Qe tbʼanel noticia kubʼ ttzʼibʼin Lucas
6 Toj qʼij sábado, in bʼettoq Jesús junx kyukʼil tdiscípulo t-xol awal. Ex el kyiʼn tdiscípulo junjun twitz, bʼaj kyxqʼuchin toj kyqʼabʼ ex xi kywaʼn. 2 Tuʼntzunju xi kyqʼamaʼn junjun fariseo kye: «¿Tiquʼn in xi kybʼinchaʼne aju mintiʼ in tzaj tqʼoʼn ley ambʼil tuʼn tbʼant toj qʼij sábado?». 3 Pero xi ttzaqʼweʼn Jesús kye: «¿Naʼmxpe tjaw kyleerine aju bʼant tuʼn David junx kyukʼil xjal e bʼet tukʼil tej ttzaj weʼyaj kyiʼj? 4 Okx David toj tja Dios, tzaj qʼoʼn pan te aju xi qʼoʼn te oyaj twitz Dios ex xi twaʼn junx kyukʼil xinaq* e bʼet tukʼil. Mintiʼ toklen jun xjal tuʼn t-xi twaʼn pan lu, sino oʼkx qe pal». 5 Ex xi tqʼamaʼntl Jesús kye: «In nok Tkʼwal Xinaq te Tajaw qʼij sábado».
6 Toj juntl qʼij sábado, okx Jesús toj jun ja te kʼulbʼil* ex ok ten qʼol xnaqʼtzbʼil kye xjal. Toj lugar aju, otoq pon jun xinaq aju otoq tzʼok tzqij tqʼabʼ derecha. 7 Atzun kye escriba ex fariseo ok bʼaj kywitz tiʼj Jesús tuʼn tok kykeʼyin qa kbʼel tqʼanin xinaq toj qʼij sábado tuʼntzun tkanet jun til kyuʼn. 8 Tuʼnju el tnikʼ Jesús tiʼjju kubʼ kyximen, xi tqʼamaʼn te xinaq otoq tzʼok tzqij tqʼabʼ: «Weʼktza ex weʼkuya tzalu kyxol xjal». Jawtzun weʼ xinaq ex kubʼ weʼ kyxol xjal. 9 Entonces xi tqʼamaʼn Jesús kye: «Kxel nqanine jun xjel kyeye. ¿Tiʼ in tzaj tqʼoʼn ley ambʼil tuʼn tbʼant quʼn toj qʼij sábado? ¿Tuʼn t-xi qbʼinchaʼn aju bʼaʼn moqa aju nya bʼaʼn? ¿Tuʼn tklet jun xjal quʼn moqa tuʼn tkubʼ qbʼiyoʼn?». 10 Entonces tej t-xi tkeʼyin kykyaqil xjal tok ttxlaj, xi tqʼamaʼn jlu te xinaq: «Nuqpimil tqʼabʼa». Ex bʼant tqʼabʼ xinaq tej tel tnuqpiʼn. 11 Pero tzaj nim kyqʼoj escriba ex fariseo tiʼj Jesús ex e ok ten yolil kyxolx tiʼjju tuʼn tbʼant kyuʼn tukʼil.
12 Jun kyxol qʼij aju, xiʼ Jesús naʼl Dios twi jun witz ex naʼn Dios tkyaqil qonikʼen. 13 Tej tetz qʼij, e tzaj ttxkoʼn tdiscípulo ex e jaw tskʼoʼn 12 kyxol aju ok tqʼoʼn kybʼi te apóstol. 14 Kyxol jlu ten Simón aju ok tqʼoʼn tbʼi te Pedro, ten Andrés aju terman, ten Santiago, Juan, Felipe, Bartolomé, 15 Mateo, Tomás, Santiago aju tkʼwal Alfeo, ten Simón aju ok qʼoʼn tbʼi te el Entusiasta,* 16 ten Judas* aju tkʼwal Santiago ex ten Judas Iscariote aju xi qʼonte Jesús toj kyqʼabʼ xjal.
17 Yajxitl kuʼtz Jesús junx kyukʼil ex e kyaj ten toj jun lugar plano. Toj lugar aju, otoq che pon nim tdiscípulo ex nim qe xjal e tzaj toj Judea, toj Jerusalén ex toj costa te Tiro ex Sidón. E pon tuʼn tok kybʼiʼn Jesús ex tuʼn tkubʼ tqʼanin qe yabʼ. 18 Nya oʼkxju, ax ikx e kubʼ tqʼanin qe xjal tokx jun demonio toj kyanmi. 19 Ex kykyaqil xjal ok tilil kyuʼn tuʼn tok kymakoʼn Jesús porke tuʼn tipumal e kubʼ tqʼanin kykyaqil.
20 Entonces jaw tiʼn Jesús twiʼ, xi tkeʼyin qe tdiscípulo ex xi tqʼama jlu kye:
«At tzalajbʼil kyeye aqeye xjal prow, porke kyeye aju Tgobierno Dios.
21 At tzalajbʼil kyeye aqeye in nikʼx weʼyaj kyuʼn jaʼlo, porke che nojele.
At tzalajbʼil kyeye aqeye in che oqʼ jaʼlo porke che tzeʼle.
22 At tzalajbʼil kyeye aj kyel ikʼune kyuʼn xjal, aj kyex lajoʼne kyuʼn kyxol, aj kyok insultarine kyuʼn ex aj tel qʼiʼn toklen kybʼiye tuʼn tpaj Tkʼwal Xinaq. 23 Che tzalaje aj tbʼaj jlu ex che tenxe alegr, porke tbʼanelxix oyaj tzul qʼoʼn kyeye toj kyaʼj. Porke ax jlu ok kybʼinchaʼn kyyajil xjal kyiʼj profeta toj ambʼil ojtxe.
24 ¡Pero lasmi kywitze aqeye xjal qʼinun, porke oʼkx jaʼlo ma tzaj qʼuqbʼaʼn kykʼuʼje!
25 ¡Lasmi kywitze aqeye ma che noj jaʼlo, porke kikʼex weʼyaj kyuʼne!
¡Lasmi kywitze aqeye in che tzeʼn jaʼlo, porke che oqʼile tuʼn bʼis!
26 ¡Lasmi kywitze qa ma che yolin kykyaqil xjal bʼaʼn kyiʼje, porke atzun jlu bʼant kyuʼn kyyajil xjal toj ambʼil ojtxe kyukʼil falso profeta!
27 Atzun kyeye, aqeye in che bʼin tiʼj nyole, kxel nqʼamaʼne kyeye tuʼn tok kykʼujlaʼne* qe aj qʼoj kyiʼje ex tuʼn tok kybʼinchaʼne bʼaʼn* kyiʼj qeju in che el ikʼune kyuʼn. 28 Kyqaninxe kʼiwlabʼil* kyibʼaj qeju in che txkon nya bʼaʼn kyibʼaje ex che naʼne Dios* kyiʼj qeju in che insultarin kyeye. 29 Qa ma tzʼok tzʼajin jun plaj ttziʼya tuʼn jun xjal, ax ikx qʼonxa juntl plaj. Ex qa ma tzʼel qʼiʼn tmanta tuʼn jun xjal, ax ikx qʼonxa t-xbʼaluna te. 30 Qa ma tzaj tqanin jun xjal jun tiʼ teya, qʼonxa te. Ex qa ma tzʼel tiʼn jun xjal jun tiʼ teya, ya miʼn txi tqanina te.
31 Ax ikx kybʼinchame kyiʼj txqantl aju kyaje tuʼn tok bʼinchaʼn kyiʼje.
32 Qa oʼkx ma che ok kykʼujlaʼne qeju in che kʼujlan kyeye, ¿alkyetzun bʼaʼn in kybʼinchaʼne ikju? Porke ax ikx kye xjal nya bʼaʼn in che ok kykʼujlaʼn qeju in che ok kʼujlante kye. 33 Qa oʼkx in nok kybʼinchaʼne bʼaʼn kyiʼj qeju in nok kybʼinchaʼn bʼaʼn kyiʼje, ¿alkyetzun bʼaʼn in kybʼinchaʼne ikju? Porke ax jlu in bʼant kyuʼn xjal aj il. 34 Ex qa oʼkx ma txi kyqʼoʼne jun tiʼ majen* kye qeju in kubʼ kyximane qa tzul kyqʼoʼn t-xel kyeye, ¿alkyetzun bʼaʼn in kybʼinchaʼne ikju? Porke ax jlu in bʼant kyuʼn xjal aj il, in xi kyqʼoʼn kymajen kyxolx tuʼnju ojtzqiʼn kyuʼn qa tzul qʼoʼn t-xel kye. 35 Pero atzun kyeye kykʼujlame* qe aj qʼoj kyiʼje ex kybʼinchame* aju bʼaʼn. Ax ikx kyqʼonxe majen* ex miʼn che ayone tuʼn ttzaj qʼoʼn t-xel kyeye. Qa ma bʼant jlu kyuʼne, tzul qʼoʼn nim t-xel kyeye ex che okele te tkʼwal Dios Nimxix Toklen. Porke hasta in kubʼ tyekʼin Dios tbʼanel tmod kyukʼil qeju mintiʼ in che qʼon chjonte ex qe xjal nya bʼaʼn. 36 Qʼaqʼantz* kykʼuʼje kyiʼj txqantl ik tzeʼn in tzaj qʼaqʼan tkʼuʼj Kymane kyiʼje.
37 Ax ikx miʼn che juzgarine kyiʼj txqantl tuʼntzun miʼn kyok juzgarine tuʼn Dios. Ex miʼn txi kyqʼamaʼne tuʼn tkubʼ qʼoʼn kysentens txqantl tuʼntzun miʼn tkubʼ qʼoʼn kysentense tuʼn Dios. Kynajsame* kyil txqantl tuʼntzun tkubʼ najsaʼn kyile tuʼn Dios. 38 Kukx kyqʼonxe chʼin kye txqantl tuʼntzun ttzaj kyqʼoʼn chʼin kyeye. Ex tzul kyqʼoʼn nim t-xel kyeye tuʼn t-xi kyiʼne toj kyxbʼalune.* Maske ma bʼaj kyyukchaʼn ex ma bʼaj kyyaqʼoʼn, kukx ktel chʼuqin. Porke alkye malbʼil in najbʼen kyuʼne, atzun kʼajbʼel kyuʼn txqantl kyukʼile».
39 Entonces xi tqʼamaʼn Jesús ejemplo lu kye: «¿Jakupe t-xi tyekʼin jun moẍ tbʼe juntl moẍ? ¿Nyapetzulo junx che xel tzʼaq toj jul? 40 Nya mas nim toklen xjal in xi qʼoʼn xnaqʼtzbʼil te twitzju in xnaqʼtzante, pero alkye xjal ma japun bʼaj t-xnaqʼtzbʼil kʼokel ik tzeʼn xnaqʼtzalte. 41 ¿Tiquʼn in nok tkeʼyina tal tzʼis tokx toj twitz termana, pero mintiʼ in nok tkeʼyina viga tokx toj twitza? 42 ¿Ex tzeʼn kxel tqʼamaʼna jlu te termana: ‹Werman, kʼeletz wiʼne tal tzʼis tokx toj twitza›, pero mintiʼ in nel tnikʼa tiʼj qa tokx jun viga toj twitza? ¡Xmeletzʼ! Tnejel qʼimetza viga tokx toj twitza tuʼntzun tel tnikʼa tiʼj tzeʼn tuʼn tetz tiʼna tal tzʼis tokx toj twitz termana.
43 Porke jun tzeʼ bʼaʼn mintiʼ in tqʼoʼn twitz nya bʼaʼn ex jun tzeʼ nya bʼaʼn mintiʼ in tqʼoʼn twitz bʼaʼn. 44 Porke in nel qnikʼ tiʼj jun tzeʼ tuʼn twitz in nel. Por ejemplo, mlay bʼant tuʼn tel qiʼn higo tiʼj chʼiʼx kʼul ex mlay bʼant tuʼn tel qiʼn uva kyiʼj tal tzeʼ chʼiʼx kyiʼj. 45 Aju xjal bʼaʼn, in yolin kyiʼj tbʼanel yol porke tkuʼx bʼaʼn toj tanmi.* Atzunte xjal nya bʼaʼn, in yolin kyiʼj nya bʼaʼn yol porke tkuʼx nya bʼaʼn toj tanmi.* Porke aju tkuʼx toj tanmi jun xjal, atzun in yolin tiʼj.
46 Qa ikju, ¿tiquʼn in tzaj kyqʼamaʼne ‹¡Señor! ¡Señor!› weye pero mintiʼ in xi kybʼinchaʼne aju in xi nqʼamaʼne kyeye? 47 Kxel nyekʼine kyeye tzeʼn jun xjal in nul wukʼile, in xi tbʼiʼn nyole ex in kubʼ tbʼinchaʼn. 48 In nok ik tzeʼn jun xinaq kux tlakuʼn jun jul nim t-xeʼ tuʼn tjaw tbʼinchaʼn tja ex kubʼ tqʼoʼn tsimyentil tibʼaj abʼj. Tej ttzaj nim jbʼal, etz aʼ toj tlugar ex pon tilj tiʼj ja, pero mintiʼ yukch porke tkubʼ tsimyentil tibʼaj abʼj. 49 Pero alkye xjal in xi tbʼiʼn nyole pero mintiʼ in kubʼ tbʼinchaʼn, in nok ik tzeʼn jun xinaq jaw tbʼinchaʼn tja tibʼaj txʼotxʼ ex mintiʼ tsimyentil kux tqʼoʼn. Tej tetz aʼ toj tlugar, pon tilj tiʼj ja ex kubʼ xitj tuʼn. Entonces kubʼ xitj tkyaqil ja».