KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 18
KJOAJNDA 65 Ali tobʼejngojin tokuin jojetinʼiai
Jon xi sʼa xtio chjénngilao Marcos kao Timoteo
“Chjoai Marcos, nroakoai. Kjaínga koa̱nchjénna xi tʼatsʼe xábi” (2 TIM. 4:11).
XI TÍNCHJA̱NI
Jósʼin kuinyakao je ndsʼee xi sʼa xti je choa̱le Marcos kao Timoteo nga ngisasa tse sixále Niná kʼoa nga kuinyakao je ndsʼee.
1, 2. Jméni xi tsakui nichxin tsakʼéchjoale tsakai Marcos kao Timoteo nga tsesa kisixále Niná.
TSA sʼa xti kuijin xi meli nga ngisasa nda si̱xálai Jeobá kʼoa nga ngisasa nda kʼoainganʼiui ya jinjtín. Tsjoa satío tokoán nga nkjín mani xi mele tsjoánganʼio (Sal. 110:3). Tonga tsakui nichxin tjín jmeni xi bʼéchjoali nga ngisasa nda si̱xálai Niná, tsakui nga tsín ʼyai jmeni xi sʼiain kʼoa tsa tsín kichjoai je xá xi tsakʼaili nga tsín bele tokuin nga kuitjosonli. Tonga ali tojijin xi kʼoasʼe tokuin.
2 Je Marcos kao Timoteo kʼoati kisatio kon, tonga alikui kui tsakʼéchjoale nga ngisasa nda kisixále Niná. Tsakui nichxin ya tíjnakaoni na̱le Marcos kʼianga kʼoakitsole Pablo kao Bernabé nga katafikao nga kjin kikakóyason (Hech. 12:12, 13, 25). Nga kui nichxin nʼiojin ndasʼin tíjna Marcos, alikuijin jme xi chale, tonga kisikatío ngayeje jmeni xi tjínle nga̱ kui xi koanmele nga ngisasa tse kisixále Jeobá. Yaa títjon Antioquía ki, kʼoa xijekoan, kʼiaa kikao Pablo kao Bernabé jña xinsa ʼnde (Hech. 13:1-5). Kʼoajinti xijchále tíjnakaoni je Timoteo kʼianga kʼoakitsole Pablo nga katafikao nga koaitsoyason. Tsakui nichxin kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen Timoteo nga sʼa xti kʼoa nga tsín kuitjosonle je xá xi tíbʼaile (tingósonkoai 1 Corintios 16:10, 11 kao 1 Timoteo 4:12). Tonga kikao je Pablo kʼoa tsjoa kisʼe kon nga je Jeobá kisixále (Hech. 16:3-5).
3. 1) Ánni kʼoabixónsíñá nga nʼio chjí tsabekon Pablo je Marcos kao Timoteo (2 Timoteo 4:6, 9, 11; kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa). 2) Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.
3 Ninga sʼa xti Marcos kao Timoteo nda kisitjoson je xá xi kisʼenele ya jinjtín. Kʼianga tojeme si̱kʼien Pablo kʼoakitso nga ya katafikonle Marcos kao Timoteo nga̱ nʼio chjí tsabekon (tʼexkiai 2 Timoteo 4:6, 9, 11).a Ánni nga nʼiotʼa koanni Pablo je Marcos kao Timoteo. Jósʼin xi sʼa xti nga skénngi choa̱le Marcos kao Timoteo kʼoa jósʼin kuinyakao jmeni xi kitso Pablo.
Je Pablo tsabe nga nda kisixále Niná je Marcos kao Timoteo kʼoa tsesa xá kitsjoale ninga sʼa xti (Chótsenlai párrafo 3)f
NGISASA NDA TIXÁLAI JEOBÁ KʼOA TISENKOAI XI KJAʼAÍ TOJO KISʼIN MARCOS
4, 5. Jósʼin tsakakó Marcos nga kitsjoanganʼiole je ndsʼee.
4 Jngo xo̱n xi kʼoatso josʼin tíjna nga bisenkoaa xi kjaʼaí. Kʼoatso nga bʼenelee yaoná nga bisenkoaa kʼoa tosi tonda bisenkoaa ninga sakʼoa ñʼai maná. Kʼoakisʼin Marcos, alikuijin nda kisʼe kon nga tsín kikao Pablo xi majaoni kʼa nga kjin kikakóyason (Hech. 15:37, 38). Ninga kʼoalani je Marcos tosi tonda kitsjoanganʼiole je ndsʼee.
5 Xin ʼnde kitsoyason je Marcos, yaa kikao Bernabé xi primole koan. Kʼoa nga jetejngo nó jaʼato, yaa kichotsjoánganʼiole Pablo nga ndoyá tíjnaʼya ya Roma (Filem. 23, 24). Je Pablo nʼio chjí tsabekon nga kʼoakisʼin Marcos nga̱ kʼoakitso nga nʼio nda kitsjoanganʼiole (Col. 4:10, 11).
6. Jósʼin tsakasenkao Marcos nga je kisimiyo chjotale Cristo xi nda tjíosíxále Niná (kʼoati chótsenlai nota).
6 Xi tsakasenkao Marcos nga nda kisixále Niná kuinga je kisimiyo chjotale Cristo xi nda tjíosíxále Niná. Kʼianga jekikonle Pablo ya Roma sajé Pedro kikonngále ya Babilonia, nʼio miyo koanle xínkjín nga̱ je Pedro “ʼndína” kitsole Marcos (1 Ped. 5:13). Je Pedro tsakʼéyanajmíjinle Marcos jmeni xi kisʼin Jesús nga jaʼai i̱ Sonʼnde kʼoa josʼin kitsoyason kʼoa kui tsakʼétʼaxo̱n Marcos nga koanskanni ya libro xi jaʼaínle yʼa. Je Pedro ñaki tsakakó josʼin síkjaʼaitsjen kʼoa ñaki ndajin tsakʼéyanajmíle Marcos jokisʼin je Jesús kʼoa jokisʼe kon, kuijin nga kui tsakʼétʼaxo̱nni Marcos jmeni xi kisʼin je Jesús kʼoa jokisʼe kon.b
7. Jókisʼin jngo ndsʼee xi sʼa xti nga kʼoati kisʼin jokisʼin Marcos (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).
7 Je Marcos nʼio nda kisixále Jeobá nga je kisimiyo je chjotale Cristo xi nda kisixále Niná. Jmé xi koa̱n sʼiain nga chjénngilai Marcos. Tsa meli nga xá kʼoaili ya jinjtín tonga tsa kje jme xá bʼaijinli machjén nga tsejta koai̱n, tosi tonda tixálai Jeobá kʼoa tisenkoai je ndsʼee. Kataʼyala jokoan je ndsʼee xi Seung-Woo ʼmi, xi chjotajchínga sʼin tíjna ndʼaibi. Kʼianga sʼa xti tokui kuenta kisʼin nga ngisa tse xá tsakʼaile je ndsʼee xi kʼoati sʼa xti. Kʼianga tsabe nga ngisa tse xá tjíobʼaile kʼoa nga tsín ʼya xi kuenta tísʼín je, kʼiaa tsakjákaonajmí xi chjotajchínga sʼin tjío. Tonga jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna kʼoakitsole nga katabasenkao xi kjaʼaí ninga tsín ʼya xi skoe̱ jmeni xi sʼin. Je Seung-Woo tsakasenkao je ndsʼee xi jejchínga kʼoa kikʼá je ndsʼee xi tsín kʼoamale nga toje fi kjoajtín. Je Seung-Woo itso: “Kʼianga tsakasenkoa xi kjaʼaí nʼio tsjoa kisʼe tokoan”.
Jósʼin binyakao je ndsʼee xi sʼa xti nga ya símiyo je ndsʼee xi nda tjíosíxále Jeobá (Chótsenlai párrafo 7)
TISENKOAI XI KJAʼAÍ JOKISʼIN TIMOTEO
8. Ánni nga je Timoteo kʼoakitsonile Pablo nga katafikao (Filipenses 2:19-22).
8 Kʼianga kitsoyason ijngokʼa Pablo jñani chjota kitjenngike jé kikao je ndsʼee xi nʼiojin koan. Jé Silas títjon kʼoakitsole nga katafikao nga̱ jekjoatse nga títsoyason (Hech. 15:22, 40). Kʼoa ninga sʼa xti je Timoteo kʼoati kitsole nga katafikao nga̱ nʼio nda tsʼaxki̱ (Hech. 16:1, 2). Kʼoa je Pablo kʼoati tsabe nga tsakasenkao xi kjaʼaí je Timoteo (tʼexkiai Filipenses 2:19-22).c
9. Jósʼin tsakakó Timoteo nga koankjáojinle ndsʼe̱.
9 Kʼianga tokʼia títjon kikao Pablo je Timoteo, tsakasenkao xi kjaʼaí kʼoa tsín to yaole kini, kuinga kʼoakitsonile Pablo nga ya katabʼejna choatse ya Berea nga katasínʼiojin je chjotale Cristo xi ya tsʼe (Hech. 17:13, 14). Nga kʼoati ya tsakʼejna Silas nʼio nda tsakasenkao Timoteo josʼin kisixále Niná. Nga koanskanni, tojé Timoteo kisikasén Pablo ya Tesalónica nga kitsjoanganʼiole je jtín xi ya tíjna (1 Tes. 3:2). Xi 15 nó tsakʼejna Timoteo ya Tesalónica nʼio kitsjentʼale je chjotale Cristo kʼoa saʼnda kiskiʼndákao je xi kjoa tjíofaʼatojin (Rom. 12:15; 2 Tim. 1:4). Jmé xi koa̱n sʼin xi sʼa xti nga skénngi choa̱le Timoteo.
10. Jmé xi kisʼin jngo ndsʼee nga kisimiyo xi kjaʼaí.
10 Jngo ndsʼee xi Woo Jae ʼmi kʼoatso jme xi kisʼin nga kisimiyo xi kjaʼaí. Kʼianga sʼa xti ñʼai koanle nga tsakjákaonajmí je ndsʼee xi jejchínga, tomajngoni kon nga sítiʼnda je ndsʼee kʼianga bichó ya Ndʼia jña chotʼayá. Jngo ndsʼee xi chjotajchínga sʼin tíjna kʼoakitsole nga kʼoakatatsole ndsʼee jñani nda tjíosʼín ánni nga koa̱nnile kuinchja̱najmí, kʼoati kitsole nga katasíkjaʼaitsjen jmeni xi mandosinle je ndsʼee. Ndʼaibi, je Woo Jae chjotajchínga sʼin tíjna kʼoa itso: “Ngisaa choa ñʼai mana nga fakaonajmía je ndsʼee tojo tjín nóle, nga majinna jme kjoa xi tjíofaʼatojin ngisaa kjimana josʼin tibasenkoa kʼoa tsjoa tjín tokoan nga kʼoatisʼian”.
11. Jmé xi koa̱n sʼin je ndsʼee xi sʼa xti nga kuinyakao xi kjaʼaí (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).
11 Je xi sʼa xti koaan kuinyakao xi kjaʼaí, koaan kjoakaonajmí je ndsʼee xi fichó ya kjoajtín. Kʼiatsa kʼoasʼin skoee jósʼin kuinyakao je ndsʼee. Tsakui nichxin tjíokʼa ndsʼee xi jejchínga xi ñʼai male nga faʼasʼen JW Library® kʼoa tsakuije̱ nga tsín ʼya xi bitjokao kʼianga tsoyason. Je xi sʼa xti koaan kuinyakao ndsʼee jebi, kʼiatsa kʼoasʼin nda choa̱ koatiole ndsʼee xi ngikʼa.
Nkjín koya josʼin koa̱n tsjoánganʼio ya jinjtín je ndsʼee xi sʼa xti (Chótsenlai párrafo 11)
KOASENKAOLI KJOAFAʼAITSJEN XI KITSJOA PABLO
12. Jméni xi sʼin je xi sʼa xti nga kuinyakao je kjoafaʼaitsjen xi tsakʼaile Timoteo.
12 Je Pablo jo tile sʼin tsabekon je Timoteo kʼoa kui xi koanmele nga nda kʼoéjna kʼoa nga nda sixále je Jeobá (1 Tim. 1:18; 2 Tim. 4:5). Jmeni xi tsakʼinle Timoteo kʼoati koasenkaoli tsanda ji. Kʼianga kʼoéxkiai nga jao carta xi kichjile tikjaʼaitsjenjin jósʼin si̱tjosuin je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá. Kataʼyala kʼa choa̱.
13. Jmé xi tjínnele sʼiaan nga jchaxkoán Niná.
13 “Chʼa̱sjai nganʼioli xi tʼatsʼe nga jchaxkuín Niná” (1 Tim. 4:7b). Kʼianga ʼyaxkoán Jeobá kui xi tsonile nga kui kʼoanʼia jmeni xi sasénle kʼoa nga nitjosoán jotso je kjoatéxomale. Alikui toxá kichʼañá nga kʼoanʼia, kuinga kʼoakitsoni Pablo nga tjínnele chʼa̱sjee nganʼio. Nga kʼoakitso Pablo kui kinchja̱ni josʼín jngo chjota xi tokanacha nga tse kjoama̱ bʼéngi nga nʼio nda toka. Tikʼoasʼinni tsanda ñá, ninga tsín choa ñʼai koa̱nná, machjén nga kʼoénelee yaoná nga kʼoasʼiaan jmeni xi mele Jeobá ánni nga sa nda sa nda kuiyoñá ngixko̱n.
14. Jósʼin kuichomani tsa kʼoéxkiai Biblia. Jngo choa̱ tikʼaxki̱.
14 Tingalai yaoli nga nyaon nyaon kʼoéxkiai je Biblia ánni nga tosi tonda koa̱nmiyoni je Jeobá. Si̱kjaʼaitsjenla tsakuilani tibʼexkiai jmeni xi kitsole Jesús je ti nyiná kʼianga tsakjákaonajmí (Mar. 10:17-22). Ti jebi koankjainle nga je Niná kisikasén je Jesús, tonga tsín koanmele nga chjotatjenngile koan. Je Jesús alikui kiskankao ti jebi nga̱ kui xi koanmele nga tsjoa katasʼe kon kʼoa nga je Niná katasíxále. Choa̱ jebi kui bakóyaná nga tsjoakená je Jeobá (Juan 14:9). Kuenta tʼiain jokisʼin ti jebi kʼoa tikjaʼaitsjenjin jmé xi sʼiain nga ngisa nda si̱xálai Jeobá kʼoa jósʼin kuisenkoai xi kjaʼaí.
15. Ánni nga ngisa chjínile jmeni xi sʼin je ndsʼee xi sʼa xti tikʼoajinni jmeni xi kuitso (1 Timoteo 4:12, 13).
15 “Tjandiaalai je chjota xi makjainle” (tʼexkiai 1 Timoteo 4:12, 13).d Je Pablo kʼoakitsole Timoteo nga nda katabʼéxkia kʼoa nda katatsoya. Kʼoati kitsole nga katabakó kjoatsjoacha, kjoamakjain kʼoa nga ndasʼin katafikao yaole, kui kʼoakitsonile nga ngisa chjíle jmeni xi nʼia tikʼoajinni jmeni xi bixoán. Tikjaʼaitsjenlai kʼiatsa jngo kjoanokjoaya tibʼai kʼoa tsakui kuinókjoani jmeni xi sʼiaan nga ngisasa tse kʼuínyasoán. Ngisajin tjínjngo tokuin nga kʼoasí kʼiatsa ntsjaintsjai ʼmiyasuin. Kuenta tʼiain nga ngisa binyakao xi kjaʼaí jmeni xi nʼia tikʼoajinni jmeni xi bixoán (1 Tim. 3:13).
16. 1) Jñánile xi aon koya xi tjínnele sʼin je xi sʼa xti nga nda choa̱ koatio. 2) Jókuitso xi sʼa xti nga tsjoánganʼiole xi kjaʼaí.
16 Ya 1 Timoteo 4:12, aon koya síkʼaxki̱ Pablo jmeni xi tjínnele sʼin je xi sʼa xti nga nda choa̱ koatio. Koaan chótʼayai nga toji je xi aon koya kisikʼaxki̱ Pablo. Tsakuila tichotʼayajin tʼatsʼe josʼin tjínnele kuinókjoaa kʼianga kʼoainganʼiolee xi kjaʼaí. Tsa ya tijnakoai xijcháli, koaan tikjaʼaitsjenjin jméni xi kʼuínlai nga kʼoailai kjoanda kʼoa tsakui si̱kjaʼaitsjenjin jósʼin kuisenkoai je ndsʼee ya jinjtín koaan kʼoati kuenta tʼiain josí nga kʼoai comentarioli nga tsín toya kʼoéxkiai jotso je xo̱n xi tíchotʼaya. Kʼoa tsakui kʼoakʼuínlai je ndsʼee xi kafaʼa ya plataforma jméni xi kasasénli jokatso, tsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjenjin jokʼuínlai nga kʼoainganʼiolai skoee ngatsʼi nga jengisa nda tinitjosuin jmeni xi mele Jeobá (1 Tim. 4:15).
17. Jméni xi tjínnele sʼin je ndsʼee xi sʼa xti nga ngisasa nda sixále Niná (2 Timoteo 2:22).
17 “Tisenxinlai kjoaskáyale xti. Kʼoasʼin tʼinkoai yaoli kao xi kjoakixi” (tʼexkiai 2 Timoteo 2:22).e Je Pablo kʼoakitsole Timoteo nga tsínkui kʼoakatasʼín jmeni xi tse nichxin sikʼayale kʼoa xi sikinroajen kjoamakjainle. Ninga tsín chʼaotjín jmeni xi nʼiai, tonga tsa nʼio tse nichxin si̱kʼayalai alikuijin tikoa̱nʼanili nga xále Niná sʼiain. Tikjaʼaitsjenjin jókji nichxin nikʼayalai nga niskái, nga chotsenlai jmeni xi faʼaitʼa ya Internet kʼoa tsa videojuego niskákoai. Koaan si̱kjaʼaitsjenjin jméni xi sʼiain nga ngisasa tse si̱xálai Jeobá kʼoa jósʼin koa̱n kuisenkoai je ndsʼee. Koaan kʼoainganʼiui nga matsje ya Ndʼia jña chotʼayá kʼoa kʼoati koa̱n kʼuínyasuin ya jñani xinyá je carrito. Kʼiatsa kʼoasʼiain koa̱nmiyoní je ndsʼee kʼoa kuinyakaoli nga tosi tonda je Jeobá si̱xálai.
KJOANDA XI SOKÓNÁ NGA BINYAKOAA XI KJAʼAÍ
18. Ánni nga tsjoa kisationi kon je Marcos kao Timoteo.
18 Je Marcos kao Timoteo tsakinyakao xi kjaʼaí kʼoa nʼio tsjoa kisatio kon nga kʼoakisʼin (Hech. 20:35). Tobʼelañá, je Marcos nkjín ʼnde kikakóyason kʼoa kʼoati je kiski xi tʼatsʼe Jesús. Kʼoa je Timoteo tsakasenkao Pablo kʼianga tsakatío je jtín kʼoa kisinʼiojin je chjotale Cristo. Je Jeobá nʼio tsjoa kisʼe kon nga kʼoakisʼin je Marcos kao Timoteo.
19. Ánni nʼio tjínnile kjoandosin nga sitjoson je ndsʼee xi sʼa xti je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa Pablo, kʼoa jósʼin kuichomani tsa kʼoasʼin.
19 Jmeni xi kitsole Pablo je Timoteo nga kiskile carta yaa tsakakóni nga tjao koanle. Kʼoati tsjoakeli Jeobá tsanda ji, kui xi mele nga nda kuijnai kʼoa nga tsjoa sʼe̱ tokuin. Kʼiatsa si̱tjosuin je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa Pablo kʼoa tosi tonda kuisenkoai je ndsʼee tsjoa sʼe̱ tokuin ndʼaibi kʼoa nichxin xi nroaján kuijnaní ngantsjai nichxin (1 Tim. 6:18, 19).
KJOAJNDA 80 Kataʼyao nga nda chjota Jeobá
a 2 Timoteo 4:6, 9, 11: “Jetíjnachrian kjoabiyana, josʼin bʼaitʼa kjoatjao. Kjaínga choasa ma nichxin nga kjuía. 9 Tixítíyai nga ndi̱to̱n nroachonnái. 11 Tojé Lucas xi tíjnakaona. Chjoai Marcos, nroakoai. Kjaínga koa̱nchjénna xi tʼatsʼe xábi”.
b Je Pedro tsakʼéyanajmíjinle Marcos jmeni xi kisʼin Jesús nga jaʼai i̱ Sonʼnde kʼoa josʼin kitsoyason kʼoa kui tsakʼétʼaxo̱n Marcos nga koanskanni kʼianga kiski je libro xi jaʼaínle yʼa (Mar. 3:5; 7:34; 8:12).
c Filipenses 2:19-22: “Tonga tikoyale tsa mele Nainá Jesús, nga xítí sikasénno Timoteo, jméni nga kʼoati an nda kʼoesínia koan nga jetjínjinna josʼin tiyo. 20 Niʼyajin xi tjínna xi tikʼoasʼin ngóson tjínkon joni Timoteo, nga ñaki síkjáokeno. 21 Ngatsʼi xikʼa básjai xi titsʼeni, ali tsa jejin xi tsʼe Cristo Jesús. 22 Jetsaʼyao jo tjín kjoakixile Timoteo, joni tsa ʼndína, kʼoasʼin kisixákaona xi tʼatsʼe je énnda tʼatsʼe Cristo”.
d 1 Timoteo 4:12, 13: “Nitoʼyajin xi taon katabeli, nda tsa xtisai, tonga kʼoasʼin tjandiaalai je chjota xi makjainle kao je énli, kao josʼin ʼmikoai yaoli, kao josʼin tsjoachai, kao espírituli, kao josʼin nga makjainli, kao josʼin nga tsjai. 13 Kʼia ʼnda nga kjuichoa, kʼoasʼin tʼexkiai, tʼenai, takoyai”.
e 2 Timoteo 2:22: “Tisenxinlai kjoaskáyale xti. Kʼoasʼin tʼinkoai yaoli kao xi kjoakixi, kao xi makjainná, kao xi kjoatjaocha, kao xi kjoanyʼántakon, kao je chjota xi nchja̱le Nainá kao ni̱ma̱ xi tsje”.
f XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA. Página 27: Jé Marcos tsakasenkao je Pablo kao Bernabé nga kjin kikakóyason. Kʼianga kisíxatʼa Timoteo jngo jtín, kisinʼiojin je chjotale Cristo xi ya tjío.