Watchtower ONLINE LIBRARY
Watchtower
ONLINE LIBRARY
Motu
  • BIBLE
  • PUBLICATIONS
  • MEETINGS
  • w25 August rau 8-13
  • Bavabia Dae Iehova ese Oi Na E Lalokau Henimumu

No video available for this selection.

Sorry, there was an error loading the video.

  • Bavabia Dae Iehova ese Oi Na E Lalokau Henimumu
  • Gima Kohorona Iehova Ena Basileia E Herevalaiamu (Stadi)—2025
  • Subheadings
  • Similar Material
  • DAHAKA DAINAI IEHOVA ESE E LALOKAU HENIDAMU KARANA BAITA ABIA DAE?
  • DAHAKA ESE BAINE DURUDA IEHOVA ENA LALOKAU BAITA ABIA DAE?
  • IESU ESE E HADIBADAMU IEHOVA ESE ITA NA E LALOKAU HENIDAMU
  • DOUNU BAITA ABIA DAE IEHOVA NA ITA E LALOKAU HENIDAMU
  • Iehova ese Oi Na E Lalokau Henimumu
    Gima Kohorona Iehova Ena Basileia E Herevalaiamu (Stadi)—2024
  • Mauri Idavalaina Boubouna amo Dahaka Ta Dibamu?
    Gima Kohorona Iehova Ena Basileia E Herevalaiamu (Stadi)—2025
  • Dirava Ena Lalokau Na E Mia Hanaihanaimu
    Gima Kohorona Iehova Ena Basileia E Herevalaiamu (Stadi)—2025
  • Baita Laloparara Ita Na Ḡau Momo Do Asi Dibada
    Gima Kohorona Iehova Ena Basileia E Herevalaiamu (Stadi)—2025
See More
Gima Kohorona Iehova Ena Basileia E Herevalaiamu (Stadi)—2025
w25 August rau 8-13

STADI ATIKOL 33

ANE 22 Iehova Na Ireḡugu

Bavabia Dae Iehova ese Oi Na E Lalokau Henimumu

“Lau ese egu mia-hanaihanai lalokau amo dekegu na hakaumu mai.”—JER. 31:​3, NWT.

POIN BADANA

Ina aitkol ai baita dibamu ḡauna na, dahaka dainai baita abia dae Iehova ese ita na e lalokau henidamu bona dahaka baita kara unu amo Ia ena lalokau baita mamia?

1. Dahaka dainai oi na Iehova enai o gwauhamata? (Laulau danu ba itaia.)

OI ESE Iehova o gwauhamata henia negana o laloataomu, a? Oi na una abia hidi o karaia badina ia o dibaia bona o lalokau henia dainai. Oi na o gwauhamata emu mauri ai iena ura bavatoa guna bona dounu Ia ba lalokau henia mai kudoumu, mauri, lalomu, bona goada idoinai. (Mak 12:​30, NWT) Una nega amo, emu lalokau ia enai na e goada momokani. Oi be ede bo haere tomamu bema ta be henanadaimu, “Oi be momokani Iehova o lalokau heniamu, a?” Oi na asi daradaramu ida ini bo gwau tomamu, “Tau ta eiava ḡau ta ese egu lalokau Iehova enai na basine koua dibamu!”

Laulau: Taihu ta na Iehova enai baine karaia gwauhamatana bona bapatiso e laloa dobumu. 1. Ia na murimuri ai helai bona e ḡuriḡurimu. 2. Ia na sinavai ai e bapatiso.

Oi o gwauhamata bona o bapatiso murinai oi ese Iehova o lalokau henia badava negana o laloataomu? (Paragraf 1 ba itaia)


2-3. Iehova be e uramu ita be dahaka baita abia dae, bona ina atikol ai dahaka baita herevalai? (Jeremaia 31:3)

2 Ena be ita na mai dibada Iehova na ta lalokau henia badamu, to Ia ese ita e lalokau henidamu karana na ta daradaralaiamu badina reana ta lalomu ita na dia heḡereḡere Iehova ese baine lalokau henida. Taihu ta ena bada oho ai lalokau korikorina na se mamia. Ia na eto: “Lau na mai kudougu ibounai ida Iehova na lalokau heniamu. To nega momo na daradaramu Iehova ese lau be e lalokau henigumu eiava.” Dahaka ese oi baine durumu Iehova ese oi e lalomumu dalana ba lalopararalaia?

3 Iehova na e uramu baita abia dae ia ese ita na e lalokau henidamu. (Jeremaia 31:3 ba duahia.) Hereva momokani be ina: Iehova na e uramu ia baita dibaia bona ia turana ai baitala. Oi ese emu mauri o gwauhamatalaia bona o bapatiso neganai, Ia ese oi na harihari ḡauna namona ta e henimu, una na iena mia hanaihanai lalokauna. Una ese e hahedinaraiamu, Iehova ese ita na e lalokau henida badamu bona basine rakatanidamu. Oibe, Iehova ese ena mia hanaihanai lalokauna na ena hesiai taudia ediai e hahedinaraiamu, badina Ia ese idia na e lalodiamu dava bada kohuna na heto. Bona oi danu unu e lalomu tomamu. (Mal. 3:​17, NWT) Iehova na e uramu bavabia dae Ia ese oi na e lalokau henimumu. Apostol Paulo danu e abia dae momokani Iehova ese ia na e lalokau heniava dainai, ia na ini e gwau toma: “Lau vada na diba vaitani, ḡau ta asi goadana, mase eiava mauri, eiava aneru, eiava lohia hereadia, eiava siahu ḡaudia, eiava harihari e miamu ḡaudia, eiava gabeai bae vara ḡaudia, eiava atai ḡaudia, eiava dobu ḡaudia, eiava e kara ḡaudia, ta ese Dirava ena uraheni . . . amo basine bibida oho diba.” (Rom. 8:​38, 39) Ina atikol ai baita herevalaimu ḡaudia be ini, dahaka dainai baita abia dae momokani Iehova ese ita na e lalokau henidamu bona dahaka ese baine duruda una baita abia dae?

DAHAKA DAINAI IEHOVA ESE E LALOKAU HENIDAMU KARANA BAITA ABIA DAE?

4. Edena dala ai Satana ena koikoi karana baita dadaraia?

4 Bema Iehova ese e lalokau henidamu karana baita abia daemu, ita ese Satana ena “koikoi karadia” na baita dadarai dibamu. (Efe. 6:​11, NWT) Satana na ḡau idauidau be karamu ita baine kouda Iehova basita hesiai henia. Ia na e uramu ini baita lalo toma, Iehova ese ita na se lalokau henidamu. To una na koikoi herevana. Baibul ese Satana na laion ida e haheḡereḡerea. (1 Pi. 5:​8, 9) Laion na e uramu asi goadadia bona basie hegima diba animal baine abidia. Satana danu unu bamona. Bema be itaiamu ita na kerere gunadia, eiava hari e varamu hekwakwanaidia, o vaira nega ai bae vara ḡaudia ta lalodia momomu dainai ta lalomanokamu eiava ta hesikumu, ia ese ita na be hamoruda dibamu. (Prov. 24:10) Momokani, Satana na e uramu ita baine hamanokada, unu amo Iehova ihesiai henina karana baita hadokoa. To, bema baita abia dae momokanimu Iehova ese ita na e lalokau henidamu, ita ese Diabolo baita ginia ahumu bona ena koikoi karadia na baita dadarai dibamu.—Jei. 4:7.

5. Dahaka dainai Iehova ese ita e lalokau henidamu bona e laloda badamu karana baita abia dae na mai anina bada?

5 Bema Iehova ese e lalokau henidamu karana baita abia daemu, eda hetura karana Ia ida na be goadamu. Dahaka dainai unu ta gwau tomamu? Iehova ese taunimanima e karadia na ta ta bae helalokau heheni. Bema ta ese e lalokau henidamu, una ese e hagoadadamu idia danu baita lalokau henidia. Iehova ese ita na e lalokau henidamu bona e laloda badamu dainai, ita danu Ia baita lalokau henia na namo. (1 Jon 4:19) Bona bema ita eda lalokau Ia enai baita hagoadaiamu, Ia ese danu ena lalokau ita edai na be hagoadaiamu. Baibul na eto: “Dirava ba raka henia kahi, bena ia ese danu baine raka henimui kahi.” (Jei. 4:8) To, ita be dahaka baita kara unu amo baita abia dae Iehova ese ita na e lalokau henidamu?

DAHAKA ESE BAINE DURUDA IEHOVA ENA LALOKAU BAITA ABIA DAE?

6. Bema Iehova ese ita e lalokau henidamu karana ta daradaralaiamu, ita be dahaka baita kara?

6 Iehova ese oi e lalokau henimumu badina ba lalopararalaia totona Ia ba ḡuriḡuri henia loulou. (Luk 18:1; Rom. 12:12) Iehova ba noia loulou oi baine durumu bena Ia ese oi e lalomumu dalana ba lalopararalaia. Vaia nega haida na be aukamu oi ese Iehova ena lalokau bavabia dae, to ba helalotao Iehova ese oi kudoumu na e hereaia. (1 Jon 3:​19, 20) Ia ese oi na e dibamu ḡoevaḡoeva bona oi ese so itaiamu ḡauna na ia ese e itaiamu. (1 Sa. 16:7; 2 Si. 6:30) Una dainai emu hemami na ia vairanai ba gwauraia hedinarai, bona ba noia oi baine durumu Ia ese e lalokau henimumu karana bavabia dae. (Sal. 62:8) Iehova o ḡuriḡuri heniamu murinai, oi ese ba badina ḡaudia haida mani aita herevalai.

7-8. Salamo itorena tauna ese edena dala ai oi e durumumu bavabia dae Iehova ese oi na e lalokau henimumu?

7 Iehova ena hereva bavabidae. Iehova ese ena lauma helaga amo tatau haida e durudia Baibul e torea. Unai dainai idia ese Iehova e herevalaia dalana na momokani. Salamo bukana ai Iehova ese ita e laloda badamu dalana na David ese e herevalaia ḡoevaḡoeva, eto: “Iehova na lalo-hisihisi taudia dekedekediai; dara-doko taudia ia ese e hamauridiamu.” (Sal. 34:18) O lalometaumu neganai, oi na bo lalomu ta ese emu hemami na se lalopararalaiamu. To, Iehova na e gwauhamata nega unu bamodia ai, Ia na oi dekedekemuai badina mai dibana oi na Ia ena heduru o ura heniamu. David na ma ini e gwau toma: “Irurumatagu na emu kavabu ai ba udadia.” (Sal. 56:8) Oibe, Iehova ese emu lalometau bona emu hisihisi na e itadiamu. Ia ese oi na e lalomu badamu bona se uramu oi na ba hisihisi. Danu Iehova ese oi irurumatamu na e lalodia badamu. Una na vatani ena buka ai e toredia taomu. Bona nega iboudiai emu taitai bona hisihisi na e lalodia taomu. Salamo 139:3 na e gwaumu: “Egu kara iboudiai na oi dibamu.” Vaia Iehova ese oi o karamu ḡaudia iboudiai na e itamu, to emu kara namodia hari Ia ese e lalodia badamu. (Heb. 6:10) Dahaka dainai? Badina oi na o hekwarahimu ḡau idauidau o karamu Ia ba hamoalea totona.a

8 Paragraf 7 ai tame herevalai hahegoada siridia amo tame diba Iehova na ini e gwau tomamu: “Na uramu ba diba lau ese oi na na lalokau henimumu bona na lalomu badamu.” Paragraf matamadia ai tame diba, Satana na e uramu baita abia dae Iehova ese ita na se lalokau henidamu. Bema oi na Iehova ese e lalokau henimumu karana o daradaralaiamu, namona na sibomu ba henanadai, ‘Lau be daika ena hereva baina abia dae—“koikoi idoidiai tamadia” eiava “kara momokani Diravana”?’—Jon 8:44; Sal. 31:​5, NWT.

9. Iehova ese ia e lalokau heniamu taudia be dahaka gwauhamata e henidia? (Esodo 20:​5, 6)

9 Iehova ese ita e lalokau henidamu dalana ba laloa. Iehova ese Mose bona Israela taudia e hamaorodia herevadia mani aita lalodia. (Esodo 20:​5, 6 ba duahidia.) Iehova na e gwauhamata ena mia hanaihanai lalokauna na ia e lalokau heniamu taudia ediai baine hahedinaraia. Una ese ita e hagoadadamu Iehova ese ita na basine rakatanidamu. Una dainai baita abia dae Ia e lalokau heniamu taudia na ia ese danu e lalokau henidiamu. (Neh. 1:5) Una dainai bema oi na Iehova ena lalokau karana o daradaralaiamu, namona na sibomu ba henanadai, ‘Lau ese Iehova na lalokau heniamu?’ Oi ba laloatao ḡauna na ina: Bema oi na Iehova o lalokau heniamu bona Ia ihamoalena karadia o karamu, bavabia dae momokani Ia ese oi na e lalokau henimu badamu. (Dan. 9:4; 1 Ko. 8:3) Oibe, oi ese Iehova na o lalokau heniamu dainai, basio daradara, to bavabia dae momokani Ia ese oi na e lalokau henimumu bona basine rakatanimu.

10-11. Dahaka dainai Iehova na e uramu oi ese mauri idavalaina boubouna ba laloa dobu? (Galatia 2:20)

10 Oi ese mauri idavalaina boubouna na ba laloa dobu. Dirava ese taunimanima e henidia harihari ḡauna hereadaena be ina: Ia ese Natuna, Iesu Keriso, e siaia tanobada ema. (Jon 3:16) To Iehova be oi daimuai danu Natuna e siaia, a? Oibe! Apostol Paulo mani aita laloa. Ia Kristen tauna ai do sela neganai, ia na kara dika badadia haida e kara. Bona herevana ena mauri e haidaua, to ena manoka ḡaudia haida ese ia na dounu e hahisiava. (Rom. 7:​24, 25; 1 Ti. 1:​12-14) Gabeai Paulo na e laloparara Iehova ese ia dainai danu Iesu e siaia. (Galatia 2:20 ba duahia.) Iehova ese Paulo e durua dainai unu hereva e toredia. Bona Baibul ai e hetore ḡaudia iboudiai na ita ihadibalaida totona. (Rom. 15:4) Oibe, Iehova na e uramu oi ese bavabia dae, Iesu ena mauri idavalaina boubouna na Iehova ena harihari ḡauna oi e henimu. Una harihari ḡauna ena namo bo laloamu neganai, oi na bo dibamu Iehova ese oi na e lalokau henimumu.

11 Ita ese Iehova ta tenkiu heniamu badina be ina, Ia ese Natuna e siaia ita daidai tanobada ai eme mase. Bona Iesu e siaia badina ma ta na ina, Dirava sivaraina momokanina na ma haida ediai baine herevalai. (Jon 18:37) Danu, Iesu ese ita na e hadibada Iehova ese natuna iboudiai na e lalokau henidiamu.

IESU ESE E HADIBADAMU IEHOVA ESE ITA NA E LALOKAU HENIDAMU

12. Dahaka dainai Iesu ese Iehova e herevalaia dalana baita abia dae na namo?

12 Iesu tanobada e nohova neganai, ia na mai ena ura ida Iehova e gwauraia hedinaraiva. (Luk 10:22) Dahaka dainai Iesu ese Iehova e herevalaia dalana baita abia dae? Badina Iesu tanobada do sema neganai, ia na laḡani momo herea Tamana ida guba ai e noho. (Kol. 1:15) Iesu na dibana Iehova ese ia na e lalokau henia badamu. Bona Dirava ese kamonai anerudia bona tanobada ai abidadama hesiai taudia e lalokau henidia daladia na ia ese danu e itava. Edena dala ai Iesu ese ma haida e durudia bae abia dae Dirava ese idia na e lalokau henidiamu?

13. Iesu be e uramu ita ese Iehova be ede baita laloa toma?

13 Iesu na e uramu baita diba Iehova ese ita na e lalokau henidamu. Baibul bukadia Metiu ela Jon lalodiai, Iesu ese Iehova na nega momo e gwauraia “Tamada.” Danu, ia ese aposetolo e hereva henidia neganai, e gwa, “Tamamui” o “Tamamui guba ai.” (Met. 5:16; 6:26) Iesu tanobada do sema neganai, Dirava ena hesiai taudia ese Iehova na e gwauraiava ‘siahu idoinai Diravana,’ ‘Herea Mikamika Diravana,’ ‘Ihavarada Tauna Badana,’ bona dagi ma haida e ḡaukaralaiva. To Iesu ese nega momo Iehova na e gwauraiava ‘Tamada.’ Una anina na, Iesu ese ita e hadibadamu, Iehova na ita Tamada lalokauna. Tama ta ese natuna e lalokau heniamu heḡereḡerena, Iehova ese ita na e lalokau henidamu. Iesu ese ina hereva, “Tamada,” e ḡaukaralaiava haheitalaidia rua mani aita herevalai.

14. Edena dala ai Iesu ese e hahedinaraia Tamada ese ita na e laloda badamu? (Metiu 10:​29-31) (Laulau danu ba itaia.)

14 Haheitalai ginigunana na ina: Metiu 10:​29-31 ai Iesu ese e gwaurai herevadia mani aita lalodia. (Ba duahidia.) Iesu na eto ita Tamada, Iehova, ese manu maraḡidia na se itadia reamu, ena be unu manu ese Iehova na se lalokau heniamu bona se tomadiho heniamu. Bema Iehova ese unu manu na e lalodia badamu, namona na baita abia dae Dirava ese ita na e laloda badamu, badina ita be Ia ta tomadiho heniamu bona ta lalokau heniamu! Danu Iesu ma eto, ita Tamada na mai dibana kwara huidia iboudiai be hida. Momokani, Iesu na e uramu ita ese baita abia dae vaitani Tamada guba ai e nohomu ese ita na e lalokau henida badamu.

Iesu ese manu maraḡina ta e itaiamu tano ai e helaimu. Iena hahediba be ena hereva e hakala henia namonamomu.

Iehova ese manu maraḡidia na se itadia reamu. Dirava ese ita na e laloda badamu badina be Ia ta tomadiho heniamu bona ta lalokau heniamu! (Paragraf 14 ba itaia)


15. Jon 6:44 ai, Iesu ese e gwauraia herevana amo Iehova enai be dahaka o dibamu?

15 Haheitalai iharuana be ina: Jon 6:44 ai Iesu e gwauraia herevana mani aita laloa. (Ba duahia.) Dahaka dainai Tamamu guba ai e nohomu ese oi e durumu Ia o dibaia bona o lalokau heniamu? Badina Ia na kara namodia haida oi emu ai e ita. (Apos. 13:48) Iesu ese Jon 6:44 ena hereva e gwauraia neganai, reana ia na Iehova ese Jeremaia 31:3 ai e gwauraia herevana na mai dibana. Una siri ai Iehova na ena taunimanima e hamaorodia, eto: “Mia-hanaihanai urahenina amo vada na ura henimu.” (Hosea 11:4 ida ba haheḡereḡerea.) Oibe, oi emu kara namodia—oi ese so itamu karadia—na Tamada lalokauna guba ai e nohomu ese nega iboudiai e itamu.

16. (a) Iesu ese oi be dahaka e hadibamu, bona dahaka dainai iena hereva bavabia dae? (b) Dahaka dainai oi ese bavabia dae Iehova na oi Tamamu hereadaena? (Maua ladana, “Ita Iboudai Tamada Hereadaena Na Iehova” ba itaia.)

16 Iesu ese Iehova e herevalaia dalana amo vaitani oi na ini e hamaoromu tomamu: “Iehova na dia lau mo Tamagu, to ia na oi Tamamu danu. Bona na uramu oi na ba diba Iehova ese oi na e lalokau henimu badamu bona e lalomu badamu.” Una dainai, bema nega haida ai Iehova ena lalokau o daradaralaiamu, namona na Iesu ena hereva ba laloatao bona bavabia dae, badina ia na nega iboudiai hereva momokani e gwauraiamu bona ia ese Dirava na e dibaia ḡoevaḡoeva.—1 Pi. 2:22.

“Ita Iboudai Tamada Hereadaena Na Iehova”

Unu hereva na Iehova Kahirakahira Oi Lao bukana ena kaha ta ladana “Duahia Tauna e” kahana ai bo davariamu. Ina buka e torea badina bina: “Ita ese baita itaiamu Iehova na . . . ita iboudai Tamada hereadaena. Ia ena siahu na bada herea, Ia na hahemaoro ḡoevaḡoeva, aonega, bona lalokau Diravana, bona ena abidadama hesiai taudia na basine rakatanidiamu.”

Taihu ta tamana na dagedage tauna bona ia na se kara namo heniava. To, ia na Iehova Kahirakahira Oi Lao bukana ese e durua. Ia na eto: “Una buka amo Iehova ena kara namodia na dibadia murinai na laloparara Iehova na Tama lalokauna. Bona na diba Iehova ese e lalokau henigumu bona lau ese danu Ia na lalokau heniamu.” Kristen taihuna ma ta na eto: “Una buka na duahia murinaia na laloparara Iehova na Tama hereadaena!”

Bema o uramu bavabia dae Iehova na oi Tamamu hereadaena, namona na eda pablikeisin ba stadilaidia unu amo Iehova ena kara namodia ma haida ba dibadia.

DOUNU BAITA ABIA DAE IEHOVA NA ITA E LALOKAU HENIDAMU

17. Dahaka dainai dounu baita abia dae Iehova ese ita na e lalokau henidamu?

17 Namona na baita ḡaukara goada Iehova ese ita e lalokau henidamu karana baita abia dae momokani. Matamanai tame herevalaia heḡereḡerena, Satana na e uramu ita ese Iehova na basita hesiai henia. Una dainai ia na basine hesikumu bona dounu ḡau idauidau be karamu ela bona Iehova ese ita e lalokau henidamu karana baita daradaralaia. To ita ese Satana na basita hakwalimua!—Job 27:5.

18. Edena dala ai bavabia dae momokani Iehova ese oi na e lalokau henimumu?

18 Namona na Iehova ba noia oi baine durumu Ia ese oi e lalomumu dalana ba lalopararalaia, unu amo Iehova ese oi e lalokau henimumu karana na bo abia dae momokanimu. Baibul siridia ese Iehova ena lalokau e herevalai daladia na ba lalodia dobu. Ba helalotao Iehova e lalokau heniamu taudia na Ia ese e lalokau henidia hanaihanaimu. Bona Iesu ena mauri idavalaina boubouna na Iehova ese oi e henimu harihari ḡauna ta. Danu, Iesu ena hereva heḡereḡerena, oi ese bavabia dae Iehova na oi Tamamu. Bema ta ese oi baine nanadaimu baineto: “Oi ese o abia daemu Iehova ese oi be e lalokau henimumu, a?” Oi ese ia ba haere henia baoto: “Oibe, Dirava ese lau na e lalokau henigumu! Bona na uramu nega iboudiai baina hahedinaraia lau ese ia na na lalokau henimu!”

EDE BO HAERE TOMAMU?

  • Dahaka dainai baita abia dae Iehova ese ita na e lalokau henidamu?

  • Dahaka ese be durudamu Iehova ena lalokau baita abia dae?

  • Edena dala ai Iesu ese ita e durudamu Iehova ena lalokau baita abia dae?

ANE 154 Lalokau Na Se Dokomu

a Iehova ese ita e lalokau henidamu hahegoada siridia haida ba diba totona, ina pablikeisin ladana Keristani Mauri Totona Baibel Siri Idauidau lalonai ina topik “Daradara” ba itaia.

    Motu Pablikeisen (2001-2025)
    Log Out
    Log In
    • Motu
    • Share
    • Preferences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Share