A3
¿Kenijkatsa ueltok tijpiaj Biblia hasta ipan ni tonali?
Katli kichijki ma moijkuilo Biblia amo san kichijchijki, nojkia kichijtok amo ma poliui. Ya kichijki ma moijkuilo ni:
“Itlajtol Toteko Dios mokaua para nochipa”(Isaías 40:8).
Tlen kiijtoua ni texto nelia melauak, maske amo tijpiaj yon se amamimili tlen achtouia moijkuilok tlen iTlajkuilol Dios Ika Hebreo uan Arameoa yon iTlajkuilol Dios Ika Griego. Uajka, ¿kenke uelis timotemachisej tlen nama tijpouaj ipan Biblia eli sanse ika tlen achtouia Dios kichijki ma moijkuilo?
TLEN KICHIJKEJ KATLI KIMAIJKUILOJKEJ ITLAJTOL DIOS PARA AMO MA POLIUI
Uelis tijnankilisej ni tlajtlanili ika tlen Dios tlanauatik uejkajkia ma kichiuakaj ika iTlajkuilol Dios Ika Hebreo, kiijtok ma kiixkopinakaj tlen nopaya ijkuilijtoya.b Jehová kiniljuik sejse tlanauatianij tlen Israel ma kipiakaj nopa Tlanauatili, yeka monekiyaya kimaijkuilosej (Deuteronomio 17:18). Nojkia, Dios kintekimakak levitas ma kipixtokaj “itlanauatiljuaj TOTEKO” uan ma kinmachtikaj israeleuanij (Deuteronomio 31:26; Nehemías 8:7). Teipa kema judíos kiskej tlen Babilonia, onkak se grupo katli tlamaijkuilouayayaj o escribas, tlen nojkia kiniljuiyayaj soferim (Esdras 7:6, notas, TNM). Kej panotiajki xiuitl, ni escribas kichijchijkej miak copias tlen nopa 39 libros tlen iTlajkuilol Dios Ika Hebreo.
Ipan miak xiuitl, nopa escribas kuali kiixkopinkej nopa libros. Ipan se keski xiuitl tlen kiixmatij kej Edad Media (500-1500 kema ya ualajtoya Jesús), se grupo tlen escribas judíos tlen kiniljuiyayaj masoretas nojkia kiampa kichiuayayaj. Nopa Códice de Leningrado eli kej se libro nejmaxtik tlen más uejkajkia kiijkuilojkej nopa masoretas, uelis kiijkuilojkej ipan xiuitl 1008 uan 1009 kema ya ualajtoya Jesús. Pero, nechka xiuitl 1950 kipantijkej se 220 tlajkuiloli tlen san kimaijkuilojkej uan pedazos tlen Biblia ipan nopa Amamimili tlen mar Muerto. Ni amatl kiijkuilojkej mil xiuitl achtoui que nopa Códice de Leningrado. Kema kiitakej nopa Amamimili tlen mar Muerto uan nopa Códice de Leningrado, kinextik se tlamantli tlen tlauel ipati: maske kej moijkuilojtok ipan nopa Amamimili tlen mar Muerto amo eli sanse kej nopa Códice de Leningrado, amo mopatla nopa tlamachtili tlen nopaya ijkuilijtok.
¿Uan tlake uelis tikijtosej tlen nopa 27 libros tlen iTlajkuilol Dios Ika Griego? Achtoui kiijkuilojkej se keskij iapóstoles Jesucristo uan se keskij Cristo itokilijkauaj tlen achtoui siglo. Teipa, nopa achtoui Cristo itokilijkauaj kiixkopinkej nopa libros sanse kej kichijkej nopa escribas judíos (Colosenses 4:16). Se keskij maseualmej, kej nopa Tlanauatijketl Tlen Roma Diocleciano kinejkej kitlamiltisej nochi tlen kiijkuilojkej nopa achtoui Cristo itokilijkauaj. Maske kiampa kichijkej, tlauel miak pedazos tlen Biblia uan nopa tlajkuiloli tlen san kimaijkuilojkej nojua eltok ipan ni tonali.
Tlen kiijkuilojkej Cristo itokilijkauaj motlajtolkuepki ipan sekinok tlajtoli. Nopa biblias tlen achtoui kitlajtolkuepkej elki ika tlajtoli tlen tlauel uejkajkia kitekiuiyayaj, kej armenio, copto, etiópico, georgiano, latín uan siriaco.
TLAJKUILOLI IKA HEBREO UAN GRIEGO TLEN KITEKIUIJKEJ PARA TLAJTOLKUEPASEJ
Nopa copias tlen nopa tlajkuiloli tlen san kimaijkuilojkej uejkajkia amo nochi eli sanse. Uajka, ¿kenijkatsa uelis tijmatisej tlen kiijtouayaya tlen achtoui kiijkuilojkej?
Ma timoiljuikaj ipan ni tlamantli, se maestro kiniljuia 100 katli kinmachtia ma kiixkopinakaj se tlamachtili tlen se libro. Tlaj poliuiskia tlen achtoui kiijkuilojkej, uelis kiitasej ika nopa 100 tlen kiixkopinkej para kimatisej tlen kiijtouayaya tlen achtoui ijkuilijtoya. Uelis nochi katli kiixkopinkej nopa tlamachtili mokuapolojkej, pero amo uelis tikijtosej nochi mokuapolojkej san ipan sanse tlamantli. Nojkia kiampa pano, kema ixtlamatinij kitlachiliaj nopa miak pedazos tlen Biblia uan tlen kiixkopinkej uejkajkia tlen eltok ipan ni tonali, uelis kipantisej kampa mokuapolojkej katli kimaijkuilojkej uan kiitasej tlen kiijtouayaya nopa tlajkuiloli tlen achtouia moijkuilok.
“Uelis timotemachisej amo onka yon se tlajkuiloli tlen uejkajkia mochijki tlen tlauel kuali moixkopinki uan amo tleno mopatlatok”
Uajka, ¿uelis timotemachisej nopa tlajkuiloli tlen achtoui moijkuilok amo mopatlatok? Nopa ixtlamatketl William Green kiijtok tlen nopa tlajkuiloli tlen iTlajkuilol Dios Ika Hebreo: “Uelis timotemachisej amo onka yon se tlajkuiloli tlen uejkajkia mochijki tlen tlauel kuali moixkopinki uan amo tleno mopatlatok”. Uan Frederick Bruce, katli tlauel momachtijtok Biblia kiijtok ni tlamantli tlen iTlajkuilol Dios Ika Griego, tlen nojkia kiiljuiaj Nuevo Testamento: “Kipantijtokej miak tlajkuiloli tlen Nuevo Testamento, más que tlen sekinok tlajkuiloli tlen uejkajkia kiijkuilojkej tlen kiitaj tlauel ipati, uan tlen amo aka kiijtoua tlaj amo melauak”. Uan nojua kiijtok: “Tlaj nopa Nuevo Testamento eliskia kej sekinok libros, uajka nochi kiseliskiaj uan ipan motemachiskiaj”.
Capítulo 40 tlen libro tlen Isaías ipan nopa Amamimili tlen mar Muerto (uelis xiuitl 125 hasta 100 kema ayamo ualajtoya Jesús).
Kema kitlachilijkej ika nopa miak tlajkuiloli tlen san kimaijkuilojkej ika hebreo tlen moijkuilok se mil xiuitl teipa, kiitakej san mopatlatoya se kentsi, uan tlen más mopatlatoya eli kej moijkuilojtoya.
Capítulo 40 tlen libro tlen Isaías ipan nopa Códice de Alepo, se tlajkuiloli tlen tlauel ipati tlen kiijkuilojkej masoretas nechka xiuitl 930 kema ya ualajtoya Jesús.
Tlajkuiloli hebreo. Nopa Biblia Tlen Yankuik Tlaltipaktli Tlen iTlajkuilol Dios Ika Hebreo ika tlajtoli inglés (1953-1960) mokixtik ipan Biblia Hebraica, tlen kichijki Rudolf Kittel. Desde nopa tonali pejki kisa sekinok biblias tlen kiyankuilijtokej ika texto hebreo, Biblia Hebraica Stuttgartensia uan Biblia Hebraica Quinta, tlen kinextia momachtijkej tlen kipantijkej ipan nopa Amamimili tlen mar Muerto uan sekinok tlajkuiloli tlen uejkajkia tlen san kimaijkuilojkej. Para mochijchiuas ni ome biblias motekiuik Códice de Leningrado, uan ipan notas motekiuik nopa Pentateuco samaritano, Amamimili tlen mar Muerto, nopa Septuaginta, nopa tárgums, nopa Vulgata uan Peshitta. Kema moyankuilik Biblia Tlen Yankuik Tlaltipaktli, kitekiuijkej nopa Biblia Hebraica Stuttgartensia uan nojkia Biblia Hebraica Quinta.
Tlajkuiloli griego. Ipan xiuitl 1853 hasta 1881, nopa ixtlamatinij Brooke Westcott uan Fenton Hort kiitakej se keski tlajkuiloli tlen san kimaijkuilojtoyaj uan pedazos tlen Biblia para kichiuasej se tlajkuiloli ika griego tlen ika moyakanaskiaj uan tlen eliyaya más sanse ika nopa tlajkuiloli tlen achtoui moijkuilok. Nechka xiuitl 1950, nopa Comité tlen kitlajtolkuepki Biblia Tlen Yankuik Tlaltipaktli kitekiuik ni tlajkuiloli para kichiuasej ni tekitl. Nojkia kiitakej sekinok papiros tlen uejkajkia kiijkuilojkej (uelis eliyaya xiuitl 125 hasta xiuitl 300 kema ya ualajtoya Jesús). Desde uajka onkatok más papiros. Nojkia nopa tlajkuiloli tlen ika moyakanaj, tlen kichijchijkej Nestle uan Aland, uan nojkia tlen nopa Sociedades Bíblicas Unidas, kinextia tlen namanok kipantijtokej, uan se keski tlen ni, nojkia kitekiuijkej para kiyankuilisej ni Biblia.
Kema kitlachilijkej nopa tlajkuiloli tlen ika moyakanayayaj para kitlajtolkuepasej Biblia, kiitakej katli teipa kimaijkuilojkej iTlajkuilol Dios Ika Griego kipiuilijkej se keski versículos. Ipan iTlajkuilol Dios ni versículos amo kema eltoya, maske ipan sekinok biblias tlen uejkajkia motlajtolkuepki kena kitlalijkej, kej King James Version (Versión del Rey Jacobo) uan La Biblia del Oso. Uan nechka xiuitl 1550 ya moxejxelojtoya nopa tlajkuiloli ika versículos uan ya kitekiuiyayaj ipan sekinok biblias. Uajka, pampa miak biblias kikixtilijkej ni versículos, pejki kiuitonaltiaj nopa números tlen versículos. Ya ni eli nopa textos, Mateo 17:21; 18:11; 23:14; Marcos 7:16; 9:44, 46; 11:26; 15:28; Lucas 17:36; 23:17; Juan 5:4; Hechos 8:37; 15:34; 24:7; 28:29 uan Romanos 16:24. Ipan ni Biblia, ipan sejse versículo kampa amo tleno ijkuilijtok, kipia se nota.
Nojkia tijmatij tlen ika tlami Marcos 16 tlen eli más ueueyak (versículos 9 uan tlami ipan 20) uan tlen ika tlami tlen eli más kototsi, uan nopa tlapoualistli tlen Juan 7:53 uan tlami ipan 8:11 nojkia amo eltoya ipan nopa tlajkuiloli tlen achtoui kimaijkuilojkej. Yeka, ipan ni Biblia moixpolok ni tlapoualistli pampa amo eliyaya tlen iTlajkuilol Dios o eliyaya espurios.c
Ipan ni Biblia motekiuik tlen ixtlamatinij kiijtouaj eli se copia tlen más monechkauia ika nopa tlajkuiloli tlen achtoui moijkuilok. Ipan se keski tlajkuiloli tlen san kimaijkuilojkej, kej Mateo 7:13 kiijtoua: “Xikalakikaj ipan nopa puerta tlen pitsaktsi. Pampa nopa puerta uan nopa ojtli tlen patlauak teuika kampa mikilistli”. Ipan sekinok biblias amo eltoya tlajtoli “nopa puerta”. Pero kema más kuali momachtijkej nopa miak tlajkuiloli tlen san kimaijkuilojkej, kiitakej nopa tlajtoli eltoya ipan nopa tlajkuiloli tlen achtoui moijkuilok, yeka motlalik ipan ni Biblia. Maske mopatlatok miak tlamantli kej ni, amo mopatlatok uejueyi tlamantli, nojua eltok nopa tlamachtili tlen más pankisa ipan iTlajtol Dios.
Se tlajkuiloli tlen ijkuilijtok ipan papiro tlen kipia 2 Corintios 4:13 uan tlami ipan 5:4, nechka xiuitl 200 kema ya ualajtoya Jesús.
a San nikaj moijtos iTlajkuilol Dios Ika Hebreo uan Arameo. Teipa san moijtos iTlajkuilol Dios Ika Hebreo.
b Monejki kichiuasej copias tlen nopa amamimili tlen achtoui moijkuilok pampa moijkuilojtoya ipan tlamantli tlen nimantsi nempoliuiyaya.
c Tlaj nojua tijneki tijmatis kenke ni versículos amo eli tlen iTlajkuilol Dios o tlen kiiljuiaj espurios, xikita nopa notas tlen uala ipan Biblia Tlen Yankuik Tlaltipaktli (ika referencias), tlen kiski ipan 1987.