Enero
Lune 1 sá enero
Chʼa̱sjee nganʼio nga taja katasʼejna je kjoamakjainná (Jud. 3).
Kʼianga jekichoni niʼyale je Jefté nga jekinjele kjoajchán, je tsotile nʼio tsjoa koanle nga tsabe kʼoa ñaki títe kʼoa tíse nga kiskoeya. Tonga tokʼoakoanle kʼianga tsabe je nʼaile nga tsakʼéjnda je najño xi yʼakjá kʼoa nga ba kisʼele. Je nʼaile i kitso: “¡ʼNdínaa!”. Kʼoakitsole nga jekitsjoa énle xi kao Jeobá. Kʼoa nga sitjoson jmeni xi kitsole Jeobá, je tsotile alikui koa̱n kuixan kʼoa tsín koa̱n sʼe̱le xti. Jókitso je tsotile. Kʼoakitsole nʼaile nga katasítjoson je énle. Nga kʼoakitso tsotile tsakakóni nga kisʼele kjoamakjain xi kao Jeobá nga tsínkʼia kui sijéle jmeni xi chʼaotjín (Juec. 11:34-37). Je Jefté nʼio nda kisʼe kon nga nʼio kisʼele kjoamakjain je tsotile. Kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga kʼoati nʼio tsjoa kisʼele je Jeobá xi tʼatsʼe tsotile. Je Jefté kao tsotile jé Jeobá kisinʼiotʼa yaole kʼoa kui kʼoakisʼin josʼin mele Jeobá. Ninga kʼia nga nʼio tse kjoa jaʼatojin tsakakó nga kisʼele kjoamakjain. Kui xi koanmele nga sichikontʼain je Jeobá kʼoa kuinga kui kʼoakisʼinni jmeni xi mele je Jeobá ninga ñʼai koanle. w16.04 1:1, 2
Majte 2 sá enero
Jekinoʼyao nga kjoatsejta kisʼele Job, kʼoa tsaʼyao josʼin mele Nainá (Sant. 5:11).
Tsakui nichxin sakʼoa si̱kʼajeen tokoán kʼiatsa jme xi kuitsoná jngo ndsʼee kʼoa tsa xíngiaa. Kʼoa tsakui nichxinje̱ chʼin tjínná kʼoa tsa jngo xíngiaa kabiya. Tojme kjoa xi kuitjátojiaan, tsjoánganʼioná je choa̱le Job (Job 1:18, 19; 2:7, 9; 19:1-3). Je Job alikui tsabe ánni nga toxijña kjoa kisʼenile. Tonga alikui kisikʼajenle kon. Jméni xi tsakasenkao. Xi títjon, tsjoake koan je Jeobá kʼoa kui koanmele kʼoakisʼin josʼin mele Jeobá (Job 1:1). Kui kʼoakisʼin jmeni xi sasénle je Jeobá kʼianga nda tíjna kʼoa kʼianga kjoa kisʼele. Xi majaoni, je Jeobá kui tsakjákaoni je Job tʼatsʼe jmeni xi kisinda nga kisikjaʼaitsjenle nga nʼio tjínle nganʼio. Jebi, kui xi tsakasenkao je Job nga ñaki kisʼejngo kon nga je Jeobá kjoaʼaxinle je kjoa xi tífaʼatojin kʼianga kuicho choa̱le (Job 42:1, 2). Kʼoa kʼoakoan, je Jeobá tsakjaʼáxinle je Job je kjoañʼai xi tíjnajin kʼoa jaoya kʼoakji kitsjoanile jmeni xi kisicha. Xijekoanni, je Job nʼio tsjoa kisʼe kon jokji tse tsakʼejna (Job 42:10, 17). w16.04 2:11, 13
Mixkue 3 sá enero
Nkjíntokon katamao joni tsa ye̱ kʼoa toxkia chjota katamao joni tsa nise paloma (Mat. 10:16).
Kʼianga nkjíntokon maa kʼiaa nga tongini biyondaa tsa jme kjoa kuitjátojiaan. Kʼoa toxkia chjotaa kjimaa kʼiatsa tsín ya kuinójiaan yaoná xi kjoasi tjenkao. Machjénní nga nda chósonnilee jokuixoán kʼianga tʼatsʼe polítika nchja̱ni je chjota xi tichjakaonajmiá. Tobʼelañá, tsa tʼatsʼe Chjotaxále Niná tichjakaoñá chjota, alikui koa̱n kʼoakʼuínlee tsa sasénná kʼoa tsa mai jmeni xi tso jngo partido. Kʼoa tsa jngo chjota xi kʼoakuitsoná jmeni xi mele sʼin je chjota kʼianga kʼoendajin je kjoa xi tjín sonʼnde, koakolee jotso Biblia nga toje Chjotaxále Niná xi koa̱nle tondiaa kʼoendajin kjoa jebi. Kʼoa jósʼiaan tsakui mele cho̱bayañá tʼatsʼe nga síkʼatsaojenchjiʼndé ʼndíle chjota kʼoa tsa maije̱ kui mele cho̱bayañá tʼatsʼe nga tixʼin xínkjín kʼoa tsa tiyánchjín xínkjín bixankaoni je chjota. Kʼoakʼuínlee jotso je Biblia kʼoa kʼoakʼuínlee josʼin mangíntjenngiaa kjoafaʼaitsjen xi tsjoá. Kʼoa jósʼiaan tsa ʼya xi kʼoakuitsoná nga tjínnele kʼoantjaiya kʼa kjoatéxoma xi tjínle chjotaxá kʼoa tsa maije̱ tjóxin. Tosa tsín jokʼuínlee kʼoa kʼoati tsín kʼoénelee nga katasíkʼantjaiya josʼin síkjaʼaitsjen. w16.04 4:8, 9
Xipe 4 sá enero
Tangíon, kʼoa chjotana tikao je chjota (Mat. 28:19, TNM).
Je xi chjotale Cristo ma tjínnele chjotale Cristo sikao je chjota, ska̱nisʼenngindá kʼoa kuitsoyale. Tonga títjon kjoanla koaikásjai je chjota. Jngo chjota xi tʼatsʼe Biblia kotʼayason kʼoatso nga jngo xi chjotale Cristo ma tjínnele koai tojñani tjío je chjota, ninga chrian kʼoa ninga nʼio kjin tjío (Mat. 10:7; Luc. 10:3). A kʼoakitsole Jesús je chjotale nga tojngó jngó kuitsoyason. Axo kʼoakitso nga ñaki jtín sʼin koatio kʼoa nga ñaki nda kʼoendajin nga kuitsoyason. Tsa tojngo chjotale Cristo alikui kʼoakoa̱nle kuitsoyasonle “je chjota xi tjín ngakjijnda naxinandá”. Kuinga je xi chjotale Cristo ma tjínnele nga ñaki nda kʼoendajin josʼin kuitsoyason. Kui xi kitso je Jesús kʼianga kʼoakitsole chjotale nga katabʼéxkó chjota (Mat. 4:18-22). Alikui kui xi kitsonile nga tojngó jngó sixá je chjotale josʼín jngo chjota xi yá ndsitin síchjén nga bʼasjengindá jti̱, nga tokoyala saʼnda nga bichókjine je jti̱ jmeni xi bʼéjkole yá. Kui xi kitsole je Jesús josʼín je chjota xi naʼya síchjén nga bʼasjengindá jti̱, nga nkjín mani nga síxá, nga nʼio síxá kʼoa nga síxájtín (Luc. 5:1-11). w16.05 2:3, 4
Bixine 5 sá enero
Tin’iot’ai Jeobá kao ngayeje ni̱ma̱li, kʼoa ali tokuijin ’mini josʼin machoyali. Je kuenta tʼiain tojmeni xi sʼiain, kʼoa jé sikixiya je ndiaali (Prov. 3:5, 6).
Jósʼin jchañá josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá. Kʼiaa nga nyaon nyaon kʼoéxkiaa kʼoa chótʼayá je Biblia. Kʼianga tichotʼayá Biblia koaan chjónangilee yaoná jebi: “Jméni xi bakóyana jebi xi tʼatsʼe Jeobá. Ánni nga kʼoakisʼinsíni”. Kʼoati sʼiaan jokisʼin David. Si̱jélee je Jeobá nga katabasenkaoná nga ngisasa nda jchaa. Je David i kitso: “Takonái je ndiaali Jeobá; tʼinyanái je ndiaali. Tjandiaanái kao kjoakixili kʼoa tʼinyanái, nga̱ jiní Niná xi chʼasjentjainái. Ji sinʼiotʼale bʼajnda nichxin” (Sal. 25:4, 5). Si̱kjaʼaitsjeen josʼin si̱chjén jmeni xi majinná tʼatsʼe Jeobá. Koaan chjónangilee yaoná: “Jósʼin koa̱nchjénna jebi ya yaniʼya, ya tʼaxána, ya ndʼiaskuela kʼoa tsa kʼianga xinyasoan”. Tsa kʼoasʼiaan ngisaa ngotjo jchañá josʼiaan. w16.05 3: 9, 11
Xoto 6 sá enero
Je xi síkuinda naxinandále Cristo alijme jée sʼele (1 Tim. 3:2).
Nga nkjín koya síjé Jeobá jotjínnele koa̱nkjoan je xi chjotajchínga sʼin tjío kui xi bakó nga nʼio chjí be je jtínle Cristo (1 Tim. 3:2-7). Je Biblia kʼoatso nga kao njínle ʼNdíle tsakatseni (Hech. 20:28). Kuinga kui xi mesínile Jeobá nga nda choa̱ katabatío je xi chjotajchínga sʼin tjío. Xi ijngosani, je Jeobá kuenta sijéle je xi chjotajchínga sʼin tjío josʼin skoe̱kon je jtín. Kui xi mele nga ñaki ndasʼin kuiyoaa (Is. 32:1, 2). Jmeni xi síjé Jeobá jotjínnele koa̱nkjoan je xi chjotajchínga sʼin tjío kui bakóná nga nʼio mandosinle xi tʼatsaan. Tonga machjénná ngatsʼiaa jme xi nijéle je xi chjotajchínga sʼin tjío. Tobʼelañá, je Jeobá kui xi mele nga ndʼé koaan kʼoa nga koa̱nná si̱kjaʼaitsjeen (Filip. 4:5; 1 Ped. 4:7, TNM). Kʼianga nda choa̱ batío je xi chjotajchínga sʼin tjío, je ndsʼee koaitjenngi choa̱le kʼoa skénngi kjoamakjainle (Heb. 13:7; 1 Ped. 5:3). w16.05 5:8-10
Taingo 7 sá enero
Je xi ngisasa nda tikuindai, jé ni̱ma̱li (Prov. 4:23).
Je xi sítaja ni̱ma̱ná kui kjoangʼakon, nga bijnyijée kʼoa nga tsín sʼená kjoamakjain. Tsa tsín si̱kuindalee yaoná jebi, kui xosikaoná nga tsín si̱tjosoán kʼoa nga xíjin koaan (Dan. 5:1, 20; Heb. 3:13, 18, 19). Kʼoakoan jngo chjota xi tsakatéxoma ya Judá xi Uzías tsakʼin (2 Crón. 26:3-5, 16-21). Nga títjon, kisitjoson kʼoa nda tsakʼejna ngixko̱n Niná. Kuinga kitsjoanganʼionile je Jeobá nga tsakatéxoma. Tonga nga jekisʼele nganʼio, ngʼakon koan. Kʼoa jé kjoangʼakon xokisikao nga je tsakakáni xongó ya yo̱ngo̱. Kʼianga kʼoakitsole je naʼmi nga toje xi tjínle ʼnde nga kʼoasʼin, je Uzías nʼio jti koanle. Tonga je Jeobá kjoañʼai kitsjoale kʼoa jtsé tsakajon yaole saʼnda nga kʼien (Prov. 16:18). Tsa tsín si̱kuindalee yaoná je kjoangʼakon, tochale ngʼa chʼa̱sjee yaoná kʼoa tsín chʼa̱ʼén je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná je Biblia (Prov. 29:1; Rom. 12:3). w16.06 2:3, 4
Lune 8 sá enero
Tikjaínlao xíngio nga tjaochao (Efes. 4:2).
Jósʼin ʼyatokoán je ndsʼee xi xin naxinandále. Tsakui nichxin kjaʼaí én nchja̱, kjaʼaí kjoan najño bʼakjá, kjaʼaí kostumbre tjínle kʼoa tsa kjaʼaí kjoan tsojmi xi kjine. A chʼasjengiñá ndsʼee jebi kʼoa a toje fajtaa xi kʼoatisʼin ngale josʼin nganá ñá kʼoa xi kʼoati kui kostumbre tjínle. Kʼoa jósʼin ʼyatokoán xi chjotajchínga sʼin tjío, xi ngisa xti tikʼoajinni ñá. Kʼoa tsa jeje̱ xi kjaʼaísʼin tsen yaole kʼoa tsa xi kjaʼaí kostumbre tjínle. Tsa tsín si̱kuindaa yaoná, tochale kui kʼoetʼaná kʼoa tsín tijtín sʼin kuiyoñá kao ndsʼee. Jméni xi sʼiaan nga tsín jme kjoa sʼe̱ná kao je ndsʼee. Kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale pastro Pablo je chjotale Cristo xi ya Éfeso tsʼe. Ya naxinandá jebi nʼio nkjín chjota xi xinxin naxinandále kisʼe (Efes. 4:1-3). Je pastro Pablo kisikʼaxki kjoanangitokon, kjoandʼé, kjoatsejta kao kjoatsjoacha. w16.06 3:17, 18
Majte 9 sá enero
Tikuindalao yaono xi tʼatsʼe ngayeje kjoaxkaiʼa (Luc. 12:15).
Je Na̱i kui xi mele nga tokui si̱kjelee nganʼioná nga tao̱n nʼio kjoásje kʼoa nga tsojmi sʼe̱ná. Tsín mele nga je Jeobá si̱xálee (Mat. 6:24). Tonga tsa to yaoná kjuinñá nga tsojmi kjoásjee, tsínjin tsjoa sʼe̱ tokoán. Kʼoa tsakui nichxin kjoa kuiyojiaan xi tʼatsʼe tao̱n. Kʼoa tsa saʼnda tsín tisi̱nʼiotʼañá je Jeobá kao Chjotaxále (1 Tim. 6:9, 10; Apoc. 3:17). Je Jesús kʼoakitso nga jmeni xi nimetokoán yaa mangóson je naʼyá xi tsín tsjoáʼndele nga mangʼa je na̱xi̱n (Mar. 4:14, 18, 19). Jmé xi bakóyaná jokoan je Baruc. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, tochoasa chale nga ni̱kjeson jme xi chonle sonʼnde je Na̱i. Alikui koa̱n nga tosi tonda tsojmi kuijnyísjee. Nga̱ kʼianga jekjoaʼato kjoañʼai xi nʼio tse, alikuijin tisʼe̱niná tsojmi xi tjínná ndʼaibi ninga nʼio tsjoachaa (Prov. 11:4; Mat. 24:21, 22). w16.07 1:5, 6
Mixkue 10 sá enero
Ngatsʼiñá nga tsakʼainá je kjoandale Niná (Juan 1:16).
Jngo chjota xi xka̱totsee kjintjele, tanjioya kikásjai je choʼnda xi sixále. Kʼoakitsole jotjín kʼoechjíle kʼoa je choʼnda koanjyole. Xijekoan, je chjota xi tsʼe xka̱totsee tsabee nga machjénsale choʼnda. Tsʼajnda nichxin nkjín kʼa kikásjai je choʼnda nga kitsjoaxále. Kʼoa kʼoakitsole ngatsʼi nga ndatjín kʼoechjíle. Nga jekoanxon, kinchjale ngatsʼi nga tsakʼéchjíle. Tjínkʼa xi tsʼajnda nichxin kisixá kʼoa tjínkʼa xi tojngo ora kisixá. Tonga je naile xka̱totsee tongóson kji tsakʼéchjíle ngatsʼi. Tonga je chjota xi tsʼajnda nichxin kisixá tsín kisasenle nga tongóson kji koanchjíle. Kʼoa je chjota xi tsʼe xka̱totsee kʼoakitsole nga koanjyole jotjín kitsole nga kʼoechjíle. Kʼoati kitsole nga tjínle ʼnde kʼoakji kʼoechjíle je choʼndale jotjín mele. Xijekoan, kui kiskonangile tsa chʼaondai koan kʼianga nda chjota koan kao choʼndale (Mat. 20:1-15). Kui jebi tsakʼéyanajmí je Jesús kʼianga kitsoya tʼatsʼe “kjoandale Niná” (2 Cor. 6:1). w16.07 3:1, 2
Xipe 11 sá enero
Koeni an sichjotse ngayeje. Chjí, nga̱ je énbi ndaní, kʼoa kjoakixiní (Apoc. 21:5).
Jenʼio chrian tíjna je kjoafetʼa. Kuinga nʼio machjénsíni ndʼaibi nga kʼuínyasoán “je énnda” xi tʼatsʼe Chjotaxále Niná (Mar. 13:10). Si̱kjaʼaitsjeen ngantsjai nga kuinga ʼmiyasonñá nga je Jeobá chʼasjengʼaa. Jósʼin chʼasjengʼaa. Kʼiaa nga kʼoaʼmilee je chjota nga ngayeje jmeni xi sʼe̱ná ya ʼndenaxó totʼatsʼee kjoandale Jeobá. Kʼianga kʼuínyasoán, kʼuínyalee je chjota jmeni xi koa̱n kʼianga jekoatexoma Cristo i̱ Sonʼnde. Nga kʼia, nʼio tse kjoanda sʼe̱ná xi totʼatsʼe nga kʼienntjainá je Jesús kʼoa tobijbi nga chjotatsje koaan. Je Biblia itso: “Ngayije xi kisʼenda sonʼndebi, kuitjondaíle je kjoa xi kʼoasʼin bʼénʼiole xi tofitson. Kʼoaile nga kʼoéyondaí kao kjoajeya xi tsʼe ʼndíle Niná” (Rom. 8:21). Kʼoakoa̱n ngayeje jebi xi totʼatsʼe kjoandale Jeobá. w16.07 4:17-19
Bixine 12 sá enero
Je xʼin nda katasíkao chjoónle, kʼoatisʼinni je chjoón kao xʼinle (1 Cor. 7:3).
Je Biblia kʼoatso nga katabakóle kjoatsjoacha xínkjín xi jechixan. Ninga tsínkjoan kʼoatso kixi ya Biblia josʼin koakole kjoatsjoacha xínkjín, kʼoatso nga tjínnele kʼoasʼin (Cant. de Cant. 1:2; 2:6). Tojosʼin tiʼyaa, je chjotale Cristo xi jechixan tjínnele tjao koa̱nle xínkjín. Tjínkʼa xi tsín tinda tjíokaoni xínkjín xi totʼatsʼe nga kui jekoanngatʼale pornografía kʼoa tsa kjaʼaí xi símekon xi tsín chjoónle kʼoa tsa xi tsín xʼinle mani. Kjoa jebi nʼio chʼaotjín kʼoa machjén nga kuixkantʼakoaa. Tsa nʼio tsjoachaa je Jeobá kao xíngiaa, tsínjin kʼoaiʼndee nga jme xi sikitsónjin je kjoabixanná. Jngo xi jechixan, alikui koa̱n nga kjaʼaí chjota si sikao. Tsa kʼoasʼin tsínjin tíbakó kjoatsjoacha. Tsa si̱kjaʼaitsjeen nga be Niná ngayeje jmeni xi nikjaʼaitsjeen kʼoa jmeni xi nʼia, kui xi koasenkaoná nga kui kʼoasʼiaan josʼin mele kʼoa nga kixi koa̱nlee je chjoónná kʼoa tsa xʼinná (Mat. 5:27, 28; Heb. 4:13). w16.08 2:7-9
Xoto 13 sá enero
Likui nichajinjin nga bʼetsʼoantjailaijin. Kʼoasʼin tinijáijin nga ñaki nda kataʼyao ngayeje josʼin mele Niná (Col. 1:9).
Ánni nga nʼio chjínile nga kʼoexkia kʼoa skótʼaya Biblia je chjotale Cristo. Kuinga kui xi tsjoále kjoachjine kʼoa xi kuinyakao nga kʼoasʼin “ngayije xi sasénle” Niná. Kʼoati kuinyakao nga kʼoasʼin “xá xi nda tjín” xi mele je Jeobá, ngisaa kʼianga kuitsoyason je énnda chjotse (Col. 1:10). Kʼianga kʼuínyalee Biblia je chjota, kuinyakoaa nga katamajinle nga je xi kuinyakao nga sixále je Jeobá kuinga kʼoexkia kʼoa nga skótʼaya je Biblia. Kʼianga kjitʼa kʼoéxkiaa je Biblia kʼoa nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi bʼexkiaa, koasenkaoná josʼin tinijchá yaoná kʼoa kʼoati koasenkaoná nga kʼuínyasoán. Tobʼelañá, tsa kʼianga tiʼmiyasoán kui skónanginá je chjota xi ñʼai tjín, koaanná kao Biblia kʼuínyanilee. Kʼiatsa kʼoakʼuínlee xi kjaʼaí jmeni xi jekjimajinná nga Biblia tichotʼayá kʼoa josʼin tíbasenkaoná, kʼoajinti koa̱nmele ngisa nda skótʼaya je Biblia. w16.08 4:3, 4
Taingo 14 sá enero
Je xi tibixkantʼakoaa jé ngatsʼi ánkje tsʼen (Efes. 6:12).
Nʼio chjíle nga tsínkui katasíkinjená je kjoachjine xi tjín sonʼnde kʼoa jmeni xi chʼaotjín, jolani tsa kjoachajngi, je na̱jno̱, je xán kʼoa tsa droga. Kʼoati nganʼio machjén nga tsín si̱kinroajeen tokoán kʼoa nga kuixkantʼakoaa xi chʼaotjín (2 Cor. 10:3-6; Col. 3:5-9). A koaan si̱kinjelee kao je xi tibixkan. Koaan si̱kinjelee, tonga ñʼai koa̱nná. Je Pablo kui kisingósonkao yaole jngo chjota xi boxeador ma kʼianga i̱ kitso: “Kʼoasʼin kjankoa, likui joni jngo xi tobʼé jinsén” (1 Cor. 9:26). Tjínnele kuixkantʼakoaa je Na̱i kao xi chʼaotjín, tojo sʼín jngo xi boxeador ma. Je Jeobá basenkaoná kʼoa síkʼéjnandaná nga si̱kinjelee. Jósʼin basenkaoná. Kao je Biblia, je xo̱n xi Énle Niná nroatʼa, je kjoajtín xi satíoná kao kjoajtíntsená. A tinichjénñá jmeni xi títsjoáná je Jeobá nga títsoyaná. Tsa tsín kʼoatinʼia, likuijin tibʼenelee yaoná nga tibixkantʼakoaa je Na̱i kao jmeni xi chʼaotjín. w16.09 2:2, 3
Lune 15 sá enero
Nga̱ Cristo likui tije kisitsjoayanile yaole (Rom. 15:3).
Je Jesús alikui to yaole kini, je xi ngisa títjon kisikʼéjna kuinga kʼoakisʼin jme xi mele je Nʼaile kʼoa nga tsakasenkao xi ngikʼa. Kʼoati tjínnele sʼiaan tsanda ñá. Alikui koa̱n nga kui chʼa̱kjá najño xi toñá ndakjoanná kʼiatsa sikaténgi je chjota kʼoa tsa tokui nga tsín kjuinrʼoéniná nga chja̱kaoñá je Énle Niná (Rom. 15:2). Je xijchá xi chjotale Cristo ma jé kjinele nga kuitsoyale ʼndíxtile nga katasítjoson je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa ya Biblia. Jé kjinele nga koakoyale ʼndíxtile nga nda katafayo kʼoa nga kui katabʼakjá najño xi ndasʼin matsen, xi sasénle Jeobá (Prov. 22:6; 27:11). Jmé xi sʼin je xi xijchá ma nga kuitsoyale je ʼndíxtile nga katasítjosonle Niná. Kʼiaa nga je koatiole choa̱ kʼoa nga kao kjoatsjoacha kuitsoyale jósʼin so̱kole najño xi ndakjoan kʼoa jñáni koasjai. Kʼoati tjínnele kuitsoyale ʼndíxtile nga tsín tsa tokui katakjoéjin najño xi tsjoake, nga je xi ngisa chjíle kuinga je Jeobá kʼoasjengʼa najño xi skoéjin. w16.09 3:13, 14
Majte 16 sá enero
Je xi kotʼaya alikui ngisa ngʼa tíjna kaoni tsa xi bakóyale. Tonga toʼyani xi nda koa̱nle koa̱nngóson kao maestrole (Luc. 6:40).
Je chjota nʼio tsjoa kisatio kon nga kinrʼoéle je Jesús, nga̱ tsabee nga tsjoake koan je Jeobá kʼoa nga nʼio nda koanjinle je Énle Niná. Je chjota kʼoati tsabe nga tsjoake je Jesús, kuinga nda kinrʼoénile (Luc. 24:32; Juan 7:46). Kʼoati sʼin je ʼndíxtino. Kʼianga skoe̱ nga tsjoachao je Jeobá, kʼoati tsjoake koa̱n tsanda je (Deut. 6:5-8; Luc. 6:45). Kuinga machjénsíni nga tosi tonda chótʼayao je Biblia kao je xo̱n xi síkasénná naxinandále Niná. Tosi tonda kataʼyao tʼatsʼe tsojmi xi kisinda Jeobá (Mat. 6:26, 28). Nga sa tse sa tse koa̱nno xi tʼatsʼe Jeobá, ngisasa tse xi koa̱n kʼuínyalao je ʼndíxtino. Kʼianga jme xi majinno xi tʼatsʼe Jeobá, kʼoati tʼeyanajmílao je ʼndíxtino. Koaan kʼoakʼuínlao tokʼiani nga ya tiyokao, ali tokʼiajin nga tibiyondalao je kjoajtín kʼoa tsa kʼianga tichotʼayao ngatsʼio ya yaniʼya. w16.09 5:6, 7
Mixkue 17 sá enero
Nijngojinla xi énle chjota judío male (Neh. 13:24).
Tsa tsín majinná jmeni xi ʼmiyaná tʼatsʼe Biblia nga kjaʼaí én faʼa kui xi kʼoechjoaná nga tsín tisi̱miyoñá je Jeobá. Tobʼelañá, nichxin kjoatse, kʼianga kichoni Nehemías ya Jerusalén, tsabee nga tjín xtiʼndí xi tsín male én hebreo. Kʼoa nga tsín male én hebreo alikui koanjinle Énle Niná kʼoa kuinga tsín nʼio koanmiyoni je Jeobá (Neh. 8:2, 8). Tjínkʼa xijchá xi ya tjíotsjoánganʼio ya jtín jña kjaʼaí én nokjoa xi kʼoatso nga tsín tinanda tjíosímiyoni Jeobá je ʼndíxtile. Kʼianga kjaʼaí én tjítʼa jme xi bʼexkiaa, tsakui nichxin tsín kʼoasʼin majinná josʼin majinná kʼianga énná tjítʼa. Kʼianga ñʼai maná xi kjaʼaí én, tsakui nichxin chan bijtaná kʼoa tsín titjínniná nganʼio nga nixálee je Jeobá. Machjén nga tosi tonda nʼio si̱metokoán nga kʼoainganʼioá ya jtín jña kjaʼaí én nokjoa, tonga kʼoati machjén nga tosi tonda si̱kuindaa yaoná nga tsín si̱chaa je kjoamiyo xi tjínná kao Jeobá (Mat. 4:4). w16.10 2:4-6
Xipe 18 sá enero
Je kjoamakjainná basenkaoná nga ʼyaa je kjoa xi tsín matsen (Heb. 11:1).
Alikui tongatsʼi chjota nga tjínle kjoamakjain (2 Tes. 3:2). Tonga je Jeobá binyakao nga sʼele kjoamakjain je chjota xi je bexkón (Rom. 12:3; Gál. 5:22). Nʼio bʼailee kjoanda je Jeobá nga basenkaoná nga sʼená kjoamakjain. Je Jeobá kui xá kitsjoani je ʼNdíle nga ngatsʼi chjota xi sʼe̱le kjoamakjain tʼatsʼe Jesús jchatʼale je jéele. Tsa tjínná kjoamakjain tʼatsʼe Jesús koaan miyole Jeobá koaan kʼoa koaan kuiyoaa ngantsjai nichxin (Juan 6:44, 65; Rom. 6:23). Nʼio tse kjoanda bakóná je Jeobá. Ninga chjotajée maa kʼoa to kjoabiya bakinná, je Jeobá bení nga koa̱n kui kʼoasʼiaan xi ndatjín (Sal. 103:10). Kuinga kitsoyaniná tʼatsʼe Jesús kao tʼatsʼe kjoabʼechjíntjaile. Kʼianga kisʼená kjoamakjain tʼatsʼe Jesús kʼoa chjotale koan, kʼoati kisʼená kjoachoya nga koa̱n kuiyoaa tokʼia saʼndani (1 Juan 4:9, 10). w16.10 4:1, 2
Bixine 19 sá enero
Je Pablo kisinʼiojin je xi ya tjío kao én xi kitsoyale (Hech. 20:2).
Je pastro Pablo kjitʼaa nga nda kisikʼaxki̱ je ndsʼe̱. Nkjín nó nga ya tsakʼetsomakao kʼa kʼoa nda tsabexkon. Ninga kʼoalani, tsínkui tsakʼétʼaxo̱n jñani chʼao kisʼin. Tosaa nda kinchja̱ni xi tʼatsʼe ndsʼe̱. Tobʼelañá, i kitso xi tʼatsʼe Timoteo: “ʼNdína xi tsjoake̱, xi nʼiotʼakon nga tíjnakao Nainá”. Kʼoa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen xi tʼatsʼe Timoteo nga koa̱nle sikuinda je ndsʼe̱ (1 Cor. 4:17; Filip. 2:19, 20). Kʼoa xi tʼatsʼe Tito kʼoakitso nga nʼio nda kisixá (2 Cor. 8:23). Je Timoteo kao Tito nʼiojin nda kisatio kon nga kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen Pablo xi tʼatsʼe. Je Pablo kao Bernabé alikui kini ninga sakʼoa xkón tsakatio kʼianga kisinʼiojin ndsʼe̱. Tobʼelañá, ningalani be nga je chjota xi Listra tsʼe mele sikʼien, tojo kicho ya ʼnde jebi kʼoa kisinʼio kon je xi tosʼa choatsele nga chjotale Cristo koan kʼoa tsakasenkao nga tosi tonda kixi kitʼale je Jeobá (Hech. 14:19-22). Xijekoan, je Pablo kʼoati me kinikʼien ya Éfeso xi totʼatsʼe nga nʼio koanjtile je chjota xi ya tjín, tonga yaala tsakʼejna nga kisinʼio kon je ndsʼe̱ (Hech. 20:1). w16.11 1:10, 11
Xoto 20 sá enero
Tojngo kjoafaʼaitsjen katasʼeno kʼoa tongóson sʼin chósonnilao (1 Cor. 1:10).
Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je Jeobá tíbándiaale kʼoa títsoyale je naxinandále. Jósʼin tíbándiaale. Jé Jesús ngʼajko̱ sʼin kisikʼéjnale je jtín, kʼoa je Jesús jé “choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá” tíbánele nga je katatsoyale kʼoa katabándiaale naxinandále Niná (Efes. 5:23; Mat. 24:45-47). Choʼnda jebi nʼio bechjí je Biblia nga̱ Énle Ninání. Kʼoati kisʼin je cuerpo gobernante kʼianga siglo 1 (1 Tes. 2:13). Je Biblia kʼoatsoná nga kjitʼa kuiyojtián (Heb. 10:24, 25). Kʼoatsoná nga tongóson sʼin katamakjainná. Kʼoati tsoná nga kui títjon kjoásjee “je kjoatéxomale Niná” (Mat. 6:33). Je Biblia kʼoati tsoná nga xki̱ niʼya kʼuínyasoán, nga ya kʼuínyaa jña nʼio tjín chjota kʼoa tojñani nga tjío (Mat. 28:19, 20, TNM; Hech. 5:42; 17:17; 20:20). Je Biblia tsjoále kjoafaʼaitsjen je xi chjotajchínga sʼin tjío jmeni xi sʼin nga tsje katabatio je jtín (1 Cor. 5:1-5, 13; 1 Tim. 5:19-21). Kʼoa kʼoatsoná nga tsje sʼiaan kʼoa nga tsínkui si̱kjaʼaitsjeen kʼoa tsínkui kʼoasʼiaan jmeni xi jtike Jeobá (2 Cor. 7:1). w16.11 3:7, 8
Taingo 21 sá enero
Titjojinlao, jon xi naxinandána mao (Apoc. 18:4).
Nʼio nkjín nó tongini nga kjesa sʼejnajin Kjoajchántse xi títjon, je Charles Taze Russell kao xi ngikʼa xi kiskotʼaya Biblia tsabee nga je relijión xi chjotale Cristo tsole yaole tsínkui tjíotsoya jmeni xi tso je Biblia. Kʼoa tsín koanmele nga ya kisijngokao yaole. Kʼoa kʼianga nó 1879, je rebista Zion’s Watch Tower kʼoakitso nga ya majngokao je Babilonia xi nʼioje, xi chjoónchajngi tsole Biblia, je yo̱ngo̱ xi kʼoatso nga kixi tjíofitʼale Cristo tonga xi yani tjíotsjoánganʼiole je chjotaxá (Apoc. 17:1, 2). Je chjotale Cristo bení nga tsín sichikontʼain Niná kʼiatsa tosi tonda ya tsjoánganʼiole je relijión ndiso. Kuinga karta kisikasénni ya yo̱ngo̱ jñani fi kʼoa kʼoakitsole nga tsín tiya koatiojinni. Tjínkʼa xi ya tsakʼéxkia kartale ngixko̱n xi tjío ya yo̱ngo̱. Tonga je xi tsín kjitjoʼndele nga kʼoakisʼin jngó jngó copia kisikasénle ngatsʼi xi bichó ya yo̱ngo̱. w16.11 5:2, 3
Lune 22 sá enero
Je xi kʼoasʼin fikao yaole josʼin mele Espíritu Santo, sísinle kjoa xi tsʼe Espíritu (Rom. 8:5).
Kʼianga faʼaitsjenya je Kjoabiyale Cristo, tsakui nichxin bʼexkiaa Romanos 8:15-17. Testo jebi kui tsoya jósʼin beni jngo chjotale Cristo nga ya ngʼajmi koai. Je xi ngisa bakinle jotso kapítulo 8 xi tsʼe Romanos jé chjotale Cristo xi ya ngʼajmi koai. Chjotale Cristo jebi bʼaile “je Espíritu Santo” kʼoa koyale nga kʼoasʼin skoe̱kon Niná “joni tsa xtile” nga jendaí koatiole je yaole (Rom. 8:23). Kʼianga faʼáyale ya ngʼajmi xtile Niná ma. Xi totʼatsʼe nga tsakʼéchjíntjainá je Jesús, je Jeobá síchatʼale jéele kʼoa chjotakixi sʼin bekon kʼoa kuinga xtile tsonile (Rom. 3:23-26; 4:25; 8:30). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je Jeobá kʼoati chjotakixi sʼin bekon je chjotale Cristo xi koyale nga i̱ Sonʼnde koatio ngantsjai nichxin. Kʼoa kʼoati nʼio nda binyakao je kjoafaʼaitsjen xi nroatʼa ya kapítulo 8 xi tsʼe Romanos. w16.12 2:1-3
Majte 23 sá enero
Ali nikjáojinjion (Mat. 6:34).
Je Jesús i kitso: “Ali bʼexkónjinlao yaono”. Tonga jmé xi tsoyanile nga kʼoakitso. Ali tsakuijin xi kitsonile nga je choʼndale Niná tsínkʼia sikjáojin. Kui xi koanmele je Jesús nga katamajinle je chjotale nga tsín josʼin basenkaoná kʼiatsa nʼio si̱kjáojiaan tsa jmeni. Toxá sʼeni kjoa nga nyaon nyaon, kʼoa ngisaa tinʼio si̱kjáojinngáñá kʼiatsa kui si̱kjaʼaitsjeen je kjoa xi kisʼená nichxin xi jaʼato kʼoa tsakui si̱kjaʼaitsjeenje̱ tsa jme kjoa sʼe̱ná nichxin xi sʼa nroa. Sakʼoaa kui nʼio nikjáojiaan tʼatsʼe nichxin xi sʼa nroa. Tonga tsín koa̱n kui si̱kjáojiaan jmeni xi kje kʼoamajin. Nga̱ sakʼoani tsín kʼoama josʼin fiya jkoaa. Xi ijngosani, si̱kjaʼaitsjenjiaan nga koa̱nle koasenkaoná je Jeobá tojme kjoa xi kuitjátojiaan. w16.12 3:13, 16
Mixkue 24 sá enero
Je xi nangitokon tjínle kjoachjine (Prov. 11:2).
Je Saúl alikui ngʼakon kʼianga sʼa kiskoejin Jeobá nga rey koa̱n (1 Sam. 9:1, 2, 21; 10:20-24). Tonga kʼianga rey jekoan koanngʼakon. Ñandia kʼianga jmi mani je chjotakjoajchán filisteo tsakʼétʼale je chjota israelita, je profeta Samuel kʼoakitsole je Saúl nga kuicho kʼoa nga koakale cho̱ je Jeobá. Tonga nga kjesa bichójin je Samuel, je chjota israelita kitsokjon kʼoa nʼio nkjín xi kitsjionkon je Saúl. Tonga je Saúl likui kiskoyale je Samuel kʼoa jé tsakakále cho̱ je Jeobá, tonga tsínle ʼnde nga je kʼoasʼin. Nga kʼoakisʼin je Saúl tsín kisasenle je Jeobá (1 Sam. 13:5-9). Kʼianga kicho je Samuel jñani tíjna je Saúl, kiskankao nga tsín kisitjosonle je Jeobá. Tonga je Saúl alikui kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga chʼao kisʼin. Totjín xi tsakʼangini yaole kʼoa kjaʼaí xi tsakánele jmeni xi kisʼin (1 Sam. 13:10-14). Saʼnda nga kʼia, je Saúl ngʼakon koan. Kuinga tsakʼasjengini je Jeobá kʼoa tsín tikoanmenile nga tojo rey koan je Saúl (1 Sam. 15:22, 23). Je Saúl nʼio nda kisʼin nga títjon, tonga xi jekoanni nʼio chʼao kisʼin (1 Sam. 31:1-6). w17.01 3:1, 2
Xipe 25 sá enero
Jekisakona David, jngo chjota xi tjínjngolekon ni̱ma̱na (Hech. 13:22).
Je rey David nʼio kisʼele kjoamakjain kʼoa je Jeobá nʼio tsjoake koan. Ninga kʼoalani, je David jngo jée xi nʼio ai tsakajngi kʼianga je kisichajngikao Bat-seba, jngo chjoón xi jechixan. (2 Sam. 11:1-21). Alikui tikoanni nga tsakjaʼáxin je jée xi tsakajngi je David. Saʼnda kʼoatsakʼinle nga tse kjoa kuichomani jme xi kisʼin (2 Sam. 12:10-12, 14). Kuinga koanchjénnile kjoamakjain. Tjínnele nga kʼoatsakʼé kon nga sichatʼale je Jeobá kʼiatsa kʼoakoa̱nnile jéele kʼoa nga je koasenkao nga chókjoajinle kjoa xi sʼe̱le nga kʼoasʼin tsakajngijée. Sokójéená ngatsʼiaa nga̱ chjotajée maa. Tonga tjín jée xi ngisa ai tjío. Tsakui nichxin likui kʼoakoa̱nná nga chja̱ʼaxiaan je jée xi kabijnyaa. Tsakui nichxin kjoa kuiyojiaan xi totʼatsʼe jme xi kanʼia (Gál. 6:7). Tonga ʼyañá nga je Niná koasenkaoná kʼiatsa kʼoakoa̱nniná je jéená. Koasenkaoná ninga totʼatsʼe jéená nga kjoa tjínniná (Is. 1:18, 19; Hech. 3:19). w17.01 1:10-12
Bixine 26 sá enero
Je chjota likui machoyale jmeni xi ma i̱ sonʼnde. Tojmeni xi sʼin je chjota, alikui koa̱nchoyale. Saʼnda je xi kʼoatso nga nʼio chjine kʼoa be, alikuini jme xi machoyale (Ecl. 8:17).
Ninga tsín ʼyaa jmeni xi koa̱n nichxin xi nroaján kʼoa tsín kʼoakoa̱nná nga ñá kʼoéchjoalee, tsa nangitokon maa kuijin chjoéjiaan xi ndatjín kʼianga jme xi sʼiaan. Tobʼelañá, tsa kʼoasʼin tinikjaʼaitsjeen nga ñaki tokui xále Niná sʼiaan, tsakui nichxin kui chjonangilee yaoná jósʼiaan tsa so̱kochʼinná kʼoa tsa je xijcháná so̱kochʼinle kʼoa machjén nga kuinyakoaa. Kʼoa tsakui nichxin kui nikjaʼaitsjeen jósʼin so̱koʼaniná yaoná kʼianga jekoa̱njchíngaa. Ninga nʼio si̱kjaʼaitsjenjiaan kʼoa ninga kʼoétsʼoalee je Jeobá, alikuikjoan jchaa ndʼaibi josʼin kʼoéndajiaan ngayeje nichxin xi nroaján. Tsa nangitokon maa kʼoa tsa je Jeobá ninʼiotʼaa, chósonjinnilee jmeni xi kʼoakoa̱nná sʼiaan, si̱kjaʼaitsjenjinjián josʼin tiyoaa kʼoa si̱jéjián kjoafaʼaitsjen. Kʼoa je xi ngisa sʼiaan kuijin nga je Jeobá kʼoétsʼoalee. Xijekoa̱n kjuintjenngijián josʼin koandiaaná je nganʼiotsjele Jeobá (Ecl. 11:4-6). Je Jeobá sichikontʼain jmeni xi sʼiaan kʼoa tsa maije̱ koasenkaoná nga si̱kʼantjaiyaa jmeni xi tjínndajinná tsakai (Prov. 16:3, 9). w17.01 4:14
Xoto 27 sá enero
Alikui koa̱n kui chi̱nai (Gén. 2:17).
Je Adán kao Eva, tjínnele kiskoejin a jé Niná sitjosonle axo jé ye̱ sitjosonle. Kʼoa kui kiskoejin nga je ye̱ kisitjosonle (Gén. 3:6-13). Kʼianga tsín tikisitjosonni Adán kao Eva je kjoatéxomale Niná, likui tichjotatsje koanni. Kontra tsakatiole Niná, nga̱ je Niná jtike xi chʼaotjín. Je Biblia kʼoatso nga nʼio tsje je Niná, likui ma be xi chʼaotjín (Hab. 1:13). Tsa tokisichajinlani Niná jmeni xi kisʼin je Adán kao Eva, alikuijin tijme kjoachoya kisʼeni. Je ánkje kao chjota to jaojin kisʼele tsa tojo koa̱nkjainle jmeni xi tso Niná. Tonga je Jeobá sítjoson jmeni xi tso, alikui faʼatone kjoatéxomale (Sal. 119:142). Ningalani kisʼele kjoandái je Adán kao Eva nga kiskoejin jmeni xi kisʼin, chʼaosʼin kichomani nga yátsʼi̱n tsakinyále Niná. Nga jeki nichxin, kʼieen kʼoa chao koan ijngokʼani (Gén. 3:19). w17.02 1:8, 10, 11
Taingo 28 sá enero
Ali tokaojin nioxtila kʼoéjnakonni chjota, tonga kao ngayije én xi nchja̱ je Jeobá (Mat. 4:4).
Saʼnda nga tsakʼétsʼiakao Jesús nga kitsoyason kʼoa saʼnda nga kinikʼien, kui tsakándiaale je Énle Niná (Mat. 27:46; Luc. 23:46). Tonga nga kui nichxin, je chjotatítjonle relijión alikui kʼoakisʼin jokisʼin Jesús. Alikui kuenta kisʼin je Énle Niná kʼianga tsín koanngóson kao jmeni xi tsakakóya. Je Jesús yaa Énle Niná kiskoenile nga i̱ kitsole: “Je naxinandá kao énle bexkónna, tonga ni̱ma̱le xin tjíona. Tonga lijme chjíle nga bexkónna, nga̱ bakóya kjoafaʼaitsjen xi toxkia kjoatéxomale chjota” (Mat. 15:7-9). Je Jesús kui Énle Niná kisichjén kʼianga kitsoyale xi kjaʼaí. Kʼianga tsakʼékjaoʼakao je chjotatítjonle relijión, alikui totsʼe kjoafaʼaitsjen kisichjén jmeni xi kitsole. Kʼianga kitsoya kui Énle Niná tsakʼangini ngantsjai (Mat. 22:33-40). w17.02 3:18, 19
Lune 29 sá enero
Jchaxkón ngatsʼi, jchaxkón chjotatítjon (1 Ped. 2:17).
Ñá xi testigole Jeobá maa bʼenelee yaoná nga bakolee kjoaxkóntokon je chjota xi xá tjínle. Nga jngó jngó naxinandá tsen tjínle josʼín. Kuinga tsín mangósonni jmeni xi síjé nga jngó jngó chjota xi xá tjínle. Tojñani tsaan, nitjosonlee je chjota xi xá tjínle. Tonga tsakui kʼoakuitsoná nga kʼoasʼiaan jmeni xi kontra tíjnale kjoatéxomale Niná, alikui nitjosonlee. Tosaa je Jeobá nitjosonlee kʼoa jé ʼyaxkoán tikʼoajinni chjota (1 Ped. 2:13-16). Ya Biblia faʼaitʼa choa̱le je choʼndale Jeobá xi tsabexkón kʼoa xi kisitjosonle je chjota xi xá kisʼele nga kui nichxin. Kataʼyala je choa̱le José kao María. Kʼianga kʼoakitso je chjotaxá xi tíbatéxoma ya Roma nga katasʼeya xo̱n jotjín mani je chjota xi tíbatéxomale, je José kao María ki saʼnda Belén nga kikáya xo̱n yaole ninga jeme tsin ʼndíle je María (Luc. 2:1-5). Je pastro Pablo kʼoati nda choa̱ tsakʼéjna nga tsakakóle kjoaxkóntokon je chjota xi xá kisʼele. Kʼianga jngo kjoa kisʼene, kao kjoaxkóntokon kisitoánntjai yaole ya ngixko̱n Herodes Agripa kao ngixko̱n Festo, xi gobernador sʼin tsakʼejna ya Judea (Hech. 25:1-12; 26:1-3). w17.03 1:9, 10
Majte 30 sá enero
Je kjoabi kʼoasʼin kichjitʼa nga bakóyaná (1 Cor. 10:11).
Kʼianga kui kʼoakisʼin je chjota israelita josʼín je chjota cananeo, je Niná alikui tsakasenkao nga tsakʼétʼale je chjotakontrale (Juec. 2:1-3, 11-15; Sal. 106:40-43). Nga kui nichxin, je chjota xi tsjoake koan je Jeobá alikuijin choa ñʼai koanle nga kixi kitʼale. Ya Biblia síkʼaxki kʼa chjota israelita xi tsjoa tsakáya kon je Jeobá. Tobʼelañá je Jefté, Elqaná, Ana kao Samuel (1 Sam. 1:20-28; 2:26). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio nkjín chjota xi kʼoati sʼín jokisʼin je chjota xi tsakatio ya naxinandá Canaán. Kui nʼio fitjenngi je kjoachajngi, kjoatsʼen kao tao̱n. Tonga je Jeobá kʼoatsoná nga si̱kuindalee yaoná xi tʼatsʼe jebi. Kui xi mele nga sikuindaná tojosʼin koanmele kisikuinda je chjota israelita. Jméni xi bakóyaná jokisʼin je chjota israelita (1 Cor. 10:6-10). Kuinga kʼoénelee yaoná nga tsín kʼoati sʼiaan josʼín je chjotasonʼnde (Rom. 12:2). w16.04 1:4-6
Mixkue 31 sá enero
Je xi tjínle kjoamajintokon nda bándiaale yaole (Prov.1:5).
Kʼianga jme xi nʼio tjínle kjoandosin chjoéjiaan, jé Jeobá xi ngisasa nda kjoafaʼaitsjen tsjoáná, kʼoa yaa Biblia faʼaitʼa. Kuinga nʼio tjínnile kjoandosin nga chótʼayá kʼoa si̱jélee je Jeobá nga je katabándiaaná. Jé tsjoáná kjoafaʼaitsjen josʼiaan nga ndasʼin kuichotsjoá jmeni xi chjoéjiaan tsakui kuenta sʼiaan josʼin mele. Tjínnele chjónangilee yaoná jebi: “Jmeni xi kakjoejian nga kʼoasʼian, a bakó nga tsjoake̱ je Jeobá. A koasenkao je familiana nga tsjoa sa̱tío kon kʼoa nga nyʼán sʼin koatio. Kʼoa a bakó jmeni xi kakjoejian nga tjínna kjoanda kao kjoatsejta”. Je Jeobá alikui kjoanʼio bʼénená nga tsjoacha katamaa kʼoa nga si̱xálee. Kʼoatso nga tjínná ʼnde nga ñá chjoéjiaan tsa si̱xálee kʼoa tsa mai (Jos. 24:15; Ecl. 5:4). Tonga xi mele kuinga si̱tjosoán jmeni xi jekachjoejiaan nga kʼoasʼiaan kʼoa nga ya chʼa̱ngiñá jmeni xi tso je Énle. Tsa makjainná josʼin bándiaaná je Jeobá kʼoa tsa si̱tjosoán je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná, ndasʼin kuichomani jmeni xi sʼiaan. Xi ijngosani, koakoñá nga ñaki tjínjngo tokoán jmeni xi nʼia, nga tsín jao tjín tokoán (Sant. 1:5-8; 4:8). w17.03 2:17, 18