E aha te tiaki no to tatou ona huaa taetae i mamate atu?
“E haapohoe ia hakaua mai te enana mate?”, ta Iopa i ui atu i na tai omua (Iopa 14:14). O hua hakatu ui oti ta otou e ui ananu nei? Pehea te koakoa o to oe koekoe ia oko oe te mea e tutuki hakaua tatou me to tatou ona huaa taetae i mamate atu, me te noho io he henua menino nui?
Oia nei te tekao a te Pipiria: “E haapohoe ia, hakaua mai to oe huaa i mamate atu (...) e tu hakaua atou.” E peau na hakaua: “No te tau enana tekao tiatohu te henua, e noho ananu atou io he henua.” — Itaia 26:19; Taramo 37:29.
No te haatia toitoi i tenei tau tekao i peau ia, e mea meitai te haahua atu: E aha te pio i mate ai te enana? I hea te huaa i mamate nei? Umaha e haatia atu tatou i te pohoe ia hakaua iho?
Te mate, pehea ia mate
Ua puaha nui te tekao a te Pipiria no te peau, mei te tumu, ae te Etua i makimaki ia mate te enana. U pepena te Etua e mou enana e ua, o Atamo me Eva, u haanoho ia aua io he papua meitai, o Edene, me te peau atu ia aua, a hanau te tama a haahatea te papua meitai ia pi te henua. E mate anaiho te vahana me te vehine ia hakaoko koe aua i te peau o te Etua. — Tenete 1:28; 2:15-17.
Me te koe nui o to aua kaoha i te meitai o te Etua, u putui nui Atamo me Eva, i topa ai te pe i peau ia no aua. ‘E hua oe e epo’, ta te Etua i peau ia Atamo, “mei eia mai oe; e epo oe, e hua hakaua oe e epo”. (Tenete 3:19.) Ma mua o te pepena ia, aoe Atamo; e epo. No to ia putui ia i te eo o te Etua, to ia mikeo, i hua ai ia e epo, hakatu koe anae.
O te mate, u koe nui hoi te pohoe. O ia nei te tekao tiatohu i hakaite ia e te Pipiria: “O te mate hoi te tuki o te mikeo; atika, ta te Etua, i tuku mai, o te pohoe ananu.” (Roma 6:23). O ia nei te tekao a te Pipiria no te hakaite o te mate nui: “Ua ite te huaa enana e mate atou, e koe nui te maakau o te huaa i mamate.” (Ecclésiaste 9:5). Ia mate te enana, o ia nei te tekao a te Pipiria, “E hee atu te kuhane e hua te enana e epo; i teia a, koe nui to ia maakau”. — Taramo 146:3, 4.
Atika, me he mea o Atamo me Eva anaiho te i haka oko koe, no te aha i mate ai tatou paotu? No te mea u hanau tatou paotu ma mui o te hana putui a Atamo; mei oto iho tatou paotu o te mikeo me te mate. O ia nei te tekao a te Pipiria: “No te pio o titahi enana tootahi [Atamo] ua neke te mikeo i te aomaama, mei io he mikeo, te mate, i mate ai te tau enana paotu.” — Roma 5:12; Iopa 14:4.
Atika, e peau oti tahipito: ‘Aoe he kuhane te i pohoe ananu ia mate te enana?’ E tuhuka nui tenei hakatu tekao, u peau tahipito, ena titahi hakatu pohoe i mui ho o te mate. Ae tenei maakau mei oto o te Pipiria. Ta te Pipiria i peau, e nephe oe, to oe nephe, o oe anaiho me te hana ta oe e koana e hana, me to oe maakau, me to oe nino (Tenete 2:7; Ieremia 2:34; Tekao-haapupua 2:10). Oia nei hakaua te tekao a te Pipiria: “Te nephe te i mikeo, e mate.” (Ezekiere 18:4). Ae e tahi kio i oto o te Pipiria te i hakaite he kuhane pohoe ananu to te enana ia mate.
Pehea te pohoe hakaua mai o te enana?
I mui ho i te tihe ia mai o te mikeo me te mate i te aomaama, u hakaite te Etua i to ia makimaki, e haapohoe mai te huaa i mamate nei. Atii te tekao a te Pipiria: “Ua ite [Aparahama] e haapohoe mai te Etua i [ta ia tama o Itaako] mei vaveka o te huaa i mamate.” (Hepereo 11:17-19). Aoe i teka te maakau o te pateriareka no te mea i peau te Pipiria i te tekao a te Etua-Tiketike-Nui: “Aoe e Etua no te huaa i mamate, e Etua no te poi pohoe, no te mea me ia u pohoe paotu.” — Ruka 20:37, 38.
E hoi, e koaka i te Etua-Tiketike-Nui e haapohoe mai te tau poi ta ia i makimaki. U peau Ietu Kirito: “Umoi otou e mahao, e tihe te hora e oko paotu te tau poi io he ua tupapau i to ia eo me te uu mai i vaho.” — Ioane 5:28, 29; Hana 24:15.
Ae oa i mui ho tenei tekao, ua ite Ietu i titahi puke enana e aahi atu i titahi enana i mate, te haatata nei i te kaavai no Nain. Te mahai hou te i mate o te tama hanau tahi a titahi vehine popi. To ia ite ia te kei o te mamae o hua vehine, u kaoha nui Ietu me te peau i te enana i mate: “A tu!” A tahi a tu anaiho te mahai hou, u haahua atu Ietu ia ia i to ia kui. — Ruka 7:11-17.
Me he hakatu o hua vehine popi, hakatu te koakoa i ite ia io he hae o Iaeiro, hakaiki no te tinakoka ati-Iuta, i mate ia mai ta ia pahoe, onohuu e ua ehua. Atia, to ia tihe ia mai io Iaeiro, u hee atu Ietu ma te kaokao o te pohoe i mate me te peau: “E pahoe, a tu.” Me te tu o hua pahoe! — Ruka 8:40-56.
Ma mui ho ua mate Rataro, to Ietu hoa. Te tihe ia mai o Ietu io he hae, eia ua mate Rataro e ha a. Noatu te oko o te memae u peau Mareta, te tuehine o Rataro: “Ua ite au, e pohoe hakaua mai i te a pao ia o te pohoe ia.” Atika ua hee atu Ietu io te ua tupapau me te peau, a taki te kea me te vevao: “Rataro a uu mai i vaho.” Ua uu mai Rataro i vaho! — Ioane 11:11-14.
A mamaakau tatou. I hea Rataro i te a mate ia e ha a? Ae i peau ua ite i te ekaeka o te pohoe io he aki, a koe a te mamae io he havaiki pe. Me he mea oia nei te hakatu, u hakaite ia. Aoe, i koe nui to Rataro maakau, ua mate anaiho. Me he mea ae Ietu i haapohoe mai ia ia, e noho ananu io he mate tihe te pohoe ia mai i te a paona.
Toitoi, he tau mea poto te tau hana mana meitai a Ietu, no te mea ua mate hakaua te tau poi ta ia i haapoe nei. Atika, 1 900 ehua i tenei te hakaite ia e koaka i te tau enana te pohoetina hakaua mai ma te ii o te Etua. Atika, me ta ia tau hana mana aoe te mea nui oko i teia tai, u hakaite pu Ietu te tau mea e tihe io he henua ia koaka i te Patireia o te Etua te vivini o te henua.
Ia mate titahi ona huaa
Ia tihe pu anamai te mate, e mea ino, mea oko te mamae, noatu te maakau i te pohoe ia ananu. U maakau anaiho Aparahamo, e haapohoe ia mai ta ia vehine, atika u tatau tatou, “ua uu (...) [te pateriareka] no te ueue ia Sara i oto o te ue”. (Tenete 23:2.) E pehea no Ietu? Te mate ia o Rataro ua ue anaiho Ietu i oto o to ia kuhane, me te emiee, me te hati atu i te ue (Ioane 11:33, 35). No eia, aoe o te koekoe pepee ia ue i te mate ia o titahi huaa i haataetae ia.
Ia mate te tama, e mamae paokooko no te kui. No eia, o ia nei te tekao a te Pipiria no titahi kui i oto o te mamae, no te mea ua mate te tama (2 Hakaiki 4:27). E mea tiatohu, mea oko te ue o te motua no teia mamae. “Aue, anoa o au te i mate”, i ueue nei te hakaiki Tavite te mate ia o ta ia tama Apatarone. — 2 Tamuera 18:33.
Atika, me te haatia i te pohoe ia hakaua mai, aoe to tatou mamae, e mamae ananu. Me ta te Pipiria i peau, ‘Umoi otou e ue, hakatu me tahipito aoe o atou tetai ia’. (1 Tetaronika 4:13.) Mea ke ananu, e haatata tatou i te Etua ma te pure, na ia e toko ia tatou, ta te Pipiria i hakaite mai. — Taramo 55:22.