Kein Jipañ ñan Kein Katak eo Ad, Jerbal eo Ad im Wãween Ad Mour
© 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
MÃE 5-11
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ JABÕN KÕNNAAN 12
Ad Naaj Lukkuun Kate Kõj Jerbal Enaaj Bõktok M̦õn̦õn̦õ
Juon Men Eaorõkl̦o̦k jãn Taim̦on̦
Jet iaan rũkarejar ro an Jeova remaroñ lo bwe elukkuun pen aer kabwe aikuj ko aer kõn an dik on̦ãer. Bõtab, ijello̦kun aer riab ak jab jerbal ilo jim̦we bwe en em̦m̦anl̦o̦k on̦ãer, rej kate er jerbal im m̦ool ilo aer jerbal. Ilo wãween in, rej kwal̦o̦k bwe rekõn̦aan anõki wãween ko rem̦m̦an kõn Anij, ekoba jerbal ilo m̦ool. El̦apl̦o̦k aer kaorõk men in jãn m̦weiuk ak jããn.—Jabõn Kõnnaan 12:24, UBS; Epesõs 4:28, UBS.
Wãween bwe Kwõn M̦õn̦õn̦õ in Kate Eok Jerbal
Em̦m̦an kajjitõk kein, ak el̦aptata an em̦m̦an ñan l̦õmn̦ak kõn kajjitõk eo ãliktata. Men eo el̦aptata an kõm̦m̦an bwe jen m̦õn̦õn̦õ in jerbal ej ñe jej loe an ro jet bõk tokjãn. Jijej make ear ba: “M̦õn̦õn̦õ in lel̦o̦k el̦ap jãn bõk.” (Jerbal 20:35) Ro jej jerbal ippãer im kajtõm̦ar ro ad rej bõk tokjãn jãn ad jerbal. Bõtab, ejjab rein wõt rej bõk tokjãn. Ro uwaan baam̦le ko ad im ro rej pãd ilo aikuj rej bar bõk tokjãn.
Ro uwaan baam̦le eo. Ñe em̦m̦aan eo ilo juon baam̦le ej kate jerbal bwe en kabwe aikuj ko an baam̦le eo an, ewõr ruo tokjãn ko rej wal̦o̦k. M̦oktata, ilo an jerbal emaroñ kabwe aikuj ko aer ãinwõt m̦õñã, nuknuk, im jikin jokwe. Im ilo an kõm̦m̦ane men in, ej kajejjet eddo eo an jãn Anij ñan “kabwe aikuj ko an” baam̦le eo an. (1 Timote 5:8) Kien karuo, ilo an kate jerbal, ej kwal̦o̦k juon joñak em̦m̦an ñan ro jet bwe ren kile joñan aorõkin jerbal. Shane, eo me katak eo m̦oktal̦o̦k ear kwal̦o̦k kake, ej ba: “Elukkuun em̦m̦an joñak eo an jema kõnke ej juon eo eniknik ilo jerbal. Ej juon em̦m̦aan etiljek im m̦ool an jerbal im jãn ke ear dik in an kate jerbal, el̦aptata ilo jerbalin kaam̦tõ. Ij katak jãn joñak in an bwe elukkuun aorõk jerbal kõn peid ak kõm̦m̦ani men ko me ro jet remaroñ kõjerbali im bõk tokjãn jãni.”
Ro rej pãd ilo aikuj. Rijjilõk Paul ear rõjañ Kũrjin ro bwe ren ‘jerbal bwe en wõr ippãer in lel̦o̦k ñan eo ej aikuj.’ (Epesõs 4:28) El̦aññe jej kate kõj jerbal bwe jen maroñ kabwe aikuj ko ad im baam̦le eo ad, men in ej kõm̦m̦an bwe en bar wõr ad maroñ ñan jipañ ro rej pãd ilo aikuj. (Jabõn Kõnnaan 3:27) Kõn men in, ñe jej kate kõj jerbal, enaaj l̦ap ad m̦õn̦õn̦õ kõn ad jipañ ro jet.
Kũbwij Naanin Anij
ijwyp-E katak 95 pãr. 10-11
Ij Ke Kajoor Wõt?
● Bõk l̦õmn̦ak eo ejim̦we kõn apañ eo am̦. Katak ñan kile oktak eo ikõtaan apañ ko rel̦l̦ap im apañ ko reddik. Baibõl̦ eo ej ba: “Illu an juon ri-bwebwe, em̦õkaj an wal̦o̦k; a juon armej emãlõtlõt, ej n̦ooj men in jook.” (Jabõn Kõnnaan 12:16) Jab kõtl̦o̦k bwe aolep apañ ko am̦ ren kõm̦m̦an am̦ lukkuun inepata im eddodo.
“Ilo jikuul̦, jo̦dikdik ro rej kõl̦l̦apl̦ap ilo aer kam̦bũl̦ein kõn men ko reddik. Innem tokãlik, ro m̦õttaer ilo social media rej bar kwal̦o̦k eñjake ko aer im men in ej kõm̦m̦an bwe en l̦apl̦o̦k aer inepata. Tokjãn men in, epen aer bõk l̦õmn̦ak eo ejim̦we kõn apañ ko aer.”—Joanne.
MÃE 12-18
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ JABÕN KÕNNAAN 13
Jab Kõtl̦o̦k bwe ‘L̦aam̦ eo an Ri-Nana eo’ en M̦on̦e Eok
it-2 196 pãr. 2-3
L̦aam̦
Wãween ko Jet kar Kõjerbale Naan in ilo Kõkkar. Kar kõjerbale juon l̦aam̦ ñan kõkkar kõn men eo juon armej ej kõjerbale ñan kameram ial̦ eo an. Kõn men in, jabõn kõnnaan ej keidi eo ewãnõk ippãn ri-nana eo ilo an ba: ‘Meram eo an ri-wãnõk, ej m̦õn̦õn̦õ wõt, ak enaaj kune l̦aam̦ eo an ri-nana eo.’ (JK 13:9) Meram eo an ri-wãnõk eo ej wõnm̦aanl̦o̦k wõt im meraml̦o̦k wõt, im meñe emaroñ ãinwõt ñe l̦aam̦ eo an ri-nana eo ej meram wõt im ej lo jeraam̦m̦an ko, bõtab Anij enaaj kõm̦m̦an bwe en pãdwõt ilo marok, ijo neen enaaj tũbbo̦k ie. Enaaj ãindein ippãn armej eo ej ko̦o̦le jemãn im jinen.—JK 20:20.
Ñe em̦õj ‘kune l̦aam̦ eo’ an juon armej, men in ej bar mel̦el̦ein bwe ejjel̦o̦k juon kõjatdikdik kõn ilju im jekl̦aj ñane. Bar juon jabõn kõnnaan ej ba: ‘Bwe enaaj ejjel̦o̦k on̦ããn [ak ilju im jekl̦aj, NW] ñan armej eo enana; l̦aam̦ eo an armej eo enana enaaj kun.’—JK 24:20.
Karejar ñan Anij Eo Ej Kanemkwoj Eok
3 El̦aññe Setan ear maroñ kareel armej ro ruo reweeppãn im elõñ enjel̦ ro bwe ren kõjekdo̦o̦n tõl eo an Anij, alikkar bwe emaroñ bar kõm̦m̦ane men in ñan kõj. Jerbal ko retao an Setan rejañin oktak ñan rainin. Ekõn̦aan bwe jen l̦õmn̦ak bwe elukkuun pen men ko Anij ekõn̦aan bwe jen kõm̦m̦ani. Setan ebar kõn̦aan bwe jen l̦õmn̦ak bwe jeban limo im m̦õn̦õn̦õ el̦aññe jej karejar ñan Anij. (1 Jon 5:3) Eñin ej l̦õmn̦ak eo an elõñ armej ilo jukjuk im pãd in im el̦aññe ekutkut ad aetõl er, jemaroñ oktak im bõk ejja wõt l̦õmn̦ak in aer. Juon jeid im jatid jiroñ me 24 an iiõ ear ba bwe kõm̦m̦ao ko renana rar lukkuun jelõt e. Jiroñ in ear jook in kwal̦o̦k an oktak jãn jodrikdrik ro jet. Kõn men in, ear kõm̦m̦ane men ko jodrikdrik rein rar kõm̦m̦ani im ej mour in l̦õñ. Bõlen kwe bareinwõt kwaar lo im kile bwe emaroñ l̦ap an ro jej m̦õttaik er jelõt kõj.
w04 7/15 31 pãr. 6
“Jabdewõt Armej Ejel̦ã Pepe, Ej Jerbal kõn Jel̦ãl̦o̦kjen̦”
Juon armej emãlõtlõt im ewãnõk im ej jerbal ekkar ñan jel̦ãl̦o̦kjen̦ eo em̦ool enaaj lo jeraam̦m̦an. Solomon ej kallim̦ur ñan kõj im ba: “Ebwe kijen ri-wãnõk eo bwe en mat; a lo̦jien eo enana enaaj aikuj.” (Jabõn Kõnnaan 13:25) Jeova ejel̦ã ta eo em̦m̦antata ñan kõj ilo aolep wãween ad mour—ikijjeen mourin baam̦le, jem̦jerã ko ad ippãn ro jet, jerbalin kwal̦o̦k naan eo ad, ak ñe jej bõk kauwe. Im ñe jej mãlõtlõt im jerbali naanin kakapilõk ko ilo Naan eo an, ejjel̦o̦k pere jenaaj m̦õn̦õn̦õ kõn wãween mour eo em̦m̦antata.
Kũbwij Naanin Anij
it-2 276 pãr. 2
Yokwe
Yokwe emaroñ tõlpilouk kõj. Kõn wõt un kein, ealikkar bwe wãween eo wõt juon armej emaroñ kwal̦o̦k yokwe eo em̦ool ej ikijjeen an kappukot im l̦oore jetõb kwõjarjar eo an Anij, im bareinwõt jel̦ãl̦o̦kjen̦ eo ej itok jãn Naan eo An. Ñan waanjoñak, juon jemãn ak jinen emaroñ yokwe ajri eo nejin. Bõtab yokwe eo an emaroñ dikl̦o̦k, ak eñjake ko an remaroñ tõlpilouk yokwe eo an im kõm̦m̦an bwe en lukkuun spoili ajri eo nejin im jab dãpiji jabdewõt men jãne. Tokjãn men in, kiiõ jemãn ak jinen emaroñ jab kõjerbal maroñ eo an ñan lel̦o̦k kauwe im jet iien kaje e ilo an deñõte. (JK 22:15) Ilo m̦ool, kain yokwe rot in emaroñ kwal̦o̦k utiej bõro ilo baam̦le eo, im men in ej kwal̦o̦k kadkadin kũbbon̦. Baibõl̦ eo ej ba bwe armej eo ej kõm̦m̦ane men in ejjab kwal̦o̦k yokwe, ak ej kwal̦o̦k kõjdate kõnke ejjab kõm̦m̦ane men eo me enaaj lo̦mo̦o̦ren mour eo an ajri eo nejin.—JK 13:24; 23:13, 14.
MÃE 19-25
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ JABÕN KÕNNAAN 14
Lukkuun L̦õmn̦ak kõn Ta eo Kwõj Kõm̦m̦ane Ñe Juon Jorrããn El̦ap ej Wal̦o̦k
Kaorõk Mour—Juon Menin Letok jãn Anij
10 Jet iien, ejjel̦o̦k ad maroñ ñan kabõjrak wãween ko rekauwõtata jãn aer wal̦o̦k. El̦apl̦o̦k an men in m̦ool ñe ej itok ñan l̦añ ko rel̦l̦ap, ñe ewõr juon nañinmej me em̦õkaj an ajeeded, im ñe ewõr poktak ko rel̦l̦ap. Ijoke, ñe ewal̦o̦k jorrããn rot kein, jemaroñ kate kõj joñan wõt ad maroñ ñan kõjparok kõj ikijjeen ad pokake naanin tõl ko jãn kien ñan em̦m̦akũt jãn ijo jej pãd ie ekoba naanin tõl ko jet. (Rom 13:1, 5-7) Ewõr ad maroñ ñan kõppojakl̦o̦k im̦aan ñan jet jorrããn ko rej wal̦o̦k ilo idiñ, innem jej aikuj pokake naanin tõl ko jãn kien bwe jen maroñ pojak ñan iien kein. Ñan waanjoñak, emaroñ juon menin jipañ ñan kakkon̦ dãn im m̦õñã ko eto aer jorrããn ekoba juon first-aid kit.
11 Ta eo jej aikuj kõm̦m̦ane ñe ewal̦o̦k juon nañinmej me em̦õkaj an ajeeded ilo jikin eo jej jokwe ie? Jej aikuj pokake naanin tõl ko jãn kien, ãinwõt ad aikuj kwal̦ peid, dãpij joñan ettol̦o̦kid jãn ro jet (social distancing), ekkõn̦ak mask, im quarantine. Ad l̦oore naanin tõl kein rej kwal̦o̦k ewi joñan ad lukkuun kaorõk menin letok eo kõn mour jãn Anij.
12 Ñe ewal̦o̦k jorrããn ko ilo idiñ, jemaroñ roñ mel̦el̦e ko rejjab m̦ool jãn ro m̦õttad, ro iturid, im bareinwõt ilo nuuj. Ijello̦kun ad tõmak “naan otemjej” jej roñ, em̦m̦an ñe jenaaj roñjake mel̦el̦e ko jemaroñ lõki jãn kien im taktõ ro. (Riit Jabõn Kõnnaan 14:15.) Kumi eo Ej Lale Aolep Eklejia Ko ekoba ro ilo ra ko ad rej kate er joñan wõt aer maroñ ñan bõk mel̦el̦e ko rem̦ool im rejim̦we m̦okta jãn aer letok naanin tõl ko ikijjeen kweilo̦k ko an eklejia im jerbalin kwal̦o̦k naan eo ad. (Hib. 13:17) Ilo ad l̦oori naanin tõl kein, jej kõjparok kõj im ro jet jãn jorrããn ko. Jemaroñ bar kõm̦m̦an bwe en em̦m̦an etan eklejia eo ilo jikin eo jej pãd ie.—1 Pit. 2:12.
Kwal̦o̦k Peran Ãinwõt Zedok
11 El̦aññe kar kajjitõk ippãd bwe jen jipañ ro jeid im jatid ilo juon iien ekauwõtata, ewi wãween jemaroñ kwal̦o̦k peran ãinwõt kar Zedok? (1) L̦oore naanin tõl ko. Ilo iien rot kein, elukkuun aorõk bwe jen bõrokuk wõt ippãn doon. Kõn men in, pokake naanin tõl ko jãn ra eo ilo jikin eo kwõj jokwe ie. (Hib. 13:17) Em̦m̦aan ro rej lale eklejia rej aikuj keini aer etali naanin tõl ko kõn wãween aer maroñ kõppojakl̦o̦k im̦aan ñan jorrããn ko im bareinwõt ta ko rej aikuj kõm̦m̦ani ñe ej wal̦o̦k juon jorrããn. (1 Kor. 14:33, 40) (2) Kwal̦o̦k peran, bõtab kwõn lukkuun kõjparok. (JK. 22:3) L̦õmn̦ak m̦okta jãn am̦ kõm̦m̦ane juon men im kõjparok joñan wõt am̦ maroñ bwe en jab wõr jorrããn. (3) Atartar ioon Jeova. Keememej bwe Jeova ej lukkuun kea kõn mour eo am̦ im mour eo an ro jeim̦ im jatũm̦. Emaroñ jipañ eok ñan jipañ ro jeim̦ im jatũm̦ ilo wãween ko rejjab kauwõtata.
Kũbwij Naanin Anij
Ta Jet Iaan Men ko Kwõj Aikuj L̦õmn̦ak Kaki M̦okta jãn Am̦ Kõm̦m̦ane Juon Pepe?
Baibõl̦ ej ba: “Armej ri-jel̦ãl̦o̦kjen̦, ej kanooj lale an etetal.” (Jabõn Kõnnaan 14:15) Mel̦el̦ein bwe m̦okta jãn ad kõm̦m̦ane juon pepe, jej aikuj bõk ad iien im l̦õmn̦ak kõn jokãlõt ko ad. Ilo am̦ l̦õmn̦ak kõn kajjojo wãween ko repel̦l̦o̦k ñan kwe, kajjitõk ippam̦ make: ‘Ta naanin kakapilõklõk ko ilo Baibõl̦ rej jerbal ñan wãween eo ij iioone? Ewi iaan pepe kein renaaj kõm̦m̦an bwe in aenõm̦m̦an im jab inepata? Ewi wãween an naaj pepe in aõ jelõt ro jet? Im men eo el̦aptata, pepe in enaaj ke kam̦õn̦õn̦õik bũruon Jeova?’—Duteronomi 32:29.
Ekkar im jim̦we ñan an Jeova ba ñan kõj ta eo em̦m̦an im ta eo enana. Ñe jej kal̦apl̦o̦k ad jel̦ã im mel̦el̦e kõn kien im naanin kakapilõklõk ko An im jek ilo bũruod ñan l̦oori, jej jipañ kammineneik bõklõkõt eo ad. Bõklõkõt eo ad ej maroñ eo me ej jipañ kõj ñan kile im eñjake ta eo em̦m̦an im ta eo enana. (Rom 2:14, 15) Juon bõklõkõt me em̦õj kammineneiki enaaj jipañ kõj ñan kõm̦m̦ani pepe ko rem̦m̦an.
MÃE 26–JUUN 1
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ JABÕN KÕNNAAN 15
Jipañ Ro Jet bwe Ren M̦õn̦õn̦õ im Lañlõñ
Jej Aikwij Etetal Wõt ilo Wãnik!
16 Job ear jela karuwainene armij. (Job 31:31, 32) Meñe jemaroñ jab mweie, jemaroñ wõnmanlok wõt im “kajijõtarmij.” (Rom 12:13) Jemaroñ kir ro jet ñõn mõña bajjek iber, ilo ar kememej bwe ‘emõnlok mõña ekan in ene, ijo yokwe ej ber, jen ñe juõn ox e uwe, im eor kijirãt.’ (Ken. 15:17) Meñe mõña ko rejjab lap, ak ien rõt kein im robrak kin yokwe emaroñ lukkun jibõñ kij ñõn kakajurlok tõmak eo ar.
En ‘L̦apl̦o̦k Ad’ Rõjañ Doon
16 El̦aññe jej l̦õmn̦ak bwe jejjab maroñ rõjañ ro jet kõnke jejaje ta eo jen ba, eokwe l̦õmn̦ak in ejjab jim̦we. Ilo m̦ool, ejjab pen ñan kõm̦m̦ane men in. Jemaroñ ettõñdikdik ñe jej yokyokwe er, im el̦aññe rejjab ettõñdikdik tok, eokwe emaroñ mel̦el̦ein bwe ewõr men eo rej iioone im rej aikuji juon ñan aer kõnono ippãn. Ilo am̦ naaj roñjake wõt er, men in enaaj kaenõm̦m̦an er.—Jem. 1:19, UBS.
17 Juon jeid im jatid likao etan Henri, ear lukkuun bũrom̦õj ke juon iaan ro m̦õttan ear epaake ekoba jemãn, eo me ear juon iaan ro rar lale eklejia rar el̦l̦o̦k jãn m̦ool eo. Juon iaan em̦m̦aan ro rej lol̦o̦k eklejia ear rõjañ im kõkajoor Henri. Ear kile an Henri bũrom̦õj, innem ear bõke ñan juon im̦õn idaak coffee im ear kõtl̦o̦k bwe en kõnono im kwal̦o̦k bũruon ñane. Henri ear kile bwe wãween eo wõt emaroñ jipañe baam̦le eo an bwe ren bar jepl̦aaktok ñan m̦ool eo, ej ilo an dãpij wõt an tiljek. Ear bar bõk rõjañ ak kõketak jãn an riiti Sam 46, Zepanaia 3:17, (UBS), im Mark 10:29, 30.
18 Bwebwenatoun Martha im Henri rej kaalikkar bwe jemaroñ rõjañ ak kõketak ro jeid im jatid me rej aikuj kaenõm̦m̦an. Kiiñ Solomon ear je im ba: “Juon naan ilo iien ekkar, enañin em̦m̦an wõt. Meram in mãj, ej kam̦õn̦õn̦õik bõro; im naan ko rem̦m̦an, rej kãjmour di ko.” (JK. 15:23, 30) Bareinwõt, ilo ad riiti Naanin Keeañ ko ak lale weepjait eo ad, men in emaroñ kõkajoor juon eo bũrom̦õj im ebbeer. Paul ear bar kaalikkar bwe ad al kõn al in kweilo̦k ko, men in enaaj kõm̦m̦an an em̦m̦anl̦o̦k ad mour. Ear je naan kein: “Kom̦win katakin im kauwe doon kõn sam ko, al ko, im al in jar ko, im kõn jouj ilo bũruomi kom̦win al ñan Anij.”—Kol. 3:16; Jrb. 16:25.
Kũbwij Naanin Anij
ijwbq-E katak 39 pãr. 3
Juon Kũrjin Emaroñ Ke Bõk Kein Kõm̦adm̦õd ko Ikijjeen Taktõ?
2. Ij aikuj ke bõk l̦õmn̦ak ko jet jãn taktõ ro jet? Emaroñ juon menin jipañ ñe “elõñ ri-pepe,” el̦aptata ñe elukkuun l̦ap nañinmej eo am̦.—Jabõn Kõnnaan 15:22.
JUUN 2-8
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ JABÕN KÕNNAAN 16
Kajjitõk ko Jilu me Rej Tõll̦o̦k ñan Pepe ko Rem̦m̦an
Kõm̦m̦ani Pepe ko Rem̦m̦antata ilo Iien eo Em̦m̦an Dettam̦
11 Enãj l̦aptata ad m̦õn̦õn̦õ ñe jej kõjerbal mour eo ad ñan jerbal ñan Jeova. (Jabõn Kõnnaan 16:20, UBS) Bõtab Baruk, ri jeje eo an Jeremaia, ear mel̦o̦kl̦o̦k men in. Ear wõr juon iien me ear jako an kar m̦õn̦õn̦õ in jerbal ñan Jeova. Ear jino l̦apl̦o̦k an l̦õmn̦ak kõn ta ko ekõn̦aan jãn ta eo Jeova ekõn̦aan. Jeova ear kile men in ippãn Baruk. Kõn men in ear jiroñe bwe en bõjrak jãn an ‘pukot men ko rel̦l̦ap ñan e.’ Im Jeova ear ba bwe ñe Baruk ej pokake, eokwe enãj el̦l̦ã im mour jãn jorrããn eo me enãj ko̦kkure Jerusalem. (Jeremaia 45:3, 5) Ta eo enãj l̦apl̦o̦k an kõm̦m̦an bwe Baruk en m̦õn̦õn̦õ? Jibadek m̦weiuk ko an lal̦ in ke im jorrããn tokãlik? Ak an pokake Jeova im mour jãn jorrããn eo ear wal̦o̦k ñan Jerusalem?—Jemes 1:12.
12 Juon eo me ej lo m̦õn̦õn̦õ ilo an jipañ ro jet ej juon jeid im jatid em̦m̦aan etan Ramiro. Ear ba: “Iar dik im rũttol̦o̦k ilo juon bukwõn ilo tol̦ ko me rej n̦aetan Andes Mountain ilo aelõñ in Bolivia. Baam̦le eo aõ rar jerata. Innem, ke l̦eo jeiũ ear ba bwe enãj kõl̦l̦ã on̦ean aõ etal ñan college, ear juon jeraam̦m̦an kileplep ñan aõ maroñ jipañ baam̦le eo aõ. Bõtab, ej kab m̦õj aõ peptaij ãinwõt juon Ri Kõnnaan an Jeova im juon pioneer ekar kajjitõk ippa el̦aññe ikõn̦aan etal ippãn im kwal̦o̦k naan ilo juon bukwõn edik. Innem iar etal ippãn. Iar katak kilen m̦wijbar, im iar kepel̦l̦o̦k juon aõ peejnej in m̦wijbar ilo jikin in ñan kabwe aikuj ko aõ. Ke kom̦ro ear kwal̦o̦k naan im kajjitõk ippãn armej ro ñe rekõn̦aan katak Baibõl̦, elõñ armej ilo bukwõn in rar itoklimo in roñjake im katak. Tokãlik, iar em̦m̦akũt ñan juon eklejia me ej kab m̦õj an jutak im rej kõnono ilo kajin eo aõ. Joñoul iiõ kiiõ in aõ jerbal ãinwõt juon pioneer. El̦ap aõ m̦õn̦õn̦õ ilo aõ jipañ armej ro ñan katak kõn nuuj eo em̦m̦an ilo kajin eo aer. Ejjel̦o̦k bar juon men emaroñ kõm̦m̦an aõ m̦õn̦õn̦õ ñan joñan in.”
Em̦õj Ke Am̦ Kõtl̦o̦k an Anij Ukot Bũruom̦?
IJO me jej dik im rũttol̦o̦k ie kab wãween ad kar rũtto m̦aantak ej lukkuun jelõt l̦õmn̦ak im kõm̦m̦an ko ad. Kõn men in, epidodo ad l̦oore ta ko ro m̦õttad rej kõm̦m̦ani im m̦anit ko an aelõñ eo ad. Eñin unin ewõr jet kain nuknuk, m̦õñã, im m̦anit me rem̦m̦an ippãd.
2 Ewõr jet men ko im el̦apl̦o̦k aer aorõk jãn baj nuknuk im m̦õñã ko. Ñan waanjoñak, ke jaar dik im rũttol̦o̦k, kar katakin kõj bwe ekkar ñan m̦anit, ewõr jet men rem̦m̦an im ewõr jet men renana. Bõtab, eoktak an armej ro l̦õmn̦ak jãn doon. Kõn men in, eoktak an armej ro l̦õmn̦ak kõn ta eo ejim̦we im ta eo ebõd. Maroñ eo ad ñan jel̦ã em̦m̦an im nana ej bar jelõt kõj im jokãlõt ko jej kõm̦m̦ani. Eñin unin jet armej rej kõm̦m̦ani men ko rem̦m̦an meñe rejaje kien ko an Anij. Baibõl̦ ej ba: “Ri aelõñ ro ejjel̦o̦k kien ippãer rej kõm̦m̦an kõn piktokier men ko an kien.” (Rom 2:14) Ak ta eo jen kõm̦m̦ane el̦aññe ejjel̦o̦k juon kien ilo Baibõl̦ kõn juon men? Em̦m̦an ke ñan baj l̦oore m̦anit ko me baam̦le ko ad im ro jet me jej pãd ibwiljier rej kõm̦m̦ani? Eokwe, jen lale.
3 Ewõr ruo un ko raorõk unin an Kũrjin ro jab l̦oor m̦anit ko me ro jet rej kõm̦m̦ani. Un eo kein kajuon, ej kõnke Baibõl̦ ej ba bwe “ewõr ial̦ ãinwõt ejim̦we ñan juon armej, a jem̦l̦o̦kin, ial̦ in mej.” (Jabõn Kõnnaan 16:25) Jejjab weeppãn, kõn men in jejjab maroñ make peek buñtõn need ak kõm̦m̦ani pepe ko rejim̦we. (Jabõn Kõnnaan 28:26, UBS; Jeremaia 10:23, UBS) Un eo kein karuo, ej kõnke Baibõl̦ ej kwal̦o̦k bwe Setan ej “anij in lal̦ in.” Setan ej tõlpiloik aolep armej in lal̦ in bwe ren errã ilo l̦õmn̦ak ko an kõn ta eo ejim̦we im ta eo ebõd. Im ikijjeen men ko rebuñbuñ im em̦m̦an ippãn armej, e eo ej pãd ilikin men kein. (2 Korint 4:4; 1 Jon 5:19) Bõtab, el̦aññe jekõn̦aan bwe Jeova en m̦õn̦õn̦õ ippãd im kajeraam̦m̦an kõj, eokwe jej aikuj pokake naan ko ilo bok in Rom 12:2, UBS.—Riit.
Kũbwij Naanin Anij
it-1 629
Kauwe
Tokjãn ko Rej Wal̦o̦k jãn Ad Roñjake ak Kõjekdo̦o̦ne Naanin Kauwe Ko. Ri-nana ro, ro rejajel̦o̦kjen̦, ak ro rej mour ettoon rej kaalikkar bwe rej dike kauwe ko an Jeova ikijjeen aer lukkuun kõjekdo̦o̦ne. (Sam 50:16, 17; JK 1:7) Tokjãn ko renana me rej itok jãn aer jajel̦o̦kjen̦ ej kõm̦m̦an bwe en l̦apl̦o̦k aer aikuj bõk kauwe, im ekkã aer aikuj bõk kaje. Ãinwõt an jabõn kõnnaan ba: “Men in kajeik ro ri-bwebwe, bwebwe eo aer.” (JK 16:22) Remaroñ bõktok ñan er make jeram̦õl, jo̦o̦k, nañinmej, im bareinwõt mej ilo idiñ. Bwebwenato in ri-Israel ro etto ej kaalikkar joñan aer kar jerata kõn aer kar kõjekdo̦o̦n naanin kauwe ko. Rar jab em̦m̦akũt ñan naanin kauwe ko me rar wal̦o̦k ikijjeen ri-kanaan ro. Jeova ear kauwe er ilo an kar jab kõjparok er im ear dãpiji jeraam̦m̦an ko jãn er, bõtab rar jab kea kake men in ñan jidik. Ãliktata, rar iioone kaje eo el̦aptata jãn Jeova me kar kwal̦o̦k kake m̦oktal̦o̦k—aer naaj bõk anjo̦ ioer im kajipo̦kweik er.—Jrm 2:30; 5:3; 7:28; 17:23; 32:33; Hos 7:12-16; 10:10; Zp 3:2.
JUUN 9-15
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ JABÕN KÕNNAAN 17
Lo Lañlõñ ilo Mourin M̦are eo Am̦
g 9/14 11 pãr. 2
Wãween Am̦ Maroñ Jab Dãpij Am̦ Illu
Kwõn lukkuun m̦ool ilo am̦ etale eok make. Baibõl̦ eo ej ba bwe jet armej epidodo aer “illu” im “kwi.” (Jabõn Kõnnaan 29:22) Ãindein ke kwe? Kajjitõk ippam̦ make: ‘Epidodo ke aõ illu? Epidodo ke aõ inepata im l̦õkatip? Ij ke illu kõn men ko reddik?’ Baibõl̦ eo ej ba bwe ‘el̦aññe kwõj keememej bõd ko an ro jet, innem emaroñ rup jem̦jerã eo ami.’ (Jabõn Kõnnaan 17:9, UBS; Ekklisiastis 7:9) Men in emaroñ bar wal̦o̦k ilo mourin m̦are. Kõn men in, ñe epidodo am̦ dãpij am̦ illu, kwõmaroñ kajjitõk ippam̦ make, ‘Imaroñ ke kal̦apl̦o̦k aõ kijenmej ippãn eo pãleõ?’—Naanin kakapilõk ilo Baibõl̦: 1 Piter 4:8.
Wãwen Kamadmõd Abañ Ko
1. Karõk juõn ien ñan bwebwenato kin abañ eo. “Eor ien ñõn jabrewõt men, . . . juõn ien ikõñ, im juõn ien konono.” (Ekklisiastis 3:1, 7) Einwõt iakwelel eo me ear walok ilo tu-jinoin katak in, jet abañ ko remaroñ kaillu armij. Elañe men in ej walok, kwon kwalok jatõr im bõjrak jidik—ñan “ikõñ”—mokta jen amiro eo beleõm lukkun illu. Kwomaroñ kejbãrok kõtan eo amiro jen jorrãn elañe kwonaj lor nan in kakabilek eo jen Bible eo: “Jinoin juõn akwel ej einwõt an dren jino dreloñ ilo juõn wa eo ettal, innem kwon kabwijrake akwel eo mokta jen an laplok.”—Jabõnkennan 17:14.
Bõtab, ewõr “juõn ien konono.” Abañ ko, rej einwõt kãliklik ko, rej lõñlok ñe jejjab totaki ilo mõkaj. Inem kwon jab kajekdon abañ eo, im kejatdikdik wõt bwe enaj make jako. Elañe kwonaj kabõjrak akwel eo, kwon kwalok kautiej ñan eo mõttam ikijen am karõk juõn ien ilo mõkaj ñan bwebwenato ibben don kin abañ eo. Kallimur rot in enaj jibañ komro ñan kajerbal nan in kakabilek eo jen Bible eo: “Al en jab tulok ion ami illu.” (Dri Epesõs 4:26) Ilo mol, kwonaj aikwij im kajejjet kallimur eo am.
Kũbwij Naanin Anij
it-1 790 pãr. 2
Mãj
Eñjake ko an armej rej alikkar ikijjeen mejãer. Mejãer emaroñ kwal̦o̦k aer tũriam̦o ak jaab (Dt 19:13); remaroñ ‘romrom’ ilo aer kajjirere, ak ilo aer m̦on̦e kõj. (Sam 35:19; JK 6:13; 16:30) Baibõl̦ eo ej ba bwe juon eo me ejjab kõn̦aan lale ak kõm̦m̦ane juon men ñan juon armej ej ãinwõt ñe ej kiili ak n̦ooje mejãn. (Mt 13:15; JK 28:27) Baibõl̦ eo ej ba bwe mejãn ri-bwebwe eo ej “reilo̦k wõt ñan jabõn lal̦.” Mel̦el̦ein bwe ej reito-reitak im l̦õmn̦ak kõn aolep men ko jet ijello̦kun wõt men ko ej aikuj l̦õmn̦ak kaki. (JK 17:24) Ej bareinwõt alikkar ilo mejãn juon armej ñe ej ãjmour, kajoor, im m̦õn̦õn̦õ. (1Sa 14:27-29; Dt 34:7; Job 17:7; Sam 6:7; 88:9) Kiiñ Jihoshapat ear ba ñan Jeova: “Mejãm rej ñan Kwe.”—2Kr 20:12.
JUUN 16-22
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ JABÕN KÕNNAAN 18
Rõjañ Ro Rej Kijenmej Ium̦win Apañ ko Ikijjeen Ãjmour
Mãlõtlõt eo Em̦ool Ej Lam̦õjtok
17 L̦õmn̦ak m̦okta jãn am̦ kõnono. Ñe jejjab kõjparok, jemaroñ kõm̦m̦an el̦ap jorrããn kõn naan ko ad. Baibõl̦ ej ba: “Naan ko an juon ri-jajel̦o̦kjen̦ remaroñ ko̦kkure juon armej ãinwõt juon jãje; ak naan ko an juon ri-jel̦ãl̦o̦kjen̦ remaroñ kãjmour juon armej.” (JK. 12:18, UBS) Jej kõjparok kõtaan eo ad ippãn ro jet ñe jej kõjparok jãn ad ruruwe ro jet im kõnnaan kõn likjab ko aer. (JK. 20:19) Bwe naan ko ad ren kãjmour ro jet im jab ko̦kkure er, jej aikuj in koobrak bũruod kõn jel̦ãl̦o̦kjen̦ eo jãn Naanin Anij. (Luk 6:45) Ñe jej kõl̦mãnl̦o̦kjen̦ kõn ta eo Baibõl̦ ej ba, naan ko ad remaroñ ãinwõt “aebõj in mãlõtlõt” me ej kõketake ro jet.—JK. 18:4.
mrt-E katak 19 bo̦o̦k eo
Men ko Kwõmaroñ Kõm̦m̦ani Ñe Kwõj Nañinmej ilo Idiñ
Kwõn juon eo elukkuun jel̦ã roñjake. Juon iaan wãween ko rem̦m̦antata ñan jipañ eo m̦õttam̦ ej ñan roñjake ñe ekõn̦aan kõnnaan. Jab l̦õmn̦ak bwe kwõj aikuj uwaake aolep men ko ej ba. Ekkã an men eo wõt armej eo ej aikuji ej bwe juon en roñjake e. Lukkuun kate eok ñan roñjake mel̦el̦e ko ej kwal̦o̦ki im jab ekajete. Jab l̦õmn̦ak bwe kwõjel̦ã kõn eñjake ko an eo m̦õttam̦, el̦aptata ñe nañinmej eo an ejjab alikkar.—Jabõn Kõnnaan 11:2.
Kõnono ilo jouj. Kwõmaroñ jab jel̦ã ta eo kwõn ba, bõtab meñe emaroñ jejjo wõt naan kwõmaroñ ba ñan eo m̦õttam̦ kõn wãween eo ej iioone, ak emaroñ l̦apl̦o̦k an kaenõm̦m̦ane jãn am̦ jab ba jabdewõt. El̦aññe kwõjaje ta eo kwõn ba, kwõmaroñ kajjioñ ba naan ko repidodo jãn bũruom̦ ãinwõt, “Ijjab lukkuun jel̦ã ta eo in ba, ak ikõn̦aan bwe kwõn jel̦ã bwe el̦ap aõ kea kake eok.” Kate eok ñan jab ba naan kein ãinwõt, “Emaroñ nanal̦o̦k wõt” ak “men eo ñe ejjel̦o̦k am̦ . . . ”
Kwõmaroñ kwal̦o̦k am̦ itoklimo kõn eo m̦õttam̦ ikijjeen am̦ kal̦apl̦o̦k am̦ jel̦ã kõn nañinmej eo an. Ilo am̦ ãindein, eo m̦õttam̦ emaroñ kam̦m̦oolol eok kõn am̦ kate eok ñan mel̦el̦e kõn ta eo ej iioone, im enaaj l̦apl̦o̦k an naan ko am̦ kaenõm̦m̦ane. (Jabõn Kõnnaan 18:13) Ijoke, kõjparok bwe kwõn jab ba ñane ta eo en kõm̦m̦ane ñe ear jab kajjitõk jipañ.
Lel̦o̦k jipañ. Ijello̦kun am̦ l̦õmn̦ak bwe kwõjel̦ã wãween eo ñan jipañe, kajjitõk ippãn eo m̦õttam̦ kõn ta eo kwõmaroñ kõm̦m̦ane. Bõtab keememej bwe eo m̦õttam̦ emaroñ jab kõn̦aan kwal̦o̦k bwe ej aikuj jipañ kõnke ejjab kõn̦aan bwe kwõn eddodo kake e. El̦aññe ãindein, kwõmaroñ kajjioñ kwal̦o̦k juon men kwõmaroñ kõm̦m̦ane ãinwõt etal im kaikujkuj, karreo, ak bar juon men ãierl̦o̦k wõt.—Galetia 6:2.
Jab Ebbweer. Ilo an eo m̦õttam̦ kijenmej ium̦win nañinmej eo an, jet iien emaroñ kããnjel̦ e bũl̦ããn ko an ippam̦ ak emaroñ jab kõn̦aan bwebwenato. Kwal̦o̦k am̦ kijenmej im mel̦el̦e kõn eñjake ko an. Wõnm̦aanl̦o̦k wõt im rejetake ilo iien ko ej aikuj.—Jabõn Kõnnaan 18:24.
Wãween ñan Jipañ Ro Ewõr Aer Nañinmej ilo Kõl̦mãnl̦o̦kjen̦
“Kaenõm̦m̦an ro rebũrom̦õj.” —1 TESSALONIKA 5:14.
Eo m̦õttam̦ emaroñ inepata, ak emaroñ pen an bõjrak an bõk l̦õmn̦ak eo bwe ejjel̦o̦k tokjãn. Kwõmaroñ kaenõm̦m̦ane ilo am̦ kõkajoore im ba bwe kwõj kea kake e, meñe kwõjjab lukkuun jel̦a ta eo kwõn ba.
“Juon jeran ej yokwe iien otemjej.” —JABÕN KÕNNAAN 17:17.
Kajjitõk ñe kwõmaroñ jipañ eo m̦õttam̦. Ijello̦kun am̦ l̦õmn̦ak bwe kwõjel̦ã ta eo kwõn kõm̦m̦ane ñan jipañ, kajjitõk ippãn eo m̦õttam̦ ta eo kwõmaroñ kõm̦m̦ane. El̦aññe epen an eo m̦õttam̦ kõmel̦el̦eik ta eo ej aikuji, kajjioñ kwal̦o̦k ñane juon men em̦m̦an me komiro maroñ kõm̦m̦ane ippãn doon, ãinwõt etal im walk. Ak kwõmaroñ bar kajjitõk ñe kwõmaroñ jipañe ilo kaikujkuj, karreo, ak jerbal ko jet.—Galetia 6:2.
“Kom̦win . . . meanwõd.” —1 TESSALONIKA 5:14.
Eo m̦õttam̦ emaroñ jab pojak ñan kõnnaan aolep iien. Kõkajoore eo m̦õttam̦ im ba bwe kwõnaaj m̦õn̦õn̦õ in roñjake e ñe ekõn̦aan kõnono. Kõn an wõr an nañinmej ilo kõl̦mãnl̦o̦kjen̦, eo m̦õttam̦ emaroñ ba ak kõm̦m̦ani men ko me rej kõmetak eok. Emaroñ kããnjel̦e bũl̦ããn ko am̦ ippãn im emaroñ nana tam̦m̦win. Kwõn kijenmej wõt ippãn im kwal̦o̦k am̦ mel̦el̦e ilo am̦ jipañe kõn aikuj ko an.—Jabõn Kõnnaan 18:24.
Kũbwij Naanin Anij
it-2 271-272
Kein Pepe ko ak Kũbween Kijdik, I
Kũbween kijdik ej juon m̦antin etto me armej rar kõjerbale ñan kõm̦m̦an pepe kõn juon men ak ñan uwaake juon aitwerõk. Wãween aer kar kõm̦m̦ane men in ej ikijjeen aer kar likũt dekã jiddik ko ak men jiddik ko kõm̦m̦an jãn al̦al̦ n̦a ilo juon nuknuk em̦õj nukuji, ak “bõjo̦” eo, ak n̦a ilo juon jãpe, innem rar rukruke. Dekã eo me ewal̦o̦k jãn nuknuk eo ak dekã eo me rej bõke jãn jãpe eo ej jutak kõn pepe eo renaaj kõm̦m̦ane. Ãinwõt aer kar jar ñe rej kõm̦m̦ane juon kallim̦ur, rar aikuj bar jar ñe rej kũbween kijdik. Rar jar im kappukot jipañ eo jãn Jeova. Rar kõjerbale naan kein kũbween kijdik (Heb., goh·ralʹ) ñan kwal̦o̦k l̦õmn̦ak eo kõn juon menin “jolõt” ak “kõj.”—Jos 15:1; Sam 16:5; 125:3; Ais 57:6; Jrm 13:25.
Wãween ko kar Kõjerbale Naan In. Jabõn Kõnnaan 16:33 ej ba: “Em̦õj likũt kein kõm̦m̦an pepe n̦a ilo bõjo̦; a Jeova eo ej kããlõt.” Ilo Israel eo etto, wãween eo ejim̦we ñan kõjerbale kũbween kijdik ej ñan kõm̦adm̦õde juon aitwerõk: “Kein kõm̦m̦an pepe ej kõjem̦l̦o̦k akwããl ko, im ej kõjepel ro rekajoor wõt.” (JK 18:18) Kar jab kõjerbale ñan iukkure ko ak ñan kããm̦bõl̦. Rar jab bet kõn jããn ilo aer kõjerbale kũbween kijdik, innem rar jab luuji jããn ak koorl̦o̦k jããn. Rar jab kũbween kijdik ñan kam̦weiieik tampel̦ eo ak bũrij ro, im rar jab kõm̦m̦ane ñan jipañ ro rejeram̦õl. Ijoke, rũttarin̦ae ro an Rom rar kũbween kijdik kõn un ko rekũbbon̦, ãinwõt kar kanaan kake ilo Sam 22:18, ke rar kũbween kijdik kõn nuknuk ko an Jesus.—Mt 27:35.
JUUN 23-29
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ JABÕN KÕNNAAN 19
Kwõn Juon eo Em̦ool an M̦õttãik Ro Jeim̦ im Jatũm̦
Wãween Ad Maroñ Kõm̦m̦an bwe Yokwe eo Ad ñan Doon en Kajoor Wõt
16 Kalimjek wõt kadkad ko rem̦m̦an an ro jeim im jatũm̦, im jab kadkad ko aer rejjab em̦m̦an. L̦õmn̦ak kõn waanjoñak in. Pijaikl̦o̦k am̦ pãd ilo juon iien iiãio ippãn jet jeid im jatid. Ej juon iien elimo im m̦okta jãn ami ro̦o̦l, kom̦ij pija ippãn doon. Im kwõj bar pijaiki komiañ ruo kõttan ñe ebaj nana pija eo jinointata. Kiiõ ewõr jilu nejũm̦ pija. Bõtab ilo juon iaaer, kwõj kile bwe juon iaan likao ro m̦õttam̦ ej mejãn jememe. Kwõnaaj ta kõn pija eo? Kwõnaaj jol̦o̦ke pija eo kõnke ilo pija ko jet nejũm̦, aolep ro ilo ijo ekoba likao eo m̦õttam̦ rej ettõñdikdik.
17 Jen keidi pija kein ñan men ko jej kããlõt ñan ememeji. Elõñ men ko jaar kõm̦m̦ani ippãn ro jeid im jatid. Bõtab jen ba bwe ilo juon iaan iien kein, juon iaan jeim ak jatũm̦ ear ba ak kõm̦m̦ane juon men me ear kõmetak eok. Ta eo kwõnaaj kõm̦m̦ane kõn iien in kwõj keememeje? Kwõmaroñ ke jol̦o̦ke jãn ememej eo am̦ ãinwõt am̦ kar jol̦o̦ke juon iaan pija ko? (JK. 19:11; Eps. 4:32) Jemaroñ jol̦o̦ke bõd dikdik in an eo jeid ak jatid jãn ememej eo ad kõnke elukkuun lõñ iien ko rem̦m̦an ippãn me jemaroñ ememeji. Eñin ej iien rot ko jekõn̦aan ememeji im kaorõki.
En Eddekl̦o̦k Wõt Yokwe eo Am̦
10 Kõj bareinwõt jej pukot wãween ko jemaroñ jipañ rũttõmak ro jeid im jatid. (Hib. 13:16) L̦õmn̦ak kõn waanjoñak eo an Anna, eo me jaar kõnono kake ilo katak eo l̦o̦k juon. Ãlikin an kar wal̦o̦k juon l̦añ el̦ap, erro l̦eo pãleen rar lol̦o̦k juon baam̦le me rej Ri-Kõnnaan ro an Jeova, im rar lo bwe bõrwaj in m̦weo im̦weer ear jorrããn jãn l̦añ eo. Itok jãn men in, ear ejjel̦o̦k an baam̦le eo nuknuk erreo. Anna ej ba: “Kõm̦ro ar bũki nuknuk ko aer, kwal̦i, aeni, limi, im bar karo̦o̦li ñan er. Ippemro, ekar juon jerbal elukkuun dik, bõtab men in ear kõm̦m̦an bwe jen ejaak juon jem̦jerã ippãer me ekajoor tok ñan kiiõ.” Kõnke Anna im l̦eo pãleen rej yokwe ro jeid im jatid, men in ear kõm̦akũt er ñan jipañ er.—1 Jon 3:17, 18.
11 Ñe jej kwal̦o̦k yokwe im jouj ñan ro jet, ekkã aer kile ad kate kõj ñan anõke wãween an Jeova l̦õmn̦ak im kõm̦m̦an. Im jemaroñ jab jel̦ã ewi joñan aer lukkuun kam̦m̦oolol kõn ad kwal̦o̦k jouj ñan er. Khanh, eo me kar kwal̦o̦k kake m̦oktal̦o̦k, ej keememej wõt ro me rar jipañe. Ej ba: “El̦ap aõ kam̦m̦oolol kõn aolep kõrã ro jeid im jatid rejitõnbõro me rar ãñinl̦o̦k ña ippãer ilo kwal̦o̦k naan. Rekõn ektake eõ im kũrtok ña bwe in m̦õñã ippãer. Im rar kõjparok eõ ilo aer karo̦o̦le eõ ñan m̦weo im̦õ. Kiiõ ij kile bwe elukkuun kar l̦ap aer jerbal. Bõtab rar kõm̦m̦ani men kein kõnke el̦ap yokwe ippãer.” Em̦ool bwe ejjab aolep renaaj kam̦m̦oolol kõj kõn men ko jej kõm̦m̦ani ñan er. Ikijjeen ro me rar jipañe, Khanh ej ba: “Ilukkuun kõn̦aan kam̦m̦oolol er kõn jouj ko aer rel̦l̦ap, bõtab ijaje ia eo rej aolep jokwe ie. Ijoke, Jeova ejel̦ã, im ij jar im kajjitõk ippãn bwe en karo̦o̦ll̦o̦k jouj eo aer ñan ña.” Em̦ool men in Khanh ej ba. Jeova ej kile aolep men ko jej kõm̦m̦ani ñan kwal̦o̦k jouj ñan ro jet, meñe relukkuun dik. Ej watõke men kein ãinwõt men ko raorõk jej lel̦o̦k ñane im ãinwõt juon m̦uri me enaaj n̦aon̦ããd kake.—Riit Jabõn Kõnnaan 19:17.
Wõnm̦aanl̦o̦k Wõt im Kwal̦o̦k Yokwe eo Em̦ool ñan Doon
6 Ilo raan kein, jemaroñ ba bwe juon eo me ear jerbal ilo juon kom̦bani ium̦win elõñ iiõ ko ej juon ri-jerbal etiljek ak em̦ool. Ijoke, ilo aolepen iiõ ko in an kar jerbal ilo kom̦bani in, emaroñ kar jab iioone juon iaan owner ro an jikin jerbal in. Armej in emaroñ jab aolep iien errã ippãn laajrak ak kien ko an jikin jerbal in. Ejjab yokwe jikin jerbal in, ak em̦õn̦õn̦õ bwe ewõr juon an jerbal me ej kõl̦l̦ãiki. Enaaj wõnm̦aanl̦o̦k wõt im jerbal ijin m̦ae iien enãj riittaer, ak ñe ebar lo juon jerbal me el̦apl̦o̦k on̦ããn.
7 Ãinwõt ad kar kõnono kõn oktak eo ikõtaan tiljek ak m̦ool ilo pãrokõrããp 6 im yokwe eo em̦ool, jej lo bwe oktak eo ej unin an armej eo kwal̦o̦ke kadkad in. Ilo Baibõl̦, ta eo ear kõm̦akũt armej ro an Anij ñan kwal̦o̦k yokwe eo em̦ool? Ro me rar kwal̦o̦k yokwe eo em̦ool, rar kwal̦o̦k kadkad in kõnke bũrueer ear kõm̦akũt er, ejjab kõnke rar aikuj in kwal̦o̦ke. L̦õmn̦ak kõn waanjoñak eo an Devid. Bũruon ear kõm̦akũti ñan kwal̦o̦k yokwe eo em̦ool ñan eo m̦õttan me ejitõnbõro ippãn etan Jonetan, meñe jemãn Jonetan, Saul, ear kõn̦aan m̦ane Devid. Im elõñ iiõ ko ãlikin an kar Jonetan mej, Devid ear wõnm̦aanl̦o̦k wõt im kwal̦o̦k yokwe eo em̦ool ñan l̦eo nejin Jonetan etan Mipiboshet.—1 Sa. 20:9, 14, 15, UBS; 2 Sa. 4:4; 8:15; 9:1, 6, 7.
Kũbwij Naanin Anij
it-1 515
Naanin Kakapilõk, Ri-Kakapilõk
Jeova ej wũnjãn mãlõtlõt. Ejjab aikuj juon bwe en lel̦o̦k naanin kakapilõk ñan E. (Ais 40:13; Rom 11:34) Eo Nejin emaroñ juon “Ri-pepe Emãlõtlõt,” ak juon Ri-Kakapilõk Em̦m̦an me ej lel̦o̦k naanin kakapilõk im naanin tõl ko relukkuun em̦m̦an kõnke ear bũki im l̦oori naanin kakapilõk kein jãn Jemãn im kõnke jetõb kwõjarjar eo an Anij epãd ippãn. (Ais 9:6, UBS; 11:2; Jon 5:19, 30) Men in ej kaalikkar bwe el̦aññe jekõn̦aan bõk tokjãn jãn naanin kakapilõk ko, ej aikuj itok jãn Jeova. Jabdewõt naanin kakapilõk me ej n̦ae naanin kakapilõk ko an Eo Eutiejtata ejjel̦o̦k tokjãn ñan jidik.—JK 19:21; 21:30.
JUUN 30–JUL̦AE 6
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ JABÕN KÕNNAAN 20
Wãween ñan Lo Tõprak Ñe Kwõj Teit
Wãween ñan Lo Tõprak ñe Kwõj Teit
3 Meñe teit emaroñ juon men ekam̦õn̦õn̦õ, ak ej bareinwõt juon buñtõn ne elukkuun aorõk me emaroñ tõll̦o̦k ñan an ruo armej m̦are. Ilo raanin m̦are eo aerro, armej rein rej kallim̦ur im̦aan mejãn Jeova bwe erro naaj yokwe im kautiej doon toon wõt aerro mour. Ilo m̦ool, ñe ej itok ñan ad kõm̦m̦ane jabdewõt kallim̦ur, jej aikuj lukkuun l̦õmn̦ak kake m̦okta. (Riit Jabõn Kõnnaan 20:25.) Men in elukkuun m̦ool ñe ej itok ñan kallim̦ur eo kõn mourin m̦are. Ñe ruo armej rej teit, epel̦l̦o̦k juon iien ñan aerro kal̦apl̦o̦k aerro jel̦ã kajjien doon im kõm̦m̦ane juon pepe em̦m̦an. Jet iien pepe in ej bwe erro en kããlõt ñan m̦are; ak jet iien pepe eo em̦m̦an ej bwe erro en kabõjrak aerro teit. El̦aññe ruo armej rej jol̦o̦k aerro teit, men in ejjab mel̦el̦ein bwe erro ear jab lo tõprak ilo aerro teit. Ilo m̦ool, eñin unin an ruo armej teit—ñan kõm̦m̦ane juon pepe el̦aññe erro naaj m̦are ke ak jaab.
4 Etke eaorõk bwe jen bõk l̦õmn̦ak eo ejim̦we kõn teit? Ñe ro ejjel̦o̦k pãleer rej bõk l̦õmn̦ak eo ejim̦we kõn teit, reban teiti juon eo me rejel̦ã bwe reban m̦areiki. Ijoke ejjab armej ro ejjel̦o̦k pãleer wõt rej aikuj bõk l̦õmn̦ak eo ejim̦we kõn teit. Kõj aolep jej aikuj keememej unin an ruo armej teit. Ñan waanjoñak, jet rej l̦õmn̦ak bwe el̦aññe ruo armej rej teit, rej aikuj m̦are. Ewi wãween an l̦õmn̦ak in jelõt Kũrjin ro me ejjel̦o̦k pãleer? Juon jeid im jatid kõrã jãn America me ejjel̦o̦k pãleen etan Melissa, ej ba: “Ñe juon jeid im jatid em̦m̦aan im kõrã rej teit, jet iaan ro jeid im jatid rej kõtmãne bwe ren m̦are. Kõn wõt men in, jet jeid im jatid rej wõnm̦aanl̦o̦k wõt im teit meñe rejjab ekkar ñan doon. Im jet jeid im jatid me ejjel̦o̦k pãleer rejjab teit ñan jidik. L̦õmn̦ak in emaroñ lukkuun l̦ap an jelõt rein ejjel̦o̦k pãleer.”
Wãween Am̦ Maroñ Lo Juon Rejetam̦
8 Ewi wãween kwõmaroñ etale armej eo ilo juon wãween ejjab alikkar? Ilo iien kweilo̦k ko ak iien iiãio ko, kwõmaroñ katak jet men kõn armej eo, ãinwõt kadkad ko an, kõm̦m̦an ko an, im ewi joñan an epaak jem̦jerã eo an ippãn Jeova. Wõn ro ej m̦õttãiki, im ta ko ej kõnono kaki? (Luk 6:45) Mejãnkajjik ko an rej ke ãinl̦o̦kwõt mejãnkajjik ko am̦? Kwõmaroñ kõnono ippãn em̦m̦aan ro rej lale eklejia eo ej pãd ie ak ippãn Kũrjin ro jet rerũtto ilo tõmak me el̦ap aer jel̦ã kajjien. (JK. 20:18) Kwõmaroñ kajjitõk kõn kadkad ko an im el̦aññe em̦m̦an etan ilo eklejia eo. (Rut 2:11) Ilo am̦ etale armej in, kõjparok bwe en jab l̦e jãn joñan im ekõm̦m̦an an armej eo jo̦o̦k im abn̦õn̦õ. Kautiej eñjake ko an, im jab kajjioñ in pãdwõt iturin aolep iien ak jel̦ã aolep men kõn e.
Wãween ñan Lo Tõprak ñe Kwõj Teit
7 Ewi wãween am̦ maroñ lukkuun jel̦ã kajjien armej eo kwõj teiti? Juon iaan wãween ko rem̦m̦antata ej ikijjeen amiro lukkuun bwebwenato ippãn doon im kwal̦o̦k m̦ool ñan doon. Bareinwõt, kwal̦o̦k kajjitõk ko im lukkuun roñjake ñe eo juon ej kõnono. (JK. 20:5; Jem. 1:19) Bõlen komiro maroñ kõm̦m̦ani men ko ippãn doon me rej kõpel̦l̦o̦k iien ñan amiro bwebwenato. Ñan waanjoñak, komiro maroñ m̦õñã ippãn doon, etetal ippãn doon ilo jikin ko ilo̦bwilej, im kwal̦o̦k naan ippãn doon. Komiro maroñ bar jol̦o̦k iien ippãn ro m̦õttamiro im baam̦le ko amiro. Bareinwõt, kõm̦m̦an karõk ñan amiro kõm̦m̦ani men ko me renaaj kwal̦o̦k wãween an armej eo kwõj teiti em̦m̦akũt ñe ej pãd ippãn armej ro jet im ñe ej iiooni wãween ko reoktak jãn doon. Lale ta eo Aschwin, eo jeid im jatid jãn Netherlands, ear kate ñan kõm̦m̦ane. Eñin men eo ej ba kõn aerro Alicia kar teit: “Kõm̦ro ar pukot wãween ko me renãj jipañ kõm̦ro ñan jel̦ã kajjien doon. Im men kein rar jet men dikdik ko, ãinwõt am̦ro kõpooj m̦õñã ko ippãn doon ak kõm̦m̦ani jerbal ko an m̦weo ippãn doon. Ilo iien kein, kõm̦ro ar lo kadkad ko rem̦m̦an ewõr ippemro im m̦õjn̦o̦ ko am̦ro.”
8 Komiro maroñ bar kal̦apl̦o̦k amiro jel̦ã kajjien doon ikijjeen amiro katak Baibõl̦ ippãn doon. El̦aññe kom̦ro naaj m̦are, kom̦ro aikuj kõm̦m̦ane iien kabuñ eo an baam̦le bwe Anij en men eo eaorõktata ilo mourin m̦are eo amiro. (Ekl. 4:12) Innem komiro maroñ ke kõm̦m̦an iien ñan katak ippãn doon ilo tõre eo komiro ej teit? Em̦ool bwe ruo armej me rej teit rejjañin erom juon baam̦le, im l̦eo ejjañin erom bõran kõrã eo. Ijoke, ilo amiro ekkeini amiro katak ippãn doon, kwõmaroñ jel̦ã kõn ewi joñan amiro epaake Jeova. Ruo rippãlele jãn America etaer Max im Laysa, rar lo bar juon wãween men in ear jipañ er. Max ej ba: “Ilo iien eo kõm̦ro ar jino teit, kõm̦ro ar jino katak kõn bok ko ad me rej kõnono kõn teit, mourin m̦are, im mourin baam̦le. Bok kein rar kõpel̦l̦o̦k ial̦an am̦ro bwebwenato kõn elõñ men ko raorõk me en kar pen am̦ro make jino bwebwenato kaki.”
Kũbwij Naanin Anij
it-2 196 pãr. 7
L̦aam̦
Ekkar ñan Jabõn Kõnnaan 20:27, kũtuon ‘juon armej ej l̦aam̦ an Jeova, im Ej kappukot men ko otemjej itulowaan armej eo.’ Men eo armej eo ej ‘jol̦o̦k kũtuon kake,’ ak an kwal̦o̦k eñjake im l̦õmn̦ak ko an meñe emaroñ em̦m̦an ak nana, ej kaalikkar kain armej rot e itulowa.—Keidi Jrb 9:1.