Kijenmej im Ettõr ilo Iãekwõj Eo
“Jen kijenmej im ettõr ilo iãekwõj eo em̦õj likũt e im̦aad.”—HIBRU 12:1.
1, 2. Ta eo Baibõl̦ ej keidi ñan mour eo an Kũrjin ro?
KAJJOJO iiõ elõñ armej jãn pel̦aakin lal̦ in rej kuktok ippãn doon im ettõr ilo iãekwõj ko rel̦ap. Jet iaan ri ettõr rein rem̦õkaj im rekõn̦aan wiin. Ak aolep ri ettõr ro jet rejel̦ã bwe rejjab maroñ wiin ilo iãekwõj eo. Bõtab, men eo el̦ap an aorõk ippãn rein ej bwe ren kajem̦l̦o̦ke iãekwõj eo.
2 Baibõl̦ eo ej bareinwõt kwal̦o̦k kõn juon iãekwõj. Ej keidi mour eo an Kũrjin ro rem̦ool ñan juon iãekwõj me ewõr kein kawiinin ilo jem̦l̦o̦kin. Ro im rej kate er ñan l̦oor joñak eo an Jijej im dãpij wõt aer tiljek ñan Jeova rej ãinwõt ri ettõr ro me rekõn̦aan kajem̦l̦o̦ke iãekwõj eo. Rijjelõk Paul ear kõmel̦el̦e kõn iãekwõj in ilo lõta eo an ñan Kũrjin ro etto ilo Korint. Ear je: “Kom kanuij jelã bwe ilo ien iaekwoj, aoleb rittõr rej ettõr, ak juõn wõt iair ej bõk win eo. Innem, komin kate kom, bwe komin bõk win eo.”—1 Korint 9:24, UBS.
3. Ta mel̦el̦ein an kar Paul ba bwe juon wõt ej bõk wiin eo?
3 Ke Paul ear ba bwe juon wõt ej bõk wiin eo, mel̦el̦ein ke bwe juon wõt Kũrjin emaroñ bõk mour indeeo? Jaab. Paul ear kõnono kõn un eo unin an ri ettõr ro ettõr ilo iãekwõj ko. Kũrjin ro ilo Korint rar jel̦ã bwe aolep ro rar ettõr ilo iãekwõj ko rar kõn̦aan wiin meñe juon wõt emaroñ bõk tũb eo. Eñin unin aolep ri ettõr ro rar aikuj kammineneiki er m̦okta im kamaat joñaer ilo iãekwõj eo. Rar kate er ilo iãekwõj eo bwe ren wiin. Paul ear kõn̦aan bwe ro jein im jatin ilo tõmak ren kamaat aer maroñ ñan tiljek wõt ñan Jeova im kajem̦l̦o̦ke iãekwõj eo. Aolep ro im rej kõm̦m̦ane men in renaaj maroñ bõk mour indeeo.
4. Ta eo jej aikuj jel̦ã kake kõn iãekwõj eo ej tõll̦o̦k ñan mour?
4 Naan ko an Paul el̦ap an kõketak kõj, ak ej bareinwõt lujur kõj ñan ad lukkuun kõl̦mãnl̦o̦kjen̦ kõn men ko jej kõm̦m̦ani ilo mour ko ad. El̦aññe jej mour ilo wãween eo ej kabuñbũruon Jeova, innem enaaj wõr ippãd kõjatdikdik eo ñan mour indeeo ñe ejjab ilañ, eokwe ilo Pedetaij eo ioon lal̦. Bõtab, mour eo an juon Kũrjin ej ãinwõt juon iãekwõj me eaitok ilo juon ial̦ ekauwõtata. Innem elõñ men ko im remaroñ kabbeer ak kabõjrak kõj jãn ad karejar ñan Jeova. (Matu 7:13, 14) Em̦õj an men in wal̦o̦k ñan jet iaan ri karejar ro an Jeova. Innem ta men ko rekauwõtata ak aujiid ko im jemaroñ iioni ilo iãekwõj eo ej tõll̦o̦k ñan mour? Ewi wãween kwõmaroñ kõjparok eok jãn men kein? Im ta eo kwõmaroñ kõm̦m̦ane ñan kajem̦l̦o̦ke iãekwõj eo im wiin?
Jej Aikuj Kijenmej bwe Jen Wiin
5. Ta eo Paul ear kõmel̦el̦e kake ilo Hibru 12:1?
5 Paul ear jejel̦o̦k ñan ri Hibru ro im rar oktak im Kũrjin me rar pãd ilo Jerusalem im Judia. Ear bar kwal̦o̦k kõn ri ettõr ro ilo juon iãekwõj. (Riit Hibru 12:1.) Ear kõmel̦el̦e kõn etke Kũrjin ro rej aikuj ettõr wõt ilo iãekwõj eo im kõn men eo rej aikuj kõm̦m̦ane ñan kajem̦l̦o̦ke iãekwõj eo. Ilo katak in jenaaj m̦okta etale unin an kar Paul je lõta in ñan ri Hibru ro im ta eo ear kõn̦aan bwe ren kõm̦m̦ane. Innem jenaaj etale ta ko jemaroñ katak jãn men ko ear jejel̦o̦k ñan er.
6. Ta eo ri tõl in kabuñ eo an ri Ju ro rar kajjioñ in kõm̦m̦ane ñan Kũrjin ro ilo Jerusalem im Judia?
6 Kũrjin ro etto ilo raan ko an rijjelõk ro rar mour ilo juon tõre me el̦ap an kar pen. El̦aptata ear pen ñan Kũrjin ro ilo Jerusalem im Judia. Etke? Kõnke ri tõl in kabuñ eo an ri Ju ro rar kajjioñ in jiped armej ro bwe ren pokake er. Enañin 30 iiõ ko m̦oktal̦o̦k, rar riabe armej ro im ba bwe Jijej Kũraij ear jum̦ae kien. Rar n̦aruon Jijej im liaakel̦o̦k e ñan mej. Ri tõl in kabuñ rein rar m̦an Jijej Kũraij, im kiiõ rar kõn̦aan kabõjrak an ri kal̦oor ro kwal̦o̦k naan kõn e. Jemaroñ lo ta eo ear wal̦o̦k ãlikin raan in Pentekost eo ilo iiõ eo 33 ilo bok in Jerbal. Elõñ alen an kar ri tõl rein ko̦kkure ri kal̦oor ro im kajjioñ in kabõjrak aer kwal̦o̦k naan. Innem mour eo an Kũrjin ro retiljek ilo iien ko etto ear lukkuun pen.—Jerbal 4:1-3; 5:17, 18; 6:8-12; 7:59; 8:1, 3.
7. Etke ear lukkuun pen ñan Kũrjin ro me Paul ear jejel̦o̦k ñan er?
7 Unin an kar bar pen ñan Kũrjin ro jinoin ej kõnke ear epaak iien eo rar nitbwili Jerusalem. Jijej ear kakkõl er im ba bwe m̦õttan jidik Anij enaaj ko̦kkure Jerusalem. Ear jiroñl̦o̦k er kõn ta eo enaaj kar wal̦o̦k m̦okta jãn aer nitbwili Jerusalem. Im ear bar jiroñl̦o̦k er ta eo rej aikuj kõm̦m̦ane bwe ren el̦l̦ã im mour. (Riit Luk 21:20-22.) Jijej ear kakkõl er: “Komin kejbarok kom! Komin jab kamad kom kin ien mõñã ko rellab im drennin kadrek ko rekajur, im kin inebata ko an mour in, ñe Ran eo eab walokwõj ilo jidrimkij.”—Luk 21:34, UBS.
8. Ta eo emaroñ kar kõm̦m̦an bwe jet iaan Kũrjin ro ren ebbeer ak bõjrak jãn aer karejar ñan Jeova?
8 Paul ear jeje lõta eo an ñan Kũrjin ro ilo Jerusalem im Judia enañin 30 iiõ ko ãlikin an kar Jijej ba naan ko itulõñ. Ta eo ear wal̦o̦k ñan Kũrjin rein iloan iiõ kein? Jet iaaer rar bõjrak jãn aer katak kõn Jeova im rar jab kakajoor kõtaan eo aer ippãn bwe en jab m̦õjn̦o̦. Etke? Kõnke rar ebbeer kõn apañ ko rar iioni im el̦ap aer kar inepata kõn men ko an mour in. (Hibru 5:11-14, UBS) Bõlen jet iaan Kũrjin ro rar l̦õmn̦ak bwe enaaj pidodol̦o̦k ñan er ñe mour eo aer ej ãinwõt ri Ju ro jet. Remaroñ kar l̦õmn̦ak bwe men in ejjab bõd kõnke ri Ju ro rar tõmak wõt ilo Anij im rar pokake enañin aolep Kien ko kar lil̦o̦k ñan Moses. Bareinwõt, ekar wõr jet im rar kajjioñ in iuun ro jet iloan congregation ko ñan pokake Kien ko kar lil̦o̦k ñan Moses im l̦oor m̦anit ko an ri Ju ro. Jet iaan Kũrjin ro rar tõmake rein im ro jet rar l̦oor er kõnke rar mijak. Ta eo Paul ear ba ñan rõjañ ri tõmak ro m̦õttan bwe ren wõnm̦aanl̦o̦k wõt im l̦oor joñak eo an Jijej im tiljek wõt ñan Jeova?
9, 10. (1) Ilo jem̦l̦o̦kin jebta 10 ilo bok in Hibru, ta eo Paul ear ba bwe ri Hibru ro rej aikuj kõm̦m̦ane? (2) Etke Paul ear jeje kõn waanjoñak ko an m̦aan im kõrã ro me ear m̦ool aer tõmak ilo Anij?
9 Jeova ear kõm̦m̦akũt Paul ñan je lõta eo ñan ri Hibru ro im rar Kũrjin. Ilo jebta 10, ear kõmel̦el̦e m̦okta bwe Kien ko kar lil̦o̦k ñan Moses rej “annañin men ko renaaj itok.” Im ear ba bwe naaj maroñ in jol̦o̦k jerawiwi ko aer ikijjeen wõt katok in mej eo an Jijej. Ilo jem̦l̦o̦kin jebta 10, Paul ear ba ñan er bwe rej aikuj kijenmej wõt bwe ren maroñ bõk tokjãn jãn katok in mej eo an Jijej. Ear ba: “Em̦m̦an kom̦win kijenmej bwe, m̦õjen ami kõm̦anm̦an ankilaan Anij, kom̦win bõk men in kallim̦ur eo. Bwe, ‘Jidik wõt iien, im eo ej itok enaaj itok im jab rum̦wij.’ ”—Hibru 10:1, 36, 37.
10 Paul ear rõjañ ri Hibru ro bwe ren kijenmej wõt. Ilo jebta 12, ear bar rõjañ er bwe ren “kijenmej im ettõr ilo iãekwõj eo” me epãd im̦aaer. Bõtab, m̦okta jãn an kar ba men in, Anij ear kõm̦m̦akũt e bwe en jeje kõn bar juon men. Ta in? Eokwe jemaroñ lo uwaak eo ilo ad riiti jebta 11. Ilo jebta in, Paul ej kõmel̦el̦e kõn ta eo juon ej aikuj kõm̦m̦ane ñan kalikkar an tõmak ilo Anij. Im ear kwal̦o̦k waanjoñak ko kõn m̦aan im kõrã ro me ear m̦ool aer tõmak ilo Anij. Etke Paul ear kõnono kõn kijenmej innem kiiõ ilo jebta 11 ej kõnono kõn tõmak? Kõnke ear kõn̦aan bwe Kũrjin ro ren jel̦ã bwe rar aikuj peran im kijenmej ñan aer maroñ kalikkar aer tõmak ilo Jeova. Paul ear kwal̦o̦k kõn elõñ m̦aan im kõrã ro ilo iien ko etto me rar tiljek wõt ñan Jeova meñe rar iion wãween ko reppen. Joñak ko aer emaroñ jipañ ri Hibru ro bwe ren kijenmej wõt ium̦win mãlejjoñ ko rej iioni. Ãlikin an kar Paul kwal̦o̦k kõn waanjoñak ko an rein, ear ba ñan ri Hibru ro: ‘Kõnke elõñ ri kõnnaan ro im rej ãinwõt kõdo̦ el̦ap me rej kaapool̦ kõj, jen barãinwõt jol̦o̦k men otemjej reddo, im jen kijenmej im ettõr ilo iãekwõj eo em̦õj likũt e im̦aad.’—Hibru 12:1.
Ri Kõnnaan ro Relõñ me Rej Ãinwõt Kõdo̦ El̦ap
11. Ñe jej l̦õmn̦ak kõn waanjoñak ko an ri kõnnaan ro etto an Jeova, ta eo jej aikuj keememej?
11 Ilo Hibru 12:1, Paul ear kõm̦m̦an juon waanjoñak kõn ri kõnnaan ro etto an Jeova. Ear ba bwe joñan aer lõñ ej ãinwõt juon kõdo̦ el̦ap im ej kaapool̦ kõj. Rein rar tiljek wõt ñan Jeova m̦ae iien eo rar mej. Joñak ko aer rej kwal̦o̦k bwe Kũrjin ro ilo raan kein remaroñ bar tiljek ñan Jeova ium̦win wãween ko reppen. Ri karejar rein etto an Jeova rej ãinwõt ri ettõr ro im rar kajem̦l̦o̦ke iãekwõj eo. Joñak eo aer emaroñ rõjañ ri ettõr ro jet bwe ren ettõr wõt ilo iãekwõj eo. Ñan waanjoñak, jen ba bwe kwõj juon ri ettõr ilo juon iãekwõj. Ak ro relukkuun jel̦ã ettõr rej jutak wõt im alwõj am̦ ettõr im rõjañ eok bwe kwõn kate eok. Alikkar kwõn kar m̦õn̦õn̦õ kõn aer rõjañ eok im kwõn kar kate eok ñan kajem̦l̦o̦ke iãekwõj eo. Ilo ejja wãween eo wõt, Kũrjin ro ilo tõre eo an Paul rar aikuj in l̦õmn̦ak kõn waanjoñak ko an ro jãn etto. Etke? Kõnke waanjoñak ko an rein ear maroñ kaperan er im kakeememej er bwe remaroñ “kijenmej im ettõr ilo iãekwõj eo” im kajem̦l̦o̦ke. Kõj bareinwõt jemaroñ bar ãindein.
12. Ta eo jemaroñ katak jãn tõmak eo an armej ro me Paul ear kõnono kake?
12 Jemaroñ katak jãn tõmak eo an armej ro me Paul ear kõnono kake er. Etke? Kõnke rar iione wãween ko me jej iioni rainin. Ñan waanjoñak, Noa ear mour m̦okta jãn an kar Jeova ko̦kkure ro renana ilo ibwijleplep eo. Im kiiõ jej mour ilo iien eo m̦okta jãn an Jeova naaj ko̦kkure jukjuk im pãd eo an Setan. Jeova ear kajjitõk ippãn Ebream im Sera bwe ren ilo̦k jãn ijo jikier. Ear kallim̦ur bwe juon aelõñ enaaj wal̦o̦ktok jãn er im renaaj kabuñ ñan e. Innem, rar kõttar wõt ñan iien eo enaaj jejjet kallim̦ur eo an. Rainin, Jeova ej kajjitõk bwe jen jaab mour ekkar ñan kõn̦aan ko ad make. Ak ej kajjitõk bwe jen mour ekkar ñan kõn̦aan ko an. El̦aññe jej kõm̦m̦ane men in, ej kallim̦ur bwe enaaj Jerad im enaaj kajeraam̦m̦an kõj. Bar juon waanjoñak ej Moses. Ear kanooj kauwõtata ial̦ eo an l̦o̦k ñan Ãnen Kallim̦ur eo. Rainin, jej mour ilo juon lal̦ enana. Jej kõttar jukjuk im pãd eo ekããl me em̦õj an Jeova kallim̦ur ñan kõj. Ekanooj aorõk bwe jen kõl̦mãnl̦o̦kjen̦ kõn waanjoñak kein. Jemaroñ anõke men ko me rar kõm̦m̦ani ñan kabuñbũruon Jeova im katak jãn bõd ko aer.—Rom 15:4; 1 Korint 10:11, UBS.
Ta eo Ear Jipañ Er ñan Kajem̦l̦o̦ke Iãekwõj Eo?
13. Etke ear jaad in pen ñan Noa? Ta eo ear jipañ e ñan kõm̦m̦ani men otemjej Jeova ear jiroñe bwe en kõm̦m̦ani?
13 Ta eo ear jipañ ri karejar ro an Jeova ñan kijenmej ilo iãekwõj eo im kajem̦l̦o̦ke? Jen lale ta eo Paul ear je kõn Noa. (Riit Hibru 11:7.) Noa ejañin kar lo juon ibwijleplep me ear ko̦kkure aolep armej im menin mour. (Jenesis 6:17) Ejañin kar wal̦o̦k juon ibwijleplep m̦okta. Bõtab, Noa ear jab l̦õmn̦ak bwe men in eban wal̦o̦k ñan jidik. Etke? Ear tõmak bwe men otemjej Jeova ej ba enaaj kajejjeti. Innem, Noa ear jab l̦õmn̦ak bwe ekanooj pen ñan pokake Jeova. Ear kõm̦m̦ane aolep men ko Jeova ear jiroñe bwe en kõm̦m̦ani. Baibõl̦ ej ba: “Men otemjej Anij ej jiroñ e, ãindein ear kõm̦m̦ane.” (Jenesis 6:22) Elõñ men ko Noa ear aikuj kõm̦m̦ani. Ear aikuj jek wa eo im ainitok menin mour ko, kab kakon̦kon̦ m̦õñã ñan baam̦le eo an im menin mour ko. Ejjab men in wõt ak ear aikuj kakkõl armej ro kõn ibwijleplep eo. Im ear aikuj jipañ lio pãleen im l̦õm̦aro nejin kab lim̦aro pãleer bwe en kajoor wõt tõmak eo aer ilo Jeova. Ejjab aolep iien ear pidodo ñan an Noa kõm̦m̦ani aolep men ko Jeova ear kakien e bwe en kõm̦m̦ani. Ak ear tõmak wõt ilo Jeova im kijenmej ilo jerbal eo ear aikuj kõm̦m̦ane. Tokjãn men in, Jeova ear lo̦mo̦o̦ren e im baam̦le eo an im ear lel̦o̦k ñan er elõñ jeraam̦m̦an ko.
14. Ilo wãween et Ebream im Sera rar kalikkar aer tõmak ilo Anij? Ta eo jemaroñ katak jãn joñak eo aer?
14 Paul ear ba bwe Ebream im Sera rar m̦õttan ‘ri kõnnaan ro me rej ãinwõt kõdo̦ el̦ap’ im rej kaapool̦ kõj. Ear lukkuun oktak mour eo aer ke Anij ear jiroñ er bwe ren em̦m̦akũt jãn m̦weo im̦wier ilo Ur. Rar jab jel̦ã ta eo enaaj wal̦o̦k ñan er. Ak rar kanooj tõmak ilo Jeova im rar pokake e meñe rar iion wãween ko reppen. Baibõl̦ ej n̦aetan Ebream “jemãn ro otemjej rej tõmak” kõnke elõñ alen ear make kaarmejjete im l̦oor Jeova. (Rom 4:11) Ri Hibru ro rar jel̦ã kadede kõn mour eo an Ebream im baam̦le eo an. Eñin unin Paul ear kwal̦o̦k kõn jet wõt iaan men ko rar kõm̦m̦ani im rar kalikkar tõmak eo aer. Meñe ear kwal̦o̦k jet wõt ak rar bwe ñan kalikkar joñan kajoor in tõmak eo aer. Paul ear ba kõn er: “Rein otemjej raar mej ilo tõmak, ke raar jañin bõk men in kallim̦ur ko, a raar loi jãn etol̦o̦k, im yokyokwe er, im kwal̦o̦k kõn aer ruwamãejet im ri itoitak ioon lal̦.” (Hibru 11:13) Tõmak eo aer im kõtaan eo aer ippãn Anij ear jipañ er ñan kijenmej ilo iãekwõj eo.
15. Etke Moses ear pepe bwe em̦m̦anl̦o̦k ñe ej “eñtaan ippãn ro doon Anij”?
15 Bar juon ri karejaran Jeova me ear m̦õttan ‘ri kõnnaan ro me rej ãinwõt kõdo̦ el̦ap’ ej Moses. Ear ilo̦k jãn im̦weo im̦õn ãinwõt kar Ebream. Ear kõjekdo̦o̦n an utiej im an em̦m̦an kõjeãn ilo im̦õn kiiñ eo. Ear ilo̦k jãn men kein. Ear pepe bwe em̦m̦anl̦o̦k ñe ej “eñtaan ippãn ro doon Anij.” Etke ear pepe in kõm̦m̦ane men in? Paul ear ba bwe ear “l̦õmn̦ak kõn jinõkjej eo.” Ear bareinwõt ba kõn Moses: “Ej kijenmej ãinwõt an lo Eo re ban lo E.” (Riit Hibru 11:24-27.) Moses ear kile bwe ewõr juon men el̦apl̦o̦k an aorõk jãn “m̦õn̦õn̦õ ko an jerawiwi me rej ñan jidik wõt iien.” Ear tõmak bwe em̦ool an Anij pãd im ear jel̦ã bwe aolep kallim̦ur ko An renaaj jejjet kitieer. Eñin men eo ear jipañe ñan peran im kijenmej wõt ium̦win apañ ko reppen. Bareinwõt men in ear jipañ e ñan tiljek ilo an tõl ri Israel ro jãn Ijipt ñan Ãnen Kallim̦ur eo.
16. Etke jejel̦ã bwe Moses ear jab ebbeer kõn an kar jab del̦o̦ñ ilo Ãnen Kallim̦ur eo?
16 Ebream im Moses rar mej m̦okta jãn aer kar lo an jejjet kallim̦ur ko an Anij. M̦okta wõt jãn an kar ri Israel ro del̦o̦ñl̦o̦k ilo Ãnen Kallim̦ur eo, Anij ear jiroñl̦o̦k Moses: “Bwe kwõnaaj alwõj ãneo im̦aam̦, a kwõ jamin ilo̦k ñan lowan ãneo Ij lel̦o̦k ñan ro nejin Israel.” Moses im Aron rar jab del̦o̦ñe Ãnen Kallim̦ur eo kõnke rar jab pokake Jeova ke rar pãd iturin dãn ko ilo Meriba. Rar jab dãpij aer illu ippãn armej ro me rar jum̦ae er. Kõn men in, rar kõm̦m̦ane juon men me ear jab kautiej Anij. (Duteronomi 32:51, 52) Meñe Moses ear jab del̦o̦ñ ilo Ãnen Kallim̦ur eo ak ear jab ebbeer. Ear jab illu im l̦õmn̦ak bwe ejjab jim̦we men eo Anij ear kõm̦m̦ane ñan e. Jejel̦ã bwe ear jab ãindein kõnke ear kajjitõk ippãn Jeova bwe en kajeraam̦m̦an ri Israel ro. Ilo naan ko an ãliktata ñan er, ear ba: “Israel, elap wõt am mõnõnõ! Ejjelok juõn einwõt kwe, Ailiñ eo Iroij ear lomorene. Iroij ej am kein kattõrak im am jãje, Eo ej kejbarok yuk im lewõj ñõn yuk anjo.”—Duteronomi 33:29, UBS.
Men ko Jemaroñ Katak
17, 18. (1) Ta eo jemaroñ katak jãn ‘ri kõnnaan ro me rej ãinwõt juon kõdo̦ el̦ap’? (2) Ta eo jenaaj etale ilo katak eo tok juon?
17 Jaar katak jãn mour eo an ‘ri kõnnaan ro im rej ãinwõt kõdo̦ el̦ap rej kaapool̦e kõj’ bwe ñan ad kam̦õje iãekwõj eo, jej aikuj lukkuun tõmak ilo Anij im kallim̦ur ko an. (Hibru 11:6) Jej aikuj mour ekkar ñan tõmak eo ad. Jejel̦ã bwe ewõr juon kõjatdikdik epãd im̦aad me em̦õj an Anij kallim̦uri kõj kake. Jej maroñ “lo Eo re ban lo E.” Kõn ad tõmak ilo Anij ej ãinwõt ñe jej loe. Eñin unin jej kijenmej im ettõr ilo iãekwõj eo.—2 Korint 5:7, UBS.
18 Iãekwõj eo Kũrjin ro rej ettõr ie ejjab pidodo. Meñe ãindein, jemaroñ kajem̦l̦o̦ke iãekwõj eo. Ilo katak eo tok juon, jenaaj etale jet iaan men ko im remaroñ jipañ kõj ñan kajem̦l̦o̦ke iãekwõj in ad.
Kwõmaroñ Ke Kõmel̦el̦e?
• Etke Paul ear jeje kõn tõmak eo an ri kõnnaan ro etto?
• Ewi wãween joñak eo an ‘ri kõnnaan ro me rej ãinwõt kõdo̦ el̦ap rej kaapool̦e kõj’ ej jipañ kõj ñan kijenmej im ettõr ilo iãekwõj eo?
• Ta eo kwaar katak jãn joñak eo an Noa, Ebream, Sera, im Moses?
[Pija ilo peij 19]
Ebream im Sera rar m̦õn̦õn̦õ in ilo̦k jãn m̦weo im̦wier em̦m̦an ilo Ur