Respecté mariage, c’est enn don ki Bondié inn donné
“A cause sa-mem, enn zom pou quitte so papa ek so mama ek li pou bizin attaché avek so madame ek zot pou bizin vinn enn sel la chair.”—GEN. 2:24.
1. Kifer Jéhovah merite nou respé?
PENA doute ki Jéhovah, ki’nn crée mariage, merite nou respé. En tant ki nou Createur, nou Souverain, ek nou Papa ki dan le ciel, la Bible ena raison pou decrire Li couma sa Kikenn ki donne “tou joli don ek tou cadeau parfait[-la].” (Jacq. 1:17; Rév. 4:11) C’est enn fason ki Li montré so grand l’amour. (1 Jean 4:8) Tou seki Li enseigne nou, tou seki Li demann nou, tou seki Li donne nou, tousala c’est zis pou nou prop bien-etre ek pou nou profit.—Is. 48:17.
2. Ki bann instruction Jéhovah ti donne premier couple?
2 Dapré la Bible, mariage c’est enn parmi bann “joli” don ki Bondié inn donné. (Ruth 1:9; 2:12) Kan Jéhovah ti celebré premier mariage, Li ti donne Adam ek Ève, bann instruction precis ki ti montré zot couma pou reussi zot mariage. (Lire Matthieu 19:4-6.) Si zot ti’nn suive direction Bondié, zot ti pou heureux pou touletan. Mais selman, zot ti agir dan enn fason bete kan zot ti rejette commandement Bondié ek zot ti gagne bann consequence bien grave.—Gen. 3:6-13, 16-19, 23.
3, 4. (a) Couma beaucoup dimoune zordi pa pé montré respé pou mariage ek pou Jéhovah toulé-deux? (b) Ki bann l’exemple nou pou examiné dan sa lartik-la?
3 Pareil couma sa premier couple-la, beaucoup dimoune zordi, pa trop prend compte direction Jéhovah kan zot prend bann decision dan mariage, kitfois-mem zot pa prend compte sa direction-la ditou. Certain decide pou vive ensam sans ki zot engage-zot dan mariage. Alors ki lezot essaye donne enn lot definition lor seki mariage vedir pou adapté-li ar zot prop desir. (Rom. 1:24-32; 2 Tim. 3:1-5) Zot pa considere mariage couma enn don ki Bondié inn donné ek kan zot pa respecté sa don-la, zot pa respecté aussi Jéhovah, sa Kikenn ki finn donne sa don-la.
4 Parfois, mem certain serviteur Bondié nepli donne l’importance fason pensée Jéhovah lor mariage. Certain couple chretien decide pou separé, ou-soit zot divorcé sans okenn raison biblik. Couma kapav evite sa? Couma l’instruction ki Bondié donné dan Genèse 2:24 kapav aide bann chretien marié pou faire zot mariage vinn pli solide? Ek couma bann ki pé pense pou marié kapav prepare-zot pou sa? Anou guette trois mariage ki’nn reussi dan lepok biblik ki montré couma kan nou respecté Jéhovah, c’est enn kitsoz important pou ki enn mariage duré.
Montré-zot fidele
5, 6. Ki situation ti kitfois couma enn test pou Zekaria ek Élisabeth, ek couma Jéhovah ti recompense zot fidelité?
5 Zekaria ek Élisabeth ti faire tou seki bon. Toulé-deux ti choisir pou marié ar enn dimoune spirituel. Zekaria ti rempli bann responsabilité ki li ti ena en tant ki pretre, avek fidelité, ek toulé-deux ti faire tou zot possible pou obeir la Loi Bondié. Pena doute ki zot ti ena beaucoup raison pou ena reconnaissance. Pourtant, si ou ti’nn visite zot lakaz dan Juda, bien vite ou ti pou rann-ou compte ki ti ena enn kitsoz ki ti manké: zot pa ti ena zenfant. Élisabeth ti sterile, ek toulé-deux ti bien agé.—Luc 1:5-7.
6 Dan le passé, en Israël, gagne zenfant ti consideré couma enn benediction ek souvent dan bann famille ti ena beaucoup zenfant. (1 Sam. 1:2, 6, 10; Ps. 128:3, 4) Li ti arrivé ki parfois enn Israélite dan sa lepok-la ti agir couma enn traitre avek so femme kan li ti divorce avek li si li pa ti gagne zenfant. Mais Zekaria ti fidele, li ti reste avek Élisabeth. Li pa ti rod enn pretexte pou quitte so madame, ek Élisabeth aussi pa ti faire sa. Mem si zot ti triste parski zot pa ti ena zenfant, zot ti contigne servi Jéhovah ensam avek fidelité. Finalement, Jéhovah ti faire enn mirak pou recompense zot kan Li ti faire zot gagne enn garson dan zot vié jour.—Luc 1:8-14.
7. Cite enn lot fason couma Élisabeth ti reste fidele envers so mari.
7 Élisabeth ti montré enn grand fidelité dan enn lot fason encore. Kan Jean, so garson ti né, Zekaria pa ti kapav kozé, li ti’nn perdi la parole parski li ti’nn mette en doute seki ange Bondié ti dire li. Pourtant, surement dan enn certaine fason, Zekaria ti faire so madame koné ki ange Jéhovah ti dire li appel zot garson “Jean.” Bann voisin ek bann famille ti envie appel garson-la pareil couma so papa. Mais Élisabeth ti reste fidele, li ti faire seki so mari ti dire li. Li ti dire: “Non, non! Mais li pou appel Jean.”—Luc 1:59-63.
8, 9. (a) Couma fidelité faire enn mariage vinn pli solide? (b) Cite certain fason precis couma enn mari ek so femme kapav montré fidelité.
8 Pareil couma Zekaria ek Élisabeth, zordi bann couple chretien gagne bann decouragement ek bann lezot l’epreuve. Enn mariage kot pena fidelité pa pou dure longtemps. Bann kitsoz couma flirt, pornographie, adultere, ek lezot kitsoz encore ki menace enn bon mariage, kapav detruire net confiance ki ena entre bann conjoint. Kan sa confiance-la inn detruire dan enn couple, l’amour commence diminué. Pareil couma enn barriere protege enn lakaz, fidelité protege enn couple. Enn barriere empeche bann visiteur ki nou pa souhaité, rentré ek li protege nou famille kont bann lezot menace. Li aussi faire bann ki dan lakaz-la senti-zot en securité. Alors, kan enn mari ek so femme fidele envers zot camarade, zot kapav senti-zot en securité ek ouvert zot leker sakenn ar so camarade, ek sa faire zot l’amour grandi. Oui, fidelité c’est enn kitsoz ki bien important!
9 Jéhovah ti dire Adam: “Enn zom pou quitte so papa ek so mama ek li pou bizin attaché avek so madame.” (Gen. 2:24) Ki sa vedir? Bann relation ki enn dimoune ena avek so bann camarade ek so famille bizin changé apré so mariage. Chaque conjoint bizin d’abord donne so le temps ek so l’attention so conjoint. Zot nepli kapav donne priorité bann camarade ek bann famille, ek neglige zot nouveau famille. Fodé pa ki couple-la laisse zot parent rente dan bann decision ki zot prend en rapport avek zot famille ou-soit rente dan bann desaccord ki zot gagné. Asterla, couple-la bizin reste attaché sakenn ar so camarade. Sa c’est l’ordre ki Bondié donné.
10. Ki pou aide bann conjoint pou reste fidele?
10 Mem dan bann famille kot certain pa servi Jéhovah, fidelité amenn bann bienfait. Enn soeur ki so mari pa servi Jéhovah, dire: “Mo bien reconnaissant envers Jéhovah ki enseigne moi couma mo bizin soumette ar mo mari ek ena enn profond respé pou li. Nou finn reste fidele ek sa finn permette nou pou contigne ena l’amour ek respé pou nou camarade pendant 47 an.” (1 Cor. 7:10, 11; 1 Pierre 3:1, 2) Alors, faire tou seki ou kapav pou faire ou conjoint senti-li en securité. Par ou parole ek ou action, rod bann fason pou rassure ou conjoint ki pou ou, c’est li-mem dimoune ki pli important lor la terre. Tant ki sa depann lor ou, pa laisse personne ni okenn kitsoz vinn entre ou ek ou conjoint. (Lire Proverbes 5:15-20.) Ron ek Jeannette, ki heureux dan zot mariage depuis plus ki 35 an, dire: “Si nou heureux ek si nou mariage inn reussi c’est parski nou suive avek fidelité seki Bondié demann nou.”
L’unité faire enn mariage vinn pli solide
11, 12. Couma Aquila ek Priscille ti cooperé (a) dan zot lakaz, (b) dan zot travail, ek (c) dan zot ministere?
11 Kan l’apotre Paul ti koz lor Aquila ek Priscille, so bann bon camarade, jamais li pa ti mentionne Aquila sans Priscille. L’exemple sa couple uni-la montré bien ki Bondié ti envie nou comprend kan Li ti dire ki enn mari ek so femme bizin vinn “enn sel la chair.” (Gen. 2:24) Aquila ek Priscille ti touletan travail ensam dan zot lakaz, dan zot travail, ek dan zot ministere. Par exemple, kan premier fois Paul ti arrive Corinthe, Aquila ek Priscille, avek bonté, ti invite li pou reste kot zot. Kitfois li ti servi zot lakaz pendant enn certain temps couma enn l’endroit principal pou so bann l’activité. Plitar, dan Éphèse, zot ti servi zot lakaz pou faire reunion ek zot ti travail ensam pou aide bann nouveau, couma Apollos, pou progressé lor plan spirituel. (Actes 18:2, 18-26) Apré sa, sa couple zelé-la ti al Rome, kot la aussi zot ti donne zot lakaz pou faire reunion. Plitar, zot ti retourne Éphèse kot zot ti fortifié bann frere.—Rom. 16:3-5.
12 Pendant enn certain temps, Aquila ek Priscille ti aussi travail avek Paul, parski toulé-trois ti faire bann la tente. Encore enn fois, nou trouve sa couple-la ensam pé cooperé sans okenn l’esprit competition ni zot ti laguerre entre zot. (Actes 18:3) Pena doute, c’est le temps ki zot ti passé ensam dan bann l’activité spirituel ki ti permette zot garde enn bon spiritualité dan zot mariage. Ki zot ti dan Corinthe, Éphèse, ou-soit Rome, beaucoup dimoune ti konn zot couma bann ki ti ‘travail ensam en Christ Jésus.’ (Rom. 16:3) N’importe kot zot ti été, zot ti travail cote a cote pou faire travail predication progressé.
13, 14. (a) Ki bann situation kapav affecté l’unité dan enn mariage? (b) Ki certain kitsoz bann conjoint kapav faire pou ki zot lien vinn pli solide ek coumsa vinn “enn sel la chair”?
13 Oui, kan enn couple ena mem l’objectif ek zot uni dan zot bann l’activité, sa faire zot mariage vinn pli solide. (Eccl. 4:9, 10) Malheureusement, zordi beaucoup couple passe zis enn tigit le temps ensam. Zot passe beaucoup le temps sakenn dan so travail. Ena lezot ki voyage beaucoup pou zot travail ou-soit ki al reste tousel dan enn lot pays pou travail ek envoye l’argent zot famille. Mem kot zot, certain conjoint pa passe le temps ensam parski sakenn dan so coté passe le temps devant television, dan so prop passe-temps, faire sport, joué video-games, ou-soit al lor Internet. Eski dan ou famille aussi li coumsa? Si oui, eski ou kapav faire bann changement pou passe plus le temps ensam? Kifer zot pa passe le temps ensam pou cuit mangé, pou lave l’assiette, ou-soit pou occupe zot jardin? Eski ou kapav aide ou conjoint pou occupe bann zenfant ou-soit bann parent agé?
14 Seki pli important, c’est passe le temps regulierement ensam dan bann l’activité ki concerne zot l’adoration pou Jéhovah. Kan zot faire texte du jour ensam ek l’etude familial, sa donne zot bann bon l’occasion pou garde mem pensée ek mem l’objectif dan zot famille. Passe aussi le temps ensam dan zot ministere. Si possible, essaye faire pionnier ensam, mem si ou situation permette ou pou faire sa zis enn mois ou-soit enn an. (Lire 1 Corinthiens 15:58.) Enn soeur ki ti faire pionnier ensam avek so mari dire: “Nou ministere ti enn moyen ki ti permette nou pou passe le temps ensam ek pou vrai-mem kozé. Parski nou toulé-deux ti ena mem l’objectif pou aide lezot lor plan spirituel, mo ti ena sentiment ki nou ti forme enn vrai l’equipe. Mo ti senti-moi pli proche ar li, pa zis parski li mo mari, mais aussi parski li’nn vinn enn bon camarade.” A mesure ki ou travail ensam pou realise bann l’objectif ki vaut la peine, tigit-tigit, ou ek ou conjoint pou interessé ar mem kitsoz, zot pou ena mem priorité ek mem l’habitude. Avek le temps, pareil couma Aquila ek Priscille, ou ek ou conjoint pou plus pense, ressenti, ek agir couma “enn sel la chair.”
Mette Bondié en premier dan ou mariage
15. Ki kitsoz bien important pou ki enn mariage reussi? Expliké.
15 Jésus ti konn l’importance pou mette Bondié en premier dan enn mariage. Li ti trouve Jéhovah celebré premier mariage. Li ti trouvé couma Adam ek Ève ti heureux tant ki zot ti suive direction Bondié, ek li ti temoin malheur ki ti arrivé kan zot pa ti suive sa direction-la. Alors, kan Jésus ti enseigne bann dimoune, li ti rappel zot l’instruction so Papa ki trouve dan Genèse 2:24. Li ti aussi ajoute sa pensée-la: “Seki Bondié finn mette enba enn sel joug, fodé ki personne pa separe sa.” (Mat. 19:6) Alors, pou ki enn mariage heureux ek reussi, li encore toujours bien important pou ena enn profond respé pou Jéhovah. Dan sa domaine-la, bann parent Jésus, Joseph ek Marie, ti laisse enn bon l’exemple.
16. Couma Joseph ek Marie ti montré ki zot ti mette Bondié en premier dan zot famille?
16 Joseph ti montré bonté ek respé envers Marie. Kan, au commencement li ti aprann ki Marie ti enceinte, li ti envie agir avek misericorde envers Marie, avant mem ki ange Bondié ti explik li seki ti’nn arrive Marie. (Mat. 1:18-20) Kan zot ti fini marié, zot ti obeir la loi César ek zot ti suive bien la Loi mosaïk. (Luc 2:1-5, 21, 22) Ek mem si zis bann zom ki ti bizin al Jérusalem pou bann grand fête religieux, Joseph ek Marie, ensam avek zot famille ti assisté sa bann fête-la chaque l’année. (Deut. 16:16; Luc 2:41) Dan sa fason-la ek dan lezot fason, sa couple spirituel-la ti faire tou pou faire Jéhovah plaisir ek pou montré enn profond respé pou bann kitsoz spirituel. Li pa etonnant ki Jéhovah ti choisir zot pou prend soin so Garson, Jésus, pendant premier partie so la vie lor la terre.
17, 18. (a) Dan ki fason bann conjoint kapav mette Bondié en premier dan zot famille? (b) Ki bann bienfait zot pou gagné?
17 Eski dan zot famille aussi zot mette Bondié en premier? Par exemple, kan zot bizin prend bann decision important, eski avant, zot faire bann recherche pou rod bann principe biblik ki impliké, faire la priere concernant sa sujet-la ek apré, rod conseil ar enn chretien mur? Ou-soit eski zot ena tendance pou reglé zot bann probleme dapré seki zot pensé ou-soit seki zot famille ek zot bann camarade pensé? L’esclave fidele et avisé inn publié beaucoup suggestion pratik lor mariage ek lor la vie famille, eski zot faire zeffort pou applik sa bann suggestion-la? Ou-soit eski zot zis suive bann coutume local ou-soit bann conseil populaire ki ena dan sa le monde-la? Eski zot prié ek zot etudié ensam regulierement? Eski zot fixé bann l’objectif spirituel ek koz lor bann priorité zot famille?
18 Ray ki heureux dan so mariage depuis 50 an, dire: “Pena enn difficulté ki nou pa finn reussi surmonté, parski nou ti toujours faire en sorte ki Jéhovah forme partie dan nou ‘la corde trois tresse.’ ” (Lire Ecclésiaste 4:12.) Danny ek Tina d’accord avek sa. Zot dire: “Parski nou finn servi Bondié ensam, nou mariage finn vinn pli solide.” Zot heureux dan zot mariage pendant plus ki 34 an. Si ou mette touletan Jéhovah en premier dan ou mariage, Li pou aide ou pou reussi ek Li pou beni ou beaucoup.—Ps. 127:1.
Contigne ena respé pou sa don Bondié-la
19. Kifer Bondié ti crée mariage?
19 Zordi, pou beaucoup dimoune, sel kitsoz ki compté c’est zot prop bonheur. Mais enn serviteur Jéhovah trouve bann kitsoz dan enn fason different. Li koné ki mariage c’est enn don ki Bondié ti donné pou accompli So projet. (Gen. 1:26-28) Si Adam ek Ève ti’nn respecté sa don-la, la terre entier ti pou vinn enn paradis rempli ar bann serviteur Bondié ki heureux ek juste.
20, 21. (a) Kifer nou bizin considere mariage couma enn kitsoz sacré? (b) Ki don nou pou examiné la semaine prochaine?
20 Avant tou, bann serviteur Bondié considere mariage couma enn l’occasion pou donne Jéhovah la gloire. (Lire 1 Corinthiens 10:31.) Couma nou finn trouvé, fidelité, l’unité ek mette Bondié en premier dan enn mariage, c’est bann kitsoz ki faire Jéhovah plaisir ek ki faire enn mariage vinn pli solide. Eski ou pé prepare-ou pou marié? Si ou deja marié, eski ou pé faire zeffort pou faire ou mariage vinn pli solide ou-soit-mem pou sauve ou mariage? Alors, ou bizin d’abord considere mariage pou seki li été, enn disposition ki Bondié finn etabli ek ki sacré. Kan nou garde sa pensée-la dan nou l’esprit, sa pou pousse nou pou faire tou seki nou kapav pou prend bann decision ki basé lor Parole Bondié, dan nou mariage. Dan sa fason-la, nou montré respé pa zis pou mariage, mais aussi pou sa Kikenn ki’nn faire nou sa don-la, Jéhovah.
21 Bien sur, mariage c’est pa sel don ki Jéhovah inn donne nou, ni sel fason pou nou heureux dan nou la vie. Dan prochain lartik, nou pou trouve enn lot don ki ena valeur ki Bondié inn donné—don pou reste celibataire.
Couma ou pou reponn?
• Ki fidelité bizin pousse bann chretien marié pou faire?
• Kifer kan enn couple travail ensam dan l’unité, sa faire zot mariage vinn pli solide?
• Dan ki fason bann chretien marié kapav mette Bondié en premier dan zot mariage?
• Couma nou kapav montré respé pou Jéhovah, ki finn crée mariage?
[Zimage page 18]
Kan bann couple travail ensam, sa aide zot pou reste uni