Eda Mauri Bona Hesiai Ḡaukara Pepana Ena Refrens
March 1-7
DIRAVA ENA HEREVA ENA NAMO | NUMERA 7-8
“Israel Taruhana amo Dahaka Ta Dibamu?”
it-1 rau 497 par. 3
Kongrigeisin
Nega momo, Israel ai, hahekau taudia na taunimanima daidiai e herevava bona ḡaukara idauidau e karava. (Esr 10:14) Una dainai, hebou kalaḡana e gini neganai, Israel lohiadia o “iduhu ikwaradia” ese harihari ḡaudia na unu e laohaiva. (Nu 7:1-11) Bona Nehemia ena negai, hahelaḡa taudia, Levi taudia, bona “iduhu kwaradia” ese “gwauhamata aukana” ta e karaiava neganai, e toreava, bona edia toa amo e hamomokaniava. (Ne 9:38–10:27) Israel taudia na tano ḡaḡaena ai e nohova neganai, “orea lohiadia [250], hebou ese e abidia hidi taudia, iboudiai na mai haridia taudia,” na Kora, Datan, Abiram, bona Onu ida e hebou bena Mose bona Aaron e heai henidia. (Nu 16:1-3) Dirava ena hereva heḡereḡerena, Mose ese Israel tau badadia 70 e abidia hidi bona “taunimanima ireḡuna madunana” na idia e henidia, badina Mose sibona ese una maduna baine huaia na dia heḡereḡere. (Nu 11:16, 17, 24, 25) Levitiko 4:15 ai ina hereva, “orea ena tau badadia,” ese e herevalaiamu taudia bini, Israel ena tau badadia, hanua lohiadia, hahemaoro taudia, bona heitatao taudia.—Nu 1:4, 16; Ios 23:2; 24:1.
it-2 rau 796 par. 1
Ruben
Israel ena hebou kalaḡana e giniva negadiai, south kahanai na Ruben iduhuna e taruhava—idia na Simeon iduhuna bona Gad iduhuna bogaragidiai. Bena Iuda iduhuna, Isakara iduhuna, bona Sebulun iduhuna e raka matamava negadiai, idia muridiai na Ruben iduhuna, Simeon iduhuna, bona Gad iduhuna e rakava—Ruben iduhuna ese Simeon iduhuna bona Gad iduhuna e gunalaidiava. (Nu 2:10-16; 10:14-20) Danu, hebou kalaḡana ihahelaḡana dinana ai, Iuda iduhuna, Isakara iduhuna, bona Sebulun iduhuna ese edia boubou ḡaudia e heni guna, bona idia muridiai be Ruben iduhuna, Simeon iduhuna, bona Gad iduhuna ese edia boubou ḡaudia e heni.—Nu 7:1, 2, 10-47.
w04 8/1 rau 25 par. 1
Baibul Bukana Numera Ena Point Badadia
8:25, 26. Taravatu ai, Levi taudia laḡanidia 50 negana ai hesiai ḡaukara na bae rakatania eiava bae retire, unu amo Levi taudia laḡanidia 50 do asie hanaia taudia ese ḡaukara bae karaia namonamo diba. To, unu laḡanidia 50 e hanaia taudia ese Levi taudia ma haida bae durudia diba. Hari ina negai, Basileia e harorolaiamu taudia na basie retire dibamu, to una taravatu ese ḡau badana ta e hadibadamu. Bema pablisa ta na e buruka e laomu dainai maduna haida ihuadia na e aukamu, dala namona na, ia ese baine kara diba hesiai ḡaukara ma haida baine durudia na namo.
Dirava Ena Hereva Ba Tahua Namonamo
it-1 rau 835
Roboa (Firstborn, Firstling)
Israel ai roboa memerodia na gabeai ruma bese kwaradia ai baela dainai, idia ese Israel besena idoinai e laulaulaia. Iehova ese Israel besena e gwauraia “natugu roboana,” badina ia bona Abraham na una gwauhamata e karaia. (Es 4:22) Iehova na Israel taudia e hamauridia dainai, idia e hamaorodia eto: “Roboa mamaruanedia iboudiai Israel ai ba hahelaḡadia lauegu, taunimanima bona ubu-ubu ḡaudia; roboana be lauegu.” (Es 13:2) Una dainai, roboa mamaruanedia na Dirava e hesiai heniava.
MARCH 8-14
DIRAVA ENA HEREVA ENA NAMO | NUMERA 9-10
“Iehova ese Ena Taunimanima E Hakaudiamu Dalana”
it-1 rau 398 par. 3
Taruha
Israel taudia na gabu ta amo e laova ma gabu ta (reana idia na nega 40 unu e kara toma bona Mose ese Numera karoa 33 ai e torea) neganai, idia ese Iehova ena haheḡani e badinaia ḡoevaḡoevava. Ori ese dubu e ḡovaia ahuva neganai, idia na taruha ai e nohova. Ori ese kalaḡa e daetaniava negadia ai, Israel taudia ese edia laolao e hamatamaia. “Iehova ena haheḡani dainai e taruha, ma Iehova ena haheḡani dainai e tore isi.” (Nu 9:15-23) Iehova na silver amo e korodia kibidia rua regedia amo Israel taudia e hadibadiava, idia be edena gabu ai bae taruha. (Nu 10:2, 5, 6) Kibi e hiriria lalo-dikava negadiai, taruha e kokiava. Una e vara negana ginigunana na “laḡani iharuana [1512 B.C.E.], hua iharuana dinana iharuahuina ai.” Taravatu mauana e huaiava taudia e raka gunava, bena idia muridiai e rakava iduhu toiosi be Iuda, Isakara, bona Sebulun. Idia muridiai e raka Gereson taudia bona Merari taudia ese dubu kohudia ta ta e hua. Idia muridiai e raka iduhudia be Ruben, Simeon, bona Gad. Bena idia muridiai e raka Kohat taudia be dubu kohudia e hua, a idia muridiai e rakava iduhu toiosi be Efraim, Manase bona Beniamina. Dokona kahanai e raka iduhu toiosi be, Dan, Asere, bona Napatali. Unu dala ai iduhu goadana ta be vaira kahanai e rakava bona iduhu goadama ma ta be dokona kahanai e rakava.—Nu 10:11-28.
w11 4/15 rau 4-5
Dirava Ena Hahekau Dalana O Itaiamu, A?
Dirava ena hahekau dalana be ede baita badinaia toma? Aposetolo Paulo na eto: “Ihakaumui taudia, Dirava ena hereva vada e hadibalaimui taudia, na ba lalodia [ba matauraidia].” (Heb 13:17) Nega haida unu baita kara toma na auka. Ina haheitalai a laloa: Mose ena negai, oi na Israel taudia ida o raka hebou. Nega iboudiai ori e mareremu neganai umui na ori o badinaiamu, to gabu ta ai ori e stopumu neganai umui na una gabu ai o stopumu. Dina hida una gabu ai bo nohomu? Dina ta, a? Wiki ta, a? Hua haida, a? Sibomu bo henanadaimu, ‘Maua lalonai egu kohu baina vaidia lasi namo, a?’ Reana matamanai kohu haida mo bo vaimu. To, dina haida muridiai, kohu itahudiai bo hesikumu neganai, kohu iboudiai bo vaidiamu. To, oi ese kohu iboudiai o vaidia murinai, ori vada ma e heabi isimu—bona oi ese kohu iboudiai vada ma bo uda loumu! Una na ḡaukara badana. To, Israel taudia ediai idia na dounu gabu e rakataniava.—Nu 9:17-22.
Dirava ese hahekau herevadia e halasimu neganai, ita be dahaka ta karamu? Maoromaoro hereva ta kamonaimu, a? Eiava ita be doini ta uramu dala gunadia baita badina, a? Ita be dala matamatadia ta badinamu, a, heḡereḡere Baibul stadi ikarana dalana, idau gado taudia iharoro henidia dalana, nega iboudiai ruma bese tomadihona ikarana dalana, Hospital Liesen Komiti ida ḡaukara hebou dalana, bona hebou badadia gabudia ai dahaka baita kara be namo, a? Danu, Dirava ena sisiba baita abi dae na namo. Disisin badadia ikaradia namonamo totona, Iehova bona ena orea edia dala ba badinaia, to sibomu emu aonega ai basio tabekau. Lai gubana e toamu negadiai, natu ta na tamana o sinana ediai e tabekaumu heḡereḡerena, ita danu hekwakwanai negadiai, Iehova ena orea ena heduru baita tahua.
Dirava Ena Hereva Ba Tahua Namonamo
it-1 rau 199 par. 3
Hebou (Assembly)
Taunimanima Bae Hebou Na mai Anina Bada. Laḡani ta ta ai, Israel taudia na Passover o laḡau-hanai ariana e karaiava, badina Iehova na e urava taunimanima bae hebou bona ia bae tomadiho henia. Ena be Dirava matanai tau ta na asi mirona bona gabu daudauna ta sela, to bema Passover basinela, ia na bae alaia mase. (Nu 9:9-14) King Hesekia ese Iuda bona Israel taudia e boiridia baema Ierusalem ai Passover ariana bae karaia neganai, ia na eto: “Israel taumui e, Iehova, . . . ba lou henia. Basio aio auka, tamamui heḡereḡeredia, a Iehova enai ba hedaro dae, bona ena gabu helaḡana, ia ese vada e hahelaḡaia hanaihanai ḡauna, baoma; Iehova emui Dirava, isiaina ba lao heni, ena badu ḡaraḡarana na umui emui amo baine heabi oho helaoreana. . . . Badina be Iehova, emui Dirava, na mai ena harihari-bada bona mai ena hebogahisi; boma lou henia, ia na emui amo basine mede kerehai.” (2Si 30:6-9) Bema tau ta na Passover ariana baine reaia, anina na ia ese Dirava na e dadaraia. Ena be hari Kristen taudia na Passover o aria unu hetomadia asie karamu, to Paulo ese Kristen taudia e hagoadadia Dirava ena taunimanima ida bae hebou hanaihanai be namo. Ia eto: “Baita helalolai heheni, bena baita hahealo heheni, lalokau bona kara namodia baita havara. Eda hegogo karadia danu basita nege, haida ese e nege heḡereḡerena, a baita hahealo heheni; oibe, ina kara baita habadaia, badina be, o itaiamu, dina badana eme kahikahi.”—Heb 10:24, 25; ina hereva CONGREGATION danu ba itaia.
MARCH 15-21
DIRAVA ENA HEREVA ENA NAMO | NUMERA 11-12
“Dahaka Dainai Maumau Karana Ba Dadaraia?”
w01 6/15 rau 17 par. 20
Baita Kamonai Herevadia Basita Lalodia Boio
20 Kristen taudia momo ese matabodaḡa hedibaḡanina na e dadaraia. To, namona na baita henahua toho, dia namo iseda maumau karana amo Dirava lalona baita habadua. Paulo e sisiba eto: “Lohiabada danu basita dibaḡania, idia haida ese e dibaḡania na heto, bena gaigai ese e koridia mamase. Bona basio maumau, idia haida e maumau na heto, bena ala-ala aneruna ese e aladia mase.” (1 Korinto 10:9, 10) Israel taudia na Mose bona Aaron—o Dirava danu—e maumauraidia, idia na mana dainai e kompleiniva. (Numera 16:41; 21:5) Iehova be matabodaḡa taudia mo e aladia, a? Baibul e gwaumu, gaigai ese maumau taudia momo e aladia mase. (Numera 21:6) To idaunegai danu, Dirava ese maumau taudia 14,700 e aladia mase. (Numera 16:49) Una dainai, Iehova na basita habadua, bona ia ese ita e henida ḡaudia na baita matauraidia.
w06 7/15 rau 15 par 7
Basio Maumau
7 Israel taudia edia kara na e idau! Matamanai, Iehova ese Egypt bona Davara Kakakakana amo Israel taudia e hamauridia neganai, idia na e moale bona ane amo Iehova e hanamoa. (Esodo 15:1-21) To, idia ese desert ai edia noho dalana asie moalelaia bona Kanaan taudia e gari henidia dainai e maumauva. Idia ese Dirava asie tenkiu henia to e gwauva Dirava dainai idia na e hitolova. Edia maumau herevadia amo e hahedinaraia, idia ese Iehova ena harihari ḡaudia na asie lalodia badava. Una dainai, Dirava na eto: “Ina orea dikana ese lau bae maumauraigu ela bona edena nega ai?”—Numera 14:27; 21:5.
it-2 rau 719 par. 4
Badu (Quarrel)
Maumau. Una ese lalomanoka e havaraiamu bona lalotamona e hadikaiamu. Israel taudia ese Egypt e rakatania bena nega taina murinai, idia na Iehova e maumauraiava bona Ia ese e abidia hidi taudia, Mose bona Aaron, edia kerere e tahuva. (Es 16:2, 7) Gabeai, idia edia maumau herevadia dainai, Mose na e lalomanoka bona e ura baine mase. (Nu 11:13-15) Maumau karana ese maumau tauna baine hadikaia diba. Iehova ese maumau taudia e hamaorodia idia na Mose bona Dirava ena siahu e maumauraia bona asie matauraia. (Nu 14:26-30) Maumau taudia momo na e mase.
Dirava Ena Hereva Ba Tahua Namonamo
it-2 rau 309
Mana
Anina. Mana na kurokuro, korienda uhena na heto, bona ita-itana na bdellium gum na heto; ena shape na pearl nadinadina na heto. Ia mamina na keke palakadia mai ena hani na heto eiava oiled sweet cake na heto, mai digarana. Israel taudia ese mana na nadi amo e hapataiava murinai, pani lalonai e naduava (boil) eiava keke hetomana e gabuava (bake).—Es 16:23, 31, NWT; Nu 11:7, 8, NWT.
MARCH 22-28
DIRAVA ENA HEREVA ENA NAMO | NUMERA 13-14
Abidadama ese Ita E Hagoadadamu Dalana
w06 10/1 rau 16-17 par. 5-6
Dirava E Abidadama Heniamu Bona E Gari Heniamu Taudia Na E Lalogoadamu
5 Spai taudia rarua, Iosua bona Kaleba, na e ura dikadika gwauhamata tanona ai bae vareai. Idia na e gwauva, Kanaan taudia na “ita ada aniani na heto. Idia na asi igimadia; a Iehova na ita ida. Basio gari henidia.” (Numera 14:9) Iosua bona Kaleba be e koikoiva, a? Lasi! Iosua, Kaleba bona Israel taudia iboudiai na matadiai e itaia, Iehova ese Hisihisi 10 amo Egypt bona dirava iboudiai e hahemaraidia. Danu idia ese matadiai e itaia, Iehova ese Farao bona ena tuari taudia na Davara Kakakakana ai e hamaloadia mase. (Salamo 136:15) Momokani, spai taudia 10 bona ma haida e gari na asi anina. Iehova na mai lalohisihisina ida eto: “Ini taunimanima na bae dadaraigu ela bona edena nega ai? Toa iboudiai vada na henidia ore. Edena nega ai bae abidadama henigu?”—Numera 14:11.
6 Iehova eto Israel taudia na e gariva badina ia asie abidadama heniava. Oibe, Dirava e abidadama heniamu taudia na e lalogoadamu o asie garimu; una dainai, aposetolo Ioane ese Kristen kongrigeisin taudia e hamaorodia eto: “Tanobada ihadarerena ḡauna na iseda abidadama.” (1 Ioane 5:4) Iseda negai, Iehova ena Witnes taudia 6 milioni mai kahana—matamata bona buruka—na mai edia abidadama dainai, idia ese Basileia sivaraina namona na tanobada idoinai e harorolaiamu, idia na Iosua bona Kaleba e tohotohodiamu. Ina ami goadana ena haroro ḡaukara na inaidia ese basie koua dibamu.—Roma 8:31.
Dirava Ena Hereva Ba Tahua Namonamo
it-1 rau 740
Dirava ese Israel Taudia E Henidia Tanona
Dirava ese Israel taudia na tano namona e henidia. Mose ese spai taudia e siaidia Gwauhamata Tanona bae itaia bona una tano ai e varava anianidia haida bae laohai neganai, idia ese e mailai ḡaudia haida be fig, pomegranate, bona grapes—idia na tako badadia dainai tatau rarua ese au ta ai e huadia! Ena be idia haida na e gariva badina Dirava asie abidadama henia, to idia eto: Tano na “rata bona bada-ranuna e arumu tanona.”—Nu 13:23, 27.
MARCH 29–APRIL 4
DIRAVA ENA HEREVA ENA NAMO | NUMERA 15-16
Basio Hekokoroku
w11 9/15 rau 27 par. 12
Iehova mai Dibana Oi, A?
12 Herevana Israel taudia na Gwauhamata Tanona e lao heniava, to Kora na e laloava Iehova ese Israel besena na se hakaua namonamova. Una dainai, Kora bona tatau 250 e urava ḡau haida bae haidau. Reana idia na e laloava Iehova na idia turadia. Idia ese Mose e hamaoroa: “Umui raruosi na o hekokorokumu; badina be hebou taudia iboudiai na hehelaḡa; oibe, ibouboudiai, bona Iehova na bogaraḡidiai e nohomu.” (Num. 16:1-3) Kora bona turana na hekokoroku karana e hahedinaraia! Mose ese e hamaorodia: “Iehova ese baine hahedinaraia, daika be iena.” (Numera 16:5 ba duahia.) Dina iharuana ai, Dirava ese Kora bona e gwau-edeede taudia iboudiai e aladia mase.—Num. 16:31-35.
w11 9/15 rau 27 par. 11
Iehova mai Dibana Oi, A?
11 Mose bona Kora edia haheitalai amo baita itaia dahaka dainai Iehova ena arrangement bona abi hidi iboudiai baita matauraidia na ḡau badana. Kora na Levi tauna, Kohat iduhu tauna, bona ena maduna na momo, reana ia ese itaiava Iehova ese Davara Kakakakana ai Israel taudia e hamauridia, Sinai Ororona ai Iehova ese gwau-edeede Israel taudia e hamasedia neganai ia na Iehova ena hahemaoro karana e sapotia, bona taravatu mauana e huaia danu. (Eso. 32:26-29; Num. 3:30, 31) Kora na laḡani momo lalodiai Iehova e badinaia dainai, Israel taudia momo ese e matauraiava.
Dirava Ena Hereva Ba Tahua Namonamo
w98 9/1 rau 20 par. 1-2
Ḡau Ginigunadia Bavato Guna!
Iehova ena lalohadai na idau. Baibul e gwaumu: “Bena Iehova ese Mose e haduaia, eto, Aine mase; hebou taudia iboudiai ese bae hodoa mase, taruha murimurinai.” (Numera 15:35) Dahaka dainai Iehova e gwa Kora baine mase na namo?
Dina namba 6 ai, Israel taudia ese bae kara ḡaukaradia haida bini: Au, aniani, dabua, bona ruma bae heḡaeḡaelai diba. Dina namba 7 ai, idia na Dirava mo bae tomadiho henia. Ena be au gogo na asi ena kerere, to Iehova itomadiho henina dinana ai au gogo na taravatu. Ena be Kristen taudia na dia Mose ena Taravatu henunai, to una sivarai amo tame diba eda negai mai anidia bada ḡaudia baita ato guna na ḡau badana, ani?—Filipi 1:10.
APRIL 5-11
DIRAVA ENA HEREVA ENA NAMO | NUMERA 17-19
“Lau Na Oi Ahumu”
w11 9/15 rau 13 par. 9
Iehova be Oi Ahumu, A?
9 Mani a laloa, Levi taudia na tano ta asie abia. Idia na tomadiho momokani e laloa badava bona idia na Iehova enai bae tabekau momo dainai, Dirava eto: “Lau na oi ahumu.” (Num. 18:20) Ena be dubu helaḡa ai ita na hahelaḡa taudia bona Levi taudia edia ḡaukara asita karamu, to edia haheitalai baita tohotohoa, baita abia dae Iehova ese ita na be ubudamu o be naridamu. Ini dina gabedia lalodiai, Dirava mo sibona enai baita tabeaku na mai anina bada.—Apo. 13:17.
w11 9/15 rau 7 par. 4
Iehova Na Lau Ahugu
4 Iehova e heni ahuna ese Levi taudia be ede e durudia toma? Iehova eto ia ese Levi taudia na tano basine henidia to ḡaukara badana ta baine henidia. Ḡauna bini, idia na “Iehova ena hahelaḡa taudia ai baela.” (Ios. 18:7) Numera karoa 18 ese e hahedinaraiamu, idia na aniani o ḡau ta ai asie dabuva. (Numera 18:19, 21, 24 ba duahi.) Israel taudia ese edia ḡau e karoava neganai, karoa 10 na Levi taudia e henidiava, idia ahudia, edia ḡaukara davana. Idia ese Israel taudia amo aniani bona animal e abiva. Bena Levi taudia ese una karoa 10—“namo-hereadia bona mai helaḡadia”—amo karoa ta na hahelaḡa taudia e henidiava. (Num. 18:25-29) Israel taudia ese Dirava ena dubu helaḡa e laohaiva “herahia helaḡadia” na hahelaḡa taudia e henidiava danu. Una dainai, hahelaḡa taudia e abia daeva Iehova na idia e reḡudiava.
Dirava Ena Hereva Ba Tahua Namonamo
g02-E 6/8 rau 14 par. 2
Damena—Mai Anina Bada Ḡauna Ta
Danu, damena na e mia hanaihanaimu ḡauna ta e laulaulaia. Una dainai, Baibul ai gwauhamata ta na e gwauraia “herohemaino damenana”—una gwauhamata e karaiava oreadia ruaosi na e aniani hebouva negadiai, edia aniani ai damena e atoava, unu amo edia gwauhamata e hamomokaniava. (Numbers 18:19, NWT) Mose ena Taravatu ai, hahelaḡa taudia ese boubou patana ai e bouboulaiva ḡaudia latadiai na damena e atova, anina na una boubou ḡauna dia dika eiava dia bodaga.
APRIL 12-18
DIRAVA ENA HEREVA ENA NAMO | NUMERA 20-21
Hahetoho Negadiai Ba Manau
Baita Lalomanau Bona Iehova Baita Hamoalea
19 Kara kereredia na basita karamu. Mose aita laloa lou. Ia na laḡani momo lalodiai e manau bona Iehova e hamoalea. To laḡani 40 muridiai Israel taudia na tano ḡaḡaena ai edia laolao dokona e lao heniava lalonai, Mose na se manau. Ia taihuna, Aigupto ai ia e durua hahinena, na e mase bena Kade ai e guria. Unuseni ai Israel taudia na ma e maumau lou, e tomava idia na se haerodia namonamova. Una gabu na asi ranuna dainai idia ese “Mose e ḡadeḡade henia.” Ena be Iehova na Mose amo hoa karadia momo e kara, bona Mose ese laḡani momo lalodiai mai manauna ida e hakaudia, to idia na dounu e maumau. Idia na ranu lasi dainai e maumau, to dia una mo, Mose danu e maumauraia, e gwauva iena kerere dainai idia na asi edia inuinu ranudia.—Num. 20:1-5, 9-11.
Baita Lalomanau Bona Iehova Baita Hamoalea
20 Mose na e badu dikadika dainai se manau. Ena be Iehova ese e hamaoroa nadi baine hereva henia, to Mose na mai baduna ida taunimanima e gwau henidia bona e gwa ia sibona ese hoa karana ta baine karaia. Bena nega rua nadi e kwadia bona ranu e aru lasi. E hekokoroku bona e badu dainai, kerere badana ta e karaia. (Sal. 106:32, 33) Mose na una nega sisina lalonai se manau dainai, Dirava ese e hamaoroa ia na Gwauhamata Tanona ai basine vareai.—Num. 20:12.
21 Una sivarai amo mai anidia bada ḡaudia haida ta dibamu. Ḡau ginigunana na, hanaihanai baita hekwarahi baita lalomanau. Bema unu basita kara tomamu, baita hekokorokumu bena hereva kereredia baita gwauraimu bona kara kereredia baita karamu. Ḡau iharuana be, ta lalometaumu neganai baita lalomanaumu na auka, una dainai namona na baita hekwarahi baita manau, hekwakwanai negadiai danu.
w09 9/1 rau 19 par. 5
Kara Maoromaoro E Badinaiamu Hahemaoro Tauna
Namba 1: Dirava ese Mose na se hamaoroa taunimanima baine hereva henidia eiava basine gwauraidia gwau-edeede taudia. Namba 2: Mose bona Aaron na Dirava na asie hanamoa. Dirava eto: “Lau ladagu asio hahelaḡaia.” (Siri 12) Mose bona Aaron ese ini e gwau toma: “Emui ranu na ina nadi hagahagana amo baia ha-arua”—itaitana na idia na e gwauva idia ese hoa dalanai una ranu e heni, a dia Dirava. Namba 3: Dirava ese Mose bona Aaron e hahemaoro henidia dalana na gunaguna ia e karaia hahemaorona ta heḡereḡerena. Matamanai Dirava ese Israel taudia haida na Kanaan tanona ai na se havareaidia heḡereḡerena, Mose bona Aaron danu na Kanana tanona ai se havareaidia. (Numera 14:22, 23) Namba 4: Mose bona Aaron na Israel ena hegunalai taudia. Dirava na e uramu unu maduna e huamu taudia ese edia ḡaukara iboudiai bae kara namonamo.—Luka 12:48.
Dirava Ena Hereva Ba Tahua Namonamo
w14 6/15 rau 26 par. 12
Iehova ese Taunimanima Edia Manoka Ḡaudia Na E Lalopararalaidiamu—Oi Danu, A?
12 Aaron e kerere negadia ta ta ai, Iehova ese ia na bema panisia diba. To lasi, Ia ese e itaia Aaron na tau namona eiava kerere maraḡina e karaia. Ia ese e itaia Aaron na hekwakwanai idauidau bona taunimanima ma haida edia lalo-ani dainai ia ese dala kererena e abia hidi. Ia ese e itaia Aaron na ena kerere eiava mistake e lalopararalaia neganai, ia na e sori bona Iehova ena hahemaoro karana e sapotia. (Eso. 32:26; Num. 12:11; 20:23-27) Iehova na Aaron ena abidadama bona helalo-kerehai karana e laloa bada. Laḡani momo muridiai, Iehova ese Aaron bona ena bese e gwauraidia Iehova e gari heniava taudia.—Sal. 115:10-12; 135:19, 20.
APRIL 19-25
DIRAVA ENA HEREVA ENA NAMO | NUMERA 22-24
“Iehova ese Israel Ihadikana Na Ihanamona Herevana ai E Halaoa?”
bt rau 53 par. 5
“Iesu Ena Sivarai Namona” Ba Harorolaia
5 Aposetolo edia negai heḡereḡerena, hari ina negai, dagedage lalonai, Dirava ena taunimanima na doini e haroromu. Nega momo, dibura idauidau ai o tano idauidau ai, Kristen taudia ese Basileia sivaraina na taunimanima e hadibalaidiamu. Heḡereḡere, World War II ai, Iehova ena Witnes na concentration camp lalodiai haroro ḡaukara e karaiava. Iehova ena Witnes ese una negai e haroro henia Jew tauna ta na ini e gwau toma: “Dibura rumana ai, lau e durugu dalana binai, Iehova ena Witnes momo edia abidadama na Baibul amo e hagoadaia—bona lau na Iehova ena Witnes ta ai nala.”
it-2 rau 291
Kavakava Karana (Madness)
Iehova Idagedage Henina Karana na Kavakava Karana. Peroveta tauna Balam na kavakava badina ia na e ura baine peroveta Israel taudia baine hadikadia, unu amo ia na Moaba taudia edia King Balak amo moni baine abi, to Iehova ese Balam ena kavakava karana e koua. Aposetolo Petro ese Balam sivaraina na ini e torea toma: “Doniki, hereva asi dibana ḡauna, ese taunimanima gadodia ai una peroveta tauna e hereva henia, ena kara kava e gwaua tubu.” Aposetolo tauna na ina Greek herevana pa·ra·phro·niʹa e ḡaukaralaia, anina na kara kava o kavakava karana.—2Pe 2:15, 16; Nu 22:26-31.
Dirava Ena Hereva Ba Tahua Namonamo
w04 8/1 rau 27 par. 2
Numera Bukana Ena Hereva Badadia
22:20-22—Dahaka dainai Iehova ese Balam e badu henia dikadika? Iehova ese peroveta tauna Balam e hamaoroa Israel taudia na basine hadikadia. (Numera 22:12) To, peroveta tauna Balam na Balaki ena tuari taudia ida ela Israel taudia bae hadikadia. Balam na e ura Moaba taudia edia King baine hamoalea bena ahuna baine abi. (2 Petero 2:15, 16; Iuda 11) Herevana Iehova ese Balam e hamaoroa Israel taudia basine hadikadia bona baine hanamodia, to Balam ese king ena hereva e abia dae bona Bala dirava e tomadiho heniava hahinedia amo Israel tatau e koidia. (Numera 31:15, 16) Momokani, Iehova ese peroveta tauna Balam e badu henia badina be e mataḡaniḡani.
APRIL 26–MAY 2
DIRAVA ENA HEREVA ENA NAMO | NUMERA 25-26
“Tau Tamona Ena Kara ese Momo Baine Durudia Diba, A?”
lvs rau 118 par. 1-2
“Matabodaḡa Karadia amo Ba Heau Siri!”
HAODA tauna ta na e uramu gwarume baine veri gabudia bainela. Ia ese guma maorona na ena kimai ai e atoamu bena kimai varona na ranu ai e tua dobimu. Ia na be narimu ela bona gwarume ese kimai varona be koriamu neganai, ia ese kimai na be veria takumu gwarume baine hook bena e veria daemu.
2 Una heḡereḡerena, taunimanima na hook ai bae vareai diba. Heḡereḡere, Israel taudia na Moaba Taorana ai e taruha bona idia na kahirakahira Gwauhamata Tanona ai bae raka vareai. Moaba ena King ese tau ta ladana Balam e gwauhamata henia, moni momo baine henia bema ia ese Israel taudia baine hadikadia. Balam ese Israel taudia baine hadikadia dalana ta e davaria. Ia ese guma na heto ḡauna ta e ḡaukaralaia. Ia ese Moab hahinedia e siaidia Israel edia taruha ai bae vareai bona tatau ida matabodaga karadia bae kara.—Numera 22:1-7; 31:15, 16; Apokalupo 2:14.
lvs rau 119 par. 4
“Matabodaḡa Karadia amo Ba Heau Siri!”
4 Dahaka dainai Israel taudia momo na Balam ena palani dainai e moru? Badina idia ese moale karadia mo e lalo bada, to Iehova ena harihari ḡaudia namodia iboudiai e lalo boio. Israel taudia ese Dirava bae badinaia badidia na momo herea. Dirava ese Israel taudia na Egypt ena iḡui hesiai ḡaukara amo e ruhadia, tano ḡaḡaena ai e ubudia, bona e gimadia ela bona Gwauhamata Tanona badina ai e taruha. (Heberu 3:12) To, idia na lebulebu o matabodaḡa karadia lalodiai e moru. Paulo e gwaumu: “Matabodaga karadia na basita kara, idia haida ese matabodaga karadia e kara na heto, bona dina tamona ai 23,000 vada e mase.”—1 Korinto 10:8.
Dirava Ena Hereva Ba Tahua Namonamo
it-1 rau 359 par. 1-2
Hetoa (Boundary)
Iduhu taudia na dala rua amo tano e haria: (1) Casting of the lot o nadi gadara bona (2) iduhu ena size o bada. Readia nadi gadara amo idia e dibava iduhu ta ta be ededia tano ai bae noho, unu amo tano e hariava, heḡereḡere Not o Saut, East o West, kone, eiava ororo. Una nadi gadara amo tano ena disisin na Iehova ese e karaiava, unu amo iduhu lalonai mama o heai basie vara. (Her 16:33) Danu, Dirava ese una dala amo tano na iduhu ta ta e henidiava, bona Iakobo ese Genese 49:1-33 e gwauraia peroveta herevana e haḡuḡurua.
Nadi gadarana ta amo iduhu ta ta edia tano e dibava muridiai, idia ese iduhu ena size o bada e laloava, heḡereḡere iduhu lalonai taunimanima iboudiai be hida bona edena tano ai ba noho be maoro. “Namona na gadara ta amo tano ba haria emui famili ta ta bogaragidiai. Namona be orea badana be tano kaha badana ba henia bona orea maraḡina be tano kaha maraḡina ba henia. Una gadara amo idia bae diba idia be edena tano bae abia. Idia tamadia edia iduhu ta ta heḡereḡerena, umui ese tano bavabia, umui ahumui na heto.” (Nu 33:54, NWT) Nadi gadara amo edena tano e makaia edena iduhu ena be basie haidaua diba, to orea badana o maraḡina ese edena tano bae noholaia be bae haidaua diba. Una dainai, idia ese e itaia Iuda iduhuna ena tano na bada herea neganai, idia ese tano kahana na Simeon iduhuna e henia.—Ios 19:9.