“Ejamin Kar Konono Ñan Ir Elañe Ear Ejelok Juõn Wanjoñok”
“Jesus ear konono ñan jar in armij ro kin wanjoñok ko. Emol, ejamin kar konono ñan ir elañe ear ejelok juõn wanjoñok.”—MATTHEW 13:34, NW.
1, 2. (a) Etke wanjoñok ko rekeie ejjab bidodo melokloki? (b) Ta wãwen wanjoñok ko Jesus ear kajerbali, im ta kajitõk ko rar jarjar kin an kajerbal wanjoñok ko? (Bareinwõt lale footnote eo.)
KWO maroñ ke kememej juõn wanjoñok eo kwar roñ, bõlen ilo juõn unin tel kar konono ñan armij ro, elõñ yiõ ko remotlok? Wanjoñok ko rekeie ejjab mõkaj melokloki. Juõn ri jeje ear lo bwe wanjoñok ko “rej ukõt men eo ri roñjake ro rej roñjake ñan men eo rej maroñ jãdelok im kõmman bwe ri roñjake ro en maroñ bed ilo kalmenlokjen eo air annañ ko rekabwilõñlõñ ilo lemnak eo air.” Kinke ekkã an emõntata ad pijaiki men ko ilo lemnak eo ad, wanjoñok ko remaroñ kabidodoik lok ad melele kin katak ko. Wanjoñok ko remaroñ letok jelã ñan melelen nan ko, katakin kin katak ko rej oktak im bed im bin ilo ememlokjen eo ad.
2 Ejelok ri kaki ion lal elaplok an kabel ilo kajerbal wanjoñok jen kar Jesus Christ. Ebidodo kememej parable ko relõñ an Jesus iturinlok ruo thousand yiõ ko elikin air kar konono kaki.a Etke ear lap an Jesus atartar ion kilen katak rot in? Im ta eo ear kõmman an lap an wanjoñok ko an keie?
Etke Jesus Ear Katakin Kin Wanjoñok Ko
3. (a) Ekkar ñan Matu 13:34, 35, ta juõn ian un ko unin an kar Jesus kajerbal wanjoñok ko? (b) Ta eo ej kwalok bwe Jehovah ej aikwij kaorõk kilen katakin in?
3 Bible ej letok ruo un ko raorõk unin an kar Jesus kajerbal wanjoñok ko. Moktata, an kõmman eindein, ear kajejjet kitien kanan eo. Ri jilek Matthew ear je: “Jesus ear konono ñan jar in armij ro kin wanjoñok ko. Emol, ejamin kar konono ñan ir elañe ear ejelok juõn wanjoñok; bwe en kamol men eo dri kanan eo ear konono, im ba: ‘Inaj walõñi ilo parable ko.’” (Matthew 13:34, 35, NW) “Dri kanan eo” Matthew ear eliji e eo ear je Sam 78:2. Ri jeje Sam in ear bed iumin kakõrmol in jitõb eo an Anij ilo ebeben ko moktalok jen an kar Jesus lotak. Ejjab kabwilõñlõñ ke bwe buki yiõ ko lok iman, Jehovah ear beek bwe Nejin enaj kar katakin kin wanjoñok ko? Emol Jehovah ej kaorõk kilen katak in!
4. Ewi wãwen an kar Jesus kamelele kin unin an kar kajerbal wanjoñok ko?
4 Kein karuo, Jesus make ear kamelele bwe ear kajerbal wanjoñok ko ñan liklik im kajenolok ro burueir rar jab uak. Elikin an kwalok ñan “elap jar ko” parable eo kin ri jeor eo, ri kalor ro an rar kajitõk: “Etke Kwoj konono ñõn ir ilo parebõl ko?” Jesus ear uak: “Bwe lewoj ñõn kom bwe komin jela men ko retino an ailiñ in lõñ, a jab lelok ñõn ir. Kin men in Ij konono ñõn ir ilo parebõl ko, bwe ro rej lo, re jab lo; im ro rej roñ, re jab roñjake, im re jaje kake; im ñõn ir ejejit nan eo Aiseia e ar drikanij, im ba, ‘Ilo ami roñjake, kom naj roñ, im jaje kake: im ilo ami lo, kom naj lo im jaje kajen. Bwe buruen armij rein re benawia.’”—Matu 13:2, 10, 11, 13-15; Aiseia 6:9, 10.
5. Wanjoñok ko an Jesus ewi wãwen air kar liklik im kajenolok ro ettã burueir jen ro eutiej burueir?
5 Kar ta eo kin wanjoñok ko an Jesus bwe rar kejebel armij ro? Ilo jet wãwen ko, ri roñjake ro an rar aikwij kejbãrok air etale ñan air maroñ bõk likieo in melelen nan ko an. Armij ro ear ettã burueir rar bõk kõketak ñan kajitõk kin elõñlok melele. (Matu 13:36; Mark 4:34) Inem, wanjoñok ko an Jesus rar kalikar mol eo ñan ro burueir rar kwuli kin mol eo; ilo ejja ien eo wõt, wanjoñok ko an rar noj mol eo jen ro ear utiej burueir. Jesus kar juõn ri kaki eo ekabwilõñlõñ! Jen kiõ liñõre jet ian mol ko rar kõmman bwe wanjoñok ko an en lap air keie.
Ekkãlel ilo Kajerbal Tibdik ko
6-8. (a) Ta tokjen eo emõn ri roñjake ro an Jesus ilo century eo kein kajuõn ejañin kar wõr ibbeir? (b) Ta wanjoñok ko rar kwalok bwe Jesus ear ekkãlel ilo kajerbal tibdik ko?
6 Kwo nañin kar bwilõñ ke kin ta eo emaroñ kar einlok wõt ñan ri kalor ro ilo ebeben eo kein kajuõn ro rar kajju im roñ an Jesus katakin? Meñe ear wõr ibbeir ien emõn im ejejuan ñan roñ ainikien Jesus, rar jañin bõk tokjen liñõre juõn lokbook eo emwij je ñan kakememej ir kin men ko ear ba. Jen an eindein, rar debij wõt nan ko an Jesus ilo lemnak ko air im burueir. Ikijen kabel in kajerbal wanjoñok ko, Jesus ear kabidodoiki ñan air kememej men eo ear katakin. Ilo wãwen et?
7 Jesus ear jokãlet ilo an kajerbal tibdik in melele ko. Ñe tibdik in melele ko rar ekkar ñan juõn bwebwenato ak menin aikwij ñan kalikare, ear lap an kejbãrok ilo an lelok melele ko. Inem ear ba kin jejjet in oran sheep ko armij eo air ear ilok jeni ke ear bukõt juõn sheep eo ear jebwãbwe, jete awa ri jerbal ro rar jerbal ilo bwil in grape eo, im jete talent ko rar likiti ilo jikin kejbãrok.—Matu 18:12-14; 20:1-16; 25:14-30.
8 Ilo ejja ien eo wõt, Jesus ear jolok tibdik ko ejjab lap tokjeir me remaroñ kabañ ad bõk melele in wanjoñok ko. Ñan wanjoñok, ilo parable eo kin ri karejar eo ejelok an tiriamo, ejelok kamelele eo kar kwalok kake ikijen wãwen an kar ri karejar in kar ejaake juõn muri eo joñan in 60,000,000 denarii. Jesus ear kalikar aikwij eo ñan jeorlok bwid. Men eo elap tokjen kar, ejjab wãwen an ri karejar eo kar kõmman muri, ak ej wãwen an kar jeorlok muri eo an im ilo ukõt oktan, wãwen an kar kõmman ñan ri karejar eo mõttan eo ear muri ñan e juõn joñan money eo edik. (Matu 18:23-35) Eindeinlok, ilo wanjoñok eo an kin nejin eo ejerwan, Jesus ear jab kwalok melele kin etke ladik eo ediklok ear mõkaj an akwelap kin jolet eo an im etke ear jerwane ilo an kajerbale. Ak Jesus ear kwalok ilo tibdikin wãwen eñjake eo an jemen im an kar emmakit ke leo nejin ear wõr juõn oktak ilo buruen im jeblaktok ñan mweo. Kain tibdik in kin emmakit eo an jemen ear lap tokjeir ñan melele eo Jesus ear kõmmane, bwe Jehovah ej jeorlok bwid “ilo juõn wãwen eo elap.”—Isaiah 55:7; NW, Luk 15:11-32.
9, 10. (a) Ñe ej pijaiklok kadkad ko kadkadin kajjojo armij ilo wanjoñok ko an, ion ta eo Jesus ear jitõñlok ñane? (b) Ewi wãwen an kar Jesus kõmman bwe en bidodo an ri roñjake ro an im ro jet kememej wanjoñok ko an?
9 Jesus ear bareinwõt meletlet an ekajet ilo wãwen eo ear kalikar kadkad ko ilo parable ko an. Jen an lelok ilo tibdikin kõjãllin baotokin armij ro, Jesus ekkã an kin jitõñlok ñan men eo rar kõmmane ak wãwen air kin emmakit ñan men ko ear bwebwenato kaki. Eindein, jen an kwalok kõjãllin baotokin Ri Samaria eo, Jesus ear kwalok juõn men eo elaplok melelen—wãwen an Ri Samaria eo kar buromõj im itok im jibañ juõn Ri Jew eo ear kinejnej im babu ion ial eo. Jesus ear lelok tibdik ko rar menin aikwij ñan katakin bwe yokwe ri turõm ej aikwij erakelok jab ñan armij ro wõt ilo jowi eo am make ak ri ailiñ eo.—Luk 10:29, 33-37.
10 An kar Jesus kejbãrok an kajerbal tibdik ko menin ear kõmman bwe wanjoñok ko an ren jejjet im jab lap an lõñ tibdikiir. Kin menin ear kõmman an bidodolok ñan ri roñjake ro an ilo century eo kein kajuõn—im ro jet rejjab maroñ bwini orair ro renaj kar tokelik read Gospel in kakõrmol ko—ñan air kakememeji im katak ko raorõk rar katakin kaki.
Wanjoñok ko Rej Ekkeijaklok ñan Mour eo Ran Otemjej
11. Kwalok wanjoñok ko kin wãwen an parable ko an Jesus jelet men ko me ejelok bere bwe ear loi ke ear rittolok ilo Galilee.
11 Jesus kar juõn eo ear kanuij kabel ilo kajerbal wanjoñok ko me rej ekkeijaklok ibben mour ko an armij. Elõñ wõt ian parable ko an rar jelet men ko me ejelok bere bwe ear loi ke ear rittolok ilo Galilee. Lemnak, jidik ien, kin mour eo an jinoin. Ewi emakijkij in an kin jinen keboj bread eo ej leaveni ilo an bõk juõn mõttan kein kauwe eo ear bar kejbãrok jen ien eo eliktata ear iõk bread im bar kajerbale ñan leaveni bread eo? (Matu 13:33) Jete alen an kin waje ri eñwõd ro ke rej door lallok ok ko air ñan loan den ko ilo Lomalo in Galilee? (Matu 13:47) Ewi emakijkij in an kar lale an ajiri ro ikkure ilo jikin wia eo? (Matu 11:16) Jesus ear bõlen bar lo jikin ko jet me rar mõttan men ko ear kajerbali ilo wanjoñok ko an—ine ko rej jeori, kwojkwoj in belele ko rekalañliñ, jikin kallip in grain ko rej kalo ilo al.—Matu 13:3-8; 25:1-12; Mark 4:26-29.
12, 13. Ewi wãwen parable eo an Jesus kin wheat im tãõ ko kalikar an wõr an jelã kin wãwen ko ilo jikin eo?
12 Inem, ejjab menin ilbõk kin wãwen ko im men ko rej walok ilo mour ran otemjej im rar ejjekadkad ilo wanjoñok ko relõñ an Jesus. Kin menin, ñan an laplok melele kin kabel eo an ilo kajerbal kain katakin rot in, ej menin jibañ ñan lemnak kin ta melelen nan ko an ñan Ri Jew ro rar roñjake. Jen lale ruo wanjoñok ko.
13 Moktata, ilo parable eo kin wheat im tãõ ko, Jesus ear bwebwenato kin juõn emaan eo ear jeor wheat emõn ilo jikin kallip eo an ak “dri kijirãt eo” ear toloñe im katõke im kobrak kin tãõ ko. Etke Jesus ear kãlet kõmman in ej menin kijirãt? Eokwe, lemnak bwe ear karõklok wanjoñok in iturin Lomalo in Galilee, im jerbal eo elap an Ri Galilee ro ealikar bwe kar jerbal in kõmman jikin kallip. Ta eo emaroñ laplok an kõmman jorrãn ñan juõn ri kõmman jikin kallip jen an juõn ri kijirãt tilekeklok ñan loan jikin kallip eo an im kobrak kin tãõ ko rej kõmman jorrãn? Kien jerbal ko ilo tõre eo rar kwalok bwe ear wõr kain jorrãn rot in ear walok. Ejjab alikar ke bwe Jesus ear kajerbal juõn wãwen eo me ri roñjake ro an ren kar maroñ melele kake?—Matu 13:1, 2, 24-30.
14. Ilo parable eo kin Ri Samaria ro ri turin, etke elap tokjen bwe Jesus ear kajerbal ial eo lok “jen Jerusalem ñõn Jeriko” ñan kalikar melele eo an?
14 Kein karuo, kememej parable eo kin Ri Samaria eo ri turin. Jesus ear jino ilo an ba: “Juõn armij ej wõnlõllok jen Jerusalem ñõn Jeriko, im ebol kin dri rakimi ro, rej wutik nuknuk ko an, im kakinijnij e, im ilok, im likit e keptata an mij.” (Luk 10:30) Elap melelen, an kar Jesus kajerbal ial eo lok “jen Jerusalem ñõn Jeriko” ñan kalikar melele eo an. Ke ear kamelele kin parable in, ear bed ilo Judea, ejjab ettolok jen Jerusalem; inem ri roñjake ro an bõlen rar jelã kin ial eo rej kajerbale ilo wanjoñok in. Ial jab in ear wõr jelã kake bwe ear kauwatata, elaptata ñan juõn eo ej etal make ian. Ial eo elõñ ejjeoreor im aetok im makelok ian, im kõmman an lõñ jikin tilekek ñan ri rakimi ro.
15. Etke ejelok en emaroñ ba bwe jab itoklimo eo an priest eo im Ri Levi eo ilo wanjoñok eo an ikijen Ri Samaria eo ri turin ear jimwe?
15 Bar juõn men eaorõk kin jitõñlok eo an Jesus ñan ial eo ej etal “lõllok jen Jerusalem ñõn Jeriko.” Ekkar ñan parable eo, moktata juõn priest inem juõn Ri Levi rar bareinwõt ilok ilo ial eo lok—ak ejelok iairro ear bõjrak im jibañ armij eo ejorrãn. (Luk 10:31, 32) Priest ro rar jerbal ilo temple eo ilo Jerusalem, im Ri Levi ro rar jibañ ir. Elõñ priest im Ri Levi ro rar jokwe ilo Jeriko ñe rejjab jerbal ilo temple eo, kinke Jeriko kar 14 mile wõt jen Jerusalem. Eindein, ejelok bere bwe ewõr ien ñan air ilok ilo ial eo lok. Lale, bareinwõt, bwe priest ro im Ri Levi ro rekin etal ilo ial eo lok “jen Jerusalem,” im ilok jen temple eo.b Inem ejelok en emaroñ jimwe an kwalok bwe ejelok oktak ibben lõmarein ilo an ba, ‘Rar ellok jen leo ear kinejnej kinke ear alikar an mij, im uñur juõn enbwin eo emwij enaj kar kõmman menin air jab tellokin jerbal ilo temple eo ilo jidik ien.’ (Livitikõs 21:1; Bwinbwin 19:11, 16) Ejjab alikar ke bwe wanjoñok eo an Jesus ear jelet men ko ear wõr an ri roñjake ro an jelã kaki?
Unjen eo ej Jen Jehovah
16. Etke ejjab menin ilbõk bwe Jesus ear wõr an jelã kin menin kõmanman?
16 Elõñ wanjoñok ko im parable ko an Jesus rej kwalok kin jelã eo an kin kein ekan ko, menin mour ko, im mõttan ko an juõn men eo eyu. (Matu 6:26, 28-30; 16:2, 3) E ar bõk jen ia kain jelãlokjen rot in? Ke ear rittolok ilo Galilee, ejelok bere ear lap ien ñan an lale menin kõmanman ko an Jehovah. Bareinwõt, Jesus ej “lotak mokta jen men in kõmõnmõn otemjej,” im Jehovah ear kajerbal e einwõt “dri mejerik” ilo kõmanman men otemjej. (Dri Kolosse 1:15, 16; Jabõn Kennan Ko 8:30, 31) Ej menin bwilõñ ke bwe Jesus ear jelã kin menin kõmanman? Jen lale wãwen an kar likit jelãlokjen in ñan kajerbale ilo kabel ilo an katakin.
17, 18. (a) Ewi wãwen nan ko an Jesus emwij jei ilo Jon chapter 10 rej kalikar bwe ear wõr an jelã kin kadkad ko kadkadin sheep? (b) Ta eo ri lolok ro ñan ene ko enen Bible rar loe kin kõtan eo ikõtan shepherd ro im sheep ko air?
17 Ibwiljin men ko rebidodo ilo wanjoñok ko an Jesus ej men eo emwij je ilo Jon chapter 10, ijo ej kõkkar kin kõtan eo an ebak ibben ri kalor ro an einlok wõt eo an juõn shepherd ibben sheep ko an. Nan ko an Jesus rej kwalok bwe ear kanuij in jelã kin ial ko an sheep ko rebake. E ar kalikar bwe sheep ko rej lelok ir make bwe ren tel ir im bwe rej tiljek ilo air lor shepherd eo air. (Jon 10:2-4) Lokjak eo ejejuan ikõtan shepherd ko im sheep ko ri lolok ro ñan ene ko enen Bible rar loe. Ilo ebeben eo kein ka 19, ri kabel in bwebwenato eo H.B. Tristram ear loe: “Juõn ien Iar kalimjeke an juõn shepherd ikkure ibben bwij eo an. E ar jekben im einwõt ñe ear iten ko; sheep ko rar lukwarkware im kabole. . . . Eliktata aolepen bwij eo ear ejaake juõn dolul, ikkure im kãto-kãtak ibelakin.”
18 Etke sheep ko rej lor shepherd eo air? “Bwe re jela ainiken,” Jesus ear ba. (Jon 10:4) Sheep ko relukkun jelã ke ainiken shepherd eo air? Jen lale etale eo an make, George A. Smith ear je ilo book eo an The Historical Geography of the Holy Land (Bwebwenato in Belakin Lal in ilo Ene in Kwojarjar): “Jet ien kimij lañliñ ilo kakije in raelep eo am iturin aebõjlõl ko ilo Judea, ñan ijo jilu ak emen shepherd rej bõktok bwijjin sheep ko air. Bwij ko rej idepdep ibben don, im kim ar bwilõñ ewi wãwen an kajjojo shepherd naj bõk sheep ko an make. Ak elikin an mwij an bwij ko idak im ikkure, shepherd ro juõn ej ilok inem bar juõn im jenoloklok ilo juõn jikin ilo komlal eo, kajjojo ej kir ilo juõn wãwen ainiken eoktak; im sheep ko an kajjojo shepherd rej jenoloklok im etal ñan ibben shepherd ro air, im rej jebel im ilok ilo lajrak im einwõt air kar itok.” Jesus ejamin kar lo juõn wãwen eo emõnlok ñan wanjoñok kin melele eo an. Elañe jej kile im bokake katak ko an im elañe jej lor ialin tel eo an, inem jemaroñ itok iumin yokwe im kejbãrok eo an “shepherd eo emõn.”—Jon 10:11.
Unjen eo ej Jen Wãwen ko Ri Roñjake ro An Rar Jelã Kaki
19. Ñan kajekdon lemnak eo ewan, ewi wãwen an kar Jesus kajerbal ilo keie juõn jorrãn ilo jikin eo?
19 Wanjoñok ko rekeie ekoba iminene ko ak wanjoñok ko me remaroñ bõk katak jeni. Ilo juõn ien, Jesus ear kajerbal juõn wãwen eo ekãl ear walok ñan an kajekdon lemnak wan eo bwe jorrãn ej walok ñan ro tellokiir. E ar ba: “A ro joñoul im drualitõk, ioir imõn bar ilo Siloam e ar buñ, im mõn ir, komij lemnok bwe ir dri jerawiwi elap jen armij otemjej ro rej jokwe ilo Jerusalem ke?” (Luk 13:4) Jesus ear wejepedik an akwel nae un eo bwe jemlok eo an juõn ededelok karõke. An ko 18 rar jab makunlok kin jet jerawiwi ko rar jab kamõnõnõik Anij. Jen an eindein, jorrãn eo air ilo mij kar juõn tokjen ien im men in walok ko jejjab loi lok iman. (Ekklisiastis 9:11) Kin menin ear kajekdon juõn katak eo ewan ilo an jitõñlok ñan juõn men eo ear walok im emõn an ri roñjake ro an jelã kake.
20, 21. (a) Etke Pharisee ro rar naruõn ri kalor ro an Jesus? (b) Ta bwebwenato eo ilo Jeje ko Jesus ear kajerbale ñan wanjoñok bwe Jehovah ejañin kar kõmman karõk kin juõn un eo ebin ilo jerbale kien Sabbath eo an? (c) Ta eo naj konono kake ilo katakin tok juõn?
20 Ilo katak eo an, Jesus ear bareinwõt kajerbal wanjoñok ko ilo Jeje ko. Kememej ien eo ke Pharisee ro rar naruõn ri kalor ro an kin air kar timtim grain im mõñã ilo ran in Sabbath. Ilo mol, ri kalor ro rar rupe, jab Kien eo an Anij, ak ukok eo an Pharisee ro kin ta eo ej kõmman an jab ekkar ñan kien jerbal ilo ran in Sabbath. Ñan wanjoñok, bwe Anij ejañin kar kõmmane juõn karõk eo ejjab jejjet im bin ilo jerbale kien Sabbath eo an, Jesus ear jitõñlok ñan juõn men eo ear walok im emwij je ilo 1 Samuel 21:3-6. Ke ear kwuli, David im maan ro an rar bõjrak ilo imõn kabbed eo im mõñã bred in kalikar eo, eo emwij likit oktan. Bred ko remor rar kajenoloki ñan an priest ro mõñã. Ak, iumin wãwen ko, David im maan ro an rar jab narueir kin air kañi. Elap tokjen, bwe bwebwenato in ej wãwen eo dein emwij je ilo Bible ikijen an ro rejjab priest kajerbal bred ko remor. Jesus ear jelã bwebwenato eo ejimwe ñan an kajerbale, im ri roñjake in Ri Jew ro an ejelok bere ear wõr air jelã kake.—Matu 12:1-8.
21 Emol, Jesus kar juõn Ri Kaki Elap! Emol jej bwilõñ kin maroñ eo an ejelok einwõt ñan kwalok mol ko elap tokjeir ilo juõn wãwen eo ri roñjake ro an rej melele. Ak ewi wãwen, ad maroñ kajeoñe e ilo ad katakin? Menin naj konono kake ilo katakin tok juõn.
[Kamelele ko itulal]
a Wanjoñok ko an Jesus kar kõmmani ilo elõñ wãwen ko, ekoba wanjoñok ko, men ko rej keidi ñan don, im nan in kõkkar. Elap jelã kake e kin an kajerbal parable, eo rej kalikar einwõt “juõn eo ekadu, ekkã wõt kin inoñ, bwebwenato ko me mol eo kin mour erreo im mour in jitõb rej bõk jeni.”
b Jerusalem ear utiejliñlok jen Jeriko. Kin menin, ñe rej etal “jen Jerusalem ñõn Jeriko,” einwõt kar kwalok kake ilo parable eo, juõn eo ej ilok enaj kar “wõnlõllok.”
Kwoj Kememej Ke?
• Etke Jesus ear katakin kin wanjoñok ko?
• Ta wanjoñok eo ej kwalok bwe Jesus ear kajerbal wanjoñok ko ri roñjake ro an ilo century eo kein kajuõn rar maroñ melele kaki?
• Ewi wãwen an kar Jesus likit jelãlokjen eo an kin kõmanman ñan kajerbal ilo kabel wanjoñok ko an?
• Ilo wãwen et ko Jesus ear kajerbal wãwen ko rar walok me ri roñjake ro an rar jelã kaki?
[Pija ko ilo peij 22]
Jesus ear kennan kin juõn ri karejar eo ear makoko in jeorlok bwid kin juõn muri edik im kin juõn jemen eo ear jeorlok bwid an juõn nejin ladik eo ear jerwane aolepen jolet eo an
[Pija eo ilo peij 24]
Ta kar melele eo kin parable eo an Jesus kin Ri Samaria eo ri turin?
[Pija eo ilo peij 25]
Sheep ko rej lukkun jelã ke ainikien shepherd eo air?