng’atni ochayo Nyasaye. En ng’ano ma nyalo weyo ne ji richo ma ok mana ng’at achiel, ma en Nyasaye?”—Mariko 2:7.
Nikech Yesu ong’eyo parogi, owachonegi kama: “Ang’o momiyo upenjoru wechegi e chunyu? Mane mayot? Wacho ne ja abachno ni, ‘Richoni oseweni,’ koso wacho ni, ‘Chung’ mondo ikaw otandani kendo iwuoth’?” (Mariko 2:8, 9) En adier ni misango ma Yesu ne dhi chiwo e kinde mabiro miyo obedo gi nyalo mar weyo ne ng’atno richo.
nwtsty weche mag timo nonro e mar 2:9
Mane mayot?: Ne nyalo bedo ma yot ne ng’ato wacho ni onyalo weyo ne ji richo nikech ne ok dhi chuno ni otim hono ma nyiso ni onyalo weyo richo. Kata kamano, wacho ne ng’ato ni Chung’ mondo . . . iwuoth ne dhi dwaro ni Yesu otim hono mondo ji duto ong’e ni en gi teko mar weyo ne ji richo. Ndikoni to kod Isa 33:24 konyowa neno maler ni gima duong’ momiyo watuorega en richo ma ne wayudo kuom Adam.
Nono Puonj Manie Wach Nyasaye
nwtsty weche mag timo nonro e mar 1:11
dwol moro noa e polo: Buge mag Injili nigi kuonde adek ma dwond Jehova nowinjoree kowuoyo achiel kachiel gi dhano. Mae e mokwongo.—Som weche mag timo nonro e Mar 9:7; Joh 12:28.
In Wuoda: Ka Yesu ne pok obiro e piny ka, ne en Wuod Nyasaye. (Joh 3:16) Ka ne en e piny kae bende ne en “Wuod Nyasaye” mana kaka Adam ne chalo ka ne pok otimo richo. (Luk 1:35; 3:38) Kata kamano, weche ma Nyasaye nowachogo ne ok gin agina weche ma ne konyo mana ji ng’eyo ni Yesu en Wuod Nyasaye. Kuom wacho wechegi to roho maler bende biro kuom Yesu e sechego, nenore ni Nyasaye ne dwaro nyiso ni Yesu ma koro ne en dhano ne owal mondo obed Wuode ‘monyuol gi nyuol manyien’ mondo gikone odog e polo mondo Nyasaye okete obed Ruoth kendo Jadolo Maduong’.—Joh 3:3-6; 6:51; pim gi Luk 1:31-33; Hib 2:17; 5:1, 4-10; 7:1-3.
aseyie kodi: Kata “amor kodi ahinya.” Wechego otigo bende e Mat 12:18 moting’o weche mowuok e Isa 42:1 ma ne okor e wi Mesia kata Kristo. Bedo ni roho maler nobiro kuom Yesu kendo dwond Nyasaye nowinjore ka wuoyo e wi Wuode, mano nonyiso maler ni Yesu e Mesia ma nosingi.—Som weche mag timo nonro e Mat 3:17; 12:18.
nwtsty weche mag timo nonro e 2:28
Ruodh Sabato: Yesu notiyo gi wechego kowuoyo kuome owuon (Mat 12:8; Luk 6:5), konyisogo ni ne omiye Sabato mondo otimie tich ma Wuon-gi ma ni e polo nochike ni otim. (Pim gi Joh 5:19; 10:37, 38.) Moko kuom honni makende ma Yesu notimo, moriwo nyaka chango jotuo, notimo chieng’ Sabato. (Luk 13:10-13; Joh 5:5-9; 9:1-14) Nenore ni timo honnigo chieng’ Sabato ne nyiso gik ma obiro timo ka en ruoth e Pinyruodh Nyasaye ma ibiro pim gi yueyo mar sabato.—Hib 10:1.
APRIL 23-29
MWANDU MA YUDORE E WACH NYASAYE | MARIKO 3-4
“Chango Ji Chieng’ Sabato”
Ang’o ma Chik Oyie ne Ng’ato Timo Chieng’ Sabato?
En Sabato machielo, kendo Yesu dhi e sunagogi ma nyalo bedo ni yudore Galili. Kanyo oyudoe ng’at moro ma lwete oner. (Luka 6:6) Jondiko gi Jo-Farisai ochomo wang’gi kuom Yesu ahinya. Nikech ang’o? Ginyiso gima nie chunygi gadier. Gipenjo kama: “Be chango ng’ato chieng’ Sabato en gima owinjore gi chik?”—Mathayo 12:10.
Jotend din mar Jo-Yahudi paro ni chik oyie mondo ochang ng’ato chieng’ Sabato mana ka ngima ng’atno ni kama rach. Kuom ranyisi, gineno ni chik ok oyie mondo orwa ng’at mowil kata otue bandej ne ng’at motur, nikech ngima ng’atno ok ni kama rach. Kuom mano, nenore maler ni jondiko gi Jo-Farisai ok penj Yesu penjono nikech gidewo ng’at ma lwete onerno. Gitemo mana manyo wach ma ginyalo donjonego.
Ang’o ma Chik Oyie ne Ng’ato Timo Chieng’ Sabato?
Kata kamano, Yesu ong’eyo ni gin gi paro ma ok ni kare. Ong’eyo ni gigwenyo gima Ndiko wacho e wi Sabato, kendo ni gin gi paro mokalo tong’ e wi tije ma ka ng’ato otimo to nyalo ketho chik Sabato. (Wuok 20:8-10) Ji osebedo ka kwedo Yesu e yo ma ok kare nikech tije mabeyo motimo. Koro Yesu kawo okang’ moro ma nyalo kelo ywaruok e kinde gi joma kwedego. Owacho ne jal ma lwete onerno niya: “A malo mondo ibi diere kae.”—Mariko 3:3.
nwtsty weche mag timo nonro e mar 3:5
gi mirima, ka en gi lit ahinya: Mariko kende e ma nondiko kaka Yesu nowinjo e chunye ka noneno kaka jotend din ma ne kwede chunygi ne tek. (Mat 12:13; Luk 6:10) Nyalo bedo ni Petro e ma nolero ne Mariko wechego.—Ne vidio mar “Weche Michakogo Bug Mariko.”
Nono Puonj Manie Wach Nyasaye
nwtsty weche mag timo nonro e mar 3:29
chayo roho maler: Chayo Nyasaye en wacho weche maricho kuome kata kuom gik motimo. To nikech roho maler wuok kuom Nyasaye, kwedo rohono goyiem kata tamruok yie gi gik ma rohono timo romre gi chayo Nyasaye. Mana kaka waneno e Mat 12:24, 28 kod Mar 3:22, jotend dinde mag Jo-Yahudi ne oneno maler ni Yesu ne nigi roho maler mar Nyasaye ka luwore gi honni ma notimo, to e ma pod ne giwacho ni Yesu ne timo gigo gi teko Satan.
ketho mar richo mochwere: Nyalo bedo ni en richo ma ng’ato timo goyiem ma nyalo miyo oyud hinyruok mosiko; onge misango moro amora minyalo tigo mondo owe ne ng’ato richo ma kamano.—Som weche mag timo nonro e chayo roho maler e wesni kod weche mag timo nonro e Mat 12:31 ma bende wuoyo kuom wach achiel achielno.
Be Ing’eyo “Tiend Weche Manie Ndiko”?
6 Ang’o ma wanyalo puonjore e ngeroni? Mokwongo, nyaka wayie ni ok wanyal chiko kaka japuonjre mar Muma biro timo dongruok. Kido mar bolruok biro konyowa mondo kik wadonj e tem mar chuno japuonjre obatisi. Watimo duto ma wanyalo mondo wakony japuonjre, kata kamano, en ema en gi ting’ mar yiero kabe obiro chiwore ne Jehova. Ng’ato chiwore ne Nyasaye kowuok e chunye maok ochune, to otimo kamano nikech ohero Nyasaye. Ka ng’ato ok obedo gi herano, ok onyal moro Jehova.—Zab. 51:12; 54:6; 110:3.
7 Mar ariyo, ng’eyo tiend ngerono biro konyowa mondo chunywa kik nyosre sama ok wane ka japuonjre timo dongruok. Nyaka wabed joma hore. (Jak. 5:7, 8) Ka watimo duto ma wanyalo mondo wakony japuonjre kata obedo ni kodhi mar adiera pod ok nyag olemo, onego wang’e ni mano ok nyis ni ne ok watimo tijwa maber. Jehova weyo kodhi mar adiera odongi e chuny joma obolore kendo moikore timo lokruok. (Math. 13:23) Omiyo ok onego wapim kinda ma watimo e tij lendo gi kwan mar jopuonjre ma wasekonyo ma obatisi. Jehova ok pim nyak ma wayudo e tij lendo gi yo ma ji rwakogo adiera ma wapuonjogi. Kar mano, omor ahinya gi kinda ma watimo, bed ni wayudo nyak kata ok wayudi.—Som Luka 10:17-20; 1 Jo Korintho 3:8.
8 Mar adek, ok wanyal neno lokruok ma ng’ato timo e chunye. Kuom ranyisi, ng’at moro gi chiege ne puonjore gi owadwa moro ma jamisonari. Ne ginyiso owadwano ni gidwaro bedo jolendo ma pok obatisi. Nonyisogi ni ka gidwaro bedo jolendo ma pok obatisi, nyaka giwe madho ndawa. Owadwano nobwok ahinya kane ginyise ni ne giseweyo madho ndawa dweche mathoth mosekalo. Ang’o momiyo ne giweyo timno? Ne gifwenyo ni Jehova ne nyalo nenogi ka gimadho ndawa kendo ni ok ohero joma wuondore. Omiyo ne gifwenyo ni dwarore gitim yiero moro—gimadh ndawa ka owadwano nenogi, kata giwe timno chuth. Hera ma ne gisechako herogo Jehova nokonyogi mondo gitim yiero makare. Ne gisetimo dongruok kata obedo ni owadwano ne pok ong’eyo lokruok ma ne gisetimono.
APRIL 30–MEI 6
MWANDU MA YUDORE E WACH NYASAYE | MARIKO 5-6
“Yesu Nigi Teko mar Chiero Joherawa ma Nosetho”
nwtsty weche mag timo nonro e mar 5:39
ok otho, to onindo: E Muma, tho ipimoga gi nindo. (Za 13:3; Joh 11:11-14; Tic 7:60; 1Ko 7:39; 15:51; 1Th 4:13) Nikech Yesu nong’eyo ni nodhi chiero nyakono, nyalo bedo ni nowacho wechego mondo onyisgo ni jomotho inyalo chiew mana kaka ichiewoga ng’ama ni e nindo matut. Teko ma Yesu notiyogo e chiero nyakono nowuok kuom Wuon-gi ‘ma miyo joma otho bedo mangima, kendo ma wuoyo kuom gik ma onge ka gima gigo nitiere.’—Rum 4:17.
Nyako Moro Bedo Mangima Kendo!
E kinde mamoko motelo, Yesu osegabedo ka chiko joma ochango ni kik gihul ne jomamoko hono ma osetimonegi, to mano e gima owacho ne jonyuol nyakono bende. Kata kamano, jonyuol mopong’ gi morgo kanyachiel gi jomamoko lando wachno “e alworano duto.” (Mathayo 9:26) Donge kata in bende inyalo bedo gi siso mar lando ne jomamoko kapo ni ochier osiepni kata watni moro mihero? Ma en hono mar ariyo mar chier ma Yesu timo nyaka ne ochak tije e piny.
Nono Puonj Manie Wach Nyasaye
nwtsty weche mag timo nonro e mar 5:19
inyisgi: Yesu ne ok oheroga nyiso ji mondo owach ne jomamoko honni ma notimo (Mar 1:44; 3:12; 7:36), kata kamano, ng’atni to nonyiso mondo owach ne wedene gik ma notimore. Nyalo bedo ni nonyise kamano nikech jogweng’no nonyiso Yesu mondo owuog e gweng’gi, omiyo, Yesu ne ok dhi yudo thuolo mar yalonegi. Bende, ka ng’atno ne nyalo pimo ne ji wechego, mano ne dhi kueyo gik maricho ma ji ne nyalo wacho nikech anguche ma notho mang’eny.
nwtsty weche mag timo nonro e mar 6:11
teng’uru buch tiendeu: Timni ne nyiso ni jopuonjrego ne dong’ ma onge bura ka Nyasaye okawo ne jogo okang’. Weche ma chalo kamago bende yudore e Mat 10:14; Luk 9:5. Mariko gi Luka medo ni mondo mano ochiwnegi neno. Paulo gi Barnaba bende notimo gima kamano e Antiokia ma Pisidia (Tic 13:51), kendo ka ne Paulo otimo gima dwa chalo gi mano (teng’o lepe) ka en Korintho, nomedo ni: “Rembu mondo obed e wiu uwegi. An to aler.” (Tic 18:6) Tim ma kamano ne ok en gima wendo ne jopuonjre Yesu; Jo-Yahudi ma ne neno ni giler e wang’ Nyasaye ne ohero teng’o buch tiendegi ka gidonjo e alwora margi ka gia wuoth e alwora mag ogendni mamoko. Ne gineno buru ma giago e ogendni mamokogo kaka gik ma ok ler. Kata kamano, Yesu to ne nigi paro mopogore ka ne onyiso jopuonjrene wechego.