Qe tbʼanel noticia kubʼ ttzʼibʼin Lucas
11 Jun maj, in naʼntoq Jesús Dios toj jun lugar. Tej tbʼaj naʼn Dios, xi tqanin jun kyxol tdiscípulo te: «Tat, yekʼuntza qeye tzeʼn tuʼn qnaʼne Dios ik tzeʼn xi tyekʼin Juan kye tdiscípulo».
2 Entonces xi tqʼamaʼn Jesús kye: «Aj kynaʼne Dios kyqʼamanxe jlu: ‹Qman Dios tzʼokwit tbʼiya xjan. Bʼaʼn tuʼn tul teya Tgobierno. 3 Najsama, qʼontza qwaye* at tajbʼen toj qʼij jaʼlo. 4 Ex najsama qile ik tzeʼn qeye in kubʼ qnajsaʼne kyil qeju in nok kybʼinchaʼn nya bʼaʼn qiʼje.* Ex qo tonintza tuʼn miʼn qkubʼ tzʼaqe toj il›».
5 Ex xi tqʼamaʼntl Jesús kye: «Qo ximen tiʼj qa jun kyxole at jun tamiw ex in xiʼ tukʼil toj medianoche ex in xi tqʼamaʼn jlu te: ‹Wamiw, ¿jakupe tzaj tmajena oxe pan weye? 6 Ma tzul jun wamiwe wukʼile aju najchaq ma tzaj ex mintiʼ jun tiʼ tuʼn t-xi nqʼoʼne te›. 7 Pero mintiʼ etz tamiw ex xi tqʼamaʼn jlu te: ‹Miʼn tzʼel tiʼna nwatle. Ma tzʼex njpuʼne pwert ex ma tzʼok nqʼoʼne tal, ex ya in qo jtane kyukʼil nkʼwale. Mlay chin jaw weye tuʼn t-xi nqʼoʼne teya aju in tzaj tqanina›. 8 Pero kxel nqʼamaʼne kyeye: mlay jaw weʼ tamiw tuʼn t-xi tqʼoʼn pan te tuʼnju kyamiw kyibʼ, sino kjawil weʼ ex kxel tqʼoʼn tkyaqilju at tajbʼen te porke in kubʼsan twitz. 9 Tuʼntzunju kxel nqʼamaʼne kyeye: kukx kyqaninxe ex tzul qʼoʼn kyeye, kukx che jyone ex kkanetel kyuʼne ex kukx che tokarine tiʼj pwert ex kʼokex jaqoʼn kywitze. 10 Porke alkye kukx in xi tqanin tzul qʼoʼn te, alkye kukx in jyon kkanetel tuʼn ex alkye kukx in tokarin tiʼj pwert kʼokex jaqoʼn twitz. 11 ¿Ex alkye jun mambʼaj kyxole ok kxel tqʼoʼn jun kan* te tkʼwal aj t-xi tqanin jun tchi pescad te? 12 Ex qa ma txi tqanin tkʼwal jun tchi jos te, ¿okpe kxel tqʼoʼn jun alacrán te? 13 Qa in xi kyqʼoʼne tbʼanel oyaj kye kykʼwale maske aj il qeye, ¿mlaypetzulo tzaj tqʼoʼn Kymane at toj kyaʼj espíritu santo kyeye aj t-xi kyqanine te?».
14 Yajxitl, etz tlajoʼn Jesús demonio toj tanmi jun xinaq* aju otoq kyaj mudo tuʼn. Tej tetz demonio toj tanmi, xi tzyet tuʼn tyolin ex e jaw labʼin xjal tiʼj. 15 Pero ateʼ junjun xjal kyqʼama: «In che ex tlajoʼn demonio tukʼil tipumal Belcebú,* aju nejenel kye demonio». 16 Atzun junjuntl xjal xi kyqanin te tuʼn tkubʼ tbʼinchaʼn jun señal in tzaj toj kyaʼj tuʼn tok kyqʼoʼn toj prueba. 17 Tuʼnju el tnikʼ Jesús tiʼjju kubʼ kyximen, xi tqʼamaʼn kye: «Qa in che qʼojin xjal kyxolx toj jun gobierno, jaku kubʼ naj. Ex qa in che qʼojin xjal toj jun familia,* ax ikx jaku kubʼ naj. 18 Ax jlu in bʼaj tukʼil Satanás. Qa in qʼojin Satanás tiʼjx, ¿kukxpe jaku ten tgobierno? In xi nqanine jlu kyeye tuʼnju in kubʼ kyximane qa in che ex nlajoʼne demonio tukʼil tipumal Belcebú. 19 Qa in che ex nlajoʼne demonio tukʼil tipumal Belcebú, ¿alkye in tzaj qʼonte kyipumal kyxnaqʼtzbʼene tuʼn tex kylajoʼn demonio? Tuʼntzunju, kbʼel kyyekʼin kyxnaqʼtzbʼene qa nya toj tumel kyyole. 20 Pero qa tuʼn tipumal Dios* in che ex nlajoʼne qe demonio, a tzʼelpun jlu qa ya o tzul Tgobierno Dios ex mintiʼ o tzʼel kynikʼe tiʼj. 21 Qa in nok t-xqʼuqin jun xinaq at nim tipumal tja tukʼil espada ex flech, tkyaqilju at te segur taʼ. 22 Pero qa in kubʼ tiʼj tuʼn jun xjal mas nim tipumal twitz, in nel qʼiʼn tkyaqil t-espada ex tflech in nok qeʼ tkʼuʼj tiʼj. Ex yajxitl in xi tsipen xjal aju otoq kambʼet tuʼn. 23 Alkye mintiʼ in nonin wiʼje, in qʼojin wukʼile. Ex alkye mintiʼ in nonin wukʼile tuʼn tjaw chmet twitz awal, in nel tchitun.
24 Aj tetz jun demonio toj tanmi jun xjal, in nikʼ toj desierto ex in jyon tiʼj jun lugar jatumel tuʼn tojlan. Pero tuʼnju mintiʼ in kanet jun lugar tuʼn, in kubʼ t-ximen: ‹Ok chin meltzʼajele toj njaye jatumel ma chin etze›. 25 Aj tmeltzʼaj demonio juntl maj, in kanet tanmi xjal tuʼn ik tzeʼn jun ja o jaw qʼiʼn tzʼis toj ex o bʼaj bʼinchaʼn tten. 26 Entonces in xiʼ ex in meltzʼaj kyukʼil juntl siete demonio mas nya bʼaʼn qe twitz. In che okx toj tanmi xjal ex atz in che kyaj ten anqʼil. Tuʼn jlu mas peor in nok xjal twitz tnejel maj».
27 Tej tzmatoq in yolin Jesús, jaw schʼin jun xuʼj* kyxol xjal ex tqʼama: «¡At tzalajbʼil te xuʼj ma tzul itzʼja tiʼj ex ma txi tqʼoʼn tchʼuya!». 28 Pero xi ttzaqʼweʼn Jesús te: «Nya ikju, ¡mas at tzalajbʼil kye qeju in xi kybʼiʼn tyol Dios ex in kubʼ kybʼinchaʼn!».
29 Tej tok kychmon kyibʼ xjal tiʼj Jesús, xi tqʼamaʼn jlu kye: «Aqeju xjal in che anqʼin toj ambʼil jaʼlo nya bʼaʼn qe ex oʼkx in che jyon tiʼj jun señal, pero oʼkx kʼokel kykeʼyin señal tiʼj Jonás. 30 Porke ik tzeʼn ok Jonás te jun señal kye xjal te Nínive, ax ikx kʼokel Tkʼwal Xinaq te jun señal kye xjal toj ambʼil jaʼlo. 31 Toj Qʼij te Juicio, kjawil anqʼin reina te Saba* junx kyukʼil xjal in che anqʼin toj ambʼil jaʼlo ex kbʼel tyekʼin qa at kyil. Porke tzaj reina toj jun lugar najchaq tuʼntzun tok tbʼiʼn tnabʼil Salomón. Pero tzalu at jun xjal mas nim toklen twitz Salomón. 32 Toj Qʼij te Juicio, che jawil anqʼin xjal te Nínive junx kyukʼil xjal in che anqʼin toj ambʼil jaʼlo ex kbʼel kyyekʼin qa at kyil. Porke ajtz tiʼj kyanmi xjal te Nínive tej tok kybʼiʼn aju xi tqʼamaʼn Jonás kye. Pero tzalu at jun xjal mas nim toklen twitz Jonás. 33 Mintiʼ in nok ttxqoʼn jun xjal jun kandil tuʼn tkubʼ tewin moqa tuʼn tokx tqʼoʼn tjaqʼ jun chiʼl,* sino in kubʼ tqʼoʼn toj jun lugar jatumel qʼanchaʼl tuʼn tok kyqʼoʼn xjal kywitz tiʼj spikʼun aj kyokx toj ja. 34 In che ok tbʼaqʼ qwitz ik tzeʼn spikʼun te qxmilal. Tuʼntzunju, qa bʼaʼn taʼ twitza,* in qoptzʼaj tkyaqil t-xmilala. Pero qa nya bʼaʼn taʼ twitza,* toj qlolj taʼ t-xmilala. 35 Tuʼntzunju xqʼuqink tibʼa tuʼn miʼn tok spikʼun at tukʼila te qlolj. 36 Qa in qoptzʼaj tkyaqil t-xmilala ex qa mintiʼ chʼin qlolj toj, kqoptzʼajel tkyaqil ik tzeʼn spikʼun in tzaj tqʼoʼn jun kandil teya».
37 Tej tbʼaj yolin Jesús, xi tqʼoʼn jun fariseo txokbʼil tiʼj tuʼn t-xiʼ wal tja. Entonces okx Jesús toj tja ex kubʼ qeʼ* tiʼj mes. 38 Pero jaw labʼin fariseo tej tok tkeʼyin qa mintiʼ el ttxʼajoʼn Jesús tqʼabʼ naʼmxtoq txiʼ waʼl. 39 Tuʼntzunju xi tqʼamaʼn Qajaw te: «Aqeye fariseo in che oke ik tzeʼn jun copa ex jun laq saq keʼyin tiʼjxi, pero nojni toj kyanmiye tuʼn nya bʼaʼn ex oʼkx in che ximane tuʼn kyelqʼane. 40 ¡Mintiʼ kynabʼle! ¿Mintiʼpe in nel kynikʼe tiʼj qa aju kubʼ bʼinchante tiʼjxi ax ikx kubʼ tbʼinchaʼn tojxi? 41 Tuʼntzunju che onine kyiʼj* xjal prow tukʼil tkyaqil kykʼuʼje. Qa ma bʼant jlu kyuʼne, kʼokel tkyaqil saq toj kywitze. 42 ¡Pero lasmi kywitze aqeye fariseo! Porke in xi kyqʼoʼne diezmo tiʼj hierbabuena,* tiʼj ruda ex kyiʼj txqantl kʼul, pero ma tzikʼ tnaʼl kyuʼne aju tzʼaqli toj twitz Dios ex tuʼn tok kykʼujlaʼne. Iltoq tiʼj tuʼn tbʼant aju tnejel kyuʼne, pero ax ikx tuʼn miʼn tikʼ tnaʼl kyuʼne alkye mas nim toklen. 43 ¡Lasmi kywitze aqeye fariseo! Porke kygane tuʼn kykubʼ qeʼye kyoj tnejel lugar* toj ja te kʼulbʼil* ex tuʼn kyok qʼolbʼene kyuʼn xjal kyoj plas te merkad. 44 ¡Lasmi kywitze! Porke in che oke ik tzeʼn qe panteón mintiʼ qʼanchaʼl* ex mintiʼ bʼiʼn kyuʼn xjal qa in che bʼet kyibʼaj».
45 Pero jun kyxol qeju at kyojtzqibʼil tiʼj Ley xi ttzaqʼweʼn te Jesús: «Xnaqʼtzal, ax ikx qeye in qo ok tikʼleʼna kyuʼn tyola». 46 Entonces xi ttzaqʼweʼn Jesús te: «¡Ax ikx kyeye ojtzqiʼn Ley kyuʼn, lasmi kywitze! Porke in kubʼ kyqʼoʼne iqtz al kyibʼaj xjal tuʼn t-xi kyiʼn, pero atzun kyeye mintiʼ in nok kyqʼoʼne jun twi kyqʼabʼe tiʼj.
47 ¡Lasmi kywitze! Porke in jaw kybʼinchaʼne kypanteón profeta, pero aqe kyyajile e kubʼ bʼyoʼn kye ojtxe. 48 Qʼanchaʼl qa ojtzqiʼn kyuʼne aju bʼant kyuʼn kyyajile ex qa bʼaʼn in nela toj kywitze. Porke kubʼ kybʼyoʼn kyyajile qe profeta, atzun kyeye in jaw kybʼinchaʼne kypanteón. 49 Tuʼntzunju tqʼama Dios aju at nim tnabʼil: ‹Kxel nqʼamaʼne kye profeta ex kye apóstol tuʼn kyxiʼ kyukʼil, pero ateʼ junjun che bʼel bʼyoʼn kyuʼn ex che okel perseguirin kyuʼn. 50 Tuʼntzunju il tiʼj tuʼn tkubʼ kychjoʼn xjal toj ambʼil jaʼlo tkyaqil kychkʼel profeta o che kubʼ bʼyoʼn atxix tej tbʼant twitz txʼotxʼ.* 51 Ttzajlenxi tzyet tiʼj tchkʼel Abel tuʼn tpon bʼaj tiʼj tchkʼel Zacarías, aju kubʼ bʼyoʼn twitz templo nqayin tiʼj altar›. Kxel nqʼamaʼne juntl maj kyeye, il tiʼj tuʼn tkubʼ kychjoʼn xjal toj ambʼil jaʼlo aju bʼaj kyiʼj.
52 ¡Lasmi kywitze aqeye ojtzqiʼn Ley kyuʼn! Porke o tzʼel kyiʼne llave tiʼj pwert te ojtzqibʼil. Mintiʼ in che okxe ex mintiʼ in xi kyqʼoʼne ambʼil kye xjal kyaj tuʼn kyokx».
53 Tej tetz Jesús toj tja fariseo, ok kytxolin kyibʼ escriba ex fariseo tiʼj tuʼn ttzaj xobʼ ex xi kyqanin nim xjel te. 54 Ex ok tilil kyuʼn tuʼn t-xi tqʼamaʼn Jesús jun tyol nya toj tumel.