BIBLIOTECA Watchtower
BIBLIOTECA
Watchtower
énná
a̱
  • a̱
  • e̱
  • i̱
  • o̱
  • ñ
  • ʼ
  • BIBLIA
  • XO̱N XI TJÍO
  • KJOAJTÍN
  • w25 marzo p. 2-7
  • Ali nikʼachxinjin nga kʼuínsʼenngindái

Tsín video i̱ página jebi.

Likui nda kjima je video.

  • Ali nikʼachxinjin nga kʼuínsʼenngindái
  • Xo̱n xi Bájinkonná Tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá (xi chotʼaya) 2025
  • Subtítulo
  • Xi me tikui tínchja̱ni
  • KISʼENNGINDÁ CHJOTA SAMARITANO
  • KISʼENNGINDÁ SAULO XI TARSO TSʼE
  • KISʼENNGINDÁ CORNELIO
  • KISʼENNGINDÁ CHJOTA XI CORINTO TSʼE
  • TSÍN JME XI KʼOECHJOANÁ TSA MAKJAINNÁ
  • Tosi tonda kjuintjenngilee Jesús nga jekjuinsʼenngindá
    Xo̱n xi Bájinkonná Tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá (xi chotʼaya) 2024
  • A ñaki kʼoatjín tokuin nga kʼoaitʼalai yaoli je Jeobá
    Xo̱n xi Bájinkonná Tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá (xi chotʼaya) 2024
  • Je Jeobá kuenta tʼiain kʼianga jme xi nʼiai
    Tʼatsʼe chjotale Cristo kao Xále Niná: Xo̱n xi tjítʼa jme xi chotʼayá ya kjoajtín 2023
  • Kuenta sʼiaan nga tsín toñá ʼyayejee
    Xo̱n xi Bájinkonná Tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá (xi chotʼaya) 2025
Kataʼyasai
Xo̱n xi Bájinkonná Tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá (xi chotʼaya) 2025
w25 marzo p. 2-7

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 9

KJOAJNDA 51 Jé Niná tsakʼaitʼalee yaoná

Ali nikʼachxinjin nga kʼuínsʼenngindái

“Ánni nga tinikʼachxinni. Tisótjain, tʼinsʼenngindái” (HECH. 22:​16, TNM).

XI TÍNCHJA̱NI

Kʼianga kui chótʼayajiaan jokisʼin je chjota samaritano, chjota xi ya Corinto tsʼe, Saulo xi Tarso tsʼe kao Cornelio koasenkaoli nga koa̱nmeli kʼuínsʼenngindái.

1. Ánni nga menili kʼuínsʼenngindái.

JÉ Jeobá títsjoáná kjoabijnachon kao ngayeje jmeni xi tjínná. Tsa kʼoaitʼalai yaoli kʼoa kʼuínsʼenngindái kʼoasʼin koakonilai nga tsjoachai. Tsa kʼoasʼiain, yaa kuijnajin naxinandále, Nʼaili koa̱n, miyoli koa̱n, jé koandiaali kʼoa sikuindali nga̱ jé kʼoaitʼalai yaoli (Sal. 73:24; Is. 43:​1, 2). Nga kʼoaitʼalai yaoli Jeobá kʼoa nga kʼuínsʼenngindái kʼoati koa̱n kuijnachuin ngantsjai nichxin (1 Ped. 3:​21, TNM).

2. Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

2 Tsakui nichxin tjín jmeni xi ñʼai kjimali tsakui nga kje ʼmisʼenngindájinni. Nkjín xi kʼoama. Tonga kʼoati millón mani xi jekisikʼantjaiya josʼin síkjaʼaitsjen kʼoa jekisindaya yaole ánni nga koan kisʼenngindáni, kʼoa ndʼaibi tsjoa tjío kon nga tjíosíxále Jeobá. I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajin kʼa tʼatsʼe chjota xi tsakatio nga siglo 1, jméni xi ñʼai koanle nga kisʼenngindá kʼoa jmé xi tsakinyakao. Ni sʼa xti kʼoa ni jejchíngai koasenkaoli choa̱le chjota jebi nga koa̱n kʼuínsʼenngindái.

KISʼENNGINDÁ CHJOTA SAMARITANO

3. Jméni xi kisʼin je chjota samaritano nga koan kisʼenngindá.

3 Kʼianga nichxinle Jesús, je chjota samaritano jngoo religión tsakatiojin kʼoa yaa Judea tsakatio, ya chrian Siquem kao Samaria. Nga koan kisʼenngindá tjínnele nga ngisasa nda koanjinle jotso je Énle Niná, nga̱ tokui xi Énle Niná kitsole nga aon libro xi títjon faʼaitʼa Biblia, tjen Génesis saʼnda Deuteronomio, kʼoa tochale kʼoatisʼin tsabekon je libro xi tsʼe Josué. Kʼoati kiskoyale nga kjoaʼaí je Mesías nga̱ be jmeni xi tongini kitso Niná tojosʼin faʼaitʼa ya Deuteronomio 18:​18, 19 (Juan 4:25). Nkjín chjota samaritano xi koankjainle nga je Jesús je Mesías xi tíchoyale, kuinga koan kisʼenngindáni (Juan 4:39). Nga jtike koan xínkjín je chjota judío kao chjota samaritano, je xi kisʼenngindá títjonkjoanla kisikʼantjaiya josʼin kisikjaʼaitsjen (Luc. 9:​52-54).

4. Tojo tso Hechos 8:​5, 6, 14, jókisʼin kʼa chjota samaritano kʼianga tsakʼinyale Énle Niná.

4 Jmé xi tsakinyakao je chjota samaritano nga kisʼenngindá. Tjínkʼa xi koankjainle tʼatsʼe Niná kʼianga kitsoyale Felipe xi tʼatsʼe Cristo (tʼexkiai Hechos 8:​5, 6, 14).a Ningalani chjota judío tjenni je Felipe, kinrʼoé je chjota samaritano kʼianga kitsoyale Énle Niná. Tsakui nichxin kui kisikjaʼaitsjen kʼa textole Biblia jñani kʼoatso nga tsín ʼya xi faʼájin Niná (Deut. 10:​17-19). Nkjín chjota samaritano kinrʼoéle je Felipe kʼianga kitsoyale tʼatsʼe Cristo. Koanjinle nga je Niná kisikasén Felipe nga̱ nkjín kjoaxkón tsakatío, jolani nga kisindaya je xi tjíomʼe kʼoa nga tsakʼaonsjejin yaole chjota je sénnichxin xi chʼaokjoan (Hech. 8:7).

5. Jmé xi bakóyali jokisʼin je chjota samaritano.

5 Alikui kui kini je chjota samaritano nga tsín nda kikao xínkjín kao je chjota judío kʼoa nga choa majinle xi tʼatsʼe Niná. Tosaa kjitʼanangi kisʼenngindá kʼianga jetsabe nga ñaki kʼoatjín jme xi tsakʼinyale. Je Biblia itso: “Kʼianga kitsoyale Felipe je énnda xi tʼatsʼe Chjotaxále Niná kʼoa xi tʼatsʼe Jesucristo, koankjainle je xi xʼin kao xi yánchjín kʼoa kisʼenngindá” (Hech. 8:​12, TNM). A makjainli ji nga ñaki kʼoatjín jmeni xi tso je Énle Niná. A ñaki tjínjngoo tokuin nga tsín ʼya xi bʼasjengi je testigole Jeobá kʼoa nga tsjoake kjoaixi xínkjín tojo kitso je Jesús (Juan 13:35). Tsa tjínjngo tokuin, ali tosi tondajin nikʼachxin nga kʼuínsʼenngindái. Ali jaojin bʼai tokuin nga sichikontʼainli Jeobá tsa kʼoasʼiain.

6. Jmé xi bakóyali choa̱le Ruben.

6 Jngo ti xi Alemania tsʼe, xi Ruben ʼmi, to jao kisʼe kon tsa tíjna kjoaixi Niná ninga testigole Jeobá ma xijchále. Tonga nga tsakásjaiya jokjoantjínni xi tʼatsʼe Niná alikui tijao kisʼeni kon. Itso: “Alikui totsakʼejngoa tokoan. Nkjín kʼa kiskotʼayajian xi tʼatsʼe evolución”. Kisʼejngo kon je Ruben nga tíjna kjoaixi Niná kʼianga tsakʼéxkia je libro xi ¿Existe un Creador que se interese por nosotros? ʼmi. Itsosa: “Faʼaitsjenna nga i̱ kixian: Ñaki tíjna kjoaixi Jeobá”. Kʼoati tsakasenkao kʼianga tsabe nga jtín tjío je ndsʼee kʼianga kikotsen jña tjen sʼendiaale xále Niná. Xijekoan, kʼiaa kisʼenngindá nga 17 nóle kʼianga jekichoni ya Alemania. Tsa to jao tjín tokuin tʼatsʼe jmeni xi bakóya je Biblia, tjasjaiyai jotso je xo̱n xi bʼasje naxinandále Niná ánni nga sʼe̱jngoni tokuin jokjoantjínni xi tʼatsʼe Niná (Efes. 4:​13, 14). Ñaki sʼe̱jngo tokuin nga naxinandále Niná tijnajin kʼianga kuinóʼyai jokji tsjoake xínkjín je ndsʼee xi tjío jngo tjíjtsa Sonʼnde kʼoa nga jisoa jchai nga tsjoake xínkjín je ndsʼee ya jinjtín.

KISʼENNGINDÁ SAULO XI TARSO TSʼE

7. Jméni xi koanjinle Saulo.

7 Si̱kjaʼaitsjenla je Saulo xi Tarso tsʼe, chjota judío koan kʼoa nʼio nda tsabe jotso kjoatéxoma (Gál. 1:​13, 14; Filip. 3:5). Nga kui nichxin, nkjín chjota judío xi kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga yátsʼi̱n tsakinyále Niná je xi chjotatjenngile Cristo koan. Kuinga kitjenngikeni Saulo je chjotale Cristo nga̱ kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga kui kʼoatísʼín jmeni xi sasénle Niná (Hech. 8:3; 9:​1, 2; 26:​9-11). Tonga kʼoati koanjinle nga chjota koaitjenngike tsa koa̱nkjainle tʼatsʼe Jesús kʼoa tsa koaisʼenngindá.

8. 1) Jmé xi tsakasenkao Saulo nga kisʼenngindá. 2) Tojo tso Hechos 22:​12-16, jósʼin tsakasenkao Ananías je Saulo (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).

8 Jmé xi tsakasenkao Saulo nga kisʼenngindá. Yaa tjen ngʼajmi kinchja̱ni Jesús nga tsakjákao Saulo, kʼoa ñaki kisixkaa je lʼí xi tsabe (Hech. 9:​3-9). Jan nichxin nga tsín titsakjenni, kuijin kisikjaʼaitsjenjin jmeni xi koan. Alikui tijao kisʼeni kon nga je Jesús je Mesías kʼoa nga ñaki kʼoatjín jmeni xi tsoya je chjotale Cristo. Kʼoa tsínjin nda kisʼe kon nga ya kitsjoanganʼiole je chjota xi kisikʼien Esteban (Hech. 22:20). Nga jejan nichxin jaʼato nga kʼoakoan, jngo chjotale Cristo xi Ananías ʼmi kichokonle Saulo. Ngasin nganda tsakjákao, jé tsakasenkao nga koantsen ijngokʼanile kʼoa kʼoakitsole nga katafisʼenngindá (tʼexkiai Hechos 22:​12-15;b 22:16c). Je Saulo nangitokon koan, kitsjoaʼnde nga tsakasenkao je Ananías kʼoa kisindayaa yaole (Hech. 9:​17, 18, TNM).

Tsjoa tjío kon je xi ya tjío nga tífisʼenngindá Saulo.

Kisʼenngindá je Saulo kʼianga kʼoakitsole Ananías nga katafisʼenngindá. A kʼoati meli kʼuínsʼenngindái tojo kisʼin Saulo (Chótsenlai párrafo 8)


9. Jmé xi bakóyali choa̱le Saulo.

9 Nʼio chjíle xi bakóyaná jokisʼin Saulo. Alikui ngʼakon koan kʼoa alikui chjota kitsokjonle nga kisʼenngindá. Kʼianga jekoanjinle jokjoantjínni xi tʼatsʼe Cristo, nangitokon koan kʼoa kisindayaa yaole (Hech. 26:​14, 19). Ñaki kʼoatsakʼé kon nga chjotale Cristo koa̱n ninga chjota koaitjenngike (Hech. 9:​15, 16; 20:​22, 23). Kʼianga jekisʼenngindá tosi tonda je Jeobá kisinʼiotʼa kʼoa ñaki kʼoatsakʼé kon nga je koasenkao tojme kjoa xi kjoaʼatojin (2 Cor. 4:​7-10). Kʼianga jekʼuínsʼenngindái, tsakui nichxin kjoa kuitjátojin kʼoa tsa chjota koanjtikeli, tonga jé Jeobá kao Jesús koasenkaoli (Filip. 4:13).

10. Jósʼin basenkaoli choa̱le Anna.

10 Kataʼyala xi tʼatsʼe Anna, xi ya jña Europa del Este ʼmi tsʼe. Je Anna kʼiaa kiskotʼaya nga ñajan nóle kʼianga jekisʼenngindá na̱le. Je nʼaile kʼoati koanjyole nga Énle Niná kiskotʼaya je Anna, tonga alikui kisasenle je xínkjín. Kʼoakitsole nga tsín nda tísʼín nga tísíkʼéjna je religiónle chjotajchíngale. Kʼianga 12 nóle Anna, kʼoakitsole nʼaile nga jemele koaisʼenngindá, kʼoa je nʼaile kui kiskonangile tsa ñaki kʼoatjín kon nga kʼoasʼin axo totjín xi tíbʼénele. Je Anna i kitsole nʼaile: “Tsjoake̱ña Jeobá”. Je nʼaile kitsjoaʼndele nga kisʼenngindá. Kʼianga jekisʼenngindá Anna, je xínkjín totaon tsabe kʼoa tsabesin. Jngo xi i̱ kitsole: “Tsa si̱chajngi kʼoa tsa na̱jno̱ chjáin tongisa nda kuijnai tikʼoajinni tsa testigole Jeobá koai̱n”. Jmé xi tsakasenkao Anna nga kichokjoajinle. Itsosa: “Kitsjoanganʼiona je Jeobá kʼoa kʼoati tsakinyakaona je mana kao pana”. Je Anna jngo xo̱n kijnale jñani bʼétʼa josʼin basenkao Jeobá kʼoa sakʼoa kui bʼéxkia ánni nga tsín cha̱jinnile josʼin basenkao Jeobá. Tikjaʼaitsjain nga je Jeobá koasenkaoli tsakui nokjonlai nga chjota koaitjenngikeli (Heb. 13:6).

KISʼENNGINDÁ CORNELIO

11. ʼYá chjotani koan je Cornelio.

11 Kʼoati nʼio nda choa̱ tsakʼéjnaná je Cornelio, jngo sientola sondado xi je tsakasentítjonle (Hech. 10:1). Nʼiojin tsaʼyale nga chjotatítjonle sondado koan. Kʼoati tso ya Biblia nga tsakasenkao chjota xi ma̱ tjíosíjchá yaole (Hech. 10:2). Je Jeobá jé pastro Pedro kisikasén nga kitsoyale je Énle Niná. Jókisʼin je Cornelio, a tokui kini nga chjotatítjonle sondado koan kʼoa a kisikʼachxin nga kisʼenngindá.

12. Jmé xi tsakasenkao je Cornelio nga kisʼenngindá.

12 Jmé xi tsakasenkao Cornelio nga kisʼenngindá. Je Biblia kʼoatso nga “kitsakjonke Niná” kʼoa tsakʼétsʼoantsjaile. Kʼoati kisʼin je xi tjío ya yaniʼyale (Hech. 10:2). Kʼianga kitsoyale Pedro, je Cornelio kao familiale koankjainle xi tʼatsʼe Cristo kʼoa tokjoan kisʼenngindá (Hech. 10:​47, 48, TNM). Ñaki kʼoajin tsakʼé kon je Cornelio nga kʼoasʼin koaikao yaole josʼin mele Niná ánni nga koa̱n je sixánile kao familiale (Jos. 24:15; Hech. 10:​24, 33).

13. Jmé xi bakóyali choa̱le Cornelio.

13 Kʼoati kisʼin Cornelio jokisʼin Saulo. Alijme xi tsakʼéchjoale nga chjotale Cristo koan, tsínkui kini jme xá xi kisʼele kʼoa nga nʼio tsaʼyale. Kʼoati je Jeobá koasenkaoli nga koa̱n kʼuínsʼenngindái. Sichikontʼainli nga kʼoasʼin kʼuínkoai yaoli jotso kjoatéxomale.

14. Jósʼin basenkaoli choa̱le Tsuyoshi.

14 Je xi Tsuyoshi ʼmi, xi Japón tsʼe, tjín jmeni xi tsín tikʼoakisʼinni nga koan kisʼenngindá. Yaa síxá jñani toxá ʼmiyanile chjota josʼin satíonda naxó kʼoa jé basenkao xi séntítjonle ʼnde jebi. Chjota jebi jé fikao naxó jñani tjín xi mʼe kʼoa kui kʼoasʼín josʼin beni je chjota xi religión budista tjíojin. Kʼianga tsín kʼoamale fi, jé Tsuyoshi síkasén. Tonga kʼianga jetsabe Tsuyoshi jotso Biblia tʼatsʼe kjoabiya, koanjinle nga tsín koa̱n tosi tonda kui kʼoasʼin josʼín je chjota xi religión budista tjíojin kʼianga koa̱n koaisʼenngindá (2 Cor. 6:​15, 16). Kʼoakitsole je xi séntítjonle ʼnde jñani manda naxó nga tsín tikui kʼoasʼinni josʼín je chjota xi religión budista tjíojin kʼianga tjín xi mʼe. Kitsʼaiʼndele nga tojo ya kisixá kʼoa kʼiaa kisʼenngindá je Tsuyoshi kʼianga jejngo nó tíkotʼaya Biblia.d Tsa kʼoati machjén nga si̱kʼantjaiyai jmeni xi nʼiai ya tʼaxáli nga nda kuijnai ngixko̱n Niná, kʼoatʼai tokuin nga je Jeobá koasenkaoli nga tsín jme xi jchali kao familiali (Sal. 127:2; Mat. 6:33).

KISʼENNGINDÁ CHJOTA XI CORINTO TSʼE

15. Jósʼin tsaʼyale je chjota xi Corinto tsʼe.

15 Je chjota xi Corinto tsʼe kʼoasʼin tsaʼyale nga tao̱n nʼio kitsjentʼale, kisichajngi kʼoa kui kʼoakisʼin xi chʼaotjín. Tonga kʼianga kicho Pablo ya naxinandá jebi kitsoyason je énnda xi tʼatsʼe Cristo kʼoa nkjín chjota koankjainle kʼoa kisʼenngindá (Hech. 18:​7-11, TNM). Je Jesús kʼoakitsole Pablo nga nkjín chjota koa̱nkjainle, kuinga jngo nó basen tsakʼejnani Pablo ya naxinandá Corinto nga kitsoyason.

16. Jmé xi tsakinyakao chjota xi Corinto tsʼe nga koan kisʼenngindá (2 Corintios 10:​4, 5).

16 Jmé xi tsakinyakao chjota xi Corinto tsʼe nga koan kisʼenngindá (tʼexkiai 2 Corintios 10:​4, 5).e Kui Énle Niná kao nganʼiotsje tsakinyakao nga kisindaya yaole (Heb. 4:12). Je xi koankjainle alikuiti chjotachʼi̱ koanni, tsínti kisichéni kʼoa tsín tixʼin xínkjín kʼoa tsínti yánchjín xínkjín tsakjayokaoni (1 Cor. 6:​9-11).f

17. Jmé xi bakóyali choa̱le chjota xi Corinto tsʼe.

17 Nga koan kisʼenngindá chjota xi Corinto tsʼe kisindayaa yaole kʼoa alikui kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín kuitjosonle jmeni xi tso Niná, tosaa tsakʼénele yaole nga kui kʼoakisʼin jmeni xi kixi tíjna ngixko̱n Niná. Nga kʼoakisʼin kui kjoanda kisʼele nga koa̱n koatio ngantsjai nichxin (Mat. 7:​13, 14). Nga koa̱n kʼuínsʼenngindái, machjén nga tsínkui xi chʼaotjín kʼoasʼiain. Tonga tsa ñʼai mali nga nikʼéjnai xi chʼaotjín ali nikʼajenjin tokuin, tijélai nganʼiotsjele Jeobá nga katabasenkaoli nga kui xi ndatjín kʼoasʼiain.

18. Jósʼin basenkaoli choa̱le Monika.

18 Kʼianga sʼa tsoti je Monika, xi naxinandá Georgia tsʼe, kisindayaa yaole nga̱ koanmele kisʼenngindá. Tsín tikui xi chʼaotjín kiskotsennile kʼoa tsínti chʼao tso én kinchja̱ni. Itso: “Jé Jeobá kisijéle nganʼio nga katabasenkaona nga sindaya yaona, be nga kui xi mena kʼoasʼian xi kixi tíjna kʼoa tsakasenkaona”. Je Monika kʼiaa kisʼenngindá nga 16 nóle. Tsa kʼoati meli nga je Jeobá si̱xálai tonga tsa chasali nga si̱ndayai yaoli, tijélai nganʼiotsjele nga katabasenkaoli (Juan 3:34).

TSÍN JME XI KʼOECHJOANÁ TSA MAKJAINNÁ

19. Jmé xi koasenkaoli nga kʼuínsʼenngindái ninga kjoa kuitjátojin (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).

19 Ninga kjoa kuitjátojin nga kʼuínsʼenngindái ñaki kʼoatʼai tokuin nga tsjoakeli Jeobá kʼoa nga je xi mele nga ya kuijnajin naxinandále. Je Jesús i kitsole chjotatjenngile: “Tsa nda makjainno, nda tsa tochoa tjín joni tsa jngo na̱xi̱nle mostaza xi ʼndí nakjoan, kʼoakʼuínlao je nindobi: Titjáni i̱bi ʼnda xingoa ján, kʼoa kjoaʼa. Kʼoa nijmejin xi tsín koa̱nno” (Mat. 17:20). Nga tochoatse nga ya tsakʼejnakao Jesús je chjotatjenngile kuinga tjínnenile nga sa nʼio sa nʼio kisatio kjoamakjainle. Je Jesús kʼoakitsole nga je Jeobá koasenkao tojme kjoa xi kjoaʼatojin tsa nʼio tjío je kjoamakjainle. Kʼoati je Jeobá koasenkaoli tsanda ji.

Nʼio tsjoa tjío kon je ndsʼee kao tichjaa nga tjíofaʼa je xi sʼa kafisʼenngindá nga tísʼejna kjoajtíntse.

Ali jaojin bʼai tokuin nga tsjoakeli Jeobá kʼoa nga mele nga ya kuijnajin naxinandále (Chótsenlai párrafo 19)g


20. Jósʼin basenkaoli choa̱ xi kaʼyaa i̱ kjoaʼmiya jebi.

20 Ali nikʼachxinjin nga kʼuínsʼenngindái, tosi tonda tindayai yaoli tsa jñasani chali. Tikjaʼaitsjenjin jmeni xi kisʼin chjotale Cristo xi tsakatio nga siglo 1 kao jotjíosʼín je ndsʼee xi tjío ndʼaibi. Koasenkaoli nga koa̱nmeli kʼoaitʼalai yaoli Jeobá kʼoa nga kʼuínsʼenngindái. Nʼio tsjoa sʼe̱ tokuin tsa kʼoasʼiain.

JMÉ XI BAKÓYALI JOKISʼIN CHJOTALE CRISTO XI TSAKATIO NGA SIGLO 1

  • Chjota samaritano.

  • Saulo xi Tarso tsʼe kao Cornelio.

  • Chjota xi Corinto tsʼe.

KJOAJNDA 38 Jé Jeobá sikuindali

a Hechos 8:​5, 6, 14: “Kʼia Felipe kijen jngo naxinandá ya Samaria. Kʼoa kinchja̱yajinle xi tʼatsʼe Cristo. 6 Ñaki nda kinrʼoé chjota ngayije kjoa xi kitso Felipe. Tjíonrʼoéle, kʼoa tjíobe ngayije choa̱ xi títsjoá. 14 Je pastro xi tjío ya Jerusalén kinrʼoé nga ya Samaria kitjoé je énle Niná. Kʼia kisikasénle Pedro kao Juan”.

b Hechos 22:​12-15: “Kʼia jngo Ananías xi chjotanda, xi bexkón Niná jo tso kjoatéxoma, xi chjotanda tsole ngatsʼi chjota judíos xi ya tjío, 13 jaʼaikonna, jaʼaikasentʼana, kʼuikitsona: Ji ndsʼe Saulo, katamatsennili. Kʼoa anʼni ndi̱toon kiskotsenle. 14 Kʼoa je Ananías kʼuikitso: Je Ninále nʼaijchákjinná tsakasénli, jméni nga jchasíni jo tso nga je, jméni nga chótsensínilai je xi tjínle kjoakixi, jméni nga kuinóʼyasínilai je énle tsʼoa. 15 Ji ní xi testigo koai̱n xi tʼatsʼe, nga kʼoailai én ngatsʼi chjota, jñale xi tsaʼyai kao xi kinoʼyai”.

c Hechos 22:16 (TNM): “Kʼoa ánni nga tinikʼachxinni. Tisótjain, tʼinsʼenngindái, kʼoa kʼoasʼin titsjeni je jéeli nga kuinókjoani je jaʼaínle”.

d Jme xi tsakʼéyanajmí je ndsʼee Tsuyoshi Fujii yaa faʼaitʼa ¡Despertad! xi tsʼe 8 de agosto de 2005, página 20 saʼnda 23.

e 2 Corintios 10:​4, 5: “Je ki̱cha̱ xi tsʼe kjoajchánnajin, ali tsʼejin yaonajin, tonga tjínle nganʼio xi totʼatsʼe Niná, nga sikixoya tojmeni xi nʼio tjío. 5 Nikixoyaijin kjoafaʼaitsjen xi ngʼa tjío kʼoa ngayije kjoa xi ngʼa tjín, xi bisótjen kontrale kjoachjinele Niná. Ndoanʼiuinjin ngayije kjoafaʼaitsjen, jméni nga sitjosonsínile Cristo”.

f Chótsenlai ya jw.org je video xi ¿Por qué está retrasando su bautismo? ʼmi.

g XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Nʼio tsjoa tjío kon je ndsʼee kao tichjaa nga tjíofaʼa je xi kafisʼenngindá.

    Xo̱n xi énná faʼaitʼa (2002-2025)
    Tʼechjoalai cuentali
    Titjásʼain cuentali
    • énná
    • Tikasénlai tsa ʼyani
    • Josʼin meli nga katamatsen
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Josʼin koa̱n koa̱nchjén
    • Josʼin sʼejnatjao én xi faʼainajin
    • Josʼin machjén jme xi betʼai
    • JW.ORG
    • Titjásʼain cuentali
    Tikasénlai tsa ʼyani