BIOGRAFI
Mo’nn Santi Mwa an Sekirite Parski Mo’nn Fer Zeova Konfians
KAN bann dimounn poz mwa bann kestion lor mo lavi, souvan mo dir zot, “Mo enn bagaz dan lame Zeova!” Parey kouma kan mo vwayaze mo trap mo bagaz ek mo amenn li ar mwa ninport kotsa mo bizin ale, mo anvi ki Zeova ek so lorganizasion fer parey ar mwa, setadir ki zot trap mwa ek ki zot amenn mwa ninport kotsa mo bizin ale. Dan mo lavi, mo’nn aksepte bann lafektasion ki ti bien difisil, ek parfwa zot ti mem danzere. Me sa finn aprann mwa ki se zis kan mo fer Zeova konfians ki mo vremem an sekirite.
KOUMA MO’NN KONN ZEOVA EK MO’NN KOUMANS FER LI KONFIANS?
Mo’nn ne an 1948 dan enn ti vilaz ki trouv dan sid-wes Nizerya. Sa lepok-la, mo tonton Moustapha, setadir mo papa so ti frer, ek Wahabi, mo gran frer, ti pran batem ek zot ti vinn bann Temwin Zeova. Kan mo papa ti mor, mo ti ena nef an, ek sa ti fer mwa bien soufer. Wahabi ti dir mwa ki nou ti pou retrouv nou papa kan li ti pou resisite. Sa ti bien rekonfort mwa ek sa ti motiv mwa pou etidie Labib. Mo’nn pran batem an 1963. Mo trwa lezot frer osi ti pran batem.
Mo gran frer, Wilson, ti enn pionie permanan, ek an 1965 mo ti al zwenn li dan Lagos. Mo ti bien kontan pas letan avek li ek bann lezot pionie permanan ki ti dan Lasanble Igbobi. Zot lazwa dan predikasion ti bien motiv mwa, ek an Zanvie 1968, mwa osi mo’nn koumans fer pionie.
Albert Olugbebi, enn frer ki ti dan Betel, ti organiz enn renion spesial avek bann zenn pou koz lor servis pionie spesial dan lenor Nizerya. Mo ankor rapel bann lankourazman ki Frer Olugbebi ti donn nou. Li ti dir: “Zot ankor zenn, ek zot kapav donn zot letan ek zot lafors Zeova. Ena boukou travay pou fer laba!” Mo ti anvi swiv lexanp Izai ek al ninport kotsa Zeova anvi mo ale. Alor, mo ti ranpli enn form pionie spesial.—Iza. 6:8.
An Me 1968, mo ti al servi kouma pionie spesial dan lavil Kano, ki trouv dan lenor Nizerya. Sa lepok-la ti ena lager Biafra, ki ti koumanse an 1967 ek ti fini an 1970. Dan lenor Nizerya, boukou dimounn ti bien soufer ek ti mor akoz sa lager-la, ek boukou osi ti sove pou al res dan les Nizerya. Enn frer ti esey konvink mwa pou pa ale, parski li pa ti anvi ki ariv mwa kitsoz. Me mo ti dir li: “Mo trouve ki to gagn mo traka. Selman, si Zeova anvi mo al laba, mo sir ki Li pou avek mwa.”
MO FER ZEOVA KONFIANS DAN ENN LANDRWA KOT ENA LAGER
Mo ti bien tris kan mo ti trouv seki lager ti fer dan Kano. Sa lager-la ti detrir sa lavil-la net. Parfwa, kan nou ti pe prese, nou ti trouv kadav bann dimounn; zot ti mor akoz lager. Mem si ti ena plizir lasanble dan Kano, laplipar nou bann frer ek ser ti oblize sove ale. Ti ena mwins ki 15 proklamater ki ti reste. Zot ti bien dekouraze ek zot ti per pou zot lavi. Sa bann frer ek ser-la ti bien kontan kan mwa ek sink lezot pionie spesial ti arive. Nou ti ankouraz zot ek sa ti redonn zot lafors. Nou ti ankouraz zot pou repran bann bon labitid spiritiel, ek pou rekoumans avoy zot bann rapor ek zot bann komann piblikasion biro nasional.
Nou ti group pionie spesial ti koumans aprann lang Haoussa. Kan bann dimounn ti tann koz lor Rwayom Bondie dan zot lang, zot ti ekout nou. Selman, nou ti bizin fer bien atansion, parski bann manb pli gran relizion ki ena dan Kano pa ti dakor ki nou prese. Enn fwa, enn zom ki ti ena enn kouto dan so lame, ti galoup deryer mwa ek enn lot frer. Erezman, nou ti galoup pli vit ki li ek li pa ti reisi trap nou! Me malgre bann danze ki ti ena dan Kano, Zeova ti fer nou res an “sekirite” ek kantite proklamater ti pe kontign ogmante. (Ps. 4:8) Azordi, ena 11 lasanble dan Kano ek ena plis ki 500 proklamater.
NOU GAGN PERSEKISION DAN NIZER
Mo pe servi kouma pionie spesial dan Niamey, Nizer
Apre ki mo ti res de-trwa mwa dan Kano, mo lafektasion ti sanze an Out 1968. Ansam avek de lezot pionie spesial, mo ti bizin al Niamey, kapital Repiblik Nizer. Nizer, ki trouv dan lwes Lafrik, se enn parmi bann landrwa pli so lor later. Nou ti bizin abitie ar saler sa pei-la, ek nou ti bizin osi aprann koz Franse, lang sa pei-la. Mem si nou ti gagn bann difikilte, nou ti fer Zeova konfians ek nou ti koumans prese dan kapital ansam ar bann proklamater ki res laba. Bien vit, preske tou dimounn ki konn lir dan Niamey, ti gagn enn kopi liv La vérité qui conduit à la vie éternelle. Bann dimounn ti mem vinn rod nou pou gagn sa liv-la!
Selman, bann lotorite sa pei-la pa ti kontan bann Temwin Zeova. An Ziliet 1969, nou ti fer premie lasanble sirkonskripsion sa pei-la, ek ti ena anviron 20 asistan. Pou sa lasanble-la, ti pou ena de proklamater ki ti pou pran batem. Selman, premie zour nou lasanble, lapolis ti vini ek zot ti anpes nou kontign nou lasanble. Zot ti pran bann pionie spesial ek responsab sirkonskripsion, ek zot ti amenn nou dan stasion. Apre ki zot ti fini poz nou bann kestion, zot ti demann nou pou revini landemin. Nou ti konpran ki bann lotorite ti pou met baton dan nou larou. Akoz sa, nou ti organiz diskour batem dan lakaz enn fami, ek nou ti batiz sa de dimounn-la dan enn larivier.
De-trwa semenn apre, gouvernman ti donn mwa ek sink lezot pionie spesial lord pou kit Nizer. Zot ti donn nou 48-er pou kit pei, ek nou ti bizin fer nou prop laranzman. Nou ti fer seki zot ti demann nou ek nou ti al biro nasional Nizerya. Laba, nou ti gagn bann nouvo lafektasion.
Mo ti al servi dan Orisunbare, enn vilaz dan Nizerya. Laba, ti ena enn ti group proklamater ek mo ti bien kontan prese ek fer bann letid Labib avek zot. Me sis mwa apre, biro nasional ti demann mwa pou retourn Nizer. Anplis, mo ti bizin fer mo prop laranzman pou retourn laba. Mem si mo ti etone, ek ki mo ti inpe per, mo ti extra kontan pou retrouv mo bann frer dan Nizer!
Landemin ki mo ti ariv Niamey, enn biznesmenn Nizeryin ti devine ki mo ti enn Temwin ek li ti koumans poz mwa bann kestion lor Labib. Nou ti koumans etidie ansam, ek bien vit li ti aret fime, aret bwar, ek li ti pran batem. Mo ti bien kontan pres ansam ar mo bann frer ek ser dan diferan landrwa dan Nizer. Mem si bann progre ti bien lant dan sa pei-la, bann dimounn ti aksepte laverite. Kan mo ti ariv Nizer pou premie fwa, ti ena 31 Temwin dan pei, me kan mo ti kit Nizer, ti ena 69 Temwin.
“NOU PENA BOUKOU LINFORMASION LOR NOU LAKTIVITE DAN GINE”
An Desam 1977, mo ti retourn Nizerya pou gagn enn formasion. Alafin sa trwa semenn formasion-la, Frer Malcolm Vigo, kordinater Komite Biro Nasional Nizerya, ti fer mwa lir enn let. Se biro nasional Siera Leonn ki ti avoy sa let-la ek zot ti pe rod enn pionie ki selibater, ki an bonn sante, ek ki koz Angle ek Franse pou servi kouma responsab sirkonskripsion dan Gine. Frer Vigo ti dir mwa ki se pou sa rezon-la ki mo ti gagn sa formasion-la. Selman, li ti osi dir mwa ki sa lafektasion-la pa ti pou fasil. Li ti dir mwa, “Reflesi bien avan to aksepte.” Me deswit mo ti reponn li, “Se Zeova ki pe avoy mwa, alor mo pou ale.”
Mo ti al Siera Leonn ek mo ti zwenn ar bann frer komite biro nasional. Enn parmi zot ti dir mwa, “Nou pena boukou linformasion lor nou laktivite dan Gine.” Mem si biro nasional Siera Leonn ti responsab nou laktivite dan Gine, zot pa ti kapav kontakte bann frer laba akoz bann problem politik ki ti ena dan sa pei-la. Plizir fwa zot ti esey avoy enn frer pou vizit bann frer ek ser dan Gine, me zot pa ti reisi. Alor, zot ti demann mwa pou al dan Conakry, kapital Gine, pou esey gagn enn permi rezidans.
“Se Zeova ki pe avoy mwa, alor mo pou ale”
Kan mo ti ariv Conakry, mo ti al lanbasad Nizerya ek mo ti al get anbasader. Mo ti dir li ki mo anvi prese dan Gine. Li ti dir mwa: “Retourn Nizerya ek al pres laba.” Li ti dir sa parski li ti per tansion bann-la aret mwa ouswa fer mwa ditor. Selman, mo ti dir li: “Mo bien deside pou reste.” Alor, li ti ekrir enn let enn minis dan gouvernman Gine, ek li ti demann li pou ed mwa. Lerla, sa minis-la ti ed mwa.
Apre sa, mo ti retourn biro nasional Siera Leonn, ek mo ti fer bann frer konn desizion minis-la. Kan zot ti trouve kouma Zeova inn beni mo bann demars, bann frer ti extra kontan. Mo ti reisi gagn permi rezidans pou res Gine.
Dan servis sirkonskripsion dan Siera Leonn
Ant 1978 ek 1989, mo’nn servi kouma responsab sirkonskripsion dan Gine ek dan Siera Leonn, ek kouma ranplasan responsab sirkonskripsion dan Liberia. O-koumansman, souvan mo ti tom malad, ek bien souvan sa ti arive kan mo ti dan bann landrwa izole. Selman, bann frer ti fer tou seki zot kapav pou amenn mwa lopital.
Enn fwa, mo ti bien malad parski mo ti gagn lever ek malarya anmemtan. Kan mo’nn bien, mo ti aprann ki bann frer ti panse ki mo ti pou mor ek ki zot ti pe deside kotsa zot ti pou anter mwa. Malgre sa bann difikilte-la, zame mo pa’nn pans pou kit mo lafektasion. Mo sir ki se zis Zeova tousel ki kapav vremem protez nou, parski mem si nou mor, Li kapav resisit nou.
MO MADAM EK MWA NOU FER ZEOVA KONFIANS
Zour nou maryaz an 1988
An 1988, mo ti zwenn enn pionie ki apel Dorcas. Li ena boukou limilite ek li bien spiritiel. Kan nou’nn marye, li ti akonpagn mwa dan servis sirkonskripsion. Dorcas ti travay bien dir dan nou lafektasion, ek li ti pre pou fer ninport ki sakrifis pou Zeova. Par exanp, nou’nn deza mars plis ki 25 kilomet pou al vizit enn lasanble, ek nou ti bizin sarye nou bann bagaz. Pou al dan bann lasanble ki pli lwin, nou ti pran ninport ki transpor nou ti gagne ek nou ti vwayaz lor bann sime labou kot ena bann gro-gro trou.
Dorcas ti osi ena boukou kouraz. Par exanp, parfwa nou ti bizin travers bann larivier ki ti ranpli ar krokodil. Enn fwa, nou ti pran sink zour pou ariv dan enn landrwa, ek nou ti bizin servi bann kayak pou travers enn larivier parski pon-la ti kase. Me kan Dorcas ti deboute pou sorti dan kayak-la, li ti tom dan delo. Nou pa ti konn naze, ek ti ena bann krokodil dan larivier-la. Erezman ki ti ena bann zenn zom avek nou ki ti sot dan delo pou al sov li. Pandan inpe letan apre sa, nou ti bien fer kosmar, me selman nou ti kontign nou servis.
Nou zanfan, Jahgift ek Eric, zot vremem bann kado ki Zeova inn donn nou
Dan koumansman lane 1992, nou ti gagn enn zoli sirpriz: Dorcas ti tom ansint. Nou ti bizin deside si nou ti pou kontign servi kouma pionie spesial. Nou ti dir ar nou-mem, “Zeova inn donn nou enn kado!” Akoz sa, nou ti desid pou apel nou tifi Jahgift. Nou garson Eric inn ne kat-r-an apre ki Dorcas inn gagn Jahgift. Nou de zanfan zot vremem bann kado ki Zeova inn donn nou. Jahgift inn servi pandan inpe letan dan biro tradiksion dan Conakry, ek Eric enn serviter lasanble.
Mem si Dorcas ti aret servi kouma pionie spesial, li ti kontign servi kouma pionie permanan, mem kan li ti pe grandi nou bann zanfan. Avek led Zeova, mo’nn res dan servis spesial aplintan. Kan nou bann zanfan inn grandi, Dorcas inn rekoumans servi kouma pionie spesial. Azordi, nou pe servi kouma misioner dan Conakry.
ZIS ZEOVA KAPAV PROTEZ NOU
Mo’nn touletan al kot Zeova inn avoy mwa, ek bien souvan Dorcas ek mwa nou’nn santi ki Li ti pe protez nou ek beni nou. Parski nou’nn fer Zeova konfians, olie ki nou met nou konfians dan bann kitsoz materyel, nou’nn evit boukou problem. Gras-a seki nou’nn viv, Dorcas ek mwa nou’nn aprann ki se zis Zeova ki kapav protez nou, parski Li “Bondie ki donn delivrans.” (1 Kro. 16:35) Mo sir ki tou bann ki fer Zeova konfians, Li ‘protez zot lavi, koumadir Li pe anvlop li dan enn sak.’—1 Sam. 25:29.