Ecoute sa la-voix ki dan zot-la
“Bann dimoune dan bann nation ki pena la loi [Bondié], par zot-mem zot faire bann kitsoz ki ena dan la loi.”—ROMAINS 2:14.
1, 2. (a) Couma beaucoup finn agir parski zot ti interessé ar lezot? (b) Ki l’exemple biblik montré l’interet ki certain finn ena envers lezot?
ENN garson 20 an ki ti pé debouté dan enn tunnel kot bann train passé, ti gagne enn crise epilepsie ek ti tombe lor bann rail. Kan enn missié ti trouve sa, li ti largue la main so deux tifi, ek li ti sauté pou al sauve sa garson-la. Pou protege li ar enn train ki ti pé vini, missié-la ti allonge lor li pendant ki train-la ti pese enn coute frein sec ek ti arrete zis lor zot la-tête. Certain ti pou appel sa missié-la enn hero, mais li ti dire: “Ou bizin faire seki bien. Mo ti faire sa par bonté, pa pou ki dimoune koz moi, ni pou gagne la gloire.”
2 Kitfois ou konn enn kikenn ki finn riské so la-vie pou aide lezot. Beaucoup finn faire sa pendant Deuxieme Guerre mondial kan zot ti cachiette bann dimoune enn lot race. Rappel aussi l’experience ki l’apotre Paul ek 275 dimoune ti faire kan zot bateau ti faire naufrage lor l’île Malte, pré kot Sicile. Bann dimoune lor sa l’île-la ti vinn aide sa bann etranger-la ek zot ti montré “enn bonté naturel extraordinaire.” (Actes 27:27–28:2) Nou ena aussi l’exemple enn tifi israélite. Mem si li pa ti riské so la-vie, li ti interesse-li ar la santé enn Syrien ki ti faire li prisonnier. (2 Rois 5:1-4) Mazinn aussi parabole bien populaire ki Jésus ti donné lor enn bon Samaritain. Enn pretre ek enn Lévite ki ti Juif pa ti prend compte enn lot Juif ki ti demi-mort, alors ki enn Samaritain ti faire enn grand zeffort pou aide li. Sa parabole-la finn touche leker bann dimoune dan beaucoup culture pendant plusieurs siecle.—Luc 10:29-37.
3, 4. Ki nou kapav dire lor theorie l’evolution kan nou trouvé ki beaucoup dimoune agir sans okenn pensée egoïste malgré bann risk?
3 Li vrai ki nou pé vive dan “bann lepok critik ki difficile pou supporté,” kot beaucoup dimoune ‘pena okenn pitié’ ek ‘pa content seki bien.’ (2 Timothée 3:1-3) Pourtant, eski nou pa trouve bann bon action ki dimoune faire envers lezot, ek kitfois nou-mem nou finn tire profit ar sa? Sa tendance ki dimoune ena pou aide lezot malgré bann risk, li tellement commun ki certain finn appel sa “humanité.”
4 Dan tou race ek dan tou culture, dimoune ena tendance pou aidé malgré bann risk. Sa li contraire ar l’idée ki dimoune finn evolué grace a la loi la jungle, setadir ki “bann ki pli kapav adapté ki survive.” Francis S. Collins, enn scientifik ki etudié bann gène, ti en charge bann recherche ki gouvernement américain ti faire pou comprend ADN humain. Li ti dire ki sa qualité ki pousse bann dimoune pou aide lezot sans okenn pensée egoïste-la, li enn grand problem pou bann evolutionniste. Zot pa kapav expliké couma bann dimoune ena sa qualité-la alors ki dapré zot, nou ena bann gène egoïste ki faire tou pou contigne existé. Li ti dire aussi: “Certain dimoune sacrifié zot-mem pou aide bann dimoune ki pa forme partie dan zot groupe ek avek ki zot pena nanyin en commun. . . . Li parette ki theorie Darwin pa kapav explik sa.”
“La voix nou conscience”
5. Ki souvent nou finn remarké avek bann dimoune?
5 Docteur Collins attire l’attention lor enn l’aspect sa sentiment ki pousse nou pou faire di-bien lezot: “La voix nou conscience pousse nou pou aide lezot mem si nou pa gagne nanyin en retour.”a Kan li koz lor “conscience” kitfois sa faire nou rappel seki l’apotre Paul ti dire: “Kan bann dimoune dan bann nation ki pena la loi, par zot-mem zot faire bann kitsoz ki ena dan la loi, sa bann dimoune-la, mem si zot pena la loi, zot enn la-loi pou zot-mem. C’est sa bannla-mem ki montré ki seki ena dan la loi, inn ecrire dan zot leker, pendant ki zot conscience temoigne avek zot ek, accuse zot ou-soit-mem excuse zot, entre zot bann pensée.”—Romains 2:14, 15.
6. Kifer tou bann dimoune ena compte pou rann Bondié?
6 Dan lettre ki li ti ecrire bann Romains, Paul ti montré ki bann dimoune ena compte pou rann Bondié parski nou ena preuve ki Li existé ek nou trouve So bann qualité a travers bann kitsoz ki ena autour nou. C’est coumsa “depuis creation le monde.” (Romains 1:18-20; Psaume 19:1-4) Li vrai ki beaucoup dimoune pa prend compte zot Createur ek amenn enn la-vie dereglé. Pourtant, Bondié envie ki bann dimoune reconette so justice, repenti ek arrete zot mauvais conduite. (Romains 1:22–2:6) Bann Juif ti ena enn raison solide pou faire sa—Bondié ti donne zot la Loi a travers Moïse. Mais mem bann nation ki pa ti ena “bann declaration sacré ki Bondié inn donné,” ti’nn bizin reconette ki Bondié existé.—Romains 2:8-13; 3:2.
7, 8. Ki quantité nou trouve sens la justice dan le monde, ek ki sa faire nou comprend?
7 Enn bon raison kifer nou tou nou bizin reconette ki Bondié existé ek agir en accord avek sa connaissance-la c’est parski nou’nn né avek capacité pou faire difference entre seki bon ek seki mauvais. Nou sens la justice montré ki nou ena enn conscience. Mazinn sa scene-la: Bann jeune zenfant pé attann zot tour pou balancé. Enn coute, enn zenfant al net devant ek li pa prend compte bann ki pé attann. Beaucoup pa content ek zot criyé: ‘Pa bon, li’nn passe avant!’ Asterla, demann ou-mem: ‘Couma eski mem bann zenfant, par zot-mem, zot kapav montré ki zot ena enn sens la justice?’ Sa montré ki zot ena enn sens moral. Paul ti ecrire: “Kan bann dimoune dan bann nation ki pena la loi, par zot-mem zot faire bann kitsoz ki ena dan la loi.” Li pa ti dire “si jamais,” coumadir sa arrivé bien rare, mais li ti dire “kan” pou montré ki souvent sa arrivé. Alors, kan Paul dire ki bann dimoune “par zot-mem zot faire bann kitsoz ki ena dan la loi,” sa vedir ki zot sens moral pousse zot pou agir en accord avek seki ena dan la loi ki Bondié inn faire ecrire.
8 Nou remarké ki bann dimoune dan beaucoup pays ena sa sens moral-la. Enn professeur l’université Cambridge ti ecrire ki bann Babylonien, bann Égyptien ek bann Grec, ek aussi bann aborigene l’Australie ek bann Indien en Amérique, ti ena bann principe ki “condamne bann ki faire dominere, ki faire crime, bann traitre, ek bann ki faire malhonnete, ek [ena bann principe] ki encourage bann dimoune pou ena bonté envers bann agé, bann jeune ek bann faible.” Ek Docteur Collins ti ecrire: “Li parette ki principe le bien ek le mal, c’est enn principe ki ena dan le monde entier parmi tou qualité dimoune.” Eski sa pa faire ou rappel Romains 2:14?
Ou conscience: couma li travail?
9. Ki été conscience, ek couma li kapav aide ou avant ou faire enn kitsoz?
9 La Bible montré ki nou conscience c’est enn capacité ki nou ena au fond nou-mem pou observe ek juge nou bann action. C’est coumadir enn la-voix dan nou-mem ki dire nou si nou conduite li bon ou-soit li mauvais. Paul ti koz lor sa la-voix-la kan li ti dire: “Mo conscience temoigne avek moi dan l’esprit saint.” (Romains 9:1) Par exemple, sa la-voix-la kapav kozé avant ki nou agir, pendant ki nou pé prend enn decision ki concerne bann kitsoz moral. Nou conscience kapav aide nou pou juge enn kitsoz ki nou pou faire dan l’avenir ek faire nou koné couma nou pou ressenti si nou faire li.
10. Couma nou conscience souvent travail?
10 Pli souvent, nou conscience reagir apré ki nou finn faire enn kitsoz. Kan David ti pé sauvé devant le roi Saül, li ti gagne enn l’occasion pou faire enn kitsoz ki montré enn mank respé envers le roi ki Bondié ti’nn choisir, ek li ti faire li. Apré sa, “leker David ti commence condamne li.” (1 Samuel 24:1-5; Psaume 32:3, 5) Dan sa recit-la pena mot “conscience”; pourtant, c’est reaction so conscience-mem ki David ti ressenti. Nou tou, nou conscience finn deja reproche nou coumsa. Nou’nn faire enn kitsoz ek apré sa ti bouleverse nou. Certain dimoune ki pa ti paye zot taxe, ti paye zot dette plitar tellement zot conscience ti reproche zot. Lezot ki ti commette l’adultere, ti confesse zot peché ar zot conjoint. (Hébreux 13:4) Ek, kan enn kikenn agir en accord avek so conscience, li kapav apré gagne enn sentiment satisfaction ek la paix.
11. Kifer li kapav dangereux ki nou fié ‘zis lor nou conscience pou guide nou’? Donne enn l’exemple.
11 Alors, eski sa vedir ki nou kapav fié ‘zis lor nou conscience pou guide nou’? C’est vrai, li bon ki nou ecoute nou conscience, mais seki li dire nou kapav mette nou dan erreur. Oui, la voix sa dimoune ‘ki nou été endan-la’ kapav embete nou. (2 Corinthiens 4:16) Anou prend enn l’exemple. La Bible koz lor Étienne, enn disciple Jésus Christ, ki ti fidele ek “ti rempli ar faveur Bondié ek puissance.” Certain Juif ti pousse Étienne en dehors Jérusalem ek ti lapide li ziska li mort. Saul, ki plitar ti vinn l’apotre Paul ti là, ek li “ti d’accord ki touye Étienne.” Li parette ki sa bann Juif-la ti tellement sur ki zot ti pé bien faire, ki zot conscience pa ti reproche zot. Surement Saul aussi ti pareil, parski plitar li ti “encore pé faire enn tas menace pou touye bann disciple nou Seigneur.” Nou trouve bien ki so conscience pa ti pé koz avek enn la-voix clair.—Actes 6:8; 7:57–8:1; 9:1.
12. Cite enn fason couma nou conscience kapav influencé.
12 Ki ti’nn kapav influence conscience Saul? Enn kitsoz, c’est kitfois bann dimoune ki li ti frequenté souvent. Beaucoup parmi nou finn deja koz avek enn garson lor telephone. Surement nou’nn remarké ki so la-voix ti ressemblé la voix so papa. Kitfois, sa garson-la finn herite ton la voix so papa, mais kapav aussi ki fason kozé so papa inn influence li. Li pareil aussi pou Saul, kitfois bann Juif ki li ti bien frequenté, ki ti detesté Jésus ek ti kont so bann l’enseignement, ti’nn influence li. (Jean 11:47-50; 18:14; Actes 5:27, 28, 33) Oui, bann frequentation Saul ti’nn surement influence sa la-voix ki li ti tendé dan fond so leker, setadir so conscience.
13. Couma l’environnement enn dimoune kapav influence so conscience?
13 Seki kapav aussi influence nou conscience c’est nou culture ou-bien nou l’environnement, pareil couma culture enn dimoune kapav faire li koz avek enn l’accent ou-soit koz enn lot langue. (Matthieu 26:73) C’est seki kitfois ti arrive bann Assyrien dan le passé. Dimoune ti bien konn zot couma bann guerrier violent. Zot bann sculpture montré ki zot pé torture zot bann prisonnier. (Nahoum 2:11, 12; 3:1) La Bible dire ki bann Ninivite dan lepok Yona pa ti konn “difference entre zot droite ek zot gauche.” Sa vedir ki zot pa ti ena enn bon base pou juge entre seki bon ek seki mauvais dapré seki Bondié pensé. Maziné couma sa l’environnement-la ti’nn surement influence conscience enn dimoune ki ti grandi dan la ville Ninive! (Yona 3:4, 5; 4:11) Dan nou lepok aussi pareil, l’attitude ki ena autour enn dimoune kapav influence so conscience.
Couma nou kapav ameliore la voix nou conscience?
14. Couma nou conscience aide nou pou comprend Genèse 1:27?
14 Jéhovah ti donne Adam ek Ève enn don, setadir enn conscience, ek nou finn herite sa ar zot. Genèse 1:27 dire nou ki bann dimoune finn crée dan ressemblance Bondié. Sa pa vedir dan forme ki Bondié été, parski Li enn l’esprit ek nou, nou la chair. Nou finn crée dan ressemblance Bondié dan sens ki nou finn crée avek bann qualité ki Li ena, ek parmi, nou ena aussi enn sens moral. Nou conscience travail dapré sa sens moral-la. Sa montré ki ena enn moyen pou nou kapav fortifié nou conscience pou ki nou kapav compte plus lor li. Sa moyen-la c’est aprann plus lor nou Createur, ek vinn pli proche ar Li.
15. Cite enn bienfait ki nou gagné kan nou konn nou Papa.
15 La Bible montré nou ki dan enn sens, Jéhovah Li enn Papa pou nou tou. (Isaïe 64:8) Bann chretien fidele, ki zot ena l’esperance pou vive dan le ciel ou-soit dan enn paradi lor la terre, kapav appel Bondié zot Papa. (Matthieu 6:9) Nou bizin ena desir pou vinn pli proche ar nou Papa pou nou kapav aprann so fason pensé ek so bann principe. (Jacques 4:8) Beaucoup dimoune pena okenn desir pou faire sa. Zot pareil couma bann Juif ar ki Jésus ti dire: “Jamais zot pa finn tann so la-voix ni zot finn trouve so forme aussi; ek zot pena so parole ki reste dan zot.” (Jean 5:37, 38) Nou pa finn tann la voix Bondié, mais nou kapav koné ki Li pensé kan nou lire so parole, ek lerla vinn couma Li ek ena bann mem sentiment ki Li.
16. Couma seki la Bible dire lor Joseph montré ki li bien important ki nou forme nou conscience ek nou ecoute li?
16 Seki la Bible dire lor Joseph kan li ti travail kot Potiphar, montré sa. Femme Potiphar ti tente Joseph pou gagne bann relation sexuel avek li. Mem si li ti vive dan enn lepok kot okenn livre la Bible pa ti encore ecrire ek kot Bondié pa ti encore donne les Dix commandement, Joseph ti ena sa reaction-la: “Couma mo kapav faire enn mauvais kitsoz coumsa ek vrai-mem faire peché kont Bondié?” (Genèse 39:9) Li pa ti reagir coumsa zis pou faire so famille plaisir; zot ti vive bien loin ar li. Li ti envie surtout faire Bondié plaisir. Joseph ti konn principe ki Bondié ti etabli pou mariage—enn zom pou enn femme ek toulé-deux vinn “enn sel la-chair.” Ek surement li ti’nn deja tendé seki Abimélek ti ressenti kan li ti koné ki Rébecca ti marié: Abimélek ti considere sa couma enn mauvais kitsoz pou prend Rébecca couma so femme ek si li ti faire sa, malheur ti pou vinn lor so peuple. Oui, Jéhovah ti beni seki ti arrivé apré, ek sa montré seki Jéhovah pensé lor l’adultere. Joseph ti konn tousala, ek surement sa ti faire conscience ki li ti herité vinn pli sensible. Tou sa ti pousse li pou rejette l’immoralité sexuel.—Genèse 2:24; 12:17-19; 20:1-18; 26:7-14.
17. Kifer nou ena plus l’avantage ki Joseph en rapport avek bann zeffort ki nou faire pou ressemblé nou Papa?
17 Bien sur, zordi nou ena plus l’avantage ki Joseph. Nou ena la Bible en entier kot nou kapav aprann seki nou Papa, Jéhovah, pensé ek ressenti, seki Li approuvé ek seki Li condamné. Plus nou konn bien seki ena dan la Bible, plus nou pou kapav approche-nou ar Bondié ek vinn couma Li. Lerla, tigit par tigit, la voix nou conscience surement pou vinn plus en accord avek seki Bondié pensé. Avek le temps, li pou vinn encore plus en accord avek so volonté.—Éphésiens 5:1-5.
18. Malgré bann kitsoz ki finn influence nou dan le passé, ki nou kapav faire pou nou compte plus lor nou conscience?
18 Ki nou kapav dire lor l’influence ki nou l’environnement ena lor nou conscience? Kitfois, nou finn influencé par fason pensé ek fason faire nou famille ek aussi par tou seki ti ena dan l’environnement kot nou’nn grandi. Alors, li possible ki bann message ki nou conscience envoye nou, zot touffé ou-soit deformé. Li koz avek “l’accent” bann dimoune ki autour nou. Li vrai ki nou pa kapav change nou passé; mais nou kapav prend decision pou choisir nou bann frequentation ek enn l’environnement ki pou ena enn bon l’influence lor nou conscience. Enn kitsoz important ki nou bizin faire c’est frequente regulierement bann chretien ki bien devoué ar Jéhovah ek ki, pendant longtemps finn faire zeffort pou vinn couma zot Papa. Nou gagne enn bon l’occasion pou faire sa kan nou assisté bann reunion ek kan nou koz avek nou bann frere ek soeur avant ek apré sa bann reunion-la. Nou kapav remarké ki zot fason pensé ek zot reaction li en accord avek la Bible, ek aussi ki zot pa tardé pou ecoute zot conscience kan li reflete seki Bondié pensé ek so bann principe. Avek le temps, sa kapav aide nou pou faire ki nou prop conscience agir en accord avek bann principe la Bible, ek sa pou faire nou ressemblé Bondié pli bien. Kan nou reglé nou conscience pou ki li en accord avek bann principe nou Papa ek nou laisse bann lezot chretien ena enn bon l’influence lor nou, nou pou kapav compte plus lor nou conscience ek nou pou plus disposé pou ecoute seki li dire nou.—Isaïe 30:21.
19. Ki kitsoz important encore nou pou examiné en rapport avek nou conscience?
19 Mais ena dimoune ki kan-mem bizin lutté pou ecoute zot conscience jour apré jour. Dan prochain lartik, nou pou guette certain situation ki bann chretien inn bizin faire face. Kan nou pou examine sa bann situation-la, kitfois nou pou trouve pli bien ki role nou conscience ena, kifer conscience tou dimoune pa reagir pareil, ek couma nou kapav ecoute plus la voix nou conscience.—Hébreux 6:11, 12.
[Note]
a Owen Gingerich, enn professeur ki faire bann recherche lor bann zetoile ek ki travail l’université Harvard, li aussi li ti ecrire ki “kan nou observe le monde bann zanimo, li possible ki nou pa gagne okenn reponse scientifik ki montré kifer bann dimoune interesse-zot avek lezot. Kitfois reponse ki plus kapav convaink nou, trouve dan enn lot domaine ki pa pareil ditou ek ki ena enn rapport avek bann qualité ki Bondié inn donne bann humain, parmi ena nou conscience.”
Ki ou finn aprann?
• Couma nou kapav expliké ki dan tou culture, bann dimoune ena capacité pou faire difference entre seki bon ek seki mauvais, setadir ki zot ena enn conscience?
• Kifer nou bizin faire attention pou pa fié zis lor nou conscience pou guide nou?
• Cite certain fason couma nou kapav ameliore la voix ki nou tendé dan nou-mem.
[Zimage, page 15]
Conscience David ti condamne-li . . .
[Zimage, page 15]
mais pa conscience Saul de Tarse
[Zimage, page 16]
Nou kapav forme nou conscience