Kolo Toko he FATATOHI INITANETE
Kolo Toko
FATATOHI INITANETE
Faka-Niue
ā
  • ā ē ī ō ū
  • TOHI TAPU
  • TAU TOHI
  • TAU FELEVEIAAGA
  • w99 12/1 lau 7-12
  • Manatu e Tufuga Lilifu Lahi Hau!

Nakai fai vitiō ma e fifiliaga nei.

Fakamolemole, fai lekua ke moua e vitiō.

  • Manatu e Tufuga Lilifu Lahi Hau!
  • Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1999
  • Tau Vala Mataulu
  • Tau Tohi Pihia Foki
  • Tau Fakafifitakiaga Mitaki Mai i Tuai
  • Manatu a Iehova he Mogonei!
  • Tau Lauiaaga he Fuakau
  • Ko e Heigoa e Vaha Anoiha ma Lautolu kua Manatu?
  • Hane Fakamoli Kia e Koe e Matagahua Katoatoa Hau ke he Atua?
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1999
  • “Kia Manatu . . . ke he Hāu a Vaha Fuata kia Ia ne Eke a Koe”
    Moui Kerisiano mo e Fekafekauaga​—Tohi Fakaaoga he Feleveiaaga—2016
  • Fekafekau ki a Iehova ka kua Nakaila Hohoko Mai e Tau Aho Kelea
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2014
  • Tufuga Hau—Ako Na Fefe e Mahani Hana
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1999
Kitia Foki
Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1999
w99 12/1 lau 7-12

Manatu e Tufuga Lilifu Lahi Hau!

“Hanai, kia manatu a a koe [“Tufuga Lilifu Lahi,” NW] ke he hāu a vaha fuata kia ia ne eke a koe, . . . ka kua nakaila hohoko mai e tau aho kelea.”​—FAKAMATALAAGA 12:1.

1. Kua lata fefe he tau fuata ne tukulele ke he Atua ke manako ke fakaaoga ha lautolu a fuata mo e malolo?

KUA foaki e Iehova ke he tau fekafekau hana e malolo ke taute hana finagalo. (Isaia 40:28-31) Moli e mena nei pete ni e tau tau momoui ha lautolu. Ka ko e tau fuata ne tukulele ke he Atua kua lata pauaki he manako ke fakaaoga fakapulotu e fuata mo e malolo ha lautolu. Mena ia, kia tokaloto e lautolu e tomatomaaga he “tagata fakamatala kupu,” ko e Patuiki ko Solomona i Isaraela i tuai. Ne fakamalolo e ia: “Hanai, kia manatu a a koe ke he hāu a vaha fuata kia ia [Tufuga Lilifu Lahi,] ne eke a koe, ka kua nakaila hohoko mai e tau aho kelea, ka kua nakaila fakatata mai e tau tau ke pehe ai a koe, Nakai tuai fiafia au ki ai.”​—Fakamatalaaga 1:1; 12:1.

2. Ko e heigoa kua lata he tau fanau Kerisiano ne tukulele ke taute?

2 Ko e fakamafanaaga a Solomona ke manatu e Tufuga Lilifu Lahi he vaha fuata ne hagaaki fakamua ke he tau fuata tane mo e tau fuata fifine ha Isaraela. Ne fanau a lautolu ke he motu ne tukulele ki a Iehova. Ka e kua e fanau he tau Kerisiano tukulele he vaha nei? Moli, kua lata ia lautolu ke tuku mau e Tufuga Lilifu Lahi he tau manamanatuaga. Ka taute pihia e lautolu, to fakalilifu e lautolu a ia mo e to aoga ni foki ki a lautolu.​—Isaia 48:17, 18.

Tau Fakafifitakiaga Mitaki Mai i Tuai

3. Ko e heigoa e tau fakafifitakiaga ne fakatoka e Iosefa, Samuela, mo Tavita?

3 Tokologa e tau fuata he fakamauaga Tohi Tapu ne fakatoka e tau fakafifitakiaga mitaki ko lautolu haia ne manatu e Tufuga Lilifu Lahi ha lautolu. Tali mai he vaha tote, ko e tama tane a Iakopo ko Iosefa ne manatu e Tufuga hana. He magaaho ne kamatamata he hoana a Potifara a Iosefa ke taute mo ia e feuaki vevela he mahani fakatane mo e fifine, ne totoko fakamalolo a Iosefa mo e talahau: “To maeke fefe ia au ke eke e mena kelea lahi ia mo e hala au ke he Atua?” (Kenese 39:9) Ko Samuela ko e tagata Levi ne manatu hana Tufuga nakai ni he vaha ne tote ai a ia ka e he moui katoa hana. (1 Samuela 1:22-28; 2:18; 3:1-5) Ko e fuata ko Tavita i Petelehema ne toka mau moli e ia hana Tufuga he manamanatuaga. Ko e falanaki hana ke he Atua ne maaliali he magaaho ne fehagai a ia mo e tupua Filisitia ko Koliato mo e talahau: “Kua hau a koe kia au mo e pelu, mo e tao mo e tao leoleo; ka ko au, kua fina atu au kia koe ke he higoa a Iehova Sapaota, ko e Atua he tau kau a Isaraela ne fakafiu a koe ki ai. To tuku mai e Iehova a koe ke he haku lima ke he aho nai, ti keli e au a koe, mo e uta kehe ai e au hau a ulu ia koe; . . . ke iloa ai he lalolagi oti, ha ha ia Isaraela e Atua. Ke iloa ai foki he fakapotopotoaga oti nai, nakai fakamoui ai e Iehova ha tagata ke he pelu mo e tao; ha ko e mena ha ha ia Iehova e pule ke he tau, ti tuku mai e ia a mutolu ke he tau lima ha mautolu.” Nakai leva, ne mate a Koliato, ti fehola e tau Filisitia.​—1 Samuela 17:45-51.

4. (a) Kua fakakite he heigoa na manatu he tama fifine Isaraela ne uta fakapaea i Suria mo e tama fuata ko e Patuiki ko Iosia e Tufuga Lilifu Lahi ha tautolu? (e) Fakakite fefe e Iesu ne 12 e tau he moui na manatu e ia e Tufuga hana?

4 Ko e taha fuata ne manatu e Tufuga Lilifu Lahi ko e tama fifine Isaraela ne uta fakapaea. Ne foaki e ia e fakamatala mitaki ke he hoana he takitaki kau Suria ko Naamanu ati fano a ia ke he perofeta he Atua, ne fakamaulu e lepela, ti eke ai mo tagata tapuaki ha Iehova. (2 Tau Patuiki 5:1-19) Ne fakatolomaki fakamalolo he Patuiki ko Iosia e tapuakiaga mea ha Iehova. (2 Tau Patuiki 22:1–​23:25) Ka ko e fakafifitakiaga mitaki he taha ne manatu hana Tufuga Lilifu Lahi he tote lahi agaia a ia ko Iesu Nasareta. Manamanatu la ke he mena ne tupu he magaaho ne 12 e tau hana he moui. Ne uta he tau mamatua hana a ia ki Ierusalema ma e Paseka. He liliu ki kaina, ne mailoga e laua kua galo a Iesu; ati liliu a laua ke kumi ia ia. He aho ke tolu aki, ne moua e laua a ia hane fakatutala ke he tau huhu faka-Tohiaga Tapu mo e tau akoako he faituga. He tali fakatepe ke he huhu he hana matua fifine, ne tala age a Iesu: “Ko e ha ne kumi mai ai au e mua? Nakai kia iloa e mua ko e mena lata ke nofo au ke he fale he haku a Matua?” (Luka 2:49) Kua aoga lahi ma Iesu ke moua e vala tala he puhala fakaagaga he faituga, ko e ‘fale he hana a Matua.’ He vaha nei, ko e Fale he Kautu he Tau Fakamoli a Iehova ko e matakavi mitaki lahi ke moua e iloilo tonu he Tufuga Lilifu Lahi.

Manatu a Iehova he Mogonei!

5. He tau kupu ni hau, fakakite fefe e koe e mena ne talahau he tagata fakamatala kupu tuga ne fakamau ia Fakamatalaaga 12:1?

5 Ko e tagata tapuaki loto katoa ha Iehova kua manako ke taute fakamafiti Hana fekafekauaga mo e ke fekafekau ke he Atua he moui katoa hana. Pete ia, ko e heigoa e tau amaamanakiaga he tagata ne fakaaoga teao e vaha fuata hana ha kua nakai manatu e Tufuga? I lalo he fakaohoohoaga faka-Atua kua talahau he tagata fakamatala kupu: “Hanai, kia manatu a a koe ke he hāu a vaha fuata kia ia [Tufuga Lilifu Lahi] ne eke a koe, ka kua nakaila hohoko mai e tau aho kelea, ka kua nakaila fakatata mai e tau tau ke pehe ai a koe, Nakai tuai fiafia au ki ai.”​—Fakamatalaaga 12:1.

6. Ko e heigoa e fakamoliaga i ai ne manatu he tau fuakau ko Simeona mo Ana e Tufuga Lilifu Lahi ha laua?

6 Nakai fai tagata kua fiafia ke he “tau aho kelea” he vaha fuakau. Ka kua olioli e tau fuakau kua tuku mau e Atua he tau manamanatuaga. Tuga anei, ko e fuakau ko Simeona ne hapai e ia a Iesu ke he tau lima hana he faituga ti fakapuloa mo e olioli: “Ko e Iki na e, kua tuku atu ainei e koe hau a fekafekau kia fano mo e monuina, tuga hau a kupu; ha kua kitia tuai he haku a tau mata e fakamouiaga mai ia koe; ne taute e koe i mua he tau motu oti kana; ko e maama ke fakamaama aki e tau motu kehe mo e lilifu he motu hau ko Isaraela.” (Luka 2:25-32) Ne manatu foki e Ana ne valu hogofulu ma fa e tau he moui, hana Tufuga. Ne haia mau a ia he faituga mo e haia foki a ia i ai he magaaho ne ta atu a Iesu. “Ko e magaaho ia ni, kua tu mai ai a ia ti fakaaue atu ke he Iki, mo e vagavagahau kia ia ke he tau tagata oti kana ne talifaki ke he lukutoto i Ierusalema.”​—Luka 2:36-38.

7. Ko e heigoa e tuaga ha lautolu kua fuakau ke he fekafekauaga he Atua?

7 Ko e Tau Fakamoli a Iehova he vaha fou nei ne kua momotua he fekafekauaga he Atua kua matematekelea ke he tau mamahi mo e tau matulituli he fuakau. Ka kua fiafia ha ia ha lautolu, ti lahi foki e fakaaue ha tautolu ke he fekafekauaga tua fakamoli ha lautolu! Ha ha ia lautolu e “fiafia kia Iehova,” ha kua iloa e lautolu na haia ia ia e malolo ue atu ke he lalolagi nei mo e kua fakatu a Iesu Keriso ko e Patuiki malolo he lagi. (Nehemia 8:10) Ko e magaaho ainei ma lautolu kua fuata mo e fuakau ke talia e fakamafanaaga: “Ko e tau fuata katoa mo e tau tamāfine, ko e tau fuakau katoa mo e tau tama. Kia fakaheke a lautolu ke he higoa a Iehova; ha ko e hana higoa hokoia kua lilifu; ko e hana fakahekeaga kua homo ia ke he lalolagi katoa mo e lagi.”​—Salamo 148:12, 13.

8, 9. (a) Ki a hai kua hoko e “tau aho kelea” ki ai, ti ko e ha kua tupu e mena ia? (e) To fakamaama fefe e koe e Fakamatalaaga 12:2?

8 Ko e “tau aho kelea” he fuakau na nakai palepale​—liga tupetupe lahi​—ki a lautolu kua nakai manamanatu ke he ha lautolu a Tufuga Lilifu Lahi mo e kua nakai maama hana tau finagalo ue atu. Nakai ha ha ia lautolu e lotomatala fakaagaga ne kua fakalagotatai aki e tau kamatamata he fuakau mo e tau malaia kua viko takai he tau tagata tali mai he liti hifo a Satani he lagi. (Fakakiteaga 12:7-12) Ti, fakamafana e tagata fakamatala ki a tautolu ke manatu e Tufuga ha tautolu “ka kua nakaila fakapouligia e lā, mo e maama, mo e mahina, mo e tau fetu, mo e nakai liliu mai e tau aolagi ka mole atu e uha.” (Fakamatalaaga 12:2) Ko e heigoa e kakano uho he tau kupu nei?

9 Ne fakatatai e Solomona e vaha fuata ke he vaha mafana i Palesitaina he magaaho ka kikila mai e la, mahina mo e tau fetu mai he pulagi nakai fai aolu. Kua maamateka e tau mena oti he magaaho ia. He fuakau, pete ia, ko e tau aho he tagata kua tatai ke he vaha makalili, momoko vai mo e to uha, he mafutafuta takitaha mai e tau matematekelea. (Iopu 14:1) Ko e momoko ha ia ke iloa hagaao ke he Tufuga ka e kaumahala ke fekafekau ki a ia ke he vaha mafana he moui! He moui he vaha makalili he magahala fuakau, kua pouli e tau mena, mua atu ma lautolu kua fakamole e tau magaaho ke fekafekau ki a Iehova he vaha fuata ha lautolu ha ko e putoiaaga ke he tau koloa fakateaga. Pete ni e fuakau ha tautolu, kia “mui atu fakaoti ni [a tautolu] kia Iehova,” tuga he taute e Kalepa tua fakamoli, ko e perofeta fakamoli ha Mose.​—Iosua 14:6-9.

Tau Lauiaaga he Fuakau

10. Ko e heigoa kua fakakite (a) e “lautolu kua leveki e fale”? (e) he “tau tagata malolo”?

10 Ne tuhi atu foki a Solomona ke he tau mena uka “ko e aho ia to vivivivi a lautolu kua leveki e fale, mo e tukutukuhifo ai e tau tagata malolo, mo e nakai tuai gahua e tau tagata holo saito he tokogahoa a lautolu, mo e fakapouligia a lautolu kua kitekite atu he tau fakamaama.” (Fakamatalaaga 12:3) Kua fakakite he “fale” e tino he tagata. (Mataio 12:43-45; 2 Korinito 5:1-8) Ko “lautolu kua leveki” ko e tau lima, ne kua puipui ai e tino mo e foaki lagomatai. He fuakau kua fa vivivivi a lautolu fakalataha mo e lolelole, tutututu, mo e kunekune. Ko e “tau tagata malolo”​—ko e tau hui​—kua nakai ko e tau toko malolo ka kua lolelole ai mo e mapelupelu ti kua tautaaki mai noa e tau hui. Ka e, fiafia nakai a koe ke kitia e tau matakainaga fuakau talitonu he tau feleveiaaga Kerisiano?

11. He vagahau fakatai ai, ko hai e “tau tagata holo saito” mo “lautolu kua kitekite atu he tau fakamaama”?

11 Kua “nakai tuai gahua e tau tagata holo saito he tokogahoa a lautolu”​—ka e fefe? Liga popo tuai e tau nifo po ke mokulu, mo e fiha ni kaeke kua fai agaia. Ko e holo he tau mena kai mao kua uka lahi po ke nakai maeke katoatoa. Ko “lautolu kua kitekite atu he tau fakamaama”​—ko e tau mata fakalataha mo e tau manamanatuaga ne kua maeke ia tautolu ke kitia​—kua mahegihegi ai, ka nakaila pouli tatago ia.

12. (a) Maeke fefe ke “pa ai e tau gutuhala ke he puhala”? (e) Ko e heigoa e manatu hau hagaao ke he tau tagata fakapuloa fuakau he Kautu?

12 “Mo e,” he fakaholo atu e tagata fakamatala kupu, kua “pa ai e tau gutuhala ke he puhala, he tote e kalī he holo saito, kua matike foki a ia he kololo he manu lele, kua lolelole foki e tau tama fifine uhu lologo oti.” (Fakamatalaaga 12:4) Ko e ua e gutuhala he gutu​—ko e tau laugutu​—kua nakai tuai mahafagi lahi po kua nakai mahafagi ke talahau e mena i loto he “fale,” po ke tino ha lautolu kua fuakau ne nakai fekafekau ke he Atua. Nakai fai mena ne fakatoka mai he “puhala” he moui nei he tagata. Ka e kua a lautolu ko e tau fuakau makai he fakapuloa he Kautu? (Iopu 41:14) Kua eto e o hui ha lautolu he taha fale ke he taha fale mo e uka falu ke vagahau, ka kua fakaheke moli a lautolu ki a Ioha!​—Salamo 113:1.

13. Fakamaama fefe he tagata fakamatala kupu e falu lekua he tagata fuakau, ka ko e heigoa e moli he tau Kerisiano fuakau?

13 Kua tote e kalī he holo saito ha kua gali e tau mena kai aki e tau meamea nakai fai nifo. Kua nakai mohe mitaki e fuakau tane he mohega hana. Ha kua tau matike a ia he kololo he manu lele. Kua gahoa e tau lologo ne uhu e ia, mo e uhu hana he lologo kua fanefane. Ko e “tau tama fifine uhu lologo oti”​—kua ‘leo tote.’ Kua logona he tau tagata fuakau e kofe mo e lologo mai he falu, kua kelea. Pete ia, ko lautolu kua tau fuakau ne fakauku mo e ha lautolu a tau fakahoa, falu ia lautolu nakai fuata lahi foki, kua fakatumau ke fakaeaea fakalahi e tau leo ha lautolu he lologo fakaheke ke he Atua he tau feleveiaaga Kerisiano. Ko e fiafia ha ia ha tautolu ke fuhi ulu mo lautolu, he fakatokoluga a Iehova he fakapotopotoaga!​—Salamo 149:1.

14. Ko e heigoa e matakutaku ne kavega aki e tagata fuakau?

14 Ko e momoko ha ia ha lautolu kua fuakau, mua atu ki a lautolu kua fakaheu e Tufuga! He talahau he tagata fakamatala kupu: “To matakutaku foki a lautolu he tau mena tokoluga, mo e matakutaku ai ke he puhala; to vihia foki e sikati, mo e eke e hē mo mena mamafa, [“ti pa e fua akau,” NW]; ha kua fano e tagata ke he hana fale tukulagi, kua o fano foki e tau tagata kua tagi tatuki ke he tau puhala.” (Fakamatalaaga 12:5) I luga he papahi tokoluga, tokologa he tau fuakau ne matakutaku neke mokulu. Pihia foki he ono hake ke he taha mena vinivini kua fakaniniko aki a lautolu. Ka lata ia lautolu ke o he tau puhalatu apiapi, kua auhia a lautolu he matakutaku neke pakia po ke keli he tau tagata kaiha.

15. Maeke fefe “he vihia foki e sikati,” ti maeke fefe he he akarise ke ‘eke mo mena mamafa’?

15 Ke he tagata fuakau, “to vihia foki e sikati,” he fakakite mai hana ulu kua potea ai, ti hinavake. Ko e hina he tau lau ulu kua mokulu ai tuga e vihia he sikati. He eke a ia “mo mena mamafa,” liga he mapelu hifo hana tau lima ki lalo mo e fakatumanava ai he hana tau pula mo e toko hake he tau tuli lima kua kekukeku, kua tatai a ia ke he he akerise. Ka fai ia tautolu ka matamata pihia, ki a fakailoa ke he falu ko tautolu he matakau he akerise malolo mafiti ha Iehova!​—Kikite Ko e Kolo Toko ia Me 1, 1998, lau 16-26.

16. (a) Ko e heigoa kua lagomatai he ‘fakapa e fua lakau’ (e) Ko e heigoa e “fale tukulagi” he tagata, ti ko e heigoa kua fakamoli aki e tau fakakiteaga he hoko atu ke he mate?

16 Ko e manako kai he tagata fuakau kua tote lahi, pete ni ka lolo e tau mena kai i mua hana tuga e fua lakau. Ko e tau fua lakau nei na kua leva e fakaaoga ke fakalagalaga aki e manako kai. Ko e “pa e fua lakau nei” ne fakakite ka nakai manako e tagata tane fuakau ke kai, pihia foki kua kaumahala e tau fua akau nei ke fakalagalaga hana manako ma e tau mena kai. Ko e tau mena pihia kua fakakite kua tata tuai a ia ke he “hana fale tukulagi,” ko e tukuaga. Ko e kaina tukulagi hana kaeke ke kaumahala a ia ke tuku mau hana Tufuga he manamanatuaga mo e tutuli e puhala kelea ne nakai manatu he Atua a ia he liu tu mai. Ko e tau fakakiteaga he tata atu ke he mate kua fakamoli mai he tau leo momoko mo e tau gugu ne o mai he tau gutuhala he gutu he tagata fuakau.

17. Vevete kehe fefe e “afo ario,” ti ko e heigoa ne fakakite he “kapiniu auro”?

17 Kua fakamafana ki a tautolu ke manatu e Tufuga ha tautolu “ka kua nakaila vevete e afo ario, po ke mafela ai e kapiniu auro, po ke malipilipi ai e vai ke he vaipuna, po ke mapaki e mena ne tavili aki e vai ke he vaikeli.” (Fakamatalaaga 12:6) Ko e “afo ario” liga ko e hoko tua. Kua moli ni e mate ka malona tiaki e hala loa ofoofogia nei he matutakiaga ke he uho ulu. Ko e “kapiniu auro” kua fakakite e uho ulu, ne toka ai e gatiulu tuga e polu, ne kua tamau ki ai e hoko tua. Kua uho lahi mahaki e auro, ka mapaki hifo e uho ulu ti fakahiku ai ko e mate.

18. Ko e heigoa e “vai ke he vaipuna” fakatai, ti ko e heigoa e mena ke tupu ka mafela ai?

18 Ko e “vai ke he vaipuna” ko e atevili haia, ne kua moua mai e hala toto mo e liu fakatoka atu ke he fakagahuahuaaga he tino. Ka mate, kua eke e atevili ke tuga e vai malipilipi, kua mafela he tapavai ha kua nakai moua ai, toka ai, mo e pamu mai e toto kua lata ma e huhua he tino mo e hahauaga. Ko e ‘mapaki he mena ne tavili aki e vai ke he vaikeli’ ne nakai mavilo ai, mo e taofi e uta viko he toto ke tumau e moui. Ti fakakite e Iehova e uta viko he toto ki a Solomona, fakamua atu ato fakatata he ekekafo ko William Harvey he senetenari ke 17 aki e fakatokatokaaga ia.

19. Fakaaoga fefe e tau kupu ia Fakamatalaaga 12:7 ke he mate?

19 Ne lafi he tagata fakamatala tupu: “Mo e nakaila liu atu foki e efuefu ke he kelekele tuga he ha i ai a ia, mo e liu atu foki e agaga ke he Atua ko ia ne foaki mai ai.” (Fakamatalaaga 12:7) Mo e mapaki ai e “tavili,” ko e tino he tagata, na taute mai he kamataaga he efuefu he kelekele, kua liu atu ai ke he efuefu. (Kenese 2:7; 3:19) Kua mate e solu, ha ko e agaga, po ke malolo moui, ne foaki he Atua kua liu ai mo e toka ai he Tufuga ha tautolu.​—Esekielu 18:4, 20; Iakopo 2:26.

Ko e Heigoa e Vaha Anoiha ma Lautolu kua Manatu?

20. Ko e heigoa ha Mose ne ole he liogi a ia ne fakamau ia Salamo 90:12?

20 Ne fakakite fakamitaki e Solomona e aoga ke manatu e Tufuga Lilifu Lahi ha tautolu. Moli, ko e moui ku lahi mahaki mo e tupetupe kua nakai kuenaia ma lautolu ne manatu mau a Iehova mo e taute loto katoa hana finagalo. Pete e fuata po ke fuakau a lautolu, kua ha ha ia lautolu e aga taha ia tuga ha Mose, ne liogi: “Kia fakaako mai pihia e koe a mautolu ke totou ha mautolu a tau aho, kia moua ai he tau loto ha mautolu e iloilo.” Ne manako fakamakai e perofeta fakatokolalo he Atua ke fakakite, po ke fakaako e Iehova a ia mo e tau tagata ha Isaraela ke fakagahua e iloilo he totou e ‘tau aho ha lautolu’ mo e fakaaoga ai ke he puhala ne talia he Atua.​—Salamo 90:10, 12.

21. Ka totou e tautolu e tau aho ha tautolu ke he fakahekeaga a Iehova, ko e heigoa ha tautolu kua lata ke taute?

21 Kua lata moli e tau fuata Kerisiano ke fifili ke omaoma e tomatomaaga he tagata fakamatala ke tuku mau e Tufuga he tau manamanatuaga. Ko e tau magaaho mua ue atu ha ia ma lautolu ke foaki e fekafekauaga tapu ke he Atua! Pete ni ko e fiha e tau ha tautolu, kaeke ke ako e tautolu ke totou e tau aho ke he fakahekeaga a Iehova “he vaha [nei] ke fakahiku ai,” kua liga maeke ia tautolu he fakatumau ke totou tukulagi ai. (Tanielu 12:4; Ioane 17:3) Ke taute pihia, kua lata na tautolu ke manatu e Tufuga Lilifu Lahi ha tautolu. Kua lata foki ia tautolu ke fakamoli e tau matagahua katoa ha tautolu ke he Atua.

To Tali Fefe e Koe?

◻ Ko e ha kua fakamalolo e tau tagata fuata ke manatu e Tufuga ha lautolu?

◻ Ko e heigoa falu fakafifitakiaga faka-Tohiaga Tapu ha lautolu ne manatu e Tufuga Lilifu Lahi ha lautolu?

◻ Ko e heigoa falu lauiaaga he fuakau ne fakamaama mai e Solomona?

◻ Ko e heigoa e vaha anoiha ma lautolu kua tuku mau a Iehova ke he tau manamanatuaga?

[Tau Fakatino he lau 9]

Ko Tavita, tama fifine fakapaea Isaraela, Ana, mo Simeona ne manatu a Iehova

[Tau Fakatino he lau 10]

Ne foaki fiafia he tau fuakau Fakamoli a Iehova e fekafekauaga tapu ke he Tufuga Lilifu Lahi ha tautolu

    Tau Tohi Faka-Niue (1982-2025)
    Saini ki Fafo
    Saini ki Loto
    • Faka-Niue
    • Tufa
    • Tau Manako
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Tau Kupu Fakaaoga
    • Fakavēaga Fakatagata
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Saini ki Loto
    Tufa