Qe tbʼanel noticia kubʼ ttzʼibʼin Juan
4 Ok tbʼiʼn Qajaw qa otoq pon tqanil kyukʼil fariseo qa mas nim qe tdiscípulo ex qa mas nim xjal in che bautisarin tuʼn twitz Juan. 2 Bueno, nyatoq Jesús in bautisarin kye xjal, sino aqe tdiscípulo. 3 Entonces ikʼ bʼet Jesús toj tnam Judea ex xiʼ juntl maj toj Galilea. 4 Pero iltoq tiʼj tuʼn tikʼ toj Samaria. 5 Ex pon toj jun tnam Sicar tbʼi toj Samaria, nqayin tiʼj txʼotxʼ kyaj tqʼoʼn Jacob te José aju tkʼwal. 6 Ex toj lugar jatumel otoq kubʼ tbʼinchaʼn Jacob jun pozo.* Tuʼnju otoq sikt Jesús, kubʼ qeʼ ttxlaj pozo tej chʼixtoq tpon a las 12 del mediodía.*
7 Entonces pon jun xuʼj* te Samaria tuʼn tjatz tiʼn aʼ toj pozo. Xi tqanin Jesús te: «Qʼontza chʼin nkʼaʼye aʼ». 8 Atzun kye tdiscípulo Jesús otoq cheʼx loqʼel wabʼj toj tnam. 9 Pero xi tqʼamaʼn xuʼj te Samaria te Jesús: «¿Tiquʼn in tzaj tqanina aʼ weye? Porke judiy teya, atzun weye te Samaria». Toj ambʼil aju, nyatoq bʼaʼn kyten judiy kyukʼil xjal te Samaria. 10 Xi ttzaqʼweʼn Jesús te: «Mintiʼ in nel tnikʼa tiʼj oyaj in tzaj tqʼoʼn Dios teya ex tiʼj xjal ma txi tqanin chʼin aʼ teya. Noqwit ma tzʼel tnikʼa tiʼj, mawtlo txi tqanina aʼ te ex mawtlo txi tqʼoʼn aʼ itzʼ teya». 11 Pero xi tqʼamaʼn xuʼj te: «Tat, pero nim t-xeʼ pozo ex mintiʼ jun pulbʼil aʼ qʼiʼn tuʼna, ¿entonces jatumel ktzajel tiʼna aʼ itzʼ in yolina tiʼj? 12 ¿Maspe nim toklena twitz qtzan qchmane Jacob? A kubʼ bʼinchante pozo lu qeye, jatumel jatz tiʼn aʼ tuʼn tkʼaʼn kyukʼil tkʼwal ex qe talun». 13 Xi ttzaqʼweʼn Jesús te: «Kykyaqil qeju ma txi kykʼaʼn aʼ lu ktzajel kʼaj kyiʼj juntl maj. 14 Pero alkye ma txi tkʼaʼn aʼ kxel nqʼoʼne te mlay tzaj kʼaj tiʼj juntl maj. Ex aju aʼ kxel nqʼoʼne te kʼokel ik tzeʼn jun nasimyent toj tanmi aju tzul tqʼoʼn tchwinqlal te jumajx». 15 Xi tqʼamaʼn xuʼj te: «Tat, qʼontza aʼ lu weye tuʼntzun ya miʼn ttzaj kʼaj wiʼje ex tuʼn ya miʼn wule qʼil aʼ tzalu».
16 Xi tqʼamaʼn Jesús te: «Txiʼya txkolte tchmila ex tzaja juntl maj tzalu». 17 Xi ttzaqʼweʼn xuʼj te: «Mintiʼ weye nchmil». Atzunte Jesús xi tqʼamaʼn te: «Ax tok tyola qa mintiʼ tchmila. 18 Porke o kubʼ mojeʼya kyukʼil jweʼ xinaq* ex aju in nanqʼin tukʼila jaʼlo nya tchmila. Tuʼntzunju, ax tok aju ma tzaj tqʼamaʼna». 19 Xi ttzaqʼweʼn xuʼj te Jesús: «Tat, ma tzʼel nnikʼe tiʼj qa jun profeta teya. 20 Atztoq in che kʼulin qtzan qchmane twitz Dios twi witz lu, pero atzun kyeye in tzaj kyqʼamaʼne qa il tiʼj tuʼn qkʼulin twitz toj Jerusalén». 21 Xi tqʼamaʼn Jesús te: «Aya xuʼj, okslanxa nyole, porke kpol ambʼil mlay che kʼuline twitz Mambʼaj twi witz lu nix toj Jerusalén. 22 In che kʼuline twitzju mintiʼ ojtzqiʼn kyuʼne, atzun qeye in qo kʼuline twitzju ojtzqiʼn quʼne, porke aju salvación atz in tzaj kyxol judiy. 23 Kpol tqʼijlalil, bueno ya ma tzul, aqeju xjal in che kʼulin twitz Mambʼaj ik tzeʼn tajbʼil, che kʼulil twitz ik tzeʼn in tzaj tyekʼin espíritu santo ex ik tzeʼn in tzaj tqʼamaʼn axix tok. Porke in jyon Mambʼaj kyiʼj xjal ik tzeʼn jlu tuʼn kykʼulin twitz. 24 Jun espíritu Dios ex aqeju xjal in che kʼulin twitz il tiʼj tuʼn tbʼant kyuʼn ik tzeʼn in tzaj tyekʼin espíritu santo ex ik tzeʼn in tzaj tqʼamaʼn axix tok». 25 Atzunte xuʼj xi ttzaqʼweʼn te: «Ojtzqiʼn wuʼne qa il tiʼj tuʼn tul Mesías aju in nok te Cristo. Aj tul, kʼonil qiʼje tuʼn tel qnikʼe tiʼj tkyaqil». 26 Xi tqʼamaʼn Jesús te: «Aqine xjal lu, aju in yolin tukʼila jaʼlo».
27 Tej tzmatoq in che yolin, e pon tdiscípulo ex e jaw labʼin tej tok kykeʼyin qa in yolin tukʼil jun xuʼj. Pero mintiʼ xi kyqanin te: «¿Tiʼ in bʼaj teya?» moqa «¿Tiquʼn in yolina tukʼil?». 28 Entonces kyaj tqʼoʼn xuʼj t-xar tkubʼil aʼ, xiʼ toj tnam ex xi tqʼamaʼn kye xjal: 29 «Qoʼqe wukʼile keʼyilte jun xjal ma tzaj tqʼamaʼn weye tkyaqilju o nbʼinchaye. ¿Nyapetzulo a Cristo?». 30 Entonces e jeʼtz xjal toj tnam ex e xiʼ tukʼil keʼyilte.
31 Tej naʼmxtoq kypon, e ok ten tdiscípulo Jesús kubʼsal twitz e xi kyqʼamaʼn te: «Xnaqʼtzal,* tzaja wal jun twaya». 32 Pero xi ttzaqʼweʼn Jesús kye: «At jun nwaye aju mintiʼ ojtzqiʼn kyuʼne». 33 Tuʼntzunju e ok ten tdiscípulo yolil kyxolx ex kyqʼama: «¿Mapetzulo tzaj qʼiʼn twa tuʼn jun xjal?». 34 Atzunte Jesús xi tqʼamaʼn kye: «Aju nwaye atzun tuʼn t-xi nbʼinchaʼne tvoluntad tzaj samante weye ex tuʼn tkyaj bʼant taqʼun wuʼne. 35 ¿Naʼnx kyuʼne tej ttzaj kyqʼamaʼne qa atx kyaje xjaw tuʼn tjaw chmet twitz awal? Pero che ximane tiʼjju kxel nqʼamaʼne kyeye: kyiʼnktz kywiʼye ex kyqʼonke kywitze tiʼj qa ya ma bʼant twitz awal tuʼn tjaw chmet. 36 Ma tzaj chjoʼn twiʼ tkʼuʼj xjal in jaw tchmoʼn twitz awal. Ex aju twitz awal, atzun qe xjal tzul qʼoʼn kychwinqlal te jumajx. Tuʼntzunju in tzalaj xjal in nawan junx tukʼilju in jaw tchmoʼn twitz awal. 37 Porke ax tok qe yol lu in che ok qbʼiʼn, ‹jun xjal in nawan ex juntl in jaw tchmoʼn twitz awal›. 38 Ma txi nqʼamaʼne kyeye tuʼn tjaw kychmoʼne twitz awal aju mintiʼ ma che aqʼunane tiʼj. Junxitl qe xjal ma che aqʼunan kyuw, pero ax ikx kyeye in che tzalaje tiʼj aqʼuntl ma bʼant kyuʼn».
39 Nim qe xjal te Samaria toj tnam aju, ok qeʼ kykʼuʼj tiʼj Jesús tuʼnju tqʼama xuʼj qe yol lu: «Ma tzaj tqʼamaʼn weye tkyaqilju o kubʼ nbʼinchaʼne». 40 Tej kypon xjal te Samaria tukʼil Jesús, xi kyqʼamaʼn te tuʼn tkyaj ten kyukʼil ex kyaj ten kabʼe qʼij. 41 Ex tej tok kybʼiʼn aju xnaqʼtzbʼil xi tqʼoʼn, mas nim qe xjal ok qeʼ kykʼuʼj tiʼj 42 ex xi kyqʼamaʼn te xuʼj: «Nya noq oʼkx kyuʼn tyola ma tzʼok qeʼ qkʼuʼje tiʼj, sino ma tzʼok qbʼiʼne tyol ex qʼuqli qkʼuʼje tiʼj qa a kʼonil kyiʼj xjal tuʼn kyklet».
43 Tej tikʼ kabʼe qʼij, ikʼ bʼet Jesús toj lugar aju ex xiʼ toj Galilea. 44 Ex tzaj tqʼamaʼn Jesús qa mintiʼ in nok qʼoʼn toklen jun profeta toj ttnam. 45 Tej tpon toj Galilea, e jaw tzalaj xjal tiʼj. Ax ikx kye otoq che ten toj fiesta toj Jerusalén ex ok kykeʼyin tkyaqilju bʼant tuʼn.
46 Entonces meltzʼaj Jesús juntl maj toj tnam Caná te Galilea jatumel ok aʼ te vin tuʼn. Ex in nanqʼintoq jun xjal in naqʼunan tukʼil rey toj tnam Capernaúm ex yabʼtoq taʼ tkʼwal. 47 Tej tok tbʼiʼn qa otoq tzaj Jesús toj Judea tuʼn tpon toj Galilea, xiʼ keʼyilte ex kubʼsan twitz tuʼn t-xiʼ tukʼil toj Capernaúm tuʼn tkubʼ tqʼanin tkʼwal porke ya chʼixtoq tkyim. 48 Pero xi tqʼamaʼn Jesús te: «Mlayx che okslane qa mintiʼ ma tzʼok kyqʼoʼne kywitze kyiʼj milagro ex qe señal». 49 Xi ttzaqʼweʼn xjal aqʼunan tukʼil rey te: «Tat, qoʼ wukʼile tuʼntzun miʼn tkyim nkʼwale». 50 Xi tqʼamaʼn Jesús te: «Meltzʼaja tjaya porke ya ma bʼant tkʼwala». Xi tokslaʼn xjal tyol Jesús ex meltzʼaj tja. 51 Tej chʼixtoq tpon, e etz tmajen kanolte ex xi kyqʼamaʼn te qa otoq bʼant tkʼwal. 52 Tuʼntzunju, xi tqanin xjal kye tmajen alkye or otoq bʼant. Atzun kye xi kytzaqʼweʼn te: «El kyaq tiʼj ew como a la 1 te qale».* 53 Ex tzaj tnaʼn mambʼaj qa toj or aju xi tqʼamaʼn Jesús te: «Ma bʼant tkʼwala». Tuʼntzunju okslaʼn tiʼj Jesús ex qe toj tja. 54 Atzun tkabʼin milagro* lu bʼant tuʼn Jesús toj Galilea, tej tetz toj Judea tuʼn tpon toj Galilea.