Qe tbʼanel noticia kubʼ ttzʼibʼin Mateo
15 E tzaj junjun escriba ex fariseo toj Jerusalén, e pon laqʼeʼ tukʼil Jesús ex xi kyqʼamaʼn te: 2 «¿Tiquʼn mintiʼ in che ok lepeʼ teya tdiscípulo tiʼj kykostumbr xjal toj ambʼil ojtxe? Por ejemplo, aj kyxiʼ wal mintiʼ in nel kytxʼajoʼn kyqʼabʼ».*
3 Xi ttzaqʼweʼn Jesús kye: «Yajtzun kyeye, ¿tiquʼn in che ikʼe kyibʼaj tmandamyent Dios noq tuʼn kyok lepeʼye tiʼj kyeye kykostumbr? 4 Por ejemplo, tzaj tqʼamaʼn Dios jlu: ‹Qʼonka toklen tmana ex ttxuʼya›, ex ‹Alkye ma yolin nya bʼaʼn* tiʼj tman ex tiʼj ttxuʼ il tiʼj tuʼn tkyim›. 5 Atzun kyeye in kyqʼamaʼne: ‹Alkye ma txi tqʼamaʼn te tman ex te ttxuʼ «Tkyaqilju jaku tzʼajbʼen wuʼne tuʼn wonine tiʼja o txi nqʼoʼne te jun oyaj te Dios», 6 ya nya il tiʼj tuʼn tok tqʼoʼn toklen tman ex ttxuʼ›. Aj tbʼant jlu kyuʼne, in nel kyiʼne toklen tyol Dios aj kyok lepeʼye tiʼj kyeye kykostumbr. 7 Xmeletzʼ qeye, ax tok qe yol lu tqʼama profeta Isaías kyiʼje: 8 ‹Qe xjal lu oʼkx tukʼil kytziʼ in chin jaw kynimsaʼne, pero najchaq taʼ kyanmi wiʼje. 9 Noqx gan in che kʼulin nwitze porke kyximbʼetz xjal aju xnaqʼtzbʼil in kyqʼoʼn›». 10 Xitzun tqʼamaʼn Jesús kye xjal tuʼn kypon laqʼeʼ tukʼil ex tqʼama jlu: «Kybʼintze nyole ex tzʼelx kynikʼe tiʼj: 11 Mintiʼ in bʼaj tzʼilix jun xjal tuʼnju in nokx toj ttziʼ, sino in bʼaj tzʼilix kyuʼn yol in netz toj ttziʼ».
12 E pontzun laqʼeʼ tdiscípulo Jesús tukʼil ex xi kyqʼamaʼn te: «¿Mape tzʼok tqʼoʼna twitza tiʼj qa ma tzaj kyqʼoj* fariseo tej sok kybʼiʼn aju ma tqʼamaya?». 13 Xi ttzaqʼweʼn Jesús kye: «Tkyaqil awal mintiʼ o kux awaʼn tuʼn Nmane at toj kyaʼj, kjawitz xbʼoqin junx tukʼil tlokʼ. 14 Tuʼntzunju, miʼn tzʼok kyqʼoʼne kywiʼye kyiʼj. Moẍ qe xjal lu, pero in xi kyyekʼin bʼe kye txqantl. Ex qa in xi tyekʼin jun moẍ tbʼe juntl moẍ, kykabʼil che kbʼelex tzʼaq toj jun jul». 15 Xitzun tqʼamaʼn Pedro te: «Qʼamantza qeye tiʼ tzʼelpuna ejemplo aju».* 16 Atzunte Jesús xi tqʼamaʼn kye: «¿Axpe ikx kyeye mintiʼ ma tzʼel kynikʼe tiʼj? 17 ¿Mintiʼpe ojtzqiʼn kyuʼne qa tkyaqilju in nokx toj ttziʼ jun xjal in pon toj tkʼuʼj ex yajxitl in nex tuʼn? 18 Pero aʼyeju yol in che etz toj ttziʼ jun xjal atz in che jatz toj tanmi ex jaku bʼaj tzʼilix kyuʼn. 19 Por ejemplo, toj tanmi jun xjal in che ten nya bʼaʼn t-ximbʼetz. Toj tanmi in kubʼ t-ximen tuʼn tkubʼ tbʼyoʼn jun xjal, tuʼn tkubʼ tbʼinchaʼn aj pajil, tuʼn tyaẍin,* tuʼn telqʼan, tuʼn t-xi tqʼamaʼn nya ax tok yol tiʼj juntl ex tuʼn tyolin nya bʼaʼn tiʼj Dios. 20 Tkyaqil jlu jaku bʼaj tzʼilix jun xjal tuʼn, pero mlay bʼaj tzʼilix qa mintiʼ ma tzʼel ttxʼajoʼn tqʼabʼ* aj t-xi waʼl».
21 Etztzun Jesús jatumel taʼ ex xiʼ toj tnam te Tiro ex Sidón. 22 Toj lugar lu, in nanqʼintoq jun xuʼj* te Fenicia* ex pon tukʼil Jesús. Kubʼsan twitz ex jaw schʼin tukʼil tqʼajqʼajel twiʼ: «¡Tat, Tkʼwal David, qʼaqʼantz tkʼuʼja wiʼje! Aju wale txin nim in sufririn tuʼn jun demonio». 23 Pero mintiʼ jun yol xi ttzaqʼweʼn Jesús te. Tuʼntzunju, e pon laqʼeʼ tdiscípulo tukʼil, e kubʼsan twitz ex xi kyqʼamaʼn te: «Qʼamanxa te tuʼn tmeltzʼaj, porke kukx in nok lepeʼ qiʼj ex in schʼin». 24 Atzunte Jesús tqʼama jlu: «Oʼkx ma chin tzaj samaʼne tuʼn Dios kyukʼil xjal* te Israel, aqeju in che ok ik tzeʼn rit* o chex tzpet». 25 Pero pon laqʼeʼ xuʼj tukʼil Jesús, kubʼ ẍmejeʼ* twitz ex xi tqʼamaʼn te: «¡Tat, in chin kubʼsane twitza tuʼn tonina wiʼje!». 26 Xi ttzaqʼweʼn Jesús te: «Nya toj tumel tuʼn tel qʼiʼn kywa* tal kʼwal tuʼn t-xi qʼet kye tal txʼyan». 27 Pero xi ttzaqʼweʼn xuʼj te: «Ax tok Tat, pero in xi kywaʼn tal txʼyan tbʼuchil wabʼj in nel tzʼaq tiʼj tmes kyajaw». 28 Xi ttzaqʼweʼn Jesús te: «Aya xuʼj, ¡nimxix qʼuqbʼil tkʼuʼja at! Kbʼantel aju tajbʼila». Ex toj or aju bʼant tal xuʼj.
29 Tej tikʼ bʼet Jesús toj lugar aju, pon toj juntl lugar nqayin tiʼj mar te Galilea. Jax twi jun witz ex kubʼ qeʼ atz. 30 E pon laqʼeʼ nim xjal tukʼil ex pon kyiʼn qe xjal kox, qe impedido, qe moẍ, qe mudo ex txqantl xjal at jun yabʼil kyiʼj. Kubʼ kyqʼoʼn t-xe tqan Jesús ex e kubʼ tqʼanin. 31 Tej tok kykeʼyin xjal lu, e jaw labʼin tej t-xi tzyet tuʼn kyyolin mudo, tej kybʼant xjal impedido, tej t-xi tzyet tuʼn kybʼet kox ex tej tbʼant kykeʼyin xjal moẍ. Tuʼn jlu, jaw kynimsaʼn xjal Dios, aju Tdios Israel.
32 E tzajtzun ttxkoʼn Jesús qe tdiscípulo ex xi tqʼamaʼn kye: «Ma tzaj qʼaqʼin nkʼuʼje kyiʼj xjal lu, porke ya ma tzikʼ oxe qʼij ateʼ wukʼile ex mintiʼ jun tiʼ tuʼn t-xi kywaʼn. Nya waje tuʼn kymeltzʼaj ex kukx at weʼyaj kyiʼj,* porke si no jaku tzaj desmayo kyiʼj toj bʼe». 33 Pero xi kyqʼamaʼn tdiscípulo Jesús te: «Najchaq jatumel atoʼ... ¿Jatumel ktzajel qiʼn pan tuʼn kywan nim xjal lu ex tuʼn tnoj kykʼuʼj?». 34 Atzunte Jesús xi tqʼamaʼn kye: «¿Jteʼ pan qʼiʼn kyuʼne?». Xi kytzaqʼweʼn te: «Oʼkx siete ex junjun tal pescad». 35 Tuʼntzunju, tej otoq txi tqʼamaʼn Jesús kye xjal tuʼn kykubʼ qeʼ twitz txʼotxʼ, 36 tzaj ttzyuʼn qe siete pan ex qe tal pescad. Xi tqʼoʼn chjonte te Dios, e kubʼ tpiẍun ex xi tqʼoʼn kye tdiscípulo, atzun kye tdiscípulo xi kyqʼoʼn kye xjal. 37 E waʼn kykyaqil xjal ex e noj. Yajxitl, jaw kychmoʼn qe piẍ wabʼj kyaj sobrarin ex noj siete chiʼl kyuʼn. 38 E waʼn 4 mil xinaq,* pero mintiʼ e xi ajlan qe xuʼj ex qe kʼwal. 39 Te último, xi tqʼamaʼn Jesús kye xjal tuʼn kymeltzʼaj. Yajxitl jax toj jun bark ex pon toj txʼotxʼ te Magadán.