STADI ATIKOL 24
ANE 37 Baibul—Dirava Ena Heuda-Roha Amo
Iakob Ena Peroveta Hereva amo Ḡau Momo Baita Dibamu—Kaha 1
“Iboumui ai ba hebou, emui ai dahaka dahaka nega gabedia ai baine vara na baina hamaorolaimui.”—GEN. 49:1.
POINT BADANA
Iakob ese Ruben, Simeon, Levi, bona Iuda ediai e gwaurai peroveta herevana amo ḡau momo baita dibamu.
1-2. Iakob na kahirakahira baine mase neganai, dahaka e kara bona dahaka dainai? (Rau 1 danu ba itaia.)
IAKOB e buruka neganai, ia bona ena ruma taudia na Kanaan amo ela Egypt. Ia na laḡani 17 lalodiai unuseniai e nohova bona Iehova e hesiai henia hanaihanaiva. (Gen. 47:28) Ia na natuna Iosef e davaria lou neganai e moale dikadika, badina guna ia na e laloava Iosef na vada e mase. Una negana ai ia na natuna iboudiai ida vada ma e noho hebouva. To, ia na mai dibana be masemu dainai natuna iboudiai e boiridia baema, badina e ura mai anina bada ḡauna ta idia baine hamaorolaidia.—Gen. 49:28.
2 Unu negai, nega momo tama ta na ena ruma taudia e haboudiava, e urava ia ese hahediba hereva haida baine henidia murinai baine mase. (Isa. 38:1) Reana ia na e ura danu ia baine mase murinai ruma bese baine gunalaia tauna ladana na una hebou ai baine gwauraia hedinarai.
Iakob na natuna memerodia 12 ediai ena peroveta hereva oredia e gwauraimu (Paragraf 1-2 ba itadia)
3. Genese 49:1, 2 amo dahaka ta dibamu?
3 Genese 49:1, 2 ba duahidia. To una hebou na idau. Iakob na peroveta tauna ta. Una hebou lalonai, Iehova ese Iakob e durua dainai, ena bese ediai gabeai bae vara mai anidia bada ḡaudia na idia e hamaorolaidia. Una dainai, Iakob ese e gwaurai ḡaudia na peroveta herevana.
4. Ina atikol ai be dahaka baita dibamu? (Maua ladana “Iakob Ena Bese” ba itaia danu.)
4 Ina atikol 24 ai, ita na Iakob ese natuna iboudiai 4 (Ruben, Simeon, Levi, bona Iuda) ediai e gwaurai ḡaudia baita herevalaimu. To atikol 25 ai, ita na Iakob ese natuna memero oredia 8 ediai e gwaurai ḡaudia baita herevalaimu. Unu atikol ruaosi ai baita itamu, Iakob na ia natuna memerodia bona edia bese ediai dahaka gabeai bae vara ḡaudia e perovetalai. Bona idia na Israel ena bese badana ai ela. Ita na una bese enai e vara ḡaudia amo baita itaiamu, Iakob ena peroveta herevana na e ḡuḡuru momokani. Bona ita ese baita dibamu ḡaudia na ita be durudamu Iehova baita hamoalea totona.
RUBEN
5. Ruben be reana e ura tamana amo be dahaka hahenamo baine abia?
5 Iakob na Ruben e hereva henia guna, eto: “Oi na natugu roboana.” (Gen. 49:3) Ruben na reana e ura tamana amo ahu badana baine abia badina ia na roboa. Danu, ia na reana e ura tamana baine mase neganai, ia na bese kwarana ai bainela bona iena iduhu taudia na Israel besena idoinai bae gunalaia ela bona hanaihanai.
6. Dahaka dainai Ruben na roboa ahuna se abia? (Genese 49:3, 4)
6 To dahaka dainai Ruben na roboa ahuna se abia? (1 Si. 5:1) Rahela e mase muridiai, Ruben na Rahela ena hesiai hahinena Bilha ida e heudahanaiva. Ena be Rahela ese Bilha na Iakob e henia, baine adavaia, to dahaka dainai Ruben na Bilha ida e heudahanaiva? (Gen. 35:19, 22) Ruben na Rahela ena sista, Lea, natuna merona. Una dainai, reana ia na e urava Bilha ida baine heudahanai, unu amo Iakob na Bilha baine dadaraia to Lea baine lalokau henia bada. Eiava reana Ruben na Bilha e ḡahusiava bona ena matabodaḡa urana na se biagua. To, Iehova bona Iakob ese Ruben ena kara na asie moalelaia.—Genese 49:3, 4 ba duahidia.
7. Ruben bona ena iduhu ediai be dahaka e vara? (Maua ladana, “Iakob Ena Peroveta Herevana” ba itaia danu.)
7 Iakob ese Ruben e hamaoroa: “Oi na basio herea.” Unu hereva anidia na e ḡuḡuru. Ruben ena iduhu tauna ta na king, priest, eiava peroveta tauna ai ela sivaraina ta na Baibul ai basita davariamu. To, Iakob ese Ruben na dounu ahu ta na e henia, bona Ruben ena bese na Israel ena iduhu ta ai ela. (Jos. 12:6) Nega haida ai Ruben na kara namodia e hahedinaraiva, bona toana na ia ese gabeai matabodaḡa karana na e dadaraia.—Gen. 37:20-22; 42:37.
8. Ruben ena haheitalai amo ita be dahaka ta dibamu?
8 Dahaka ta dibamu? Namona na ita na baita hekwarahi eda ura baita biagua bona matabodaḡa karadia iboudiai baita dadarai. Bema kara dika ikarana hahetohona edai e varamu, namona na eda kara dika amo Iehova, eda bese, bona ma haida lalodia baita hahisimu dalana baita laloa. Danu, ita ese Baibul ena hereva baita laloatao, eto: “Taunimanima [na] e hadomu ḡaudia heḡereḡeredia mo bae abi.” (Gal. 6:7) Ma danu, Ruben ena sivarai amo Iehova ena hebogahisi karana ta dibaiamu. Vaia ita na eda kerere hisihisidia na dounu baita abimu, to bema baita helalo-kerehaimu bona hanaihanai kara maorodia baita karamu, Iehova ese eda dika be gwautaomu bona be hanamodamu.
SIMEON BONA LEVI
9. Dahaka dainai Iakob na Simeon bona Levi e gwau henidia? (Genese 49:5-7)
9 Genese 49:5-7 ba duahidia. Una murinai, Iakob na Simeon bona Levi e hereva henidia. To ia ese idia na e gwau henidia. Laḡani gunadiai, Iakob natuna, Daina, na Kanaan tauna ladana Sekem ese e reipia. Iakob natuna memerodia be una sivarai e kamonai neganai e lalohisihisi, to Simeon bona Levi be edia badu asie biagua. Idia raruosi ese Sekem bona ena hanua taudia e koidia, eto, maruane bae peritomedia bena idia bona Iakob ena bese bogaragidai maino baine mia. Hanua taudia iboudiai ese una hereva e abia dae, bena maruane e peritomedia. Idia dounu e hisihisi lalonai, Simeon bona Levi na “edia dare e abi, hanua ai e raka vareai, bena mamaruanedia ibouboudiai e aladia mase.”—Gen. 34:25-29.
10. Iakob ese Simeon bona Levi ediai e gwaurai peroveta herevadia anidia be ede e ḡuḡuru toma? (Maua ladana, “Iakob Ena Peroveta Herevana” ba itaia danu.)
10 Simeon bona Levi edia kara dainai Iakob na e badu dikadika. Ia e peroveta, eto: “Ahudia Iakob ai baina ḡiḡi rohoroho, Israel ai baina hakarohodia.” Unu peroveta hereva anidia na laḡani 200 muridiai e ḡuḡuru. Una nega ai, Israel besena na Gwauhamata Tanona ai e vareai neganai, Simeon ena iduhu taudia ese e abi ahudia bini: Idia na Iuda ena tano o hanua haida ai e nohova. (Jos. 19:1) Levi ena iduhu taudia ese e abi ahudia bini: Idia na Israel ena hanua idauidau 48 lalodiai e nohova.—Jos. 21:41.
11. Simeon bona Levi edia iduhu taudia be dahaka ḡau namodia haida e kara?
11 Gabeai, Simeon bona Levi edia iduhu taudia na tubudia edia kara dika asie tohotohoa. Levi ena iduhu taudia momo be Iehova e tomadiho heniava. Mose na ela Sinai Ororona ai Iehova amo Taravatu baine abia neganai, Israel taudia momo na boromakau natuna e tomadiho heniava. To Levi taudia na asie urava dirava koikoina ta bae tomadiho henia. Gabeai, idia ese Mose e durua unu kaivakuku e tomadiho henidiava taudia iboudiai e aladia mase. (Eso. 32:26-29) Iehova ese Levi ena iduhu amo tatau haida e abidia hidi, Israel ai hahelaḡa taudia ai ela. (Eso. 40:12-15; Nam. 3:11, 12) Bena gabeai, Gwauhamata Tanona igimana totona, Simeon ena iduhu taudia ese Iuda ena iduhu taudia e durudia bena Kanaan taudia e tuari henidia.—Hat. 1:3, 17.
12. Simeon bona Levi edia haheitalai amo ita be dahaka ta dibamu?
12 Dahaka ta dibamu? Namona na oi ese emu badu na ba biagua. Vaia ta ese oi o tadikakamu ta be kara dika henimumu neganai, oi na bo badumu. (Sal. 4:4) To ita ese ina baita laloatao: Iehova na basine moalemu bema ita ese badu karadia baita karamu o badu herevadia baita gwauraimu. (Jei. 1:20) Herevana ita baine hahisida tauna na tadikaka ta o lasi, to ita ese Baibul ena sisiba baita badinamu neganai, ita na badu karana ta basita karaiamu o badu herevana ta basita gwauraiamu. (Rom. 12:17, 19; 1 Pi. 3:9) Herevana sinamu eiava tamamu ese Iehova asie hamoaleamu karadia e karamu, to ina ba laloatao: Oi ese idia edia haheitalai dikana na basio tohotohoa. Oi na basioto: ‘Iehova ese egu hekwarahi na basine hanamoamu.’ Bema oi na kara maorona bo karaiamu, Iehova ese emu hekwarahi na be hanamoamu.
IUDA
13. Dahaka dainai Iuda na tamana ena hereva dainai e lalo-hekwarahi?
13 Iakob ese e hereva henia tauna ma ta na, Iuda. Reana Iakob ese Ruben, Simeon, bona Levi edia e gwaurai herevadia daidiai, Iuda na taina e lalo-hekwarahi, badina ia danu na kerere badadia haida e kara. Simeon bona Levi ese Sekem taudia e aladia mase murinai, Iuda bona ena brada oredia iboudiai na hanua lalonai e vareai bona taunimanima edia kohu e henao. (Gen. 34:27; NWT) Danu, Iuda ese ena brada e hamaorodia Iosef na hesiai tauna ta bamona bae hoihoilaia. Ma danu, ia bona ena brada ese tamadia e koia. (Gen. 37:27, 31-33) Gabeai, Iuda na natuna e mase neganai, ia natuna adavana, Tamara, na ia ese e mahuta henia badina e laloava ia ravana na ariara hahinena ta.—Gen. 38:15-18.
14. Iuda be dahaka ḡau namodia haida e kara? (Genese 49:8, 9)
14 To, Iakob ese Iuda enai be ihanamona herevadia mo e gwaurai. (Genese 49:8, 9 ba duahidia.) Badina Iuda ese tamana ena hemami na e laloa badava. Danu, ia ese Beniamina na e lalokau henia bada dainai, ia na e ura hesiai tauna ai bainela, tadina ibolona.—Gen. 44:18, 30-34.
15. Iuda be dahaka ahu o hahenamo idauidau e abi?
15 Iakob e peroveta eto, Iuda na ena brada iboudiai baine gunalaidia. To, una peroveta herevana anina na laḡani 200 muridiai e ḡuḡuru. Israel taudia na Egypt e rakatania murinai, idia na tano ḡaḡaena amo Gwauhamata Tanona e lao heniava—iduhu iboudiai na Iuda ena iduhu taudia ese e gunalaidia. (Num. 10:14) Laḡani momo muridiai, Gwauhamata Tanona igimana totona, Iehova eto, Iuda ese iduhu iboudiai baine gunalaidia bena Kanaan taudia bae tuari henidia. (Hat. 1:1, 2) Bona king momo herea na Iuda iduhuna amo, ginigunana be King David. To Iakob ena peroveta herevana na ma dala ma haida ai e ḡuḡuru danu.
16. Genese 49:10 ena peroveta herevana be edena dala ai e ḡuḡuru? (Maua ladana, “Iakob Ena Peroveta Herevana” ba itaia danu.)
16 Iakob ese e hahedinaraia, taunimanima iboudiai edia King badana na Iuda ena iduhu amo bainema. (Genese 49:10 ba duahia.) Una na King Iesu Keriso. Aneru ta ese Iesu e herevalaia neganai eto: “[Iehova] Dirava ese tamana David ena terono na [ia] baine henia.” (Luk 1:32, 33; NWT) Danu Baibul eto, Iesu na “Iuda iduhuna ena Leona.”—Rev. 5:5.
17. Ita ese ma haida baita lalodia bada totona, Iehova be ede baita tohotohoa toma?
17 Dahaka ta dibamu? Iehova ese Iuda na e hanamoa o ahuna e henia, herevana Iuda na kerere badadia haida e kara. To reana Iuda ena brada iboudiai na e henanadaiva, e tomava: ‘Dahaka dainai Iehova ese Iuda be ma ahuna e heni?’ Herevana idia na unu e henanadai toma o lasi, to ita dibada ḡauna binai: Iehova na Iuda ena kara namodia e ita dainai e hanamoa o ahuna e henia. Ita ese Iehova ena haheitalai be ede baita tohotohoa toma? Tadikaka ta na assignment eiava maduna badana ta e abiamu neganai, reana matamana ai ita na ena kerere mo baita lalomu. To namona na ita ese ina hari baita laloatao: Iehova na una tadikaka ena kara namodia e moalelaimu. Momokani, Iehova na ena hesiai taudia edia kara namodia e itamu. Namona na ita danu nega iboudiai unu baita kara toma.
18. Dahaka dainai baita haheauka na namo?
18 Iuda ena sivarai ese ita e hadibadamu baita haheauka na namo. Iehova ese ena gwauhamata na nega iboudiai e haḡuḡurumu—nega idauidau ai bona dala idauidau ai. Matamanai, Iuda ena iduhu taudia ese Israel besena na asie gunalaiava. Ena be unu negai Iehova ese Levi iduhuna tauna Mose, Eparaima iduhuna tauna Iosua, o Beniamina iduhuna tauna King Saulo amo Israel besena e gunalaiava, to dounu, Iuda ena iduhu taudia na unu hegunalai taudia e kamonai henidiava. Hari ina negai, namona na Iehova ese e abidia hidi hegunalai taudia na ita ese danu baita kamonai henidia.—Heb. 6:12; NWT.
19. Ina stadi ese Iehova be ede eme herevalaia toma?
19 Iakob ena peroveta hereva amo ita be dahaka ḡau namodia haida tame diba? Momokani, “Iehova ese ḡau se itamu taunimanima ese e itadiamu heḡereḡerena.” (1 Sam. 16:7) Iehova na e haheaukamu bona dika e gwau-taomu. Vaia ita ese ḡau kereredia ta karamu negadiai, Dirava na se moalemu, to danu, ia na e lalopararamu ita na dia ḡoevadae tauda. Ena be taunimanima haida na gunaguna kerere badadia e kara, to bema idia na bae helalo-kerehai vaitani bona dala maorona bae badinaia, Dirava ese idia na baine hanamodia diba. Atikol 25 ai, ita na Iakob ese natuna memero oredia 8 ediai e gwaurai ḡaudia baita herevalaimu.
ANE 18 Dirava Ena Lalokau