BIBLIOTECA Watchtower
BIBLIOTECA
Watchtower
énná
a̱
  • a̱
  • e̱
  • i̱
  • o̱
  • ñ
  • ʼ
  • BIBLIA
  • XO̱N XI TJÍO
  • KJOAJTÍN
  • es20 p. 67-77
  • Julio

Tsín video i̱ página jebi.

Likui nda kjima je video.

  • Julio
  • Nyaon nyaon chótʼayajiaan je Biblia 2020
  • Subtítulo
  • Mixkue 1 sá julio
  • Xipe 2 sá julio
  • Bixine 3 sá julio
  • Xoto 4 sá julio
  • Taingo 5 sá julio
  • Lune 6 sá julio
  • Majte 7 sá julio
  • Mixkue 8 sá julio
  • Xipe 9 sá julio
  • Bixine 10 sá julio
  • Xoto 11 sá julio
  • Taingo 12 sá julio
  • Lune 13 sá julio
  • Majte 14 sá julio
  • Mixkue 15 sá julio
  • Xipe 16 sá julio
  • Bixine 17 sá julio
  • Xoto 18 sá julio
  • Taingo 19 sá julio
  • Lune 20 sá julio
  • Majte 21 sá julio
  • Mixkue 22 sá julio
  • Xipe 23 sá julio
  • Bixine 24 sá julio
  • Xoto 25 sá julio
  • Taingo 26 sá julio
  • Lune 27 sá julio
  • Majte 28 sá julio
  • Mixkue 29 sá julio
  • Xipe 30 sá julio
  • Bixine 31 sá julio
Nyaon nyaon chótʼayajiaan je Biblia 2020
es20 p. 67-77

Julio

Mixkue 1 sá julio

Katamachoyano josʼin nga mele Nainá (Efes. 5:17).

Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi nʼio ñʼai kjimachon, kʼoa sa ñʼai sa ñʼai koa̱nchon (2 Tim. 3:1). Kuinga machjénni nga si̱kjaʼaitsjeen ʼyáni xi fasjee kʼianga nganʼio machjénná. Nichxin kjoatse, jngo chjota xi kiski jngo salmo kʼoakitso nga nʼio machjénná nga kuenta sʼiaan je Jeobá kʼianga kjoa bitjatojiaan (Sal. 123:1, 2). Yaa kisingósonkao josʼín jngo choʼnda. Jngo choʼnda jé naile sínʼiotʼa kʼianga tsjoále jmeni xi ski̱ne kʼoa nga je sikuinda. Tonga kʼoati kitso nga je xi choʼnda ma tjínnele kuenta sʼin jmeni xi mele je naile ánni nga tsjoa sʼe̱ni kon. Kʼoatisʼinni, tjínnele nyaon nyaon chótʼayá je Énle Niná ánni nga koa̱njinniná jmeni xi mele je Jeobá kʼoa kjuintjenngiaa josʼin bándiaaná. Tsa kʼoasʼiaan, alikui jao tjínná nga koasenkaoná. w18.07 12 párr. 1, 2

Xipe 2 sá julio

Tsa ʼNdíle Niná sikatíondaíno, ñaki kjoakixi nga kuiyondáo (Juan 8:36).

Nga ñaki ndái sikatíoná je Jesús kui xi kitsonile nga tsín tichoʼndale jée koa̱nñá (Juan 8:34). Je jée xi kichʼá kui xosíkaoná nga kui kʼoanʼia xi chʼaotjín kʼoa kʼoati tsín tsjoáʼndená nga kui kʼoanʼia xi ndatjín. Kui xi tsonile nga choʼndale jée maa, nʼio tse kjoañʼai síkatíojinná kʼoa saʼnda kjoabiya bichókaoná (Rom. 6:23). Tokʼiaa nga jendái kuiyolee je jée nga sʼe̱ ijngokʼaná je kjoandái xi kisicha Adán kao Eva. Kʼianga kʼoakitso Jesús nga tjínnele si̱tjosoán je énle kui xi kitsonile nga tjín xi machjén nga sʼiaan ánni nga ndái sikatíoniná (Juan 8:31). Ñá xi chjotale maa xi jetsangínsʼenngindá, alikui toñá mangínñá yaoná kʼoa nitjosonñá jmeni xi kitsole Jesús je chjotale (Mat. 16:24, TNM). Tojo kitso je Jesús, ñaki ndái sʼin kuiyoaa kʼianga so̱koná je kjoanda xi tjenkao kjoabʼechjíntjaile. w18.04 7 párr. 14-16

Bixine 3 sá julio

Tojiní xi nda ʼyai jotjío ni̱ma̱le chjota (2 Crón. 6:30).

Je Jeobá kuenta sʼín josatío kon je choʼndale ninga sakʼoa tsínni kʼoatjín josʼin síkjaʼaitsjen. Kataʼyala jokoan je Jonás. Je Niná yaa naxinandá Nínive kisikasén nga koajinkon je chjota nga ni̱kjeson. Tonga nga kʼoakoannile jéele je chjota xi ya tsʼe, kisichatʼale Niná. Tonga je Jonás alikui kisasenle kʼoa nʼio kisijtile yaole, nga̱ tsínni kʼoasʼin kitjoson jmeni xi kitso. Tonga je Jeobá tsejta koan xi kao Jonás kʼoa tsakasenkao nga kisikʼantjaiya je kjoafaʼaitsjenle (Jon. 3:10–4:11). Nga jeki nichxin, je Jonás koanjinle jmeni xi koan, kʼoa je Niná koanmele nga kisʼetʼaxo̱n jebi, kʼoa basenkaoná saʼnda ndʼaibi (Rom. 15:4). Jmeni xi kisʼin je Jeobá nichxin kjoatse kui bakóná nga majinle josatío tokoán. Kuenta sʼín je kjoaʼaon xi biyojiaan kʼoa kao kjoañʼai xi chjaʼá nga jngó jngoá. Majinle jotjío je kjoafaʼaitsjenná kʼoa jokji tjen bichó nganʼioná. Kʼoa kʼoatsoná nga tsín tsjoáʼnde nga kui kjoañʼai chja̱ʼá xi tsín chókjoakaoná (1 Cor. 10:13). Nʼio tsjoánganʼioná nga kʼoatsoná je Jeobá. w19.03 16 párr. 6, 7

Xoto 4 sá julio

Ngayije kjoa tjíosontsenní, kʼoa beni xko̱n je xi tjínnená nga kʼoailee kuinda (Heb. 4:13).

Je xi chjotajchínga sʼin tsakatio ali tokuijin tsakʼéndajin je kjoa xi kisʼe nga jaʼatone kjoatéxomale Niná je chjota, kʼoati je tsakʼéndajinle tsa ʼyani xi kjaʼaísa kjoa tsakajngi. Tobʼelañá, tsa tjín xi kisikʼien je chjota israelita, alikui tokjoan kinikʼien ngajaoni. Je xi chjotajchínga sʼin tsakatio títjonkjoanla nʼio nda tsakatiotsʼinya tsa bakinle nga ni̱kʼien je xi kʼien kisikʼien (Deut. 19:2-7, 11-13). Xi ijngosani, kʼoati je tsakʼéndajin je kjoa xi kjaʼaísanile, jolani nga kui kiskanyani je chjota israelita jmeni xi kisʼele, kʼoa nga kjoa kisʼele xi jechixan (Éx. 21:35; Deut. 22:13-19). Kʼianga kixi tíjna josʼin tsakʼéndajin je kjoa je xi chjotajchínga sʼin tsakatio kʼoa nga kisitjoson je chjota israelita je kjoatéxoma, nda tsakatio ngatsʼi kʼoa jé Jeobá tsakʼasjengʼa (Lev. 20:7, 8; Is. 48:17, 18). Je Jeobá mandosinle josʼin tinijchá yaoná. Kui xi mele nga koakolee kjoatsjoacha je xíngiaa kʼoa nga kui xi kixi tíjna kʼoasʼiaan. Kʼoa be jmeni xi bixoán kʼoa jmeni xi nʼia ninga toñá tiyoaa ya niʼyaná. w19.02 23 párr. 16-18

Taingo 5 sá julio

Kitsjoaʼnde nga totaon tsaʼya, nijngojin én kinchja̱ (Is. 53:7).

Kʼiatsa jme xi tinikjáojiaan tsakui nichxin totjín totje̱n kjoa koa̱njtininá kʼoa tsín tinda tso én chja̱kaoñá xi ngikʼa kʼoa tsa tsín nda si̱koaaje̱. Tsa kʼoasʼe sakʼoa tokoán si̱kjaʼaitsjenjiaan je choa̱le Jesús. Kʼianga tojngo jaosa sá tsakʼejna i̱ tʼanangi nʼio tse kjoanikjáojin kisʼele. Bení nga ni̱kʼien kʼoa nga nʼio tse kjoañʼai ni̱kjaʼá (Juan 3:14, 15; Gál. 3:13). Nga kjesa nikʼienjin, kʼoakitso nga nʼio kisikjáojin (Luc. 12:50). Kʼoa nga tojeme ni̱kʼien i kitso: “Ndʼai kjaínga fáole ni̱ma̱na”. Jmeni xi kitsole Nʼaile bakó nga kisʼele kjoanangitokon kʼoa nga kisitjosonle (Juan 12:27, 28). Kʼianga kicho nichxin, nʼiojin koan kʼoa kitsjoaʼndé nga kikao je chjotakontrale Niná. Chjota jebi nʼio tse kjoañʼai kisikjaʼá nga kisikʼien kʼoa totaon tsabe. Ninga kʼoasikji kjoañʼai kinikjaʼá, je Jesús tsakakó kjoandʼé kʼoa kʼoakisʼin josʼin mele Niná. Jéní xi ngisasa nda choa̱ tsakʼéjnaná nga ndʼé koaan ninga nʼio tse kjoanikjáojin tjínná (Is. 53:10). w19.02 11 párr. 14, 15

Lune 6 sá julio

Si̱kjaʼaitsjenjinnía xíngiaa nga jngó jngoá, nga sʼe̱ná kjoatjaocha kʼoa nga kʼoasʼiaan xá xi nda (Heb. 10:24).

Kʼianga kjoa tibitjatojiaan, sakʼoaa kjoanʼiojin machjénná kʼianga ntsjaintsjai koanngián je kjoajtín. Tobʼelañá, je ndsʼee xi chʼin bʼetʼale, xi ba tjío kon kʼoa tsa kinroajen kon. Kʼoa tsa jeje̱ xi xínkjín fitjenngike kʼoa tsa je chjotaxá fitjenngike. Si̱kjaʼaitsjenjinla josʼin binyakao je ndsʼee xi ndoyá tjíoʼya jmeni xi nʼia (Heb. 13:3). Kʼianga sʼejinle nga tojo nda tinixálee je Jeobá ninga kjoa tibitjatojiaan, kʼoati mataja je kjoamakjainle, sʼele kjoanʼiojin kʼoa tosi tonda kixi fitʼale je Jeobá. Kʼianga tíjnaʼya ndoyá ya Roma je pastro Pablo, tsjoa koanle kʼianga kisʼejinle nga tosi tonda tjíosíxále Niná je ndsʼe̱ (Filip. 1:3-5, 12-14). Tsakui nichxin kʼia kiskile carta je chjota Hebreo kʼianga kjesa bitjojin ndoyá kʼoa tsa kʼiaje̱ nga jekitjoni. Kʼoa ya carta jebi kʼoakitsole nga tosi tonda katabatiojtín (Heb. 10:25). w19.01 28 párr. 9

Majte 7 sá julio

I̱ ngakijnda sonʼndebi tíjnakao na̱i (1 Juan 5:19).

Je Na̱i kui xi mele nga kʼoati katamakjoaan jokjoan je, nga tsín sítjoson je kjoatéxomale Jeobá kʼoa nga to yaole fini. Kui xi mele nga ya kjoájtaa je chjota xi tsín nda sʼín, xi jetsakʼanachale (1 Cor. 15:33). Nga sikitsón ni̱ma̱ná je Na̱i, kui xi mele nga kui si̱nʼiotʼaa je kjoachjine xi tjín sonʼnde tikʼoajinni kjoachjine xi tʼatsʼe Niná tínroani (Col. 2:8). Tobʼelañá, kui kjoafaʼaitsjen kaníbason nga kui xi ngisa chjíle nga nyiná koaan. Tonga nʼio xkón tíjna tsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen. Nga̱ je chjota xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen kui ngisa síkjájonle yaole nga tao̱n sʼe̱le, kʼoa saʼnda tsjionkon yaole kao familiale, kʼoa alikui ti kuenta sʼínni xi tʼatsʼe Jeobá (1 Tim. 6:10). Bʼailee kjoanda je Nʼainá xi tíjna ngʼajmi nga tsjoáná kjoafaʼaitsjen josʼin tjínnele jchatokoán je tao̱n (Ecl. 7:12; Luc. 12:15). w19.01 15 párr. 6; 17 párr. 9

Mixkue 8 sá julio

Kjaínga nda kinikitjosuin kjoa xi tochoa tjín. Ndʼai kʼoejnatʼale xi ngisa tse tjín. Titjásʼenjin kjoatsjoale naili (Mat. 25:21).

Kʼianga kjesa faʼaijin je Jesús i̱ Sonʼnde, je choʼndale Niná tokʼoa jemajinle nga nʼio tjínle kjoandosin nga ninʼiojiaan xíngiaa. Tobʼelañá, kʼianga kʼoakitso je chjota asirio nga sikjeson je naxinandá Judá, je Ezequías kisikatíojtín je chjotakjoajchánle kao je naxinandá kʼoa kisinʼiojin (2 Crón. 32:7, 8). Je Job nʼio ba kisʼe kon tʼatsʼe kjoa xi jaʼatojin kʼoa ʼndele nga sinʼio kon je chjota xi kichokonle, tosaa tokisikiʼaon kon jmeni xi kitsole. Ningalani kʼoakoantʼain, je Job kitsoyale nga machjén nga si̱nʼiojiaan je xíngiaa. Kʼoakitsole tsa jelani miyole xi kui kjoa tjíofaʼatojin, kuijin én xi sinʼiojin kjoakao (Job 16:1-5). Xi koanskanni, jé Jeobá kao Elihú xi kisinʼiojin je Job (Job 33:24, 25; 36:1, 11; 42:7, 10). w18.04 16 párr. 6; 17 párr. 8, 9

Xipe 9 sá julio

An tsjoanganʼiole, an koasenkaole (Is. 41:10).

Je Isaías kʼoakitso jósʼin sinʼiojin Jeobá je naxinandále. I kitso: “Je Jeobá xi batéxomale ngayeje, koako je nganʼiole kʼianga kjoaʼaí, kʼoa je xjale tʼatsʼe koatexomani” (Is. 40:10). Kʼianga kui én xi “xjale” tso síchjén je Biblia, nganʼio tsoyanile. Kuinga je én xi kinchja̱ je Isaías tsoyaná nga je Jeobá Rey sʼin tíjna kʼoa nʼio tse nganʼio tjínle. Nichxin kjoatse je Niná kisichjén je nganʼiole nga tsakasenkao kʼoa nga kisitoánntjai je choʼndale. Kʼoa nichxin xi tiyoaa ndʼaibi kʼoati sítajajin kʼoa síkuindaa xi je sínʼiotʼa (Deut. 1:30, 31; Is. 43:10). Je Jeobá sítjoson jmeni xi tso, tsjoáná nganʼio nga fitjenngikená je chjotakontraná. Tjínkʼa naxinandá jñani tísʼechjoale je ndsʼee nga tsoyason kʼoa tsa maije̱ tísʼechjoale josʼin síxá je naxinandále Niná. Ningalani kʼoakjima alikui nʼio nikjáojiaan. Nga̱ je Jeobá tsjoáná kjoanʼiojin kʼianga i̱ tso: “Nijngojin ki̱cha̱ xi kjuinroaneli xi kuinje̱le” (Is. 54:17). w19.01 5, 6 párr. 12, 13

Bixine 10 sá julio

Ngisaa toxkón ndani je xi nrʼoé énle Niná kʼoa xi sítjoson (Luc. 11:28).

Ñá xi chjotaa alikui mangósoán kao je ʼndícho̱, nga̱ toxá kʼoasʼin koanndañá nga machjénná xi tʼatsʼe Niná (Mat. 4:4). Kʼianga noʼyá jmeni xi tsoná, sʼená kjoamajintokon, kjoachjine kʼoa tsjoa satío tokoán. Kʼianga koa̱ntaja je kjoamakjainná, je Jeobá kui Biblia síchjén kʼoa kao jmeni xi síkasénná “je choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá” (Mat. 24:45; Is. 65:13, 14). Ngayeje xi tʼatsʼe Jeobá nroani tsjoáli kjoachjine nga ndasʼin si̱kjaʼaitsjain, kʼoa nkjínsa koya josʼin koasenkaoli (Prov. 2:10-12). Tobʼelañá, jchani nga to énndiso nga kʼoatso je chjota nga tsín Niná, kʼoa nga tjínnele nga tse tao̱n sʼe̱ná kʼoa nga nkjín tsojmi sʼe̱ná nga tsjoa sa̱tío tokoán. Kʼoati koasenkaoli nga tsín ya ska̱jin je kjoa xi chʼaotjín kʼoa kao je xi sikiʼaonli. Tsa kʼoasʼiain, chjinee koain kʼoa kui xi ndatjín chjoéjin. w18.12 20 párr. 6, 7

Xoto 11 sá julio

Jokji tse male jngo yá kʼoakji tse koa̱nle naxinandána (Is. 65:22).

Je Isaías kʼoakitso nga kʼoakjitse kuiyoaa “jokji tse male jngo yá”. Tjínkʼa je yá xi jmi nó male. Nga kʼoakjitse kuiyoaa tjínnejinle nga tsín jme chʼin sʼe̱ná. Nʼiojin naskánakoa̱nchon kʼianga jekuitjoson jmeni xi kitso je Isaías, kʼoa alikui jao tjínná nga kʼoakoa̱n. Jmeni xi tso je librole Isaías tsoyaná nga ʼndenaxó koa̱n i̱ Sonʼnde nichxin xi nroaján. Je Niná sichikontʼain je chjota jngo tjíjtsa Sonʼnde. Alikui titsʼen koa̱nni je cho̱ kʼoa alikui tisʼe̱ni je chjotatsʼen. Koa̱nndayaa je chjota xi xka̱, xi jtaya kʼoa xi tsín ma fi. Je chjota kʼoenda ndʼiale kʼoa kʼoentje je tsojmi xi ski̱ne. Ngisaa nʼio nkjín nó koatio tikʼoajinni je yá. Je Biblia kʼoatso nga kʼoakoa̱n nichxin xi nroaján. Jókʼuínlee kʼiatsa jngo chjota kʼoakuitsoná ánni nga makjainniná nga ʼndenaxó koa̱n i̱ Sonʼnde. Kuinga je Jesús kitsoya xi tʼatsʼe jebi (Luc. 23:43). w18.12 5 párr. 13-15

Taingo 12 sá julio

Katabʼantjaiyao nga koa̱nchjotseyanda ngijngokʼani kjoafaʼaitsjenno (Rom. 12:2).

Koaan nga si̱kʼantjaiyaa josʼin si̱kjaʼaitsjeen. Kʼoa kui xi kuitsoni jméni xi kʼoaiʼndelee nga kjoaʼasʼenjin je kjoafaʼaitsjenná. Tsakui si̱kjaʼaitsjeen jmeni xi sasénle Niná, jchañá nga nʼio ndasʼin bichómani ngantsjai josʼin síkjaʼaitsjen je. Tsa kʼoasʼiaan, yaa ni̱ma̱ná kjuinroajinni nga koa̱nmená kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen joni Jeobá. Tonga nga koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen joni Jeobá, alikui koa̱n kʼoaiʼndee nga je sonʼnde katabándiaaná, xi tsonile, chʼa̱sjengiaa je kjoafaʼaitsjen xi kontra tjíole je Niná. Nʼio chjíle nga kʼoasʼiaan. Jngola choa̱ si̱kʼéjnaa. Tsa jngolani chjota xi mele nga koa̱nndaya nga chʼin tjínle, kuijin ski̱ne je tsojmi xi ndakjoan kʼoa xi koasenkao. Tonga tsa tosi tonda kui ski̱ne je tsojmi xi sikiʼaon, tsínjin josʼin koasenkao. Tikʼoasʼinni, ninga kui ni̱kjaʼaitsjeen jmeni xi mele Niná, alikuijin josʼin koasenkaoná tsa tosi tonda kui ni̱kjaʼaitsjeen je xi chʼaotjín. w18.11 21 párr. 14, 15

Lune 13 sá julio

Kʼoasʼin nʼio tiyondao. Nda tʼekjáo xjoa̱xínkjándiano xi ngoyale xi ñaki kʼoatjín (Efes. 6:14).

Ñaki kʼoakʼoé tokoán nga kʼoasʼin kjuinkoaa yaoná jotjínni je xi kixi nga nyaon nyaon. Je Biblia kui síngósonkao je kjoakixi kao xjoa̱xín xi tsakʼékjá je sondado. Nichxin kjoatse, je xjoa̱xín xi bʼékjá je sondado kui xi tsakasenkao nga tsín kitsiʼaon kʼianga ki kjoajchán. Tonga tjínnele nga nʼio nda tsakʼékjá. Kʼoa ndʼaibi, jósʼin basenkaoná je xi kixi joni jngo xjoa̱xínkjándía. Kʼiatsa kuenta sʼiaan ngantsjai je xi kixi, kui xi koasenkaoná nga tsín kjoaʼmiya ndiso si̱siaan kʼoa koaanná nga nda chjoéjiaan jmeni xi sʼiaan. Kʼoa kʼianga jme xi sʼe̱jnabasenná koasenkaoná nga kui kʼoasʼiaan je xi ndatjín. Je sondado alikuikʼia kisichajin je xjoa̱xínkjándíale kʼianga ki kjoajchán. Tikʼoasʼinni tsanda ñá, alikuikʼia si̱kʼéjnaa je xi kixi, tosa kʼoasʼin kjuinkoaa yaoná ngantsjai jotso je Énle Niná. w18.11 12 párr. 15

Majte 14 sá julio

Tindái je kjoakixi kʼoa alikʼiajin batenai (Prov. 23:23).

Machjén nga chʼa̱sjee nganʼio nga so̱koná je xi kixi tíjna, kʼoa si̱katioá jmeni xi tsín koasenkaoná. Kʼoa nga jejchaa je Énle Niná, machjén nga si̱kuindaa, xi tsonile, alikuikʼia si̱kʼéjnaa. Kʼianga tjín xi bʼaikjoatjaoná, alikui xi tsonile nga tsín jme kjoama̱ sʼengi. Je én hebreo xi “tindái” tso ya Proverbios 23:23 kʼoati kui xi tsonile nga “fasjee” kʼoa tsa “sʼená”. Je én jebi kui nchja̱ni nga toxá kjoama̱ bʼengiñá jmeni xi fasjee kʼoa tsakuije̱ nga tjín xi bʼaingajaoñá. Tobʼelañá, tsa ya ndi̱tsi̱n tiyoaa kʼoa tsa jchaa jñani kʼoatso nga na̱chja̱ tíbʼaikjoatjao, tsa tsín kjuinchʼá a tojbi kuicho satíoson ya yámixa̱ná. Maijin. Ningalani tokjoatjao tíbʼabí, machjén nga si̱kʼayaa je nichxinná nga kjuinchʼá. Tikʼoasʼinni, kʼianga kuindá je xi kixi, alikui tao̱n kʼoee, tonga machjén nga tjín xi sʼiaan. w18.11 4 párr. 4, 5

Mixkue 15 sá julio

Koanfate nkjaín joni tsa tsʼuí, kʼoa najñole koanchxoa (Mat. 17:2).

Je Jesús kʼoakitsole je Pedro, Santiago kao Juan nga ya katafikao ya jña tíjna jngo nindo xi nʼio ngʼa kji. Tokʼoakoanle jmeni xi tsabe kʼianga jngo sén kisakole. Koanfate nkjaín je Jesús, kʼoa najñole koanchxoa joni tsa nyʼán. Kʼoa ngi jao chjota tsabe xi je tsoyanile Moisés kao Elías, xi kui tsakjákaoni je Jesús tʼatsʼe josʼin ni̱kʼien kʼoa nga kjoaʼáyanile (Luc. 9:29-32). Xijekoan, jngo yojbi fate jaʼanele, kʼoa yaa jinyojbi kinoʼyale jta̱le Niná. Jmeni xi tsabe kui tsakakó je kjoajeya kʼoa kao nganʼio xi sʼe̱le Jesús kʼianga Rey sʼin jekʼoéjna nga koatexoma ya ngʼajmi. Kʼoa kui xi kitsjoanganʼiole kʼianga tsakjaʼá kjoañʼai nga kinikʼien. Xi ijngosani, sén jebi kisitaja kjoamakjainle chjotatjenngile Jesús, kʼoa tsakinyakao nga kixi koan kʼianga kjoa jaʼatojin nga koanskanni kʼoa nga kitjosonle je xá xi kisʼenele nga kuitsoyason. Kantela nó jaʼato kʼianga kisikʼaxki̱ ijngokʼa je pastro Pedro je sén xi tsabe, jebi kui xi bakó nga tojo nʼio nda tjínjinle nga kʼia (2 Ped. 1:16-18). w19.03 10 párr. 7, 8

Xipe 16 sá julio

Nda mangínkoaijin yaonajin kao én xi kjoakixi (2 Cor. 6:4, 7).

Jngo koya josʼin nga tsín mangósoán ñá xi ñaki chjotale Cristo maa kʼoa kao je xi ya tjíojin religión ndiso kuinga én xi kixi nokjoaa (Efes. 4:25). Ñaki kʼoatjín je én xi nokjoakoaa je xi tsín ʼyaxkoaan, xi ñatjen nixá, je miyoná kʼoa kao je xíngiaa. Tsa sʼa xti, kuijin xi meli nga ndasʼin katabekonli je xti xi ñatjen titomjai skuela. Tjínkʼa je xti xi kjaʼaí sʼín ya ndʼiaskuela kʼoa kjaʼaí sʼín kʼianga ya tjío jinjtín. Nda sʼín ya yaniʼyale kao ya jinjtín, tonga chʼaoni sʼín kʼianga ya tjíokao je xti xínkjín xi tsín choʼndale Jeobá ma kʼoa alikui nda síchjén je redes sociales. Nga kʼoasʼín, bʼéndisole je xijchále, je ndsʼee kʼoa kao Niná (Sal. 26:4, 5). Tonga je Jeobá be tsa tokao ndsoʼbaa tiʼyaxkónñá kʼoa tsa kjinni tíjnale je ni̱ma̱ná (Mar. 7:6). Ngisaa nda tsakui kʼoasʼiain jotso je proverbio jebi: “Ali maxinkonchajin ya jinni̱ma̱li je chjotajée, tosa je Jeobá tinókjonchai ngantsjai” (Prov. 23:17). w18.10 9 párr. 14, 15

Bixine 17 sá julio

Jé Niná xi kjoatjaocha kʼoa toʼyani xi tjínntsjaile kjoatjaocha, tíjnakao Niná, kʼoa Niná tíjnakao nga je (1 Juan 4:16).

Ngatsʼi je choʼndale Jeobá jngo tjíjtsa Sonʼnde tojngo familia mani kʼoa bakóle kjoatsjoacha xínkjín (1 Juan 4:21). Ali tosakʼoajin nga bʼainganʼiolee je xíngiaa. Tobʼelañá, nda nikoaa je ndsʼee kʼoa kui nokjoakoaa je én xi nda tso. Kʼianga bakolee kjoanda kʼoa majinná jotjío kon je xi ngikʼa, jé Niná chjenngilee “joni tsa ʼndí xi kjaínga tjaocha” (Efes. 5:1). Je Jesús nʼio ndasʼin kitjenngi je choa̱le Nʼaile. Ngantsjai nichxin tsakakóle kjoanda je chjota. I kitso: “Nroachonnáo ngatsʼio xi nʼio tinixáo kʼoa xi tse chʼá tichʼao, nga an xi sikʼéyokjáyano. [...] Nga ndʼénía, kʼoa yo̱ma̱ kjiakoan” (Mat. 11:28, 29). Kʼianga mangíntjenngiaa choa̱le Jesús kʼoa bakolee “kjoamatokon je xi ma̱ tjío”, ndasʼin biyoaa ngixkon Nʼainá xi tíjna ngʼajmi kʼoa tsjoa satío tokoán (Sal. 41:1). Koakoá kjoanda ya yaniʼyaná, ya jinjtín kʼoa kʼianga ʼmiyasoán. w18.09 28 párr. 1, 2

Xoto 18 sá julio

Jinjin tojngo nixákoaijin Niná (1 Cor. 3:9).

Jngo koya josʼin koa̱n si̱xákoaa je Niná kʼiaa nga kʼoainganʼiolee je ndsʼee xi kjoaxkón bichóne. Tobʼelañá, koaan tao̱n kʼoee kʼianga kuinyakoaa (Juan 13:34, 35; Hech. 11:27-30). Kʼoati koa̱n kʼoainganʼioá nga koa̱ntsje kʼoa tsa sʼe̱ndaya je ndʼiale ndsʼee. Tobʼelañá, je tichjaa xi Gabriela ʼmi, xi Polonia tsʼe, kisichaa je niʼyale kʼianga kitsendá ya ʼndele. Tonga tsjoa kisʼe kon kʼianga tsakinyakao je ndsʼee xi ya chrian tsʼe. Je Gabriela itso: “Alikui mena kui kʼoeyanajmía tʼatsʼe jmeni xi kisicha, tosaa kui mena kʼoaxián jme kjoanda xi kisokona. Nga tsakinyakaona je ndsʼee kui xi ngisa tsakʼéjngo tokoan nga nʼio tse kjoanda tjínna nga ya naxinandále Jeobá tijnajian kʼoa kui jebi xi nʼio tsjoa báya tokoan”. Nʼio nkjín ndsʼee xi kjoaxkón bichóne xi kʼoati tso kʼianga kʼoasʼin bʼainganʼiole. Kʼoa je ndsʼee xi tsjoánganʼio kʼoati nʼio tsjoa satío kon, nga̱ jé Jeobá síxákao kʼianga kʼoasʼín (Hech. 20:35; 2 Cor. 9:6, 7). w18.08 26 párr. 12

Taingo 19 sá julio

Tikuindai je ni̱ma̱li (Prov. 4:23).

Nga koa̱nná si̱kuindaa je ni̱ma̱ná, tjínnele jchaa jméni xi sikiʼaonná kʼoa kjitʼanangi kuinyaxinlee. Jmeni xi tso texto jebi kui síkjaʼaitsjenjinná jmeni xi kisʼin je chjota xi kisikuinda je naxinandá nichxin kjoatse. Yaa tsakatioson je xjáo xi kjindai je naxinandá, kʼoa tsa tsabe nga chjotakontrale jekichochrian kjitʼanangi kisikinrʼoé je naxinandá. Jebi kui tsoyaná jmeni xi tjínnele sʼiaan nga tsín je Na̱i sikitsón je kjoafaʼaitsjenná. Nichxin kjoatse je chjota xi kisikuinda je naxinandá kʼoa kao xi kisikuinda je xo̱ntjoale, tsakinyakaongañá xínkjín (2 Sam. 18:24-26). Tsakinyakao xínkjín nga nda tsakʼéchjoa je xo̱ntjoa kʼianga jekichochrian je chjotakontrale (Neh. 7:1-3). Kʼianga je Biblia bándiaale je kjoafaʼaitsjenná yaa mangóson joni je chjota xi kisikuinda je naxinandá. Je kjoafaʼaitsjenná koasenkaoná nga jchaa kʼianga koa̱nmele je Na̱i nga kʼoetʼale ni̱ma̱ná, jolani nga koa̱nmele sikitsón je kjoafaʼaitsjenná, tokoán kʼoa kao xi nimetokoán. Kuenta sʼiaan jmeni xi tsoná kjoafaʼaitsjenná ánni tsín kʼoaiʼndenilee nga je Na̱i sikitsón. w19.01 17 párr. 10, 11

Lune 20 sá julio

Je chjota xi sísinle naxinandále Cristo, katasíxá tsa tsín tsa jme jée tjínle (1 Tim. 3:10).

Kʼianga tsjoále xá je xi sʼa xti, je xi chjotajchínga sʼin tjío, alikui koa̱n kui koaini josʼin síkjaʼaitsjen xi toje kʼoa tsakuije̱ costumbre xi tjín ya ʼndele, tjínnele kui kuenta sʼin jotso je Énle Niná (2 Tim. 3:16, 17). Tsa tokui koaini josʼin ngale ya ʼndele tikʼoajinni jotso je Biblia, tsakui nichxin kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga tsín koa̱n siervo ministerial koa̱n kʼoa tsa chjotajchínga sʼin kʼoéjna jngo xi sʼa xti ninga nda tjíosíxále je Niná. Tobʼelañá, jngo ʼnde jñani tse xá kisʼenele jngo ndsʼee xi siervo ministerial sʼin tíjna, kʼoa ningalani be je xi chjotajchínga sʼin tjío nga koa̱n chjotajchínga sʼin kʼoéjna tsakai je ndsʼee jebi, alikui kʼoakitso nga koa̱n kui xá kʼoaile. Tjínkʼa chjotajchínga xi jetjínle nó xi kʼoakitso nga sʼa nʼio xti je ndsʼee kʼoa nga kjesa koa̱njin nga chjotajchínga sʼin kʼoéjna. Tonga tokui kini jotjín nóle ndsʼee. Nkjín ʼnde jñani kʼoasʼin síkjaʼaitsjen je xi chjotajchínga sʼin tjío. Nʼio chjíle nga kui kjuintjenngiaa jotso je Biblia. Si̱tjosonlee je Jesús kʼoa tsín tokui kjuinñá josʼin matsen je xíngiaa (Juan 7:24). w18.08 12 párr. 16, 17

Majte 21 sá julio

Kʼianga jngo chjota xi tokjoan nchja̱ nga tikje nrʼoéjinni jotjínni kjoa, to chjotachininí kʼoa nangi síkʼéjna yaole (Prov. 18:13).

Kʼiatsa tokjoan si̱kasén ijngokʼá je correo electrónico kʼoa tsa je mensaje xi faʼainá alikui ndasʼin bichómani. Tjín ʼnde jñani tsín tjoʼndele je ndsʼee nga tsoyason. Tsakui nichxin je chjota xi jtikená énndiso ska̱nibason nga kuinyaxkónle je ndsʼee kʼoa nga to jao sa̱tío kon. Si̱kjaʼaitsjenla jme xi koan ya Unión Soviética. Je policía énndiso kiskanibason nga kʼoakitso nga nʼio nkjín ndsʼee xi yátsʼi̱n tsakinyále Jeobá. Nʼio nkjín xi koankjainle kʼoa kisikjinle je naxinandále Niná. Nkjín xi tsakatiojin ijngokʼani tonga tjín xi tsín tikʼoakisʼinni, nga̱ kinroajen je kjoamakjainle (1 Tim. 1:19). Jméni xi sʼiaan nga tsín kʼoakatamaa. Tsín si̱kasén ijngokʼañá tsa mensaje faʼainá kʼoa tsa tsín ʼyaa jotjínni kjoa. Alikui tokjoan katamakjainná jmeni xi ʼminá, tosa títjonkjoanla kjoásjaiyaa tsa ñaki kʼoatjín. w18.08 4 párr. 8

Mixkue 22 sá julio

Ñaki kʼoaxin kjoaixile ndʼaibi: Yaa kuijnakaonái ya ʼNdenaxó (Luc. 23:43, TNM).

Je xo̱njchá xi kjio saʼnda nichxin kjoatse, alikui síchjén je coma, punto kʼoa tsa kjaʼaísanile. Kuinga jao satíonile je chjota tʼatsʼe jmeni xi kitso je Jesús. A i kitso: “Ñaki kʼoaxin kjoaixile: ndʼaibi yaa kuijnakaonái ya ʼNdenaxó”. Axo i kitso: “Ñaki kʼoaxin kjoaixile ndʼaibi: yaa kuijnakaonái ya ʼNdenaxó”. Si̱kjaʼaitsjenjinla jmeni xi tongini kitsole Jesús je chjotatjenngile. I kitsole: “Kʼoasʼin jan nichxin kao jan nitje̱n kʼoéjnajin nangi je ʼndíle chjota” (Mat. 12:40; 16:21; 17:22, 23; Mar. 10:34; Hech. 10:39, 40). Kui xi tsoyaná nga je Jesús kʼoa kao je chjotaché tsín ya ki jñani tíjna jngo ʼndenaxó nichxin kʼianga kʼien. Je Biblia kʼoatso nga jan nichxin jaʼáyanile je Jesús (Hech. 2:31, 32). Je chjotaché alikui kʼoatsakʼinle nga ya ngʼajmi koai. Saʼnda tsín be nga je Jesús kui tsakʼéndajinkao chjotatjenngile nga ya koatexomakao ya ngʼajmi (Luc. 22:29). Kʼoa chjota jebi saʼnda kje fisʼenngindájin (Juan 3:3-6, 12). Je Jesús kui xi kitsole je chjotaché nga i̱ Sonʼnde sʼe̱jna je ʼndenaxó nga koa̱nskanni. w18.12 6 párr. 17, 18, 20, 21

Xipe 23 sá julio

Jngo niná tindanáijin xi koaitítjonnajin, nga̱ tsín jme xi tiʼyaijin xi tʼatsʼe Moisés (Éx. 32:1).

Je chjota israelita jngoo nra̱ja̱ʼndí xi tao̱nsine koanndani tsakʼétsʼoale. Ningalani koanjinle nga tjíofaʼatone je kjoatéxomale Niná, tijé tsakʼanachanile yaole kʼoa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tojo je Jeobá tjíofitʼale. Je Aarón saʼnda kʼoakitso nga je Jeobá tsakʼasjele sʼuí. Tonga je Niná kʼoakitso nga yátsʼi̱n tsakinyále. Kʼoakitsole je Moisés nga tsín tinda tjíosʼínni je chjota israelita, nga tsín titjíosítjosonni jmeni xi kitsole. Nʼio koanjtile je Jeobá kʼoa saʼnda kʼoakitso nga sikjeson ngatsʼi (Éx. 32:5-10). Tonga tsínni kisikjeson je chjota israelita (Éx. 32:14). Ningalani je Aarón kisinda je xkóson xi tsakʼétsʼoale chjota israelita, kʼoakoannile nga kʼoakisʼin kʼoa jé Jeobá kitʼa ijngokʼanile tojo kis’in je chjota levita. Jmi mani je chjota israelita xi kʼien nga niná ndiso tsakʼétsʼoale. Tonga je xi Jeobá kitʼale kʼoatsakʼinle nga koa̱nchikontʼain (Éx. 32:26-29). w18.07 20 párr. 13-16

Bixine 24 sá julio

Tikuindalao yaono chjota skribano xi tsjoale nga chjota sitiʼnda ya ndi̱tsi̱nbe, kʼoa je ʼnde xi títjon ya jña kjensʼuí (Luc. 20:46).

Jméni xi ngisa tjínle kjoandosin nga kjoásjee. Ali tsakuijin jmeni xi tjín sonʼnde, jolani je kjoachjine, negosio kʼoa kao kjoasʼetsaojin. Kʼianga kui kinchja̱ni je Pablo xi tʼatsʼe jebi, i kitso: “Tonga ndʼaibi, nga jeʼyao Niná, tosa je Niná xi beno, ánni nga si̱kʼófayatʼa ngindianilao je kjoacostumbre xi yo̱ma̱ xi tsínle nganʼiojin” (Gál. 4:9). Nʼio tseni kjoanda nga koa̱n skoe̱xkonná je Niná xi batéxomale Sonʼnde kao ngʼajmi. Je Jeobá bená nga jngó jngoá, tsjoakená kʼoa mele nga miyole koaan. Je Jeobá toxá kʼoasʼin kisindaniná nga koa̱n miyole koaan (Ecl. 12:13, 14). w18.07 7, 8 párr. 3, 4

Xoto 25 sá julio

Kui nʼio sikjaʼaitsjenjian je kjoatéxomali (Sal. 119:99).

Kʼianga koasenkaoná je kjoatéxomale Niná tjínnele nga tsjoacha koaan kʼoa si̱tjosoán (Amós 5:15). Je xi koa̱n sʼiaan kuinga kʼoasʼin jchatokoán tsa jmeni josʼin bekon je Jeobá. Tobʼelañá, tsa tsín nda tísʼefé kʼoa tsa kʼoakuitsoná je chjinexki josʼin tjínnele kuichaa, jme ejercicio xi sʼiaan kʼoa tsa jmesani xi kjaʼaínile kʼoa tsa koasenkaoná nga si̱tjosoán jmeni xi kuitsoná, ndajin sʼe̱ tokoán kʼoa chjíjin jchatokoán je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná. Kʼoatisʼinni, je Niná tsjoáná je kjoatéxomale xi basenkaoná nga tsín jme kjoa ska̱jiaan kʼoa nga ndasʼin kuiyoaa. Tobʼelañá, je Biblia tsjoáná kjoafaʼaitsjen xi tʼatsʼe josʼin tjínnele jchatokoán je énndiso, kjoachʼanacha, kjoaché, kjoachajngi, kjoatsʼen kʼoa kao kjoabʼenda (Prov. 6:16-19; Apoc. 21:8). Kʼianga mangíntjenngiaa je kjoatéxomale Jeobá, ngisaa tsjoacha maa kʼoa ngisaa chjí ʼyatokoán. w18.06 17 párr. 5, 6

Taingo 26 sá julio

A jiní chjotatítjonle chjota judíos (Juan 18:33).

Kʼianga kisʼele xá je Poncio Pilato, xi nʼio koankjáojinle kui tsa chjota kuisótjenne je chjotaxá. Kʼoa tsakui nichxin kui xi kitsokjonle nga je Jesús xosikao chjota nga kontra koatiole je chjotaxá romano. Tonga je Jesús i kitsole: “Je kjoatéxomana likui tsʼe i̱ sonʼndebi” (Juan 18:36). Alikui kjoa política kitsjonjin yaole nga̱ yaa ngʼajmi koatexoma. Kʼoa kʼoakitsole je Poncio Pilato nga kui xá jaʼaini Sonʼnde nga kuitsoya “tʼatsʼe xi kjoakixi” (Juan 18:37). Je Jesús bení jme xá jaʼaini i̱ Sonʼnde. Tsa kʼoati ʼyaa tsanda ñá jme xá xi tjínnele sʼiaan, alikuijin ya kuinójiaan yaoná je kjoa política, saʼnda tsínjin kui si̱kjaʼaitsjeen. Tonga tsakui nichxin ñʼai maná nga kʼoanʼia. Jngo superintendente xi i̱ tso: “Je chjota xi ya tsʼe ya jñani tiyuijin ngisaa nʼio tsʼen kjima. Nʼio ngʼa male tʼatsʼe naxinandále kʼoa kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga ngisa nda koatio tsa je chjota xi ya tsʼe koatexoma. Je xi chjotale Cristo ma jtín tjío nga̱ kui ngisa kuenta sʼín nga tsoyason Énle Niná. Bení nga toje Niná xi koa̱nle kʼoendajin je kjoa xi tjínná”. w18.06 4, 5 párr. 6, 7

Lune 27 sá julio

Tiyotajalao je na̱i, kʼoasʼin koa̱nngatʼaxinnino (Sant. 4:7).

Je én xi Satanás tso “xi bʼejnachjoa” sʼin tsoyanile, to jan kʼa faʼaitʼa ya Escrituras Hebreas. Jolani ya 1 Crónicas, Job kʼoa kao Zacarías. Ánni nga tsín nʼio tse kitsoyasíni je Jeobá tʼatsʼe kontra jebi nga kjesa faʼaijin je Mesías. Je Jeobá alikui nʼio kitsjoale kjoandosin je jaʼaínle Na̱i. Kuinga ya Escrituras Hebreas tsín nʼio tse tsoyani xi tʼatsʼe Na̱i kʼoa jmeni xi kisʼin. Nga̱ je Escrituras Hebreas kui xá kichjini nga kuinyakao je chjota nga katabe je Mesías kʼoa nga je koaitjenngile (Luc. 24:44; Gál. 3:24). Kʼianga jejaʼai je Mesías, je Jeobá jé kisichjén kao chjotatjenngile nga kitsoya jmeni xi ʼyaa ndʼaibi xi tʼatsʼe je Na̱i kʼoa kao tʼatsʼe ánkje xi ya kitʼale. Kʼoa tojo jé Jesús kao chjotale xi ya ngʼajmi koatexomakao sichjén je Jeobá nga kjoaʼaxin je Na̱i kao xi ya fitʼale (Rom. 16:20; Apoc. 17:14; 20:10). Je Na̱i to choaa nganʼio tjínle. ʼYañá nga síkuindaná je Jeobá, je Jesús kʼoa kao je ánkje xi kixi fitʼale Niná. Nga je binyakaoná alikui koa̱nle josikaoná je Na̱i. w18.05 22, 23 párr. 2-4

Majte 28 sá julio

Ngayije yándsa̱ xi tsí tsa bale to, faʼáxin (Juan 15:2).

Tokʼiaa nga jo choʼndale sʼin skoe̱konná je Jeobá kʼiatsa ya mangósoán jngo xka̱totsee xi “bale to” (Mat. 13:23; 21:43). Kʼianga kui choa̱ kitsoya je Jesús tʼatsʼe xka̱totsee xi “bale to” ya Juan 15:1-5, ali tsakuijin nchja̱ni nga chjotale Cristo nikoaa je chjota (Mat. 28:19). Tsa kʼoalani, je chjotale Cristo xi tsín ʼya chjota basenkao nga chjotale Cristo koa̱n yajin mangóson je xka̱totsee xi tsín bale to. Tonga majinná nga tsínkui jebi tínchja̱ni, nga̱ alikui koa̱n kʼoénelee je chjota nga chjotale Cristo katama. Kʼoa xi ijngosani, je Jeobá tsjoakená kʼoa alikui kui síjéná jmeni xi tsín kʼoakoa̱nná si̱tjosoán. Kui síjéná jmeni xi bele kon nga kuitjosonná (Deut. 30:11-14). Jmé xi tsoyanile je choa̱ xi kitsoya je Jesús. Kui tsoyanile jmeni xi koa̱nná kʼoasʼiaan ngatsʼiaa. Jmé xá xi títsjoáná ngatsʼiaa je Jeobá xi choʼndale maa. Kuinga kʼuínyasoán je énnda xi tʼatsʼe Chjotaxále (Mat. 24:14). w18.05 14 párr. 8, 9

Mixkue 29 sá julio

Jon nío xi nʼaino je na̱i, ndiso nga je kʼoa nʼaile kjoandiso (Juan 8:44).

Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio nkjín chjota tjín xi nyatítjonle je religión, tjín xi pastor ʼmile kʼoa tsa xi naʼmi ʼmile. Tojo kisʼin je chjota fariseo, “bʼéchjoale” jmeni xi tsoya je Énle Niná, kʼoa énndiso tsoya ʼndele nga kui kuitsoya xi kixi tíjna (Rom. 1:18, 25). Je chjota jebi to kjoandiso tsoya, jolani nga kʼoatso nga tojo biyochoán kʼianga jebiyaa, kʼoa nga kʼoatso nga sasénle je Niná nga tixʼin xínkjín kʼoa tsa tiyánchjín xínkjín matsjoakeni je chjota. Je chjota político kʼoati bʼéndisole je chjota kʼianga bʼanachale. Je énndiso xi jeme kʼoakuitso kuinga jenyʼán sʼin tiyoaa kʼoa nga tsín jme xi tikuijkónnilee. Tonga kʼiaa si̱kjeson. Alikui kʼoaiʼndee nga kʼoanachaná kʼianga kʼoakuitso nga nda chon je sonʼnde nga tsín jme xi kjima. Ñá xi choʼndale Jeobá maa, ʼyañá nga je nichxinle Jeobá kʼoasʼin “kjoaʼaí joni tsa ché nga nitje̱n” (1 Tes. 5:1-4). w18.10 7, 8 párr. 6-8

Xipe 30 sá julio

Si̱xá nga kuinyakoaa xi tjíonroajen kon, nga si̱kjaʼaitsjeen je énle Nainá Jesús xi kitso: Tongisa ndaní nga kʼoee kaoni tsa nga chjoé (Hech. 20:35).

Kʼianga bándiaaná kʼoa sínʼio tokoán je Jesucristo, jé síchjén chjotale xi ya ngʼajmi koai kao je xi “chjotatítjon tjío”, xi tsonile, je xi chjotajchínga sʼin tjío xi ya tjíojinle je xi kjaʼaí barré ʼmile. Je xi chjotajchínga sʼin tjío alikui je batéxomale kjoamakjainle je ndsʼe̱, tosaa binyakao nga tsjoa katasatío kon (Is. 32:1, 2; 2 Cor. 1:24). Je Pablo nʼio nda choa̱ tsakʼéjna xi koa̱n skénngi je xi chjotajchínga sʼin tjío. Itso xi kiskile je chjotale Cristo xi kjoa tjíofaʼatojin ya Tesalónica: “Kʼoasʼin tonʼio tjaochalaijin, nga menajin nga kʼoailaijin ali tsa toje énnda tʼatsʼe Niná, saʼnda menajin kʼoailaijin ni̱ma̱najin. Kjaínga tjaocha koanlaijin” (1 Tes. 2:8). Je Pablo kʼoakitso nga sakʼoa likui to én xi machjén nga si̱nʼioá kon je xíngiaa. Kʼoakitsole je xi chjotajchínga sʼin tsakatio ya naxinandá Éfeso jotso texto xi kamaxkia ndʼaibi. w18.04 21, 22 párr. 6-8

Bixine 31 sá julio

Jé Nainá tsoni Espíritu Santo. Kʼoa jña nga tjín je Espíritu Santo xi tsʼe Nainá, ya tjín kjoandaí (2 Cor. 3:17).

Nga koasenkaoná je kjoandái xi tsjoá je Jeobá tjínnele nga si̱chriantʼalee, xi tsonile nga je si̱miyoaa (2 Cor. 3:16). Je chjota israelita xi ya tsakʼetsoma ya ʼndekixí alikui kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá. Jngoyale jngo najño kisʼejtsa kjoafaʼaitsjenle kao ni̱ma̱le, nga̱ tokʼoasʼin kisichjén je kjoandái xi kisʼele nga kui kʼoakisʼin jmeni xi kisimekon (Heb. 3:8-10). Je kjoandái xi tsjoáná je Jeobá alikui mangóson kao kjoandái xi tjínná. Je kjoandái xi tsjoá Jeobá ndái síkatíoná xi tʼatsʼe jée kao kjoabiya kʼoa kʼoati ndái tibiyolee je religión ndiso kʼoa kao costumbre xi tjínle. Tsa toñá, alikui koa̱nná nga kʼoasʼin kuiyoaa (Rom. 6:23; 8:2). Kjoandái jebi nʼio naskánatjín, saʼnda je chjota xi choʼnda sʼin tjío kʼoa kao xi ndoyá tjíoʼya koaan ndái koatio (Gén. 39:20-23). w18.04 9 párr. 3-5

    Xo̱n xi énná faʼaitʼa (2002-2025)
    Tʼechjoalai cuentali
    Titjásʼain cuentali
    • énná
    • Tikasénlai tsa ʼyani
    • Josʼin meli nga katamatsen
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Josʼin koa̱n koa̱nchjén
    • Josʼin sʼejnatjao én xi faʼainajin
    • Josʼin machjén jme xi betʼai
    • JW.ORG
    • Titjásʼain cuentali
    Tikasénlai tsa ʼyani