Qe tbʼanel noticia kubʼ ttzʼibʼin Juan
12 Tej atxtoq seis qʼij tuʼn tkubʼ kyikʼsaʼn xjal Pascua, pon Jesús toj tnam Betania jatumel in nanqʼin Lázaro aju jaw anqʼin kyxol kyimni tuʼn Jesús. 2 Ex toj lugar aju, kubʼ kybʼinchaʼn jun twa Jesús te qale. Xi tsipen Marta kywa, ex ten Lázaro kyxol qeju e waʼn* junx tukʼil. 3 Entonces tzaj tiʼn María jun botella* aseyt kʼokʼj tperfumil nardo tbʼi, puro ex nim twiʼ, ex ok tqʼoʼn tiʼj tqan Jesús. Yajxitl bʼaj tsuʼn tukʼil ttzmal twiʼ ex noj toj ja tukʼil tkʼokʼjal perfume. 4 Pero tqʼama Judas Iscariote jlu, jun kyxol tdiscípulo Jesús ex aju xi tqʼoʼn Jesús toj kyqʼabʼ xjal: 5 «¿Tiquʼn mintiʼ xi kʼayit aseyt lu tuʼn 300 denario* ex mawtlo t-xi qʼet pwaq kye prow?». 6 Pero mintiʼ tqʼama Judas jlu porke tzajwit qʼaqʼin tkʼuʼj kyiʼj prow, sino tuʼnju jun eleqʼ. Como xi qʼoʼn toklen tuʼn t-xqʼuqin tiʼj tkubʼil pwaq, in jatztoq telqʼan pwaq kux qʼoʼn toj. 7 Xi tqʼamaʼn Jesús te: «Qʼonkja, porke il tiʼj tuʼn t-xi bʼinchet jlu tiʼj nxmilale naʼmxtoq nkux maquʼne. 8 Porke kukx che tel xjal prow kyukʼile, atzun weye nya kukx chin tele kyukʼile».
9 Ex ok kybʼiʼn nim xjal judiy qa atztoq taʼ Jesús toj tnam Betania ex e pon keʼyilte. Pero nya oʼkx e pon keʼyilte Jesús, sino ax ikx e pon keʼyilte Lázaro aju jaw anqʼin kyxol kyimni tuʼn. 10 Tuʼntzunju, ax ikx kubʼ kyximen pal nim kyoklen tuʼn tkubʼ kybʼyoʼn Lázaro, 11 porke tuʼn tpaj e pon nim judiy toj Betania ex ok qeʼ kykʼuʼj tiʼj Jesús.
12 Toj juntl qʼij, ok kybʼiʼn xjal e pon toj fiesta qa chʼinxtoq tpon Jesús toj Jerusalén. 13 Tuʼntzunju tzaj kyiʼn t-xaq palmera, e jeʼtz kanolte Jesús ex kyqʼama tukʼil tqʼajqʼajel kywiʼ: «¡In qo kubʼsane twitza, kloma! ¡Kʼiwlaʼn xjal in nul toj tbʼi Jehová,* aju Rey te Israel!». 14 Tej tkanet jun tal bur tuʼn Jesús, jax tibʼaj ik tzeʼn in tzaj tqʼamaʼn tyol Dios: 15 «Miʼn xobʼa tmeʼjel* Sion. ¡Keʼyinxa! Lu treya tzul ex qʼuqli tibʼaj jun tal bur». 16 Tnejel mintiʼ el kynikʼ tdiscípulo tiʼj tkyaqil jlu. Pero tej ttzaj qʼoʼn toklen Jesús tuʼn Dios, tzaj kynaʼn qa kyaj tzʼibʼin tkyaqil jlu tiʼj ex qa atzun jlu ok bʼinchaʼn tiʼj.
17 Atzun kye xjal e ten tukʼil Jesús tej t-xi tqʼamaʼn te Lázaro tuʼn tetz toj panteón ex tej tjaw anqʼin kyxol kyimni tuʼn, e ok ten yolin tiʼjju ok kyqʼoʼn kywitz tiʼj. 18 Ex tuʼn jlu e jeʼtz xjal kanolte Jesús, porke ok kybʼiʼn qa bʼant milagro* lu tuʼn. 19 Tuʼntzunju kyqʼama fariseo kyxolx: «¿Matzun kyile? Mintiʼ jun tiʼ ma bʼant quʼn. ¡Ma cheʼx lepeʼ kykyaqil xjal tiʼj!».
20 Ex otoq che pon junjun griego kyxol xjal e pon kʼulil twitz Dios toj fiesta. 21 E pon laqʼeʼ yolil tukʼil Felipe ex xi kyqʼamaʼn te: «Tat, qajbʼile tuʼn tok qkeʼyine Jesús». Atz tzaj Felipe toj Betsaida toj tnam te Galilea. 22 Entonces xiʼ Felipe qʼamalte te Andrés, ex yajxitl xiʼ Andrés tukʼil Felipe qʼamalte te Jesús.
23 Pero xi ttzaqʼweʼn Jesús kye: «Ma pon or tuʼn ttzaj qʼoʼn toklen Tkʼwal Xinaq* tuʼn Dios. 24 Ax tok kxel nqʼamaʼne kyeye, qa mintiʼ ma kux maquʼn twitz triw toj txʼotxʼ tuʼn tkyim, noq oʼkx jun tal twitz triw. Pero qa ma kyim toj txʼotxʼ, in chʼiy ex in nel nim twitz. 25 Alkye kʼujlaʼn tchwinqlal tuʼn, ok kkyimel. Pero alkye in nel tikʼun tchwinqlal tzalu twitz txʼotxʼ, in nok t-xqʼuqin tchwinqlal tuʼn tanqʼiʼn te jumajx. 26 Qa tajbʼil jun xjal tuʼn tajbʼen weye, lepeʼk wiʼje, ex jatumel ma chin tene, axtzun ktel wukʼile aju in najbʼen weye. Ex qa at jun xjal in najbʼen weye, kjawil nimsaʼn tuʼn Nmane. 27 Pero jaʼlo in bʼisun wanmiye. Ex, ¿tiʼ jaku txi nqʼamaʼne? Nman, chin tkloma tiʼjju kbʼajel wiʼje. ¿Pero nyapetzun tuʼn jlu ma chin ule? 28 Nman, nimsaʼnktz tbʼiya». Entonces tzaj yolin Dios toj kyaʼj ex tqʼama: «Ma jaw nnimsaʼne ex kjawil nnimsaʼne juntl maj».
29 Ex ok kybʼiʼn xjal e ten atz tiʼ bʼaj. Ateʼ junjun kubʼ kyximen qa qʼajt jun qʼankyoq, atzun junjuntl kyqʼama: «Ma tzaj yolin jun anjel te». 30 Atzunte Jesús tqʼama: «Ma che ok kybʼiʼne yol lu tuʼn tonin kyiʼje ex nya wiʼje. 31 In che kubʼ juzgarin xjal twitz txʼotxʼ jaʼlo ex kʼelex lajoʼn aju in kawin twitz txʼotxʼ. 32 Pero aj njaw qʼoʼne twitz tzeʼ, tzul alkyexku xjal wukʼile». 33 Tqʼama Jesús qe yol lu tuʼn tel kynikʼ xjal tiʼj tzeʼn tuʼn tkyim. 34 Xi kytzaqʼweʼn xjal te: «In tzaj tqʼamaʼn Ley qa kʼanqʼil Cristo te jumajx. Entonces, ¿tiquʼn in tzaj tqʼamaʼna qa kjawil qʼoʼn Tkʼwal Xinaq twitz tzeʼ? ¿Alkyetzun Tkʼwal Xinaq in yolina tiʼj?». 35 Tuʼntzunju xi tqʼamaʼn Jesús kye: «Noq chʼintl ambʼil ktel spikʼun kyxole. Che bʼete toj spikʼun akux at kyxole tuʼntzun miʼn tkubʼ kyiʼje tuʼn qlolj. Alkye xjal in bʼet toj qlolj mintiʼ ojtzqiʼn tuʼn jatumel ma t-xiʼ. 36 Qeʼk kykʼuʼje tiʼj spikʼun akux at kyxole tuʼntzun kyoke te tkʼwal spikʼun».
Tej tbʼaj tqʼamaʼn Jesús jlu, ikʼ bʼet ex xi tewin tibʼ kywitz. 37 Maske kubʼ tbʼinchaʼn Jesús nim milagro* kywitz, mintiʼ ok qeʼ kykʼuʼj tiʼj. 38 Iktzun tten japun kywi tyol profeta Isaías tej tqʼama jlu: «Jehová,* ¿atpe jun xjal ma tzʼok qeʼ tkʼuʼj tiʼjju xi qqʼamaʼne? ¿Ex alkye ma tzʼok tkeʼyin tipumal tqʼabʼ Jehová?».* 39 Ax ikx tzaj tqʼamaʼn Isaías tiquʼn mintiʼ e okslan: 40 «Kubʼ moẍix kywitz wuʼne ex kyuwix kyanmi wuʼne, tuʼntzun miʼn kykeʼyin tukʼil kywitz ex tuʼn miʼn tel kynikʼ tiʼj toj kyanmi, ex tuʼn miʼn kymeltzʼaj wukʼile tuʼn kykubʼ nqʼanine». 41 Tzaj tqʼamaʼn Isaías jlu tiʼj Cristo porke ok tkeʼyin toklen. 42 Maske ikju, kyxol xjal ok qeʼ kykʼuʼj tiʼj e ten nim gobernador kye judiy. Pero mintiʼ kubʼ kyyekʼin kywitz xjal porke e tzaj xobʼ kywitz fariseo, ex tuʼn miʼn kyetz lajoʼn toj ja te kʼulbʼil.* 43 Porke mastoq bʼaʼn toj kywitz tuʼn kytzalaj* xjal kyiʼj twitzju tuʼn ttzalaj Dios kyiʼj.
44 Pero tqʼama Jesús jlu tukʼil tqʼajqʼajel twiʼ: «Alkye ma tzʼok qeʼ tkʼuʼj wiʼje, nya oʼkx in nok qeʼ tkʼuʼj wiʼje, sino ax ikx tiʼjju tzaj samante weye. 45 Ex alkye ma tzʼok tkeʼyin qine, ax ikx in nok tkeʼyin aju tzaj samante weye. 46 Ma chin ule twitz txʼotxʼ ik tzeʼn jun spikʼun tuʼntzun miʼn kyten kykyaqil qeju in nok qeʼ kykʼuʼj wiʼje toj qlolj. 47 Qa in xi tbʼiʼn jun xjal nyole ex mintiʼ in japun tuʼn, mlay kubʼ njuzgarine. Porke ma chin ule tuʼn kyklet xjal wuʼne ex nya tuʼn kykubʼ njuzgarine. 48 Alkye ma chin el ikʼune tuʼn ex mintiʼ ma txi tbʼiʼn nyole, at jun kbʼel juzgarin te: kbʼel juzgarin toj bʼajsbʼil qʼij kyuʼn yol ma txi nqʼamaʼne. 49 Porke nya nyole ma txi nqʼamaʼne kyeye, sino ma tzaj tqʼamaʼn Mambʼaj saj samante weye tiʼ tuʼn t-xi nqʼamaʼne ex tiʼ tuʼn nyoline tiʼj. 50 Ex ojtzqiʼn wuʼne qa aju in tzaj tqʼamaʼn Mambʼaj in tqʼoʼn chwinqlal te jumajx. Tuʼntzunju, aʼyex yol in xi nqʼamaʼne ik tzeʼn ma tzaj tqʼamaʼn Mambʼaj weye».