Qe tbʼanel noticia kubʼ ttzʼibʼin Lucas
1 Nim qe xjal o tzʼok tilil kyuʼn tuʼn tkubʼ kytzʼibʼin tkyaqilju o bʼaj aju ax ikx in nok qeʼ qkʼuʼj tiʼj. 2 Ax ikx tzaj qʼamaʼn jlu qe kyuʼn xjal ok kyqʼoʼn kywitz tiʼjju bʼaj ex e yolin tiʼj tyol Dios. 3 Tuʼntzunju, aya Teófilo nimxix toklen, ax ikx weye ma txi njyoʼne tqanil ex ma kubʼ nximane tuʼn tkubʼ ntzʼibʼine tkyaqil jlu teya toj ttxolil. 4 Ma txi nbʼinchaʼne jlu tuʼntzun tok qeʼ tkʼuʼja tiʼj qa axix tok tkyaqilju o tzʼel tnikʼa tiʼj.
5 Toj tqʼijlalil rey Herodes* te Judea, ten jun pal Zacarías tbʼi ex ten kyxol jun grupo pal Abías tbʼi. Elisabet tbʼi t-xuʼjil ex atz tzaj kyxol toj tja* Aarón. 6 Kykabʼil e ten tzʼaqli* twitz Dios ex xi kynimen tkyaqil tmandamyent Jehová* ex qe tley. 7 Pero mintiʼ jun kykʼwal otoq tzul itzʼj porke mintiʼ ok ten tal Elisabet ex kykabʼil ya otoq che tijen.
8 Entonces pon qʼij tuʼn tajbʼen Zacarías te pal twitz Dios junx tukʼil tgrupo. 9 Ex ik tzeʼn kykostumbr* pal, jaw jyoʼn Zacarías tuʼn tokx tiʼn incienso toj ttemplo Jehová.* 10 Tej tpon or tuʼn tkubʼ tpatin incienso, in che naʼntoq kykyaqil xjal Dios tiʼjxi. 11 Entonces kubʼ tyekʼin tibʼ t-anjel Jehová* twitz Zacarías tej tzmatoq waʼl toj lado derecho ttxlaj altar te incienso. 12 Tej tok tkeʼyin Zacarías anjel, jaw sekʼpaj ex tzaj xobʼ. 13 Pero xi tqʼamaʼn anjel te: «Miʼn xobʼa Zacarías porke ma txi tbʼiʼn Dios aju xi tqanina te. Kʼokel ten tal t-xuʼjila Elisabet ex Juan tbʼi kʼokel tqʼoʼna. 14 Kbʼel tnaʼna nimxix tzalajbʼil ex che tzalajel nim xjal aj tul itzʼj 15 porke nim toklen toj twitz Jehová.* Mlay txi tkʼaʼn vin nix juntl clase qʼeʼn. Ex naʼmxtoq tul itzʼj,* tzul tqʼoʼn Dios nim espíritu santo* tibʼaj. 16 Ex kʼonil kyiʼj nimku xjal te Israel tuʼn kymeltzʼaj tukʼil Jehová* aju Kydios. 17 Kbʼel nej twitz Dios tukʼil tipumal ex toklen ik tzeʼn te Elías tuʼn tok kyanmi mambʼaj ik tzeʼn kye kykʼwal ex tuʼn tten kynabʼil qeju mintiʼ in che nimen ik tzeʼn kye xjal tzʼaqli. Iktzun tten kbʼajel tbʼinchaʼn jun tnam list taʼ tuʼn tajbʼen te Jehová».*
18 Xi tqʼamaʼn Zacarías te anjel: «¿Tzeʼn jaku tzʼok qeʼ nkʼuʼje tiʼjju in tzaj tqʼamaʼna weye? Porke ya ma chin tijene ex ma tijen nxuʼjile». 19 Xi ttzaqʼweʼn anjel te: «Aqine Gabriel, waʼl qine twitz Dios, ex ma chin tzaj samaʼne tuʼn t-xi nqʼamaʼne tbʼanel noticia* lu teya. 20 Pero tuʼnju mintiʼ ma txi tnimana nyole, mlay bʼant tyolina ex kʼokela te mudo tzmaxi aj kyjapun kywi yol lu aj tpon tqʼijlalil». 21 Atzun kye xjal in che ayontoq tiʼj Zacarías kubʼ kyxjelin tiquʼn mintiʼ in netz toj templo. 22 Pero tej tetz, ya mintiʼ bʼant tyolin kyukʼil xjal ex el kynikʼ tiʼj qa otoq tzʼok tqʼoʼn twitz tiʼj jun tiʼ* toj templo. Xi tbʼinchaʼn señ tukʼil tqʼabʼ, pero mintiʼ bʼant tyolin. 23 Ex meltzʼaj tja tej tkubʼaj ambʼil tuʼn tajbʼen toj templo.
24 Tej tikʼ junjun qʼij, ok ten tal Elisabet aju t-xuʼjil Zacarías ex mintiʼ etz bʼet jweʼ xjaw toj tja. Ex in tqʼamaʼntoq jlu: 25 «Atzun jlu ma bʼant tuʼn Jehová* wiʼje jaʼlo. Ma tzʼok tqʼoʼn twitz wiʼje tuʼn ya miʼn tkubʼ nchʼixwiye».
26 Tej tikʼ seis meses toklen ten tal Elisabet, tzaj tsamaʼn Dios anjel Gabriel toj Nazaret, jun tnam te Galilea. 27 Xiʼ visitaril jun txin María tbʼi, aju naʼmxtoq tkubʼ ten tukʼil jun xinaq* ex otoq kyaj bʼant tiʼj tyol tuʼn tkubʼ mojeʼ tukʼil José, jun xinaq tzajni kyiʼj toj tja David. 28 Tej tpon anjel tukʼil, xi tqʼamaʼn jlu te: «Ma chin tzaje qʼolbʼel teya María, in tzalaj Jehová* tiʼja ex kʼiwlaʼna tuʼn». 29 Pero mintiʼ el tnikʼ María tiʼj tiquʼn xi tqʼamaʼn anjel jlu te ex ok ten ximel kyiʼj tyol.* 30 Tuʼntzunju xi tqʼamaʼn anjel te: «Miʼn xobʼa María, porke in tzalaj Dios tiʼja. 31 Kʼokel ten jun tala ex aj tul itzʼj kʼokel tqʼoʼna tbʼi te Jesús. 32 Ktzajel qʼoʼn nim toklen ex kʼokel qʼoʼn tbʼi te Tkʼwal Dios, aju Dios Nimxix Toklen. Kxel tqʼoʼn Jehová* tqʼuqbʼil David te aju tman, 33 ex kkawil te jumajx kyibʼaj toj tja Jacob. Ex mintiʼ bʼajsbʼilte Tgobierno».
34 Pero xi tqanin María te anjel: «¿Tzeʼn kʼokel ten wale qa naʼmx nkubʼ tene tukʼil jun xinaq?». 35 Xi ttzaqʼweʼn anjel te: «Tzul tqʼoʼn Dios Nimxix Toklen aju espíritu santo tibʼaja ex tzul tqʼoʼn tipumal teya. Tuʼntzunju, aju tala tzul itzʼj kʼokel qʼoʼn tbʼi te xjan ex te Tkʼwal Dios. 36 Ax ikx aju tfamiliara Elisabet ma tzʼok ten tal maske ya ma tijen. Mintiʼ ok ten tal tnejel, pero jaʼlo ya qʼiʼn seis meses tuʼn. 37 Porke tkyaqilju in tzaj tqʼamaʼn Dios in japun twiʼ».* 38 Entonces xi tqʼamaʼn María te: «¡Lu tmajen Jehová* lu! Ex jaku txi tbʼinchaʼn wiʼje ik tzeʼn ma tzaj tqʼamaʼna». Tej tbʼaj jlu, kyaj tqʼoʼn María ex ikʼ.
39 Tej tikʼ chʼin ambʼil, kubʼ bʼe tuʼn María ex xiʼ toj jun tnam te Judá kyxol witz. 40 Tej tpon, okx toj tja Zacarías ex xi tqʼolbʼeʼn Elisabet. 41 Tej tok tbʼiʼn Elisabet tqʼolbʼebʼil María, jaw yukch tal neʼ toj tkʼuʼj. Entonces tzaj tqʼoʼn Dios espíritu santo tibʼaj Elisabet 42 ex tqʼama tukʼil tqʼajqʼajel twiʼ: «¡Mas ma kubʼ kʼiwlaʼna kyxol kykyaqil xuʼj* ex kʼiwlaʼn tal neʼ qʼiʼn tuʼna toj tkʼuʼja! 43 ¿Tiʼ woklene tuʼn tul ttxuʼ Wajawe visitaril weye? 44 Porke tej saj tqʼolbʼena qine, ma jaw yukch tal neʼ toj nkʼuʼje tuʼn tzalajbʼil. 45 At tzalajbʼil te xuʼj ma txi tokslaʼn tkyaqil jlu, porke kjapunel twi tyol Jehová* ma tzaj tqʼamaʼn te».
46 Atzunte María xi ttzaqʼweʼn jlu: «Kjawil nnimsaʼne Jehová* 47 ex in tzalaj wanmiye tiʼj Dios aju Klol weye. 48 Porke ma tzʼok tqʼoʼn twitz wiʼje maske nya nim woklene. ¡Jaʼlo tzul kyqʼamaʼn kykyaqil xjal qa in chin tzalaje! 49 Porke nim ma bʼant tuʼn Dios at Nimxix Tipumal wiʼje ex xjan tbʼi. 50 Kukx in tzaj qʼaqʼin tkʼuʼj kyiʼj qeju in che xobʼ twitz. 51 Ma kubʼ tbʼinchaʼn tkyaqil tukʼil tipumal tqʼabʼ ex o che el tsputin xjal in jaw kynimsan kyibʼ toj kyanmi. 52 Ma tzʼel tiʼn kyqʼuqbʼil xjal nim kyoklen ex in che jaw tnimsaʼn qeju in kubʼ kyin kyibʼ. 53 Ma txi tqʼoʼn nim kye qeju at weʼyaj kyiʼj tuʼn tnoj kykʼuʼj, atzun kye qʼinun mintiʼ jun tiʼ ma txi tqʼoʼn kye. 54 Ma tzul onilte Israel aju tmajen, porke mintiʼ ma tzikʼ tnaʼl tuʼn tuʼn tkubʼ tyekʼin qʼaqʼbʼil tkʼuʼj 55 tiʼj Abrahán ex kyiʼj tkʼwal te jumajx, ik tzeʼn xi tqʼamaʼn kye qyajil». 56 Ex kyaj ten María junlo oxe xjaw tukʼil Elisabet ex yajxitl meltzʼaj tja.
57 Entonces pon ambʼil tuʼn tul itzʼj tal Elisabet ex qʼa tal ul itzʼj. 58 Tej tok kybʼiʼn tvesin ex qe tfamiliar qa otoq kubʼ tyekʼin Jehová* nim qʼaqʼbʼil tkʼuʼj tiʼj, e jaw tzalaj junx tukʼil. 59 Tej tikʼ ocho qʼij, xi kyiʼn tal neʼ tuʼn tkubʼ circuncidarin ex kubʼ kyximen tuʼn tok kyqʼoʼn tbʼi te Zacarías ik tzeʼn te tman. 60 Pero xi ttzaqʼweʼn ttxuʼ tal neʼ: «¡Miʼn! Sino Juan tbʼi kʼokel». 61 Atzun kye xi kyqʼamaʼn te: «Pero nijun toj tjaya Juan tbʼi». 62 Entonces xi kyqanin tukʼil señ te Zacarías alkye tbʼi tal neʼ tuʼn tok. 63 Xi tqanin Zacarías jun piẍ tabla ex kubʼ ttzʼibʼin twitz: «Juan tbʼi kʼokel». Tej tok kykeʼyin kykyaqil jlu, e jaw labʼin tiʼj. 64 Ex de repente jaqet ttziʼ Zacarías, tzaqpaj taqʼ ex jaw tnimsaʼn Dios kyukʼil tyol. 65 Kykyaqil vesin e jaw labʼin* tiʼjju bʼaj, atzun kye xjal in che anqʼin kyxol witz te Judea xi tzyet tuʼn kyyolin tiʼj. 66 Kykyaqil xjal ok kybʼiʼn tqanil, e ok ten ximel tiʼj ex kubʼ kyxjelin: «¿Tiʼ kbʼantel tuʼn kʼwal lu aj tchʼiy?». Porke qʼanchaʼl qa ten tipumal Jehová* tukʼil.
67 Entonces tzaj tqʼoʼn Dios espíritu santo tibʼaj Zacarías aju tman tal neʼ ex tzaj tqʼamaʼn profecía lu: 68 «Nimanxwit tbʼi Jehová* aju Dios te Israel, porke ma tzaj qʼaqʼin tkʼuʼj tiʼj ttnam ex ma klet tuʼn. 69 Ma jaw tjyoʼn jun xjal at nim tipumal* kyxol toj tja David aju tmajen tuʼn tkolin qiʼj, 70 ik tzeʼn tzaj tqʼamaʼn qe atxix ojtxe tej kyajbʼen profeta xjan tuʼn. 71 Tzaj tqʼamaʼn qe qa ok qo kletel tuʼn toj kyqʼabʼ aj qʼoj qiʼj ex toj kyqʼabʼ kykyaqil qeju in qo el ikʼun kyuʼn. 72 Ktzajel tyekʼin qʼaqʼbʼil tkʼuʼj qiʼj ik tzeʼn xi tqʼamaʼn kye qyajil ex ktzajel tnaʼn ttrat xjan. 73 Atzun jlu xi tqʼamaʼn te qyajil Abrahán. 74 Ex aj qklet tuʼn Dios toj kyqʼabʼ aj qʼoj qiʼj, ktzajel tqʼoʼn ambʼil qe tuʼn qkʼulin twitz mintiʼ qxobʼil, 75 tuʼntzun qten tzʼaqli twitz ex tuʼn t-xi qbʼinchaʼn aju bʼaʼn toj tkyaqil qanqʼibʼil. 76 Atzun teya tal neʼ, kʼokel qʼoʼn tbʼiya te tprofeta Dios Nimxix Toklen porke kbʼel neja twitz Jehová* tuʼn tbʼaj tbʼinchaʼna tbʼe. 77 Kxel tyekʼina kye tmajen qa ok che kletel tuʼn aj tkubʼ tnajsaʼn kyil. 78 Kxel tbʼinchaʼn Qdios tkyaqil jlu noq tuʼn qʼaqʼbʼil tkʼuʼj. Chjonte tuʼn qʼaqʼbʼil tkʼuʼj tzul tqʼoʼn spikʼun qibʼaj ik tzeʼn aj qsqix, 79 tuʼntzun tten spikʼun kyibʼaj qeju qʼuqli qeʼ toj qlolj ex tjaqʼ t-xlekumal kamik, ex tuʼn qxi tiʼn toj bʼe te mujbʼabʼil».
80 Entonces chʼiy tal kʼwal ex ok tnabʼil, ex atz kyaj ten toj desierto tzmaxi tej tkubʼ tyekʼin tibʼ kywitz xjal te Israel.