ONGULUMAMBO MOINTANETA yiileshomwa yopaMbiimbeli
ONGULUMAMBO MOINTANETA
yiileshomwa yopaMbiimbeli
Oshindonga
  • OMBIIMBELI
  • IILESHOMWA
  • OKUGONGALA
  • w19 Febuluali ep. 26-30
  • Uuthiga wopaKriste owa kwathele ndje ndi shi endithe nawa

Oshitopolwa shika kashi na okavidio.

Opu na epuko lyasha, okavidio itaka yi komeho.

  • Uuthiga wopaKriste owa kwathele ndje ndi shi endithe nawa
  • Oshungolangelo tayi tseyitha Uukwaniilwa waJehova (yokukonakonwa) — 2019
  • Uupalanyolo uushona
  • Uuyelele wa faathana
  • TATE NAMEME OYA LI YE TU HOLE
  • TANDI TAMEKE OKUUVITHA
  • IILONGA TAYI SHAMBUDHA MONIGERIA
  • IINAKUGWANITWA IIPE
  • Onda mona egameno lyashili mokukala nda inekela muJehova
    Oshungolangelo tayi tseyitha Uukwaniilwa waJehova (yokukonakonwa) — 2023
Oshungolangelo tayi tseyitha Uukwaniilwa waJehova (yokukonakonwa) — 2019
w19 Febuluali ep. 26-30
Omumwatate Woodworth Mills

ONDJOKONONA

Uuthiga wopaKriste owa kwathele ndje ndi shi endithe nawa

NAKUHOKOLOLA WOODWORTH MILLS

OSHA LI omokati kuusiku. Omulonga gwaNiger ogwa li gwu udha komufwata, tagu kunguluka sigo omomagumbo. Omeya oga li taga endelele ga yalalala oshinano shokilometa 1.6. Pethimbo mpono iita yopashigwana moNigeria oya li ya pindjala. Okutaaguluka omulonga gwaNiger, okwa li taku pula omwenyo gwomomayulu. Ihe otwa li twi ihupula lwiikando, opo tu gu taaguluke. Oshe ende ngiini, opo ndi iyadhe muupyakadhi mbono? Manga inaandi ya nadho, nandi mu kuthile ko kashona manga kondjokonona yaavali yandje.

Tate okwa ninginithwa mo 1913 moNew York, sho e na omimvo 25. Edhina lye oJohn Mills. Oshipopiwa sheninginitho osha gandjelwe komumwatate Russell. Okuza mpono, tate okwa tembukile kontuntu Trinidad. Sho e li hono, okwa hokana Constance Farmer, Omukonakonimbiimbeli omulaadhi. Tate okwa kwathele kuume ke William R. Brown ya ulukile aantu oshinyandwa “Photo-Drama of Creation.” Oya kala taye shi ningi sigo omo 1923, sho omumwatate William nomukadhi ya tuminwa kiilongo yaAfrika lyokUuninginino. Tate nameme oya tsikile nokuuvithila moTrinidad. Ayehe aagwayekwa.

TATE NAMEME OYA LI YE TU HOLE

Otwa valwa tu li omugoyi, osheeli shetu oRutherford, a lukilwa omupresidende gwehangano Watch Tower Bible and Tract Society. Ngame onda valwa mo 30 Desemba 1922, nonda lukwa Clayton J. Woodworth, nda lukilwa omumwatate Clayton, ngoka a li ha nyola oshifo The Golden Age (Awake!). Tate nameme oye tu kwathele atuhe tu mone elongo lyopetameko, ihe oya li ye tu ladhipike tu itulile po omalalakano gokulongela Jehova. Meme okwa li e na uunkulungu ka mana wokutompa aantu ta longitha Ombiimbeli. Tate okwa kala he tu hokololele omahokololo gomOmbiimbeli, nokwa li ha longitha omainyengo gokolutu, opo tu ga uve ko nawa.

Oonkambadhala dhawo odha eta iiyimati iiwanawa. Aamati otwa li yatano, nayatatu yomutse otwa li kOsikola yaGilead. Aamwamemekadhona yatatu oya kala taya kokola ondjila uule womimvo odhindji kontuntu Trinidad naTobago. Tu li aanona yawo otwa “tsikwa mongulu yomuwa,” omolwelongo lyawo noshiholelwa shawo oshiwanawa. Etsomukumo lyawo olye tu kwathele tu kale notu “kokele motempeli yaKalunga ketu.” — Eps. 92:13.

Uuna aantu taya ka uvitha, oya kala haya ningile elongekidho maandjetu. Aakokolindjila omo ya li haya tsakanene, nolundji oya kala haya popi kombinga yomumwatate George Young, omutumwa Omukanada, ngoka a li a talele po moTrindad. Aavali yandje oya li haya popile muuwanawa omulongi pamwe nayo William nomukadhi mboka ya li ya tuminwa kiilongo yaAfrika lyokUuninginino. Iinima ayihe mbino oyi inyengitha ndje ndi tameke iilonga yokuuvitha manga ndi na omimvo omulongo.

TANDI TAMEKE OKUUVITHA

Iifo yetu kaya li hayi lile omuntu okathima koluko. Oya li hayi aneke pomutenya omalongelokalunga giifundja, omahangano omanalwiho goongeshefa nosho wo opolitika. Omolwoshinima shono, mo 1936, omusita gumwe moTrinidad okwa lombwele omupangeli gwoshitopolwa a indike iileshomwa yehangano lyetu. Iileshomwa otwe yi holeke, notwa tsikile noku yi longitha sigo ya pu po. Otwa li hatu ende tatu uvitha twa zala omapulakata, tatu longitha oombasikela, uumbapila wokuhiya aantu kokugongala nuukalata. Otwa uvithila wo miitopolwa yokuushayi moTrinidad, tatu longitha ohauto yi na omambako ya za kondoolopa yedhina Tunapuna. Otwa li hatu shi tyapula lela! Molwaashoka onda li handi kala tadhi uvitha olundji, osha ningitha ndje ndi ninginithwe ndi na omimvo 16.

Aamwatate naamwameme mboka ya li haya longitha ohauto yembako mondoolopa Tunapuna

Tu li pohauto yi na embako mondoolopa Tunapuna

Omahokololo ngoka nda uva kuyaandjetu niinima mbyoka nda mona monkalamwenyo, oya ningitha ndje ndi kale nda hala okuninga omutumwa. Ehalo ndyoka olya kala mungame, sho nda yi koAruba mo 1944 ndi ka wayimine omumwatate Edmund W. Cummings. Otwa li twa nyanyukwa, sho twa hiya aantu omulongo ye ye kEdhimbuluko mo 1945. Omumvo gwa landula ko, mokantuntu hoka omwa totwa egongalo.

Oris naWoodworth Mills, pethimbo aagundjuka

Tu li nomuholike gwandje, Oris

Onda li nda uvithile omukadhona gumwe hatu longo naye, Oris Williams. Okwa li lela ta pataneke ndje, opo a gamene omalongo ngoka a longwa kongeleka yawo. Nonando ongawo, okupitila mekonakonombiimbeli, okwi ilongo lela shoka Ombiimbeli tayi ti. Okwa ninginithwa mo 5 Januali 1947. Konima yethimbo, onde mu hokwa, e tatu hokana. Oris okwa tameke uukokolindjila muNovomba 1950. Sho nde mu hokana, onkalamwenyo yandje oya gwedhelwa ishewe uuwanawa.

IILONGA TAYI SHAMBUDHA MONIGERIA

Mo 1955 otwa taambwa kOsikola yaGilead. Opo tu vule okuya ko, otwa etha po iilonga yetu, e tatu landitha po egumbo lyetu niinima yilwe. Okuza mpono, otwa thigi po Aruba. Otse aalongwa yomongundu onti-27, notwa pewa oonzapo mo 29 Juli 1956. Opo nduno, otwa tuminwa koNigeria.

Woodworth naOris Mills ye li nuukwanegumbo waBetel moLagos, moNigeria, mo 1957

Ndi li nuukwanegumbo waBetel moLagos, shaNigeria mo 1957

Omumwameme Oris okwa ti: “Ombepo yaJehova otayi vulu okukwathela omuntu i idhidhimikile omashongo moka aatumwa hayi iyadha. Omusamane gwandje okwa kala a hala nale okuya miilonga yuutumwa, ihe ngame kanda li ndi na nayo. Onda li nda hala okumona aanona nokukala omukulukadhi gwopegumbo. Onda lundulula omadhiladhilo gandje, sho nda mono kutya onkundana ombwanawa oyi na okuuvithwa neendelelo. Sho twa pewa oonzapo, onda li ndi ilongekidha nawa ndi ka uvithe ndi li omutumwa. Sho twa yi moskepa yedhina Queen Mary, omumwatate Worth Thornton ngono a tumwa komumwatate Knorr, okwe tu laleke a ti kutya ‘shikukutu moluha shinenguni momupolo!’ Okwe tu lombwele wo kutya otatu ka longela koBetel. Onda keme nda ti: ‘Oh, aaye!’ Ihe sho twe ya moBetel, ondi igilile mo nziya nonda kala ndi hole mo, nonda longa miikondo yi ili noyi ili. Onda kala ndi hole unene okuyakula oongodhi nosho wo aayenda. Ondi hole aantu onshitwe, niilonga mbino oya ningitha ndje ndi kale ndi na ekwatathano ewanawa naamwatate moNigeria. Uuna taye ya okutalela po koBetel, oyendji oya li haya thiki ya tsima, ya vulwa noya sa enota nondjala. Onda kala handi ya yakula shi ikwatelela koompumbwe dhawo. Ayihe mbyoka iilonga iiyapuki nda li tandi longele Jehova noya thiga ndje tandi hunga enyanyu.” Iilonga ayihe mbyoka twa longela Jehova, oye tu etela enyanyu.

Esiku limwe mo 1961 manga tu li pamwe noyaandjetu moTrinidad, omumwatate Brown okwa li te tu kuthile ko nkene a kala ta tyapula iilonga yokuuvitha moAfrika. Ngame onda hokolola wo nkene iilonga tayi humu komeho moNigeria. Omumwatate Brown okwa papatele ndje e ta lombwele tate ta ti: “Ngweye tate Johnny koAfrika ino enda ko nale, ihe omumwoye Woodworth okwe enda ko.” Tate okwa yamukula a ti: “Pula komeho mumati gwandje!” Eladhipiko ndyoka nda pewa komakuya ngoka ga ka nale, olya tsu ndje omukumo ndi tsikile nda mana mo niilonga yokuuvitha.

Woodworth Mills, Antonia Brown, William “Bible” Brown naOris Mills

William Brown nanekulu lye, Antonia, oye tu tsu omukumo noonkondo

Mo 1962, onda yi kOsikola yaGilead, ndi ka mone ishewe edheulo lya gwedhwa po, lyoomwedhi omulongo. Osha li uuthembahenda kungame okukala gumwe gwomongundu onti-37. Omumwatate Wilfred Gooch ngono a li nale omutonateli gwoshitayimbelewa moNigeria, okwa li a hiti ongundu onti-38 yaGilead, e ta tuminwa koIngilanda. Konima yaashono, onda pewa uuthembahenda wokutonatela oshitayimbelewa shaNigeria. Onda landula oshiholelwa shomumwatate Brown. Onda kala handi talele po unene aamwatate moNigeria, shono sha kwathela ndje ndi ya tseye nokukala ndi ya hole. Nonando moshilongo shawo kamwa li iinima yopamaliko oyindji mbyoka yi li miilongo mbyoka ya putuka, aamwatate mboka oye shi ulike kutya enyanyu lyashili nokukala wa gwanenwa, inayi ikolelela kokukala wu na iimaliwa nenge iinima yopamaliko. Ohandi kala nda kumwa oku ya mona ya yela, yo opala noya zala nawa pokugongala kehe. Shampa taya yi kiigongi yoshitopolwa, oyendji ohaya yi nomaloli noobolekajaa (oombesa kaadhi na oondunda, dha longwa moNigeria). Olundji oombesa ndhoka ohadhi kala dha nyolwa iipopiwamayele tayi nywitha omakutsi. Yimwe oya li ya nyolwa: “Ohaka yala noluhozi lumwe.”

Oshipopiwamayele shono oshoshili. Onkambadhala oyi vule okumwena. Natse otwa mono iizemo iiwanawa, omolwoonkambadhala dhetu. Mo 1974, Nigeria osho sha li oshilongo shotango muuyuni shi na aauvithi 100 000 sha landula Amerika. Iilonga yokuuvitha moNigeria oya li lela tayi ende nawa!

Sho iilonga yetu yi li metifa, mo 1967-1970, moNigeria omwa tukuluka iita yopashigwana. Aamwatate mboka ya li moshitopolwa shaBiafran handiyaka yomulonga gwaNiger, kaya li we haya vulu okukwatathana noshitayimbelewa. Otwa li tu na oku ya faalela iileshomwa nomalombwelo. Omolwegalikano nokukala twi inekela muJehova, otwa kala hatu taaguluka omulonga gwaNiger lwiikando.

Otandi dhimbulukwa nawa sho twa li hatu taaguluka omulonga ngoka. Oomwenyo dhetu odha li moshiponga, omolwaakwiita, omikithi niiponga yilwe. Osha li oshidhigu nayi okupandakana mokati kaakwiita ya homata nokomayego, ihe uupyakadhi uunene owa li pokupita pomayinda gomoondjila, opo wu ka thike kuBiafran. Esiku limwe uusiku, onda taaguluka omulonga tagu tondoka omeya ndi li mokawato te zi kondoolopa Asaba nda uka kOnitsha, ndi ka tse omukumo aatonateli kuEnugu. Oshikando shimwe, onda ka tsa omukumo aakuluntugongalo mboka ya li moshilando Aba, hoka kwa li ihaaku endwa. Esiku limwe manga twa gongala, aakwiita oyi iteyele moshilando Port Harcourt, shi li kondje yaBiafran. Onkee otwa li tu na okuhulitha onkolonkolo okugongala kwetu negalikano.

Okugongala hoka okwa li kwa simanenena, oshoka okwa li kwa kwathele aamwatate ya mone kutya Jehova oku ya hole. Okwa li wo kwe ya kwathela kaaya kuthe ombinga mopolitika nokukala ya hangana. Aamwatate moNigeria oya li ya piti momakuyunguto ga kwata miiti. Kaya li ye tondathane, nonando oya za momihoko dha yoolokathana. Oya kaleke po uukumwe wopaKriste. Osha li uuthembahenda okukala pamwe naamwatate pethimbo ndyoka edhigu!

Mo 1969, omumwatate Milton G. Henschel oye a li omunashipundi gwoshigongi shopaigwana sha li mokapale kaYankee, moNew York, shi na oshipalanyolo: “Ombili kombanda yevi.” Ngame onda li omupeha gwe nondi ilongo oshindji kuye. Oshigongi shoka osha li pethimbo, oshoka mo 1970 otwa li tu na oshigongi shopaigwana moLagos shaNigeria, shi na oshipalanyolo: “Aantu mboka Kalunga a hokwa.” Oshigongi shoka osha ningwa nziya owala konima yiita yopashigwana, nosha ningwa kekwatho lyaJehova. Opwa li aantu 121 128, nosho oshigongi mondjokonona sha ningilwe momalaka 17. Omumwatate Knorr, Henschel nosho wo aatalelipo yalwe mboka ye ya nondhila okuza koAmerika nokoIngilanda, oya li ya mono aantu 3 775 taya ninginithwa. Omwaalu ngoka ogwa li omunene mondjokonona yOonzapo dhaJehova okuza pOpentekoste. Sho tatu longekidha oshigongi shono, onda li ndi ipyakidhila inaandi shi mona nale. Omwaalu gwaauvithi ogwi indjipala noonkondo!

Oshigongi shopaigwana shi na oshipalanyolo: “Aantu mboka Kalunga a hokwa,” moLagos, moNigeria, mo 1970

Oshigongi shopaigwana shi na oshipalanyolo: “Aantu mboka Kalunga a hokwa,” opwa li aantu 121 128 yomalaka 17, mwa kwatelwa Oshiibo

Omimvo 30 nasha ndhoka nda kala moNigeria, omathimbo gamwe onda longo ndi li omutonateli omweendi nosho wo omutalelipo gwiitayimbelewa muAfrika lyokUuninginino. Aatumwa oya li haya pandula ndje, oshoka onda li handi gandja eitulomo komutumwa kehe noku mu tsa omukumo. Osha li uuthembahenda kungame oku ya shilipaleka kutya ehangano oli na ko nasha nayo. Sho nda kala omutonateli omweendi, ondi ilongo kutya okukala wu na ko nasha naantu ohashi ya kwathele ya pondole, ya kale ya kola noya hangana.

Kekwatho lyaJehova otwa li twa vulu okwiidhidhimikila omaupyakadhi ngoka ge etithwa kiita yopashigwana nokomikithi. Omayambeko gaJehova oga li gi iwetikile. Nekulu lyandje Oris okwa ti:

“Atuhe otwa li twa kwatwa kumalaria lwiikando. Oshikando shimwe, tate Woodworth okwa falwa koshipangelo kee shi mpoka e li. Onda lombwelwa kutya otashi vulika a ka likole oombeke, ihe hewa shoka inashi ningwa. Sho a godhipukwa, oku uvithile omupangi ngoka a li te mu tonatele etumwalaka lyUukwaniilwa waKalunga. Lwanima, otwa ka talela po omupangi ngoka, tate Nwambiwe, tu mu uvithile ishewe kombinga yOmbiimbeli. Okwe ya moshili nokonima okwa ningi omukuluntugongalo megongalo lyaAba. Ngame onda kwathela aantu oyendji ya ninge aapiya yaJehova mwa kwatelwa Aamoslema mboka ya li yi itaala kutya yo kaye na siku ya ze mo meitaalo lyawo. Ihe shoka she tu etela enyanyu enene, okutseyathana naantu yomoNigeria nokukala tu ya hole, tu hole omithigululwakalo noohedhi dhawo nosho wo omalaka ngoka haya popi.”

Otwi ilonga wo kutya: Iilongo yaantu ihayi likolwa omatanga. Opo tu vule okutyapula iilonga yetu tu li aatumwa, otwa li tu na okukala tu hole aamwatate naamwameme, kashi na nduno mbudhi kutya eputuko lyawo olya yooloka ko ngiini kulyetu.

IINAKUGWANITWA IIPE

Konima sho twa kala moBetel moNigeria, mo 1987 otwa tuminwa kokantuntu St. Lucia ke li moCaribbean, tu li aatumwa. Otwa li lela twa nyanyukwa, ihe otwi iyadha ishewe momashongo galwe. MoAfrika, aasamane ohaya hokana ombanda, ihe mokantuntu St Lucia aantu ohaya otekathana owala. Shaashi Oohapu dhaKalunga odhi na oonkondo, odhi inyengitha aakonakonimbiimbeli yetu ya ninge omalunduluko.

Woodworth naOris Mills, pethimbo aakokele

Omuholike gwandje, Oris, onda kala ndi mu hole uule womimvo 68 ndhoka twa kala pamwe naye mondjokana

Omolwuukulupe, mo 2005, Olutuwiliki olwe tu tumine koombelewa oonene koBrooklyn, koNew York, moAmerika. Esiku kehe ohandi pandula Jehova, sho a li a pe ndje nekulu lyandje, Oris. Okwa si mo 2015, nosigo onena onda nika oluhodhi. Oye a li kuume kandje kopothingo nonda li ndi mu hole noonkondo. Omuholike gwandje, Oris, otwa kala pamwe naye omimvo 68. Otwe shi mona kutya shoka hashi eta ombili mondjokana nomegongalo, okukala wa simaneka uukwamutse, ho dhimine po, omwiifupipiki noho ulike iiyimati yombepo.

Uuna twa yemata nenge twa teka omukumo, otwa li hatu pula ekwatho kuJehova, opo tu tsikile okugwanitha po iinakugwanithwa mbyoka e tu pa. Sho omalunduluko ga kala nokuningwa, otwa mono kutya iinima oya kala tayi ende nawa ethimbo kehe, ihe otwa tegelela natango omalunduluko omawanawa. — Jes. 60:17; 2 Kor. 13:11.

Jehova okwa yambeka iilonga yaavali yandje noyayalwe moTrinidad naTobago. Olopota yiilonga ndjoka opo ya piti, otayi ulike kutya aantu 9 892 oye ya moshili. Yo aamwatate oyendji moAruba otaya tsikile nokutsa omukumo egongalo moka nda li. Montuntu moka ngashingeyi omu na omagongalo 14 notaga humu komeho. MoNigeria, omwaalu gwaauvithi ogwi indjipala noonkondo gu thike po 381 398. Omanga montuntu St Lucia omu na aauvithi ye li 783 taya ambidhidha Uukwaniilwa waJehova.

Ngashingeyi ondi na omimvo 90 nasha. Episalomi 92:14 olya faathanitha mboka taya longo megumbo lyaJehova nomilunga, tali ti: “Otadhi imi aluhe iiyimati; aluhe odha hapa nodha ziza.” Onda nyanyukwa shili, omolwethimbo alihe ndyoka nda kala miilonga yaJehova. Aamwatate mboka nda kala pamwe nayo ethimbo nuule oya kwathela ndje ndi tsikile okulongela Jehova nuulaadhi. Molwaashoka Jehova oku hole ndje, okwa pitike ndje ‘ndi kokele motempeli ye.’ — Eps. 92:13.

a Tala o-Awake! yo 8 Maalitsa 1972, ep. 24-26.

    Ndonga Publications (1987-2025)
    Za mo
    Inda mo
    • Oshindonga
    • Tumina yalwe
    • Hogolola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ngele to longitha ongulumambo yetu
    • Uuyelele wiinima yopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Inda mo
    Tumina yalwe