Lali e Vatican ke Utakehe e Fakaaoga he Higoa Faka-Atua
KUA lali e matakau patele Katolika ke utakehe e fakaaoga he higoa faka-Atua he tau matagahua fakalotu ha lautolu. He tau kua mole, ko e Vatican Congregation for Divine Worship and the Discipline of the Sacraments ne fakafano atu e tau fakaakoaga he matakupu nei ke he tau fonoaga pisopo Katolika he lalolagi katoa. Kua taute e lakaaga nei “he poakiaga” he pope.
Ko e fakavēaga nei, ne tohia ia Iuni 29, 2008, ne tuhituhi e fakamooliaga pete he kehe e tau fakaakoaga, “he tau tau foou nei ne holofa e matagahua he fakaleo e higoa mooli he Atua ha Isaraela, ne iloa ke he matahigoa tapu po ke faka-Atua tetarakaramatoni (tetragrammaton), ne tohi ke he fā e konosonene he alafapete Heperu he puhala יהוה, YHWH.” Ne mailoga he fakavēaga ko e higoa faka-Atua kua fakaliliu ke he tau puhala kehekehe.a Pete ia, kua lali e poakiaga he Vatican ke liu fakatū e tuaga fakamua he Katolika. Pehe a ia, kua lata e matahigoa Tetarakaramatoni ke hukui aki e “Iki.” Mua atu, ke he tau matagahua, tau lologo, mo e tau liogi he lotu Katolika, ko e matahigoa he Atua “YHWH kua nakai lata ke fakaaoga po ke fakaleo.”
Ke lalago e tuaga nei, ne futiaki e fakavēaga he Vatican ke he “aga tuai” he taofiaga Katolika. Ne talahau he poakiaga ko e fakaliliuaga foki he Septuagint he tau Tohiaga Tapu Heperu, ne fakamau he tau vahā ato Kerisiano, ko e higoa faka-Atua kua talahau tumau ko e Kyʹri·os, ko e kupu Heleni ma e “Iki.” Ti kua peehi he poakiaga, “tali mai he kamataaga ne nakai fakaleo foki he tau Kerisiano e matahigoa faka-Atua tetarakaramatoni.” Ka ko e talahauaga nei kua fakaheu katoatoa e fakamooliaga ia. I loto he tau lagaki fakamua he Septuagint, nakai ko e Kyʹri·os, ka ko e higoa faka-Atua ke he puhala יהוה. Ko e tau tutaki he Keriso he senetenari fakamua ne iloa mo e fakaleo e higoa he Atua. Ne talahau e Iesu he liogi ke he haana Matua: “Ne fakailoa atu foki e au hau a higoa.” (Ioane 17:26) Mo e he liogi ne fakatoka e Iesu, ne fakaako e ia a tautolu ke liogi: “Ha mautolu a Matua na e, ha ha he lagi, kia tapu hau a higoa.”—Mataio 6:9.
Kua lata ke eke mo manako he tau Kerisiano oti ke kitia kua fakatapu e higoa he Atua. Ko e tau laliaga he Vatican ke utakehe e higoa ia, kua nakai fakalilifu a Iehova, ko ia ne pehē: “Ko e haaku a higoa anei he tau magaaho oti; ti ko e higoa nei ka ui ai au ke he tau atuhau oti a mui.”—Esoto 3:15, The Jerusalem Bible.
[Matahui Tala]
a Ko e higoa “Iehova” kua tatai ke he tau vagahau kehekehe he tau senetenari loga ti kua fakaaoga ai ke he laulahi he tau fakaliliuaga Tohi Tapu.
[Blurb he lau 30]
“Ko e haaku a higoa anei he tau magaaho oti.”—Esoto 3:15, JB
[Fakatino he lau 30]
Vala he “Septuagint” ne fakamau mai he senetenari fakamua V.N. Ko e higoa faka-Atua, ne hukui he fā e matatohi Heperu ne fakaliliu YHWH, kua fakaveliveli i luga
[Credit Line]
Courtesy of the Egypt Exploration Society