Ad Kabukõt Juõn Mour Eo Eaetoklok
“Emaan, ej lotak jen kõrã, ekadu-an mour im eobrak kin inebata. Einwõt juõn ut ej ebbõl ej wõnmantak im rej bukwelok, im ej ko einwõt ellor im ejjab bedwõt.”—Job 14:1, 2, New World Translation.
MEÑE rainin jejjo rej jumae wãwen in kin an kadu mour, meñe kar jet 3,500 yiõ ko remotlok. Ien otemjej armij rej lo an jab juburueir kin an kadu ien air nemak aorõk in mour eo elap inem rittolok im mij. Kin menin, kamadmõd ko ñan kaetoklok mour rar kõmmani ñan eddeklok eo ekãl im ej orlok ilo bwebwenato.
Ilo ien ko an Job ri Egypt ro rar mõñã kole in menin mour ko ilo juõn kajeoñ eo ekõmmetak ñan air bedwõt im jodikdik. Juõn ian mejenkajjik eo ñan bedwõt ilo dettan yiõ kane iolaplap kar ñan kwalok juõn den eo enno bwin eo emaroñ kar tellok ñan mour eo eaetoklok. Elõñ alchemist ro rar tõmak bwe annañ ko rej walok jen gold renaj kar lelok mour in jab wabanban im mõñã jen plate ko kõmman jen gold enaj kar kaetoklok air mour. Tõmak in kabuñ ko an ri China ro etto rar lemnak bwe rar maroñ ukõt wãwen eo ilo enbwinin armij ilo air kajerbal wãwen kein einwõt kalmenlokjen, kakajur emmenono, im ũnen mõñã im ilo wãwen in tõbar mour in jab wabanban.
Ri etale in Spanish eo Juan Ponce de León rej jelã kake kin an jab juburuõn ilo ekkatak eo an kin bedbed eo an jodikdik. Juõn doctor in ebeben eo kein ka 18 ear kwalok ilo book eo an Hermippus bwe virgin jodikdik ro ren likit ir ilo juõn room edik ilo ien maanrak im kõto eo rej menonoiki ren likiti ilo bato ko im kajerbale einwõt juõn den rej ilimi ñan kaetoklok mour. Ejelok unin ba, bwe ejelok ian kamadmõd kein ear wõr tõbrak in.
Rainin, enañin 3,500 yiõ ko remotlok elikin an Moses kar je ennan eo an Job, armij ear etetal ion alliñ, lo kilen kõmman car ko, im computer ko, im etale atom (juõn mõttan edik in men eo rej ba chemical) im men eo rej ba cell (men eo rej kõmman jarom jene). Ak, meñe ewõr wõnmanlok ilo aolepen men rot kein, ad “mour ej kadu wõt im eobrak kin inebata.” Emol bwe ilo ailiñ ko elap air wõnmanlok aetokan mour ie emwij an aetoklok ilo ebeben eo lok. Ak menin elap wõt an walok tokjen jen emõnlok in wãwen kejbãrok ejmour, elaplok joñan tõbrak ilo karreo ko im emõnlok ũnen mõñã ko. Ñan wanjoñok, jen tuiolaplaplok in ebeben eo kein ka 19 ñan jinoin yiõ ko 1990 ko, aetokan mour eo ekkã ilo Sweden ear wanliñlok jen 40 ñan 75 yiõ ko ñan emaan ro im jen 44 ñan 80 yiõ ko ñan kõrã ro. Ak melelen menin ke bwe jibadbad eo an armij ñan an aetoklok an mour emwij an juburuõn kake?
Jaab, kinke meñe ilo jet ailiñ ko elõñlok armij ro rej mour ñan air lo yiõ ko reritto, nan ko Moses ear jei elõñ yiõ ko remotlok rej jerbal wõt: “Ilo ir make ran ko in yiõ ko ad rej jiljilimjuõn ñoul yiõ ko; im elañe kin kajur eo einjuõn rej ralitõk ñoul yiõ ko . . . , bwe ej aikwij mõkaj an ellãlok, im jej kelok im etal.” (Sam Ko 90:10) Ilo ilju eo ej ebaktok, jen lo ke juõn oktak? Armij en maroñ ke bwe an aetoklok an mour? Katak in tok juõn naj konono kake kajitõk rot kein.