STADI ATIKOL 25
ANE 37 ‘Dirava ese E Hakapudia Taudia’
Iakob Ena Peroveta Hereva amo Ḡau Momo Baita Dibamu—Kaha 2
“Ia ese idia ta ta na bae abia diba hahenamo heḡereḡerena e henidia.”—GEN. 49:28, NWT.
POINT BADANA
Iakob ese natuna iboudiai 8 ediai e gwaurai peroveta herevana amo ḡau momo baita dibamu.
1. Ina atikol ai be dahaka baita herevalaimu?
IAKOB natuna iboudiai na tamadia badibadinai, ia e gwauraimu herevadia e hakala henimu. Atikol 24 ai, Ruben, Simeon, Levi, bona Iuda na tamadia Iakob ena hereva daidiai e hoa. Una dainai, reana idia na e ura bae diba tamadia ese Sebulun, Isakara, Dan, Gad, Asere, Napatali, Iosef bona Beniamina ediai be ma dahaka be gwauraimu. To, ita ese unu hereva amo dahaka baita dibamu?a
SEBULUN
2. Iakob ese Sebulun be dahaka e hamaoroa? Unu hereva be ede e ḡuḡuru toma? (Genese 49:13) (Maua danu ba itaia.)
2 Genese 49:13 ba duahia. Iakob eto, Sebulun ena iduhu taudia na davara badinai bae noho. Laḡani 200 muridiai, Sebulun ena iduhu taudia ese ahudia—edia tano—na e abi momokani. Unu tano na Galilea Davarana bona Mediterranean Davarana bogaraḡidiai. To dahaka dainai Sebulun ena iduhu taudia na e moale? Vaia idia edia tano hetoadia na dia unu kone ruaosi badibadidiai, to idia na unu kone baela diba bona edia kohu na gabu ma haida amo baema taudia ediai bae hoi o bae hoihoilai diba. Reana una dainai Mose e peroveta, eto: “Sebulun e, emu raka lasi ai ba moale.”—Deu. 33:18.
3. Edena dala ai ita na baita moalemu?
3 Dahaka ta dibamu? Herevana edeseniai ta nohomu o eda noho dalana be ede heto, to badi namodia momo daidiai ita na baita moalemu. Bona ita dekedai dahaka ḡau namodia mimia baita lalodia neganai, ita na dounu baita moalemu. (Sal. 16:6; 24:5) To eda moale na be boiomu bona baita lalohisihisimu bema nega haida dekedai lasi ḡaudia baita lalo momomu. Una dainai, mani ina ba tohoa: Bema oi dekemuai dahaka ḡau namodia mimia, unu mo ba lalodia bona emu mauri ai ba moalelaidia.—Gal. 6:4, NWT.
ISAKARA
4. Iakob ese Isakara be dahaka e hamaoroa? Unu hereva be ede e ḡuḡuru toma? (Genese 49:14, 15) (Maua danu ba itaia.)
4 Genese 49:14, 15 ba duahidia. Isakara na ḡaukara goada tauna dainai Iakob ese e hanamoa. Ia eto, Isakara na donki mai goadana na heto—badina donki na kohu metaudia baine hua diba. Danu Iakob eto, Isakara na tano namodia baine abi. Una hereva anina na e ḡuḡuru, badina be, Isakara ena iduhu taudia ese e abi tano namodia iboudiai na Ioridane Sinavaina badinai. (Jos. 19:22) Una iduhu taudia na e ḡaukara goadava, dia edia tano ai mo e biruva, to danu idia ese ma haida na e durudiava. (1 Ki. 4:7, 17) Heḡereḡere, hahemaoro tauna Barak bona peroveta hahinena Debora ese Israel taudia e noidia, Sisera bae tuari henia neganai, Isakara ena iduhu taudia na tuari ai e heduru. To ma nega haida ai danu idia na tuari lalodiai e heduruva.—Hat. 5:15.
5. Dahaka ḡaukara goada taudia ai baitala na namo?
5 Dahaka ta dibamu? Iehova ese ena hesiai ḡaukara lalonai e ḡaukara goadamu taudia na lalodia badamu. (Had. 2:24) Mani tadikaka e ḡaukara goadamu kongrigeisin taudia e reḡudiamu dalana aita laloa. (1 Ti. 3:1) Ena be unu tadikaka na dia tuari korikoridia lalodiai bae vareai, to namona na idia na bae ḡaukara goada tadikaka bona taihu edia lauma dalana bae gimaia. (1 Ko. 5:1, 5; Jud 17-23) Danu, idia na e ḡaukara goadamu tok iboudiai bae heḡaeḡaelaidia namonamo totona, unu amo kongrigeisin taudia bae hagoadadia.—1 Ti. 5:17.
DAN
6. Iakob ese Dan ena iduhu taudia be dahaka ḡaukara e henidia? (Genese 49:17, 18) (Maua danu ba itaia.)
6 Genese 49:17, 18 ba duahidia. Iakob eto Dan na gaigai na heto—badina nega haida gaigai ese tuari hosi badadia bona e gui taudia na e koridiava. Una heḡereḡerena, Israel besena e inai heniava taudia iboudiai na Dan ena iduhu taudia ese e tuari henidiava. Gwauhamata Tanona e lao heniava lalonai, Dan ena iduhu taudia na Israel besena “murina amo e raka,” idia e gimadiava. (Nam. 10:25) Ena be Dan ena iduhu taudia ese muriai e karava ḡaudia iboudiai na iduhu iboudiai ese asie itava, to idia na mai anina bada ḡaukarana e karaiava.
7. Dahaka dainai Iehova ena hesiai ḡaukara iboudiai baita lalodia bada na maoro?
7 Dahaka ta dibamu? Nega ta ai oi ese ḡaukara ta o karaia neganai be haida ese e itamu danu, a? Reana una negai oi na Kingdom Hall ihaḡoevana ḡaukarana o durua eiava hebouhebou badana ta ai volentia ḡaukarana o karaia, a? Emu heduru dainai a tenkiu henimumu. Nega iboudia oi ese ina ba laloatao: Iehova ese ia dainai o karamu ḡaudia iboudiai na e itamu bona e lalodia badamu. Ia na e moale dikadikamu badina e itaiamu oi na so uramu haida ese oi bae imodaimu, lasi, to oi na Dirava o lalokau heniamu dainai ia o hesiai heniamu.—Met. 6:1-4.
GAD
8. Dahaka dainai Israel besena e inai heniava taudia ese Gad ena iduhu taudia na bae tuari henia diba? (Genese 49:19) (Maua danu ba itaia.)
8 Genese 49:19 ba duahia; NWT. Iakob na e peroveta eto, tuari oreana ta o raskol oreana ta na baema Gad ena kohu bae henao totona. Laḡani 200 muridiai, Gad ena iduhu taudia ese ahudia—Ioridane Sinavaina badina tanodia—na e abidia. Una anina na, idia na Israel besena e inai heniava taudia badidiai bae noho dainai, dika na bae davari diba. To, Gad ena iduhu taudia na e ura unuseniai bae noho, badina unu tano namo hereadia ai edia animal iubulaidia anianidia na momo. (Nam. 32:1, 5) Gad ena iduhu taudia na asie gariva. Danu, idia ese e abia daeva Iehova na idia baine durudia, edia tano bae gimaia bona haida bae tuari henidia. Laḡani momo lalodiai, Gad ena iduhu taudia ese edia soldia na e siadia laova, iduhu ma haida edia tuari lalodiai e heduruva, Ioridaena ena west kahana ai, Gwauhamata Tanodia iboudiai bae abidia totona. (Nam. 32:16-19) Gad ena iduhu taudia ese e abia daeva adavadia bona natudia na Iehova ese baine gimadia bema tatau na tuari baela. Iehova ese una iduhu taudia na e hanamodia badina idia ese ma haida e durudiava, ena be edia mauri na bae haboioa diba.—Jos. 22:1-4.
9. Iehova e abidadama heniamu taudia be dahaka abi hidi e karamu?
9 Dahaka ta dibamu? Nega dikadia ai Iehova baita hesiai henia totona, namona na nega iboudiai Iehova baita abidadama henia. (Sal. 37:3) Hari ina negai, unu e kara toma taudia momo na Kingdom Hall ihaginidia ḡaukaradia e durumu, pablisa dia momo gabudia e laomu, eiava Iehova ena orea ena ḡaukara ma haida e durumu. Momokani, idia ese e abia dae momokanimu Iehova ese na hanaihanai idia be reḡudiamu.—Sal. 23:1.
ASERE
10. Asere be dahaka ḡau haida se kara? (Genese 49:20) (Maua danu ba itaia.)
10 Genese 49:20 ba duahia. Iakob na e peroveta eto, Asere ena iduhu na taḡa taudia ai baela, bona unu hereva anina na e ḡuḡuru. Asere ena iduhu taudia ese e abi tanodia—ahudia—haida na namo hereadia. (Deu. 33:24) Danu, idia na Mediterranean Davarana ela bona Poinikia ena siti, Sidono, danu e abia. Ḡau idauidau e udadia boutidia na gabu momo herea amo Sidono e laova. To, Asere ese edia tano ai Kanaan taudia na se luludia. (Hat. 1:31, 32) Asere ena iduhu taudia na reana edia taḡa bona Kanaan taudia edia hebamo dikana dainai, idia ese Iehova ena ura vada asie laloa badava. Haheitalai: Nega ta ai, hahemaoro tauna Barak na Israel taudia e noidia, ia bae durua Kanaan taudia bae tuari henidia. To Asere ena iduhu taudia na asie heduru. Una dainai, Iehova ese hoa dalanai Israel taudia e durudia e kwalimu dalana na Asere ena iduhu taudia ese asie itaia. (Hat. 5:19-21) Reana idia ese Barak bona Debora edia ane e kamonai neganai e hemarai, badina ane ai idia na e gwauva: “Asere taudia na kone ai e nohova [“kone ai e nohova ḡau ta se karaiava,” NWT].”—Hat. 5:17.
11. Dahaka dainai ita ese moni o kohu na mai anina bada ḡaudia ai basita halaodia?
11 Dahaka ta dibamu? Ita na ta uramu ḡau ḡoevadaedia na Iehova baita henia. Unu baita kara toma totona, ḡau badana na tanobada taudia basita tohotohodia—idia na e lalomu edia mauri lalonai moni o kohu na mai anidia bada ḡaudia. (Prov. 18:11; NWT) Ena be moni o kohu baita abi na maoro, to namona na Dirava isiaina danu baita lao heni. (Had. 7:12; Heb. 13:5) Ita na asita uramu ḡau asi anidia itahudia karana ai eda nega bona goada baita haore kava. To, ita na ta uramu eda nega ibounai bona goada ibounai na Iehova baita henia. Ita na ta dibamu bema ita ese Iehova baita badinaiamu, ia ese ita ahuna—mauri hereadaena—na tanobada matamatana ai be henidamu.—Sal. 4:8.
NAPATALI
12. Iakob ese Napatali e hamaoroa herevana be ede e ḡuḡuru toma? (Genese 49:21) (Maua danu ba itaia.)
12 Genese 49:21 ba duahia; NWT. Iakob eto, Napatali na “hereva ḡoevadia” baine gwaurai. Reana ia na Iesu e perovetalaia—haroro ḡaukara ai ia ese taunimanima na hereva ḡoevadia amo baine haroro henidia. Nega momo Napatali tanodia ai, Iesu na Kaperanaum hanuana ai e nohova. Una dainai, Iesu ese Kaperanaum na e gwauraiava, “ena hanua korikori.” (Met. 4:13; 9:1; Jon 7:46) Isaia ese Iesu e perovetalaia neganai, eto, Sebulun bona Napatali taudia ese “diari badana” bae itaia. (Isa. 9:1, 2) Iesu na ena hahediba dalana amo e hahedinaraia, ia na “diari korikori, taunimanima iboudiai ihadiarilaidia diarina.”—Jon 1:9.
13. Edena dala ai ita ese baita gwaurai herevadia na Iehova lalona e hamoalea?
13 Dahaka ta dibamu? Ita ese dahaka hereva ta gwauraimu bona edena dala ai ta gwauraimu na Iehova ese e lalo badamu. Edena dala ai ita na “hereva ḡoevadia” baita gwaurai, bena Iehova baine moale? Ginigunana be ina: Ita ese hereva momokani baita gwaurai. (Sal. 15:1, 2) Iharuana be ina: Ita ese ma haida ihagoadadia herevadia baita gwaurai. Heḡereḡere, ita ese idia baita hanamodia bema ḡau namona ta e karaia. Eiava ita ese idia edia kerere na taunimanima ma haida vairadiai basita sivarailai eiava basita maumauraidia. (Efe. 4:29) Eiava ita ese herevahereva ihamatamadia dala namodia baita manadalai, una amo sivarai namona na taunimanima ediai baita harorolaia.
IOSEF
14. Iakob ese Iosef e hamaoroa herevana be ede e ḡuḡuru toma? (Genese 49:22, 26) (Maua danu ba itaia.)
14 Genese 49:22, 26 ba duahidia; NWT. Iakob bona Rahela natudia roboana na Iosef. Iakob eto: “Iosef na au rigina mai huahuana na heto.” Una anina na Iakob ese ‘au’ e laulaulaia, bona Iosef ese ‘rigi’ e laulaulaia. Reana Iakob na Iosef enai e moaleva badina natuna iboudiai bogaragidiai Iosef na Dirava ese e “abia hidi tauna.” Iakob na e peroveta, eto, Iosef na roboa ruaosi ahudia baine abi, badina Iakob bona Lea natudia roboana—Ruben—na roboa ahuna na basine abia. (Gen. 48:5, 6; 1 Si. 5:1, 2) Una peroveta herevana be ede e ḡuḡuru toma? Iosef natuna raruosi (Efraim bona Manase) amo, Efraim ena iduhu taudia be ahu ta—tano—e abia, bona Manase ena iduhu taudia be ahu ma ta—tano—e abia.—Gen. 49:25; Jos. 14:4.
15. Hahetoho idauidau lalodiai Iosef be dahaka e kara?
15 Danu Iakob eto, peva taudia na Iosef “e pidia bona e daḡedaḡe henia nohomu.” (Gen. 49:23, NWT) Peva taudia na Iosef ena brada e laulaulaidia—idia na Iosef e mama heniava, asie kara namo heniava, bona dala idauidau ai e hahisiva. To Iosef ese ena brada bona Iehova na se badu henidia. Una na Iakob ese ini e herevalaia toma, eto: “[Iosef ena] peva na mia, . . . ia imana vada e ha-aukadia.” (Gen. 49:24) Hahetoho lalodiai, Iosef na Iehova enai e tabekau, to danu, ia ese ena brada edia dika e gwautao bona e kara namo henidia. (Gen. 47:11, 12) Iosef na hahetoho idauidau e haheaukalai murinai, ia na tau namona ai ela. (Sal. 105:17-19) Bona gabeai, Iehova ese Iosef amo ḡaukara badadia momo e karadia.
16. Hahetoho lalodiai, Iosef be ede baita tohotohoa toma?
16 Dahaka ta dibamu? Ena be hahetoho baita davarimu, to ita ese Iehova eiava kongrigeisin taudia na basita rakatanidia. Ita ese ina baita laloatao: Hahetoho lalodiai Iehova baita abidadama henia nohomu neganai, ia ese training na ita be henidamu. (Heb. 12:7) Ia ese ita be hadibadamu ena kara namodia baita tohotohodia, karadia haida bini, hebogahisi bona ta ena dika igwautao karana. (Heb. 12:11) Eda haheauka karana dainai Iehova ese ahuna be henia, Iosef enai e karaia heḡereḡerena.
BENIAMINA
17. Iakob ese Beniamina e hamaoroa herevana be ede e ḡuḡuru toma? (Genese 49:27) (Maua danu ba itaia.)
17 Genese 49:27 ba duahia. Iakob e peroveta eto, Beniamina ena iduhu taudia na uda sisiadia bae heto bona idia na tuari taudia namodia. (Hat. 20:15, 16; 1 Si. 12:2) Danu Iakob e peroveta eto, “Daba ai [ia na] ana vamu e aniamu.” Saulo na Israel taudia edia king ginigunana ai ela neganai, una peroveta herevana na e ḡuḡuru. Ia na Beniamina ena iduhu tauna ta. Saulo na asi ena gari ida Filistia taudia e tuari henidiava. (1 Sa. 9:15-17, 21) Ma danu Iakob e peroveta eto: “Adorahi ai [ia na] e ala ḡaudia e harimu.” Una peroveta hereva anina na, laḡani momo muridiai e ḡuḡuru. Una negana ai, Kwini Esta bona Prime Minister Morodekai—raruaosi na Beniamina ena iduhu taudia—ese Israel taudia na e hamauridia.—Esta 2:5-7; 8:3; 10:3.
18. Beniamina ena iduhu taudia be ede baita tohotohoa toma?
18 Dahaka ta dibamu? Reana Beniamina ena iduhu taudia na e moale dikadika badina edia iduhu tauna ta, Saulo, na king ginigunana ai ela. Ena be gabeai Iehova ese Iuda ena iduhu tauna ta, David, na king ai e halaoa, to Beniamina ena iduhu taudia na dounu David e sapotiava. (2 Sa. 3:17-19) Laḡani momo muridiai, iduhu iboudiai 10 ese Iuda ena iduhu e rakatania neganai, Beniamina ena iduhu na Iuda bona Iehova ena king asie rakatanidia. (1 Ki. 11:31, 32; 12:19, 21) Namona na Iehova ena taunimanima e hakaudiamu taudia na ita ese danu basita rakatanidia to baita durudia.—1 Te. 5:12.
19. Iakob ena peroveta herevana ese ita be ede baine duruda toma?
19 Iakob ena peroveta hereva ese ita na baine duruda diba. Unu hereva e ḡuḡuru amo ita na ta diba momokanimu, Iehova ena peroveta hereva ma haida danu na be ḡuḡurumu. Bona Iakob ese natuna ahudia e heni karana amo Iehova baita hamoalea daladia tame diba.
ANE 24 Ahumu Ba Lalo!
a Iakob ese Ruben, Simeon, Levi, bona Iuda e hanamodia neganai, ia ese roboa e hanamoa guna, una murinai ia ese natuna iharuana e hanamoa, una murinai ia ese natuna ihatoina e hanamoa, bona una murinai ia ese natuna ihahanina e hanamoa. To, ia ese natuna oredia 8 e hanamodia neganai unu se kara toma.