Enero
Majte 1 sá enero
Je chjotatsʼen alikui majinle jotjínni je kjoatéxomakixi (Prov. 28:5).
Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, tojeme fetʼa jmeni xi chon sonʼnde. Kʼoa je chjotatsʼen sa nkjín sa nkjín kjima, tojo ma je “jñá nga toxkia biso” (Sal. 92:7). Kuinga tsín tokʼoamaniná nga tsín tibexkónni chjota je kjoatéxomale Niná. Je pastro Pablo i kitsole je chjotale Cristo: “ʼNdí katamao tʼatsʼe kjoatsʼen”, tonga “jchínga katamao tʼatsʼe kjoafaʼaitsjenno” (1 Cor. 14:20). Yaa tsoyaná je texto xi kamaxkia ndʼaibi josʼin tsoyanile én jebi. Kʼoatso nga “je xi Jeobá básjai majinle ngayeje”, xi tsonile, ngayeje xi sasénle je Jeobá. Kʼoati me tso ya Proverbios 2:7, 9, kʼoatso nga je Jeobá “tsjoále kjoachjine je chjota xi kixi”, kʼoa chjota jebi majinle “xi ndatjín, xi kʼoatjín kao xi kixi tíjna”. Je Noé, Daniel kao Job kui kjoachjine kisʼele (Ezeq. 14:14). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi kʼoati tjínle kjoachjine jebi je naxinandále Niná. Kʼoa ji, a kjimajinli ngayeje xi machjén kʼianga ndasʼin kuiyoaa ngixko̱n Jeobá. Je xi koasenkaoli kuinga nda jchaxkuin je Niná. w18.02 8 párr. 1-3
Mixkue 2 sá enero
Kisʼenngindá xi tʼatsʼe jaʼaínle Jesús (Hech. 19:5, TNM).
Alikui ʼya xi kʼoenele nga koaisʼenngindá jngo chjota xi Biblia tíkotʼaya, ni jejin xijchále, ni jejin xi tsoyale Biblia, kʼoa ni jejinla ndsʼee xi tjío ya jinjtín. Saʼnda je Jeobá alikui ʼya xi bʼénele (1 Juan 4:8). ʼNdele nga kʼoakʼuínlee nga katafisʼenngindá, tosa kui kʼuínyalee nga nʼio tjínle kjoandosin nga miyole Niná katama. Nga koa̱nmele koaisʼenngindá jngo chjota kui xosikao nga tsjoake kjoaixi je Énle Niná kʼoa nga mele sitjoson jmeni xi tjínnele sʼin jngo chjotale Cristo (2 Cor. 5:14, 15). Tsínkjoan tíjnachoa̱ jokjitse koa̱n koaisʼenngindáni jngo chjota xi Biblia tíʼmiyale, nga̱ tsín tongóson sʼín nga jngó jngó. Nichxin kʼianga fisʼenngindá jngo chjota nʼio tsjoa sʼe kon. Tonga kʼoati machjén nga sikjaʼaitsjenjin jmeni xi tjínnele sʼin nga kuitjosonle jme xi tjenkao nga jekitsjoatʼale yaole je Niná. Je chjotatjenngile Jesús alikui “titʼatsʼeni” nga tjíokon, jetʼatsʼe tjíoni “je xi kʼoasʼin kʼen, kʼoa xi kinikjaʼáyanile” (2 Cor. 5:15; Mat. 16:24). w18.03 6, 7 párr. 14-17
Xipe 3 sá enero
Ali nichajinjion nga kʼoaiʼndelao je xi fichókonno. Tjínkʼa xi tsín tsabe nga ánkjeni xi kʼoasʼin kitsjoaʼndele (Heb. 13:2).
A ñʼai maná nga nda chjoeyaa xíngiaa. Kʼiatsa ñʼai maná, nʼiojin tse xi tinichaa, jolani nga miyoná koa̱n je ndsʼee tokʼia saʼndani. Kʼianga nokjoalee xíngiaa ya niʼyaná basenkaoná nga tsín ba sʼe tokoán. Tonga jméni xi bʼéchjoa kʼale nga tsín kʼoasʼínni. Kataʼyala. Ñá xi choʼndale Jeobá maa, nʼio tse xá tjínná kʼoa nʼio tse jmeni xi kjinená, tsakui nichxin ya kjuinroani nga tjínkʼa xi kʼoakuitso nga tsín maʼale nga nchja̱le ndsʼee ya niʼyale. Tsa kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen, koaan chósonnilee josʼin tinichjén je nichxinná. A koaan si̱kʼayaa nichxin nga kuinókjoale je ndsʼee ya niʼyaná kʼoa nga kʼoati koanngían nga kuinchja̱ná ya niʼyale. Je Biblia kʼoatso nga tsín si̱chajiaan nga nda chjoéyaa xíngiaa. Machjén nga ni̱kʼayalee nichxin je ndsʼee. Tsakui nichxin tjínnele nga tsínkui ni̱kʼayalee nichxin jmeni xi tsín nʼio tjínle kjoandosin. w18.03 16 párr. 13, 14
Bixine 4 sá enero
Kʼoati xi xinsa naxinandá machjén nga kuinchjaya je énnda xi tʼatsʼe kjoatéxomale Niná nga̱ kui xá jinroania (Luc. 4:43).
Kʼianga jaʼai Jesús i̱ Sonʼnde tsakakó nga nʼio koanndosinle xi tʼatsʼe Niná. Jokjitse kitsoyason, jé Jeobá kiskenngile. Josʼin kisikjaʼaitsjen kʼoa jmeni xi kisʼin tsakakó nga kui kitjenngi je kjoatéxomale Jeobá kʼoa kao jmeni xi mele (Juan 8:29; 14:9; 15:10). Koaan si̱ngósonkoaa jmeni xi kitso Isaías tʼatsʼe kjoamatokon xi tjínle Jeobá kao jmeni xi kitso Marcos tʼatsʼe Jesús (Is. 63:9; Mar. 6:34). A chjenngilee Jesús kʼoa a bakolee kjoamatokon je chjota xi nganʼio machjénle. A kʼoati nʼio mandosinná nga ʼmiyasoán kʼoa nga bakoyaa xi tʼatsʼe Chjotaxále Niná. Kʼiatsa kʼoanʼia bakoñá nga kʼoati nʼio mandosinná xi tʼatsʼe Niná. w18.02 21 párr. 12
Xoto 5 sá enero
Tokʼoasʼin tijcháo ʼndíxtino, ngasin nganda takoyalao tʼatsʼe Niná (Efes. 6:4).
Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi alikui choa ñʼai tíjna nga kʼoasʼin nijchá je ʼndíxti (2 Tim. 3:1-5). Kʼianga tsin je ʼndíxti alikui toje be jmeni xi ndatjín kʼoa xi chʼaotjín. Machjén nga sa̱kóyale (Rom. 2:14, 15). Jngo chjota xi tʼatsʼe Biblia kotʼayason kʼoatso nga je én xi “kjoabichakjáya” tso nga én griego, kʼoati “nga tosʼa kjimajchínga je ʼndíxti” sʼin faʼatoya, kʼoa jebi kui xi tsonile nga sa̱kóyale je ʼndíxti saʼnda nga sʼa ʼndí, ánni nga ndasʼin koaikaoni yaole kʼianga jekoa̱njchínga. Je ʼndíxti tsjoa satío kon kʼianga kao kjoatsjoacha batekjáyanile xijchále. Majinle nga tsín totiʼndeyejená. Kʼoati majinle nga jmeni xi nʼia koaan tsa chʼaosʼin kʼoa tsa ndasʼin kuichomani. Kuinga machjénni nga je xi xijchá ma kui koaitjenngi je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je Jeobá nga koa̱nle nda sijchá je ʼndíxtile. Kjaʼaí kjaʼaísʼin síjchá je ʼndíxtile chjota nga jngó jngó ʼnde. Tonga kʼianga kui kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Niná fitjenngi je xi xijchá ma, alikui machjén nga kui skónangile yaole ngantsjai jósʼin sijchá ʼndíxtile kʼoa kʼoati tsínkui fitjenngi je kjoachjine xi tjín sonʼnde. w18.03 30 párr. 8, 9
Taingo 6 sá enero
Kʼoasʼin tichjáon kjoabitjontjaino kao kjoajkon kao kjoafatsé (Filip. 2:12).
Kʼia tsa sʼa xti kʼianga kisʼenngindái. Ninga sʼa ya tijnakoai je xijcháli, ji kjineli nga kjoásjai je kjoabitjontjaili. Ánni nga nʼio tjínnile kjoandosin nga kuenta sʼiain jebi. Nga̱ tsín ʼyai jme kjoa xi kuitjátojin nichxin xi nroaján. Tsa jekjimajchíngai ndʼaibi, jejin tíbʼantjaiya jotísʼe tokuin. Itso jngo tsoti: “Kʼianga sʼa ʼndí kjoaan, kʼianga nóná bichó kʼoa tsín jme pastel chinee ya ndʼiaskuela, alikui chʼao sʼe tokoán nga testigole Jeobá maa. Tonga kʼianga jekjimajchíngaa kʼoa kui nimetokoán nga tjín xi sóyokoaa, tjínnele nga ñaki kʼoakʼoé tokoán nga kui xi ngisa ndatjín nga si̱tjosoán je kjoatéxomale Niná”. Ninga je xi jejchínga nga fisʼenngindá kʼoati kjoa faʼatojin. Tsakui nichxin kui kjoa faʼatojin xi tʼatsʼe kjoabixanle, tsa chʼin tsaotʼale kʼoa tsa tʼatsʼe xá. Tojotjín nóná, ngatsʼiñá nga chotʼayakaoná tsa kixi kjuintʼalee je Jeobá (Sant. 1:12-14). w17.12 24 párr. 4, 5
Lune 7 sá enero
Nda tsa majtino, ali jéejin bijnyo (Efes. 4:26).
Nʼio tokʼa chjota xi kʼoakji kjoañʼai tjíofaʼá jokji kjoañʼai tsakjaʼá David, xi kʼoati miyole Niná koan. Tonga je alikui kitsjoaʼnde nga kui kjoajti kisikinjele. Itso xi kiski: “Tikʼéjnai je kjoajti kʼoa titjoxinlai; ali nijtijinlai yaoli kʼoa ali kuijin xi chʼaotjín kʼoanʼiai” (Sal. 37:8). Kuinga si̱kʼéjnañá je kjoajti nga̱ jé Jeobá tichjenngilee, nga̱ je “likui kʼoatísíkaoná josʼin bakinná tʼatsʼe jée xi tibijnyaa” (Sal. 103:10). Kʼianga nikʼéjnaa je kjoajti kʼoati basenkaoná. Nga̱ je xi yaole síjtile sakʼoaa ñʼai male nga kjenjta, nʼio síkjáojin, likui tinda síxáni je cho̱jnga̱le, kʼoa sokóchʼinle ya yatsʼoa̱. Kʼianga majtiná sakʼoaa likui nda nikjaʼaitsjeen. Kʼoa tsa nʼio si̱jtilee yaoná tochajinle tse nga ba sʼe̱ tokoán. Je Biblia itso: “Jngo ni̱ma̱ xi tojbi kui xi nda síkʼéjna je yaoná” (Prov. 14:30). Kʼiatsa kui kʼoakuitsoná jngo ndsʼee xi aon kʼoe tokoán, xi koasenkaoná nga nda chobá ngindia kao je, kuinga kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je Biblia. w18.01 10 párr.14, 15
Majte 8 sá enero
Nga̱ ji alikui ya si̱kʼéjnanái ya Tsjó. Alikui kʼoaiʼndai nga nga̱jao̱ skoe̱ xi kixi tífitʼali (Sal. 16:10).
Je én jebi alikui xi tsonile nga tsínkʼia kʼien je David. Je Énle Niná kʼoatso nga je David koanjchíngaa, kʼieen kʼoa yaa kisʼeñe jña kjioñe je chjotajchíngale (1 Rey. 2:1, 10). Tonga ʼyá xi kinchja̱ni Salmo 16:10. Nga jenkjín xomana jaʼato nga kinikʼien kʼoa nga jaʼáyanile Jesús, je Pedro kui kisikʼaxki̱ Salmo 16:10 kʼianga kinchja̱yajinle je chjota xi jmi mani xi judío kao xi tsín judío (Hech. 2:29-32). Je chjota xi kinrʼoéle bení nga kʼien je David kʼoa nga kisʼeñe. Kʼoakitso nga “David tongini tsabe, kʼoa kinchja̱ xi tʼatsʼe kjoafaʼáyale Cristo”. Kʼianga jekʼoakitso én jebi je pastro aliʼya xi jokitso. Kʼianga ngisa sʼe̱jngo kon, je Pedro kui kisikʼaxki̱ jmeni xi kitso David ya Salmo 110:1 (Hech. 2:33-35). Je chjota xi kinrʼoéle alikui jao kisatio kon nga je Jesús xi “Nai kʼoa Cristo kisikao” Niná. Ngatsʼi koanjinle nga kʼia kitjoson jmeni xi tso Salmo 16:10 kʼianga jejaʼáyanile je Jesús. w17.12 10 párr. 10-12
Mixkue 9 sá enero
Ngayeje kisʼexki kʼoa kisʼechoyaa, kʼoa kisʼetʼaxon jokji ai ngayeje (Esd. 8:34).
Je Cuerpo Gobernante nda kosonnile jósʼin koa̱nchjén je tao̱n xi maxkó ya jinnaxinandále Niná (Mat. 24:45). Je ndsʼee jebi, jé Jeobá bʼétsʼoale nga nda bʼéndajin josʼin koa̱nchjén je tao̱n xi maxkó (Luc. 14:28). Je pastro Pablo tsakʼéndajin nga katasʼexkó je tao̱n nga kʼoainganʼiole je chjotale Cristo xi Judea tsʼe, kʼoa jé tsakánele chjota xi kixi nga nda katasíkʼabíle je chjotale Cristo xi nganʼio machjénle, kʼoa nga kʼoasʼin, ali tokuijin nga nda koatio ngixko̱n chjota, kuinga ndasʼin koatio ngixko̱n Jeobá (2 Cor. 8:18-21). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je naxinandále Jeobá kui choa̱le Esdras kao Pablo fitjenngi. Kuinga nda kosonnile jósʼin koa̱nchjén je tao̱n xi maxkó (Esd. 8:24-33). Je nó xi tífaʼato, nkjín xá tísʼe ya jinnaxinandále Niná, kʼoa kuinga básjainile jósʼin nga ngisa choa tao̱n sikjeya. Kʼoa kʼoasʼin nʼio nda kjimachjén je tao̱n xi bʼé. w18.01 19, 20 párr. 12, 13
Xipe 10 sá enero
Je kjoanyʼántakonle Cristo katabatéxomale ni̱ma̱no (Col. 3:15).
Tsa bakoá kjoatsjoacha kao kjoanda kui xi koasenkaoná nga si̱chatʼalee xíngiaa. Tobʼelañá, tsa aon tjín tokoán kʼiatsa jme xi kitsoná kʼoa tsa jme xi kisikaoná jngo ndsʼee, si̱kjaʼaitsjenjiaan jme xi tsakʼinlee kʼoa jme xi kinikoaa jngo chjota xi kʼoati aon tsakʼé kon. Nʼio bʼailee kjoanda je ndsʼee nga tsakakóná kjoatsjoacha kao kjoanda ninga jme xi kinikoaa (Ecl. 7:21, 22). Nʼio tsjoa tjínná nga tíbakóná kjoanda je Jesús nga tisíkatíojtínná nga tichʼasjejeyaa Niná. Ngatsʼiñá nga tojngo Niná bʼetsʼoalee, tikui én ʼmiyasonñá kʼoa me tikui kjoa bitjatojinñá. Tsa tjaochaa ndsʼee koakolee kjoanda kʼoa si̱chatʼalee, tsa kʼoasʼiaan jtín sʼin kuiyoaa kʼoa koasenkaoná nga tosi tonda kui si̱kjaʼaitsjeen je kjoabijnachon xi tsjoáná Jeobá. Kʼiatsa xinkon koaan koaanle kui kʼoechjoaná nga tjoéná kjoandale Niná. Ya Biblia nkjín choa̱ faʼaitʼa xi tsoyaná jokji xkón tíjna nga xinkon maa. Tobʼelañá, Caín koanxinkonke je Abel kʼoa kisikʼieen. Je Coré, Datán kao Abiram kʼoati koanxinkonke Moisés kʼoa kisixíjinkao. Kʼoa je rey Saúl koanxinkonke David xi totʼatsʼe kjoanichikontʼain xi kisokole kʼoa koanmele kisikʼien. w17.11 27 párr. 9, 10
Bixine 11 sá enero
Tjínneli nga chótʼayajin, nga kuijnyísjeyai kʼoa nga ndakjoan chjónangi (Deut. 13:14).
Je chjotajchínga xi ya tjíojinle je xi comité judicial ma, tjínnele nda skósonnile tsa je chjota xi jée kabajngi ñaki kʼoakjimanile je jéele kʼoa tsa mai. Jebi alikui choa ñʼai tíjna. Tjínnele kuenta sʼin josʼín je chjota, josʼin síkjaʼaitsjen tʼatsʼe je jée xi kabajngi kʼoa jme xi tjín ya jinni̱ma̱le (Apoc. 3:3). Kʼianga sa̱kóle kjoamatokon je chjota xi jée kabajngi, tjínnele nga ñaki kʼoakoa̱nnile je jéele. Je Jeobá kao Jesús be jotjío je ni̱ma̱ná tonga je xi chjotajchínga sʼin tjío alikui be. Jósʼin skoe̱ni tsa ñaki kʼoakjimanile je jée xi kabajngi jngo chjota. Xi títjon, tjínnele sijéle kjoachjine je Niná kao kjoamajintokon (1 Rey. 3:9). Xi majaoni, tjínnele nga Biblia sichjén kao xo̱n xi bʼasje je naxinandále Niná ánni nga skoe̱síni josʼin tíjna je “kjoabale sonʼnde” kʼoa kao “kjoaba xi josʼin mele Niná”, xi tsonile, tsa ñaki kʼoakjimanile je xi kabajngijée (2 Cor. 7:10, 11). Tjínnele nda skótʼayajin jotso je Énle Niná tʼatsʼe josʼe kon je xi bajngijée, josʼín kʼoa josʼin fikao yaole kʼiatsa kʼoakjimanile je jéele kʼoa tsa mai. w17.11 17 párr. 16, 17
Xoto 12 sá enero
Je xti tsʼantjaikjoake koa̱n xijchále (2 Tim. 3:2).
Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je xi faʼaitʼa libro, xi faʼa ya pelíkula kao ya telebisión alikui tichʼaosʼin bekonni chjota. Tonga alikui tinda bationi je familia kʼianga tsín ʼya xi sítjoson, nga̱ yaa nroani nga jtín sʼin biyoaa xi chjota ʼminá. Kʼoa majinle chjota xi tʼatsʼe jebi saʼnda ngasʼa. Tobʼelañá, nichxin kjoatse ya naxinandá Grecia, tsa jngo chjota xi xijchále kʼoele, síchaa ngayeje kjoanda xi tsjoá je chjotaxá. Kʼoa je kjoatéxoma xi kisʼe ya Roma kʼoatso kʼiatsa jngo xi kʼoasʼin kui mangósonkao joni tsa kʼien kasíkʼien. Ya Escrituras Hebreas kao Escrituras Griegas Cristianas kʼoatsole je xi xti ma nga katabexkón xijchále (Éx. 20:12; Efes. 6:1-3). Jméni xi tjínnele sʼin je xti nga tsín kʼoati sʼin josʼín je xti xi tsín sítjoson. Kʼianga síkjaʼaitsjenjin je xti ngayeje jmeni xi sʼín je xijchále xi totʼatsʼe, kui xi binyakao nga tsjoále kjoanda kʼoa sítjosonle je xijchále. Xi ijngosani, tsa majinle nga je Niná xi kʼoasʼin mele nga si̱tjosoán, tosajin tsjoá kjoanda. Kʼianga nda nchja̱ni je xti xi tʼatsʼe xijchále, kʼoati binyakao xi kjaʼaí xti nga kʼoati bexkón xijchále. w18.01 29 párr. 8, 9
Taingo 13 sá enero
Nga jngó jngó yaa koa̱nngóson jngo ʼnde jñani bijnaʼmalee je ntjao̱, jngo ʼnde jñani bijnangʼiánlee je jtsínʼio, yaa koa̱nngóson je xo̱ngá xi tjín ya ʼnde jñani kixí chon, joni tsa ngʼiánle jngo na̱xi̱ xi nʼioje kji, xi tíjna ya ʼndekixí (Is. 32:2).
Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je chjotale Cristo xi ai jée bajngi tjínnele nga sijéle nganʼio je xi chjotajchínga sʼin tjío ya jinjtín. Ánni nga machjénsíni nga kʼoasʼin. Xi títjon, kuinga kʼoatso je Énle Jeobá nga je xi chjotajchínga sʼin tjío tjínnele kʼoendajin je kjoa xi ai tjín (Sant. 5:14-16). Xi majaoni, kuinga kui xá tjíoni nga kuinyakao xi sokójéele nga nda katabationi ngixko̱n Niná kʼoa nga tsín tikatabajngijéeni (Gál. 6:1; Heb. 12:11). Kʼoa xi majanni, kuinga je kinikinyánda xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoa nichjinee nga katabinyakao je xi sokójéele nga nda katasatíoni kon. Je Jeobá kʼoasʼin síngósonkao je xi chjotajchínga sʼin tjío joni “jngo ʼnde jñani bijnangʼiánlee je jtsínʼio” (Is. 32:2). A tsín kjoaixi nga kao kui jebi bakóniná kjoamatokon je Jeobá. Nʼio nkjín choʼndale Niná xi nda tjíosatío kon kʼianga jefákaonajmí kʼoa síjéle nganʼio je xi chjotajchínga sʼin tjío. w17.11 10 párr. 8, 9
Lune 14 sá enero
Je kjoabichakjáya kjoañʼai tjenkao (Heb. 12:11).
Ninga nʼio aon koa̱nná nga kabichonsjejin xíngiaa, alikui koa̱n nga je chja̱koaa kʼiatsa tsín nʼio tjín xá, jolani tsa teléfono kuinókjoalee, tsa mensaje si̱kasénlee, tsa karta chjílee, tsa correo electrónico kʼoa tsa redes sociales si̱chjén nga chjílee. Alikui tokʼoéjngoaa tokoán. Je kjoatsjoacha koyale ngayeje kʼoa kuinga tsín tokʼoéjngosíñá tokoán nga̱ koaan kʼoéjnajin ijngokʼani ya jinnaxinandále Niná je xíngiaa xi kasíkʼéjna Jeobá (1 Cor. 13:7). Kʼiatsa tiʼyaa nga jetísíndaya yaole jngo xíngiaa, koaan si̱jélee Niná nga katatsjoále nganʼiole kʼoa nga katabʼejnanda ijngokʼani (Is. 44:22). Je Jesús kʼoakitso nga tjínnele ngisa tsjoacha koaan je tikʼoajinni toʼya chjotani. Alikui jao kisʼe kon nga kixi koaitʼale je chjotale ninga xínkjín koatiochjoale. Kʼiatsa kjoa tísʼená kao xíngiaa nga Jesús timangíntjenngilee, si̱jélee nganʼio je Jeobá ánni nga chókjoajinniná (Is. 41:10, 13). Si̱kjaʼaitsjeen nga je Jeobá kao Jesús tsjoa tjíole xi tʼatsaan kʼoa nga je sichikontʼainná nga kixi timangíntʼalee kʼoa jebi, tsjoa bʼé tokoán. w17.10 16 párr. 19-21
Majte 15 sá enero
Tikʼantjaiyao yaono, katasʼeno kjoamatakon (Col. 3:12).
Bakolee kjoamatokon kʼianga ʼyaa nga kjoañʼai faʼá tsa ʼyani xi totʼatsʼe nga jejchínga kʼoa tsa chʼin tjínle. Nijélee je Jeobá nga katafaʼai je Chjotaxále. Tonga nga kjesa kʼoamajin, binyakaoñá jokji tjen kʼoamaná ʼyani xi nganʼio machjénle. Jngo chjotachjine xi kui tsakʼéyanajmí jmeni xi koanle je na̱le nga kui chʼin xi Alzheimer ʼmi kisʼele. Ñandia kʼianga tsín tikichokjoanile nga ki baño kʼoa toyaa tsakʼejnangile yaole. Kʼianga tísítsje yaole, jao tichjaa xi bichókonntsjaile kicho. Kʼianga tsabe jmeni xi koan tsakinyakao. Je chjoón i kitso: “Koa̱njin kuisenkaonáo, ninga soa mana”. Je tichjaa tsakinyakao, kʼoa jngo tasa té tsakʼéndale kʼoa tsakjáonajmí. Je tile chjoón jebi nʼio kitsjoa kjoanda kʼoa nʼio tsabexkón je tichjaa nga kʼoakisʼin, kʼoakitso nga kʼoasʼin fitjenngi je tichjaa jmeni xi tsoyason. A bakolee kjoamatokon je chjotajchínga kao xi chʼin tjínle nga binyakoaa jokji tjen kʼoamaná (Filip. 2:3, 4). w17.09 9 párr. 5; 12 párr. 14
Mixkue 16 sá enero
Ñaki nda tjaocha katamaa xíngiaa. Ali toʼén kuinókjoaa, tonga je kjoatjaocha xi kjoakixi xi sʼiaan (1 Juan 3:18).
Tjínnele kuinyakoaa je ndsʼee ninga tsínkjoan je sʼe̱jinle xi ngikʼa (Mat. 6:1-4). Jchaxkoán xíngiaa (Rom. 12:10). Je Jesús nʼio nda choa̱ tsakʼéjnaná nga tsakanéjon ndso̱ko̱ pastrole (Juan 13:3-5, 12-15). Je pastro kʼiaa saʼnda koanjinle ánni nga kʼoakisʼinni Jesús kʼianga jetsakʼaile je nganʼiotsjele Niná (Juan 13:7). Kʼoénelee yaoná nga nangitokon katamaa kʼoa jchaxkoán xíngiaa tojo kisʼin je Jesús. Jósʼiaan. Alikui koa̱n nga ngʼa chʼa̱sjee yaoná kʼiatsa nʼio ngʼa skuela kichotʼayá, tsa tjínná tsojmi kʼoa tsa jme xá tjínná ya jinnaxinandále Jeobá (Rom. 12:3). ʼNdele nga koa̱nxinkonchá tsa ʼyani xi nda tíchʼasje, tosa tsjoa kjoáyaa tokoán ninga kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga kʼoati bakinná nga jchaxkónná. w17.10 9 párr. 9, 10
Xipe 17 sá enero
Kʼoasʼian xi tʼatsʼe énnda tʼatsʼe Cristo, jméni nga tojngo kʼoakaotʼasínina kao je (1 Cor. 9:23).
Nʼio nkjín ndsʼee xi tjíobe nga ndasʼin bichómani kʼianga nichjén je Énle Niná nga ʼmiyasoán. Tobʼelañá, jngo ndsʼee xi jngo chjota xi jekjoatse bʼéxkia rebista fisíxatʼa. Ñandia kʼianga kikonle, ali tsa tokuijin kisikáyole je Xo̱n xi Bájinkonná xi sʼa kitjo, kʼoati jngo texto xi ya faʼaitʼa je rebista tsakʼéxkiale. Kui 2 Corintios 1:3, 4, jñani itso: “Je Nʼai xi tsʼe kjoamatakon, kʼoa Niná xi tsʼe ngayije kjoanijetakon, xi síjekonná ngayije kjoañʼainá”. Je chjota jebi, ñaki kichokajin ni̱ma̱le kʼoa kʼoakitsole je ndsʼee nga katabʼéxkia ijngokʼale je texto jebi. Xijekoan, kʼoakitso nga je kʼoa kao chjoónle machjénle nga ʼya xi sinʼio kon kʼoa nga mesale skoe̱ xi tʼatsʼe Biblia. Kʼianga nichjén je Énle Niná nga ʼmiyasoán nʼio binyakao je chjota (Hech. 19:20). w17.09 26 párr. 9, 10
Bixine 18 sá enero
Tikiʼaonlai je yaole kao nindale, a tsílaxó ñaki ngixkuin kuinchja̱ʼaonli (Job 2:5).
Kʼianga yátsʼi̱n tsakasénle Niná je Na̱i, nʼiojin koanjtile je ánkje xi kixi xi tjío ya ngʼajmi kʼoa tsínjin nda kisatio kon. Je Jeobá be nga tjínnele sʼe̱ndajin kjoa jebi, tonga tsín kitsjoaʼnde nga kjoajti kisikinjele. Nda kiskosonnile jmeni xi kisʼin. Je Jeobá “likui tokjoan síjtile yaole” kʼoa ñaki kixi tíjna josʼin tíbʼéndajin kjoa jebi (Éx. 34:6; Job 2:2-6). Ánni nga títsjoáʼndeni nga tse nichxin tífaʼato. Kuinga tsín mele nga kjoeson je chjota, kui xi mele nga kuitjontjai ngatsʼi (2 Ped. 3:9). Je choa̱le Jeobá kui tsoyaná nga tsín tokjoan kʼoasʼiaan tsa jmeni, tjínnele nda chósonnilee jokuixoán kʼoa ndakjoanla si̱kjaʼaitsjenjiaan nga kjesa jme xi nʼiajián. Kʼianga jme xi chjoéjiaan, machjén nga si̱kʼayaa nichxin nga si̱kjaʼaitsjeen kʼoa si̱jélee je Jeobá nga katatsjoáná je kjoachjine nga kui kʼoasʼiaan kʼoa kui kʼoakuixoán je xi kixi tjín (Sal. 141:3). Kʼiatsa jtiná nga jme xi sʼiaan, alikui ndasʼin kuichomani. Kuinga sakʼoa skan kʼoamaniná jmeni xi bixoán kʼoa tsa jmeni xi nʼia (Prov. 14:29; 15:28; 19:2). w17.09 4 párr. 6, 7
Xoto 19 sá enero
Tʼeyai corona jko̱ Josué tile Jehozadaq je xi naʼmitítjon ma (Zac. 6:11).
A kui xi tsonile jebi nga je Josué xi naʼmitítjon ma xi rey koa̱n. Mai. Nga̱ tsín ya ntje̱le David kitjenni. Kʼianga je bʼaile corona kui tsoyanile jmeni xi koa̱nle jngo rey xi kʼoéjna ngantsjai nichxin kʼoa xi naʼmi koa̱n, je xi “Jtsʼén” ʼmile. ʼYáni xi kʼoasʼin bʼaijaʼaínle. Je Biblia kʼoatso nga je Jesucristo (Is. 11:1; Mat. 2:23). Jé Jesús xi rey sʼin tíjna kʼoa xi naʼmi kaoni, kʼoa jé séntítjonle je ánkjele Jeobá. Nʼio ndasʼin tísítjoson je xále ánni nga tsín jme xi koa̱nnile naxinandále Niná ninga nʼio tse kjoatsʼen tjín i̱ Sonʼnde (Jer. 23:5, 6). Jenʼio machrianle nga sikinjele je kontrale Niná kʼoa kʼoasʼin tsjoánganʼionile Jeobá nga toje xi bakinle batéxoma kʼoa sitoánntjai je choʼndale Jeobá (Apoc. 17:12-14; 19:11, 14, 15). Tonga nga kjesa kʼoamajin, je Jesús xi “Jtsʼén” ʼmile, nʼio tse xá xi tísʼín. w17.10 28, 29 párr. 12-14
Taingo 20 sá enero
Jekichjaʼaxinlao yaono je ni̱ma̱ xi jchínga kao kjoa xi kisʼin (Col. 3:9).
Jméni xi sʼiaan kʼiatsa jndí kjoan najñoná kʼoa tsa chʼao nje̱. Kjitʼajinnangi chʼa̱sjee. Tikʼoasʼinni, nʼio chjíle nga kjitʼanangi si̱tjosoán nga kʼoatsoná je Jeobá nga tsínkui kʼoasʼiaan jmeni xi jtike. Je Pablo i kitsole je chjotale Cristo: “Tikatío ngayije kjoabi”. Jngo koya jée xi kinchja̱ni Pablo kui je kjoachajngi (Col. 3:5-9). Kʼianga kui én xi “kjoachajngi” tso síkʼaxki̱ je Biblia, kui nchja̱ni nga xínkjín fayokao xi kje bixanjin ngixko̱n chjotaxá, kʼoati kui nchja̱ni je xi tixʼin xínkjín kʼoa tsa xi tiyánchjín xínkjín fayokaoni. Je Pablo kʼoakitsole je chjotale Cristo nga tsín kjoachajngi katasʼín. Kui xi tsonile nga ñaki kʼoakʼoé tokoán nga tsín kjoajndí si̱metokoán. Tsakui nichxin ñʼai koa̱nná, tonga koaan si̱kinjelee je xi chʼaotjín. w17.08 18 párr. 5, 6
Lune 21 sá enero
Kao kjoatsejta skoyale je Niná xi kʼoasjentjaina (Miq. 7:7).
Je profeta Miqueas tse kjoa jaʼatojin. Kʼiaa tsakʼejna nichxinle rey Acaz. Nʼio chʼao kisʼin je chjota nga kui nichxin (Miq. 7:1-3). Je Miqueas be nga tsín je kʼoakoa̱nle sikʼantjaiya jmeni xi kjima. Tsa kʼoatikji kjoamakjain tjínná joni tsa Miqueas, kaojin kjoatsjoa chóyaa nga je Jeobá xi kuitsoni kʼiani kʼoendajin jmeni xi kjima. Ánni. Nga koa̱njinná, kuila si̱kjaʼaitsjeen josʼín jngo chjota xi ndoyá tíjnaʼya, xi kʼoaʼmile nga tojeme ni̱kʼien. Ningalani tsín mele nga kuicho nichxin nga kʼoakoa̱ntʼain, alikui jme xi ma sʼín, tokoyala. Tonga alikui mangóson josʼin tichoyá ñá, tsjoa tjínná nga tichoyá, nga̱ ʼyañá nga sitjoson jmeni xi tso je Jeobá, nga kʼoatso nga kui kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa tsjoáná. Kui mangíntjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je Énle Niná, nga tso: “Katamatsjoano kʼia nga [...] kjoañʼai sʼe̱no” (Sant. 1:2). Tsínjin sa̱sénle je Jeobá kʼiatsa tokʼoénelee yaoná nga chóyaa, kʼoa tsa kʼoakuixoán nga nʼio tísíkʼachxin (Col. 3:12). w17.08 4 párr. 6, 7
Majte 22 sá enero
Je Jeobá kjomitjeen je xi ndʼé (Sal. 147:6).
Kʼianga koasenkaoná je nganʼio xi tsjoáná Jeobá, tjínnele nga miyole koaan. Kʼoa kʼianga miyoná koa̱n, machjén nga ndʼé katamaa (Sof. 2:3). Je chjota xi ndʼé tsjoáʼndee nga je Jeobá batekjáyale jñani tsín nda sʼín kʼoa ndani satío kon. Je Jeobá nda sasénkon je chjota xi ndʼé. Xi ijngosani, je Niná kjoasoa síkatíojin je xi tsʼen (Sal. 147:6b). Jebi alikui tokjoaská tjenkao. Kʼiatsa mená nga koakoná kjoatsjoachale Niná kʼoa tsa tsín mená nga kjoajtile kjoaʼaínená, tjínnele nga jticha koaan jmeni xi jtike (Sal. 97:10). Tobʼelañá, tjínnele jticha katamaa je kjoachajngi. Kui xi tsonile nga tsín koa̱n kui kʼoasʼiaan jmeni xi jée ska̱nijinná, jolani tsa pornografía chótsenlee (Sal. 119:37; Mat. 5:28). Tsakui nichxin ñʼai koa̱nná nga kuixkantʼakoaa kjoa jebi, tonga nʼio chjíle nga kʼoasʼiaan tsa mená nga sʼe̱ná kjoanichikontʼainle Jeobá. Kʼianga tjóxinná kjoa jebi, tjínnele si̱jélee nganʼiole. w17.07 19, 20 párr. 11-13
Mixkue 23 sá enero
Je xi bakóle kjoanda je xi ma̱ tíjna jé Jeobá síkinyale (Prov. 19:17).
Kʼianga nda si̱chjén je tsojmi xi tjínná, kʼiaa nga binyakoaa je xi kjaʼaí jokji tjen bichó nganʼioná. Tjínkʼa ndsʼee xi tjínle tao̱n tonga tsín kʼoamale nga ñaki to xále Niná sʼín kʼoa tsa xin naxinandá koaikakóyason. Tonga nda satío kon nga tsjoánganʼiole je ndsʼee xi kjaʼaí, je xi ñaki to xále Niná sʼín. Je tao̱n xi batioá ya Ndʼia jña chotʼayá kui xá machjénni nga katabitjo xo̱n xi Énle Niná faʼaitʼa, kʼoa kʼoati bʼainganʼioá nga tosi tonda kataʼmiyason ya naxinandá jña nʼio ma̱ tjíosíjchá yaole chjota. Tobʼelañá, ya naxinandá Congo, Madagascar kʼoa kao Ruanda, nkjín nó nga je ndsʼee tjínnele kiskoejin jmeni xi koatseni je tao̱n xi njele nga jngo sá kʼoa tsa kʼiaje̱ nga jngo xomana síxá, tsa Biblia koatse kʼoa tsakui je tsojmi xi ma chine. Tonga nga batío tao̱n je ndsʼee xi tjío jngo tjíjtsa Sonʼnde kui xi tíbasenkao je naxinandále Niná nga nkjín Biblia tíbʼasje kʼoa tífaʼatoya xi kjaʼaí én. Kʼianga kʼoakjima, tjíosokóle Biblia je ndsʼee kʼoa kao je chjota xi mele skoe̱ tʼatsʼe Niná (2 Cor. 8:13-15). w17.07 9 párr. 11
Xipe 24 sá enero
Chjine katamai, ’ndí xi tsʼan, kʼoa tjayatsjoai ni̱ma̱na, ánni nga koa̱n k’oekjao’akaosíña je xi tíbesinna (Prov. 27:11).
Nga nikjaʼaitsjenjiaan nga kjoañʼai jaʼatojin je Job nʼio basenkaoná nga bakoá nga je Jeobá bʼainganʼiolee. Kʼianga chókjoajinná je kjoa xi bitjatojiaan, nda sʼe kon je Jeobá kʼoa ngisaa nʼio sʼejna je kjoachoya xi tjínná (Rom. 5:3-5). Josʼin kisichikontʼain Jeobá je Job, bakó “nga je Nainá [Jeobá] kjaínga tjínle kjoamatakon” (Sant. 5:11). Kʼiatsa kʼoainganʼiolee nga toje Jeobá xi bakinle batéxoma, tse kjoanichikontʼain tsjoáná. Nga ʼyaa jebi, basenkaoná nga sʼená kjoatsejta kʼoa nga tsjoa satío tokoán ninga nʼio tse kjoa bitjatojiaan (Col. 1:11). Kʼianga kjoa tiyojiaan, tsakui nichxin likui kui fiya jkoaa nga nʼio tjínle kjoandosin nga toje Jeobá xi bakinle batéxoma. Kuinga ndatjínsíni nga kjitʼa si̱kjaʼaitsjeen nga nʼio tjínle kjoandosin nga kʼoainganʼiolee Jeobá nga toje xi bakinle batéxoma kʼiatsa kjoa tibitjatojiaan. w17.06 25, 26 párr. 15, 16
Bixine 25 sá enero
Tikuindalao yaono je kjoaxkaiʼa (Luc. 12:15).
Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio nkjín chjota xi mele nga kui sa̱tíole jmeni xi sʼa tjíobʼatsen chjotse, jolani celular, computadora kʼoa xi kjaʼaísanile. Nkjín xi kui kjoa tjíotsaojin, nga ngisa kui mandosinle je tsojmi xi tjín sonʼnde kʼoa kao tao̱n. Ñá xi chjotale Cristo maa, tjínnele nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jméni xi ngisa nʼio chjí ʼyatokoán. Chjónangilee yaoná jebi: “A ngisaa tse nichxin sikʼayale nga sikjaʼaitsjen jókjoan karro xi sʼa tíbitjo chjotse kʼoa tsa jmesani xi sʼa tíbʼatsen chjotse tikʼoajinni nga batejnandale je kjoajtín. A ngisaa tse xá tjínna xi tsín titsjoáʼndenina nga bʼetsʼoa kʼoa nga bʼexkia je Biblia”. Kʼiatsa tsín si̱kuindaa yaoná, kui ngisa koa̱ntsjoachaa je tsojmi xi tjín sonʼnde tikʼoajinni jokji tsjoachaa je Cristo. Si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi kitso Jesús. Tojo tso je texto xi kamaxkia ndʼaibi, je Jesús i kitso: “Niʼyajin xi jao naile ma síxále. Alikui koa̱n nixálao nga jao, Niná kao kjoanyiná” (Mat. 6:24). Alikui koa̱nná nga kui xi ndatjín kʼoailee Jeobá kʼiatsa kʼoati kui kjimatsjoachaa je tsojmi xi tjín sonʼnde. Kʼianga chjotajée maa, tjínnele nga kjitʼa kuixkantʼakoaa jmeni xi nimetokoán, jolani je tsojmi xi tjín sonʼnde (Efes. 2:3). w17.05 25, 26 párr. 15, 16
Xoto 26 sá enero
Kʼoasʼian xi tʼatsʼe énnda tʼatsʼe Cristo, jméni nga tojngo kʼoakaotʼasínina kao je (1 Cor. 9:23).
Nga chjotajée maa, yaa mangósoán je tii niʼnde, tonga je Énle Niná xi ʼmiyasoán yaa mangóson jngo tsojmi xi nʼio chjíle, nga̱ je chjota xi kjuinrʼoé kʼoa kao ñá koaan sʼe̱ná kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa. Je pastro Pablo nʼio kitsoyason je Énle Niná (Rom. 1:14, 15; 2 Tim. 4:2). Nga tsjoake koan je énnda chjotse kui xi tsakasenkao nga kiskanile je kjoa xi nʼio ñʼai tjín jaʼatojin (1 Tes. 2:2). Jósʼin chjénngilee je Pablo. Je Pablo kitsoyaa je Énle Niná tojñani tsakʼamje, kʼoa kʼoasʼin tsakakóni nga nʼio chjí tsabe nga kitsoyason. Tojo kisʼin je Pablo kao chjotale Cristo xi títjon tsakatio, ʼmiyasonñá nga xki̱ niʼya, ya yandiaa kʼoa tojñani nga tjín chjota (Hech. 5:42; 20:20). Kʼuínyasoán jokji tjen kʼoakoa̱nná. Tsakui nichxin precursor auxiliar kʼoa tsa precursor regular koaan. Koaan kjaʼaí én chótʼayá, kʼoa tsa maije̱ xin koanngínkʼainganʼioá xi tiyani naxinandáná kʼoa tsa kjaʼaí naxinandá (Hech. 16:9, 10). w17.06 10, 11 párr. 8, 9
Taingo 27 sá enero
Ngayije nindo kao je ʼnde xi tjíoʼnyo ndáchikon kichjaʼaxinni ʼndele (Apoc. 6:14).
Nʼio nkjín koya jmeni xi ma xi tsín tojngo chjota tjínle jée, jé sakʼoa sʼele jée je jtín xi tjín sonʼnde xi tsín kixi. Tjín je relijión xi miyón chjota bʼanachale. Alikui tsoya ʼyáni je Niná kʼoa jméni xi koa̱nle je Sonʼnde kao je chjota. Kʼoati tso nga tsín koa̱n koa̱nkjainná jmeni xi tso je Biblia. Kʼoa tjín je chjotaxá xi kjoajchán batío kʼoa xi totaon be je chjota xi kjaʼaísʼin tsen yaole. Je chjotaxá jebi totaon be je xi ma̱ tjío kʼoa xi tsín ma josʼin sítoánntjai yaole. Kʼoa sa nyiná sa nyiná kjima kʼoa sa tse sa tsee nganʼio tjíosʼele, tokʼaa chjota xi fijtakao kʼoa tsín kixi jmeni xi sʼín. Kʼoa tjío je empresa xi nʼio yʼai xi nʼio chi̱nga̱le tao̱n, xi tsínkui fini nga tjíosíjndí je Sonʼnde kʼoa tjíosíkitsón jmeni xi tjín. Totaon be je chjota nga tokʼa xi nyiná kjima. Je Énle Niná kʼoatso nga je chjotaxá jebi tjóxin nga kontra tjíobatiole je Chjotaxále Niná (Jer. 25:31-33). w17.04 12 párr. 7, 8
Lune 28 sá enero
Alikui kʼia kjoeʼe̱koa kjoaxkón kʼianga tíjnasa (1 Rey. 21:29).
Je Jeobá tsakakóle kjoamatokon je Acab, nga̱ jé Jeobá xi male kotʼajin ni̱ma̱le chjota kʼoa be jokjoanni kjoaan (Prov. 17:3). Jókisatio kon je xínkjín kʼoa kao miyole Nabot kʼianga kisʼejinle nga tsínni kjoañʼai kʼoaile je familiale Acab kʼianga sʼasa tíjnakon. Tsakui nichxin kui jebi xi kiskotʼayakao tsa tjínle kjoamakjain tʼatsʼe Niná kʼoa tsa mai. Tsa kʼoalani koan, je xi tsakinyakao kui kjoanangitokon. Ánni. Nga̱ kuijin xokisikao nga tosi tonda kisixále je Jeobá kʼoa nga ñaki kʼoatsakatío kon nga ñaki kixi jmeni xi sʼín je Jeobá (Deut. 32:3, 4). Nichxin xi nroaján, je xínkjín Nabot kui kjoanda sʼe̱le nga skoe̱ ijngokʼa xínkjín kʼianga jekjoaʼáyanile. Kʼoa kʼoasʼin sa̱kónile kjoatéxomakixi je Nabot kʼoa kao xtile (Job 14:14, 15; Juan 5:28, 29). Je chjota xi tjínle kjoanangitokon be nga “je Niná xi kixi kuenta sijéle tojmeni xi tjíosʼín chjota, ninga kui jmeni xi ʼma tíjna, tsa ndatjín kʼoa tsa chʼaotjín” (Ecl. 12:14). Je Jeobá be jmeni xi tsín ʼyaa ñá. Kʼiatsa tjínná kjoanangitokon koasenkaoná nga tosi tonda sʼe̱ná kjoamakjain tʼatsʼe Jeobá. w17.04 22, 23 párr. 8, 9
Majte 29 sá enero
Jngo xi ñaki miyo tsjoakená tokʼiani (Prov. 17:17).
Nga nʼio tse kjoa tjín sonʼnde, nkjín ndsʼee xi xin fikatio. Tsakui nichxin ñʼai koa̱nle nga tosʼa kuicho. Tobʼelañá, je én xi nokjoa kʼoa kao josʼin ngale je chjota. Kʼoati tjínnele skoe̱ je kjoatéxoma xi tjín josʼin machjíntjai tsa jmeni, josʼin tjínnele sikasén je xtile ya skuela kʼoa saʼnda josʼin koatekjáyale. Kʼiatsa ñʼai male jebi, a tsejta koaan kʼoa a kao kjoaxkóntokon kʼuínyalee (Filip. 2:3, 4). Je gobierno sakʼoaa likui tsjoáʼndele je ndsʼee nga básjai jñani satío kjoajtín. Tjíokʼa je jtín xi tsʼe gobierno xi kʼoatsole nga tsín titsjoáʼndenile nga ya koatio kʼiatsa tsín sixá jñani tsjoáxále, kʼoa kui jebi xi bʼéchjoale je ndsʼee nga tsín tifini kjoajtín. Tjínkʼa ndsʼee xi tsokjón nga kʼoaʼmile kʼoa kjoé je xá xi bʼaile, nga̱ kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín jokoa̱n sʼin. Kuinga nʼio machjénni nga ndi̱to̱n kjoásjee je ndsʼee xi xin naxinandá faʼaini, ánni nga skoe̱síni nga mandosinná xi tʼatsʼe. Kʼiatsa koakolee nga mandosinná kʼoa kuinyakoaa je ndsʼee ngisaa koa̱ntajasa je kjoamakjainle (Prov. 12:25). w17.05 5 párr. 9, 10
Mixkue 30 sá enero
Je kjoatjaochale chjota kuinjenyʼán (Mat. 24:12).
Kʼianga tsakʼejna je Jesús i̱ Sonʼnde, tongini kʼoakitso jmeni xi koa̱n kʼianga jekuichokjetʼa jmeni xi chon sonʼnde. Tobʼelañá, kʼoakitso nga nkjín chjota xi kuinjenyʼán je kjoatsjoachale (Mat. 24:3). Jmeni xi kitso je Jesús kʼiaa kitjoson títjon xi kao chjota judío kʼianga siglo 1. Je chjota jebi kʼoakitso nga naxinandále Niná ma, tonga kitsjoaʼnde nga kinjenyʼán je kjoatsjoacha xi kisʼele. Tonga alikui tongatsʼi je chjotale Cristo xi kʼoakisʼin. Tjínkʼa xi ñaki kao kjoatsjoa “kinchja̱ya tʼatsʼe Jesús” kʼoa tsakakó nga tsjoake koan je Niná, je ndsʼe̱ xi ngóson sʼin koankjainle kʼoa kao xi kjesa bejin je Énle Niná. Je chjotale Cristo jebi nʼio kisʼele kjoatsjoacha xi kao Niná (Hech. 2:44-47; 5:42). Tonga tjínkʼa xi kitsjoaʼnde nga kinjenyʼán je kjoatsjoachale. Jósʼin ʼyañá. Je chjotale Cristo xi tsakatio ya Éfeso, kʼoakitsole je Jesús nga jekinjenyʼán kjoatsjoacha xi kisʼele nga títjon (Apoc. 2:4). Tsakui nichxin kui kitjenngi kjoafaʼaitsjen xi kisʼele je chjota xi tsakatio nga kui nichxin, xi to yaole kini (Efes. 2:2, 3). w17.05 15, 16 párr. 1-3
Xipe 31 sá enero
Je Jeobá kʼoéchjílai je kjoa xi énli bʼai (Mat. 5:33).
Je Jefté nʼio ndasʼin tsakasentítjonle naxinandá kʼoa nʼio nda chjotakjoajchán koan. Kʼoa je Ana nangitokon koan kʼoa ndasʼin kisikuinda je xʼinle kao niʼyale. Je Jefté kao Ana jé Jeobá tsabexkón, tonga kʼoati tjínsa jmeni xi ngóson kisʼin. Nga jao énle kitsjoale je Jeobá kʼoa kisitjoson jmeni xi kitso. Nʼio nda choa̱ bʼéjnale ngatsʼi je xi xʼin kao xi yánchjín xi énle tsjoále je Jeobá. Je Biblia kʼoatso nga tsín tokjoaská tjenkao kʼianga énná bʼailee je Niná. Tobʼelañá, koaan kʼoakʼuínlee je Niná nga tjín xi sʼiaan, nga jngo kjoatjao kʼoailee, nga ngisasa nda si̱xálee kʼoa tsakuije̱ nga tsínkui xi chʼaotjín kʼoasʼiaan. Kʼianga kʼoanʼia yaa ni̱ma̱ná nroajinni, alikui ʼya xi bʼénená. Tonga tsa énná kʼoee, xi kuenta sʼiaan kuinga tsín tokjoaská tjenkao kʼoa tjínnele si̱tjosoán jmeni xi kuixoán. Xi kao Niná nʼio chjíle kʼianga énná bʼailee. Kʼoati kji chjíle jokji chjíle nga juramento tsjoá jngo chjota. Je xi juramento ʼmi kʼiaa nga kʼoatso jngo chjota nga sitjoson kjoaixi jmeni xi katso (Gén. 14:22, 23; Heb. 6:16, 17). w17.04 3 párr. 1, 2