Kolo Toko he FATATOHI INITANETE
Kolo Toko
FATATOHI INITANETE
Faka-Niue
ā
  • ā ē ī ō ū
  • TOHI TAPU
  • TAU TOHI
  • TAU FELEVEIAAGA
  • w95 7/1 lau 27-32
  • Nonofo Auloa he “Fuga Kekekele” Fakafou

Nakai fai vitiō ma e fifiliaga nei.

Fakamolemole, fai lekua ke moua e vitiō.

  • Nonofo Auloa he “Fuga Kekekele” Fakafou
  • Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1995
  • Tau Vala Mataulu
  • Tau Tohi Pihia Foki
  • Ko e “Fuga Kelekele” Fakaagaga
  • Gahuahua e Tau Tagata Motu Kehe he “Fuga Kelekele”
  • ‘Tuga e Patu’
  • Tau Ekepoa mo e Tau Tagata Gahua Fonua
  • Mau Tumau e “Fuga Kelekele”
  • Ko e “Isaraela he Atua” mo e “Moto Tagata Tokologa”
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1995
  • Kau Leveki Fakateokarasi he Vaha Kerisiano
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1997
  • Kua Moua Kia e Koe e ‘Agaga he Kupu Moli’?
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2002
  • Talahaua ke Lata ke Takitaki Atu ke he Tau Vaipuna he Moui
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2008
Kitia Foki
Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1995
w95 7/1 lau 27-32

Nonofo Auloa he “Fuga Kekekele” Fakafou

“Ka ko mutolu to ui a mutolu, Ko e tau ekepoa a Iehova, to talahaua a mutolu, Ko e tau fekafekau he Atua ha tautolu.”​—ISAIA 61:6.

1, 2. (a) Ko e heigoa e tutuaga he tau tagata liliuina i Isaraela? (e) Ko e heigoa e agaga ne fakakite he tau faoa he “moto tagata tokologa” he vaha fou nai?

HE VAHA tuai, he magaaho ka mahani fakamoli a Isaraela kua eke ai ki mua he lalolagi ko e fakamoliaga ke he lilifu ue atu a Iehova. (Isaia 41:8, 9; 43:10) Kua tokologa e tau tagata motu kehe ne talia mo e o mai ke tapuaki ki a Iehova he fakalataha mo e Hana tau tagata fifili. Hanai, kua eke moli ni a lautolu ke talahau ki a Isaraela e mena ne talahau e Ruta ki a Naomi: “To eke e motu hau mo motu haku, to eke e Atua hau mo Atua haku.” (Ruta 1:16) Kua omaoma a lautolu ke he tau mena ne talahau he Matafakatufono he maveheaga, ke pilitome e tau tagata tane. (Esoto 12:43-48) Ne mau he falu fifine e tau Isaraela. Ko Raava a Ieriko mo Ruta ko e fifine Moapi ne eke mo tau tupuna fifine ha Iesu Keriso. (Mataio 1:5) Kua eke e tau tagata liliuina ia mo vala he fakapotopotoaga a Isaraela.​—Teutaronome 23:7, 8.

2 Kua tuga e tau tagata liliuina i Isaraela, kua pehe e “moto tagata tokologa” he vaha nei ke he faoa fakauku ne toe agaia: “To o a tautolu mo mutolu; ha kua logona e mautolu ha ha ia mutolu e Atua.” (Fakakiteaga 7:9; Sakaria 8:23) Kua mailoga e lautolu ko e “fekafekau fakamoli mo e loto matala” a Iehova e tau Kerisiano fakauku nei, mo e gahua tata lahi a lautolu mo lautolu, ti kua eke ai a lautolu ne fakauku mo e tau “mamoe kehe” ke “taha ai e fuifui mamoe, mo e leveki mamoe ne tokotaha.” (Mataio 24:45-47; Ioane 10:16) Ti ko e heigoa mogoia ka tutupu ke he moto tagata tokologa ka moua oti he ha lautolu a tau matakainaga fakauku e palepale ha lautolu he lagi? Kua nakai lata a lautolu ke matakutaku. Mai he “tau aho fakamui” nei, kua tauteute tuai e Iehova e tau mena ke lata mo e magaaho ia.​—2 Timoteo 3:1.

Ko e “Fuga Kelekele” Fakaagaga

3. Ko e heigoa e “lagi fou” ne perofeta mai e Peteru, mo e fakatu ai he magaaho fe?

3 Ko e fakatokatokaaga he fakatufono i luga he lagi ko e mena ka eke e 144,000 he tau Kerisiano fakauku mo vala ko e mena perofeta mai he aposetolo ko Peteru. Ne pehe a ia: “Ka e fakatalitali a tautolu ke he lagi fou mo e lalolagi fou, tuga ne hana talahaua mai, ke nofo ai e tututonu.” (2 Peteru 3:13) Kua fakatu e “lagi fou” nei he tau 1914, he magaaho ne nofo a Keriso he nofoaiki, ko e Patuiki he Kautu he lagi. Ka e kua e “lalolagi fou”?

4. (a) Ko e heigoa e mena tupu fakalutukia ne hoko he tau 1919? (e) Ko e heigoa e ‘motu ne fanau mai agataha,’ mo e ko e heigoa e ‘motu ne mamahi fanau kia ke he aho taha’?

4 He tau 1919, ne tamai e Iehova a lautolu ne fakauku ne toe agaia he fakatupa ki a Papelonia Lahi. (Fakakiteaga 18:4) Ke he tau takitaki a Kerisitenitome, ko e mena hoko fakalutukia lahi e mena fakaofomate nei. Hagaao ke he mena ia, kua pehe e Tohi Tapu: “Ko hai kia ne logona ha mena pehena? Ko hai kia ne kitia e tau mena pehena? Ke mamahi fanau kia e [“fuga kelekele,” NW] ke he aho taha? Ke fanau mai agataha kia e motu?” (Isaia 66:8) He magaaho ne tu fakaofo mai e fakapotopotoaga fakauku he tau tagata tokanoa ki mua he tau motu, kua moli ni ko e motu ne “fanau mai agataha.” Ka ko e heigoa mogoia, e “fuga kelekele”? Ko e kakano, ko e mena fakaagaga ne kua fakatatai mo e motu a Isaraela i tuai. Ko e fahi gahua ne tuku atu ke he “motu” ne fanau fou mai, ko e matakavi haia ka fakakatoatoa fakaagaga ai he vaha fou nei e tau perofetaaga ke he Parataiso he tohi a Isaia. (Isaia 32:16-20; 35:1-7; fakatatai Heperu 12:12-14.) Ke he mena ka ha ha ai e tino he Kerisiano, kua tu ai a ia he “fuga kelekele” ia.

5. Ko e heigoa e alito uho ne tupu mai he tau 1919? Fakamaama.

5 Ko e heigoa kia he mena nei ke taute mo e “lalolagi fou” ne perofeta mai e Peteru? Kua pehenai, ko e “motu” fou ia, ne fanau mai he tau 1919 he “fuga kelekele” kua fakafou, ko e mena ka tupu tolomaki ke eke mo fakatokatokaaga he lalolagi oti ne putoia ai e tau tagata fakaheke a Iehova ne fakauku mo e tau tagata nakai fakauku. To hao mai e fakatokatokaaga nei i Amaketo ke he lalolagi fou he Atua. Ha ko e mena nei ti eke ai e motu ia ko e alito uho he kaufakalatahaaga he tau tagata tututonu, ko e lalolagi fou, ka ha ha i ai ka mole he fakaotioti e lalolagi a Satani.a He lotouho he atu tau 1930, ko lautolu ne fakauku, ko e matakau, kua fita he fakapotopoto ke he motu fakafou. Tali mai he magaaho ia, kua pehi lahi ai ke fakapotopoto mai e moto tagata tokologa he tau mamoe kehe, ne kua eke he vaha nei ke teitei e numela ke lima e miliona. (Fakakiteaga 14:15, 16) Kua molea lahi kia e puke tagata he “fuga kelekele”? Nakai, kua maeke hana tau katofia ke fakalaulahi kaeke kua lata. (Isaia 26:15) Kua fiafia lahi moli ai he kitia hana puke tagata ne fa e tupu tolomaki he fakapuke e lautolu ne toe ne fakauku e “fuga kelekele” mo e “tau fua”​—he tau mena kai fakaagaga malolo mitaki lahi, ne fakamalolo lahi ai. (Isaia 27:6) Ka ko e heigoa e tutuaga he tau mamoe kehe nei he “fuga kelekele” fakafou he tau tagata he Atua?

Gahuahua e Tau Tagata Motu Kehe he “Fuga Kelekele”

6. Kua gahuahua fefe e tau tagata motu kehe he “fuga kelekele” he tau tagata he Atua?

6 Tuga ni kua lata e tau tagata liliuina he motu a Isaraela ke omaoma ke he Matafakatufono mai ia Mose, kua omaoma e moto tagata tokologa he vaha nei he “fuga kelekele” fakafou ke he tau poakiaga a Iehova. He fakaako he tau matakainaga fakauku ha lautolu, kua fakamamao a lautolu mai he tau faga tapuakiaga fakavai oti mo e mailoga e tapuina he toto. (Gahua 15:19, 20; Kalatia 5:19, 20; Kolose 3:5) Kua fakaalofa a lautolu ki a Iehova mo e loto katoa ha lautolu, loto manamanatu katoa, solu katoa, mo e malolo mo e fakaalofa ke he ha lautolu a tau katofia tuga na lautolu ki a lautolu ni. (Mataio 22:37; Iakopo 2:8) Ne lagomatai he tau tagata liliuina i Isaraela tuai ke ta e faituga a Solomona mo e lagomatai ke liuaki mai e tapuakiaga moli. (1 Nofoaga he Tau Patuiki 22:2; 2 Nofoaga he Tau Patuiki 15:8-14; 30:25) He vaha nei, kua gahua auloa foki e moto tagata tokologa he tau matagahua talaga fale. Ma e fakatai, kua lagomatai a lautolu ke ati hake e tau fakapotopotoaga mo e tau takaiaga, mo e ai la talahau foki e tau gahua talaga fale, tuga e tau Fale he Kautu, tau Fale Fono, mo e tau la kaina lotu.

7. Ko e heigoa ne tupu i Ierusalema he vaha ne mole mai e fakapaea he nakai loga lahi e tau Levi ke ­taute e fekafekauaga he faituga?

7 He tau 537 F.V.N., he magaaho ne liu mai a Isaraela he fakapaeaaga ki Papelonia, ne kamata a lautolu ke fakatokatoka fakamitaki e fekafekauaga he tuaga he faituga. Ka e taha e mena, nakai tokologa lahi e tau Levi ne liliu mai. Ha kua pihia, ko e tau Netini​—ko e tau tagata motu kehe ne nonofo i ai ne fa lagomatai e tau Levi he magaaho fakamua​—kua age lahi e tau monuina ke he fekafekauaga he faituga. Ka e nakai tatai a lautolu ko e tau ekepoa fakauku mai ia Arona.b​—Esera 7:24; 8:15-20; Nehemia 3:22-26.

8, 9. Kua lagaki hake fefe he tau mamoe kehe e vala gahua lahi he fekafekauaga tapu he vaha he tau aho fakamui nei?

8 Kua muitua e tau Kerisiano fakauku he vaha nei ke he fakafifitakiaga nei. He mole fakahaga e “vaha ke fakahiku,” kua eke ke gahoa lahi a lautolu ne fakauku ne toe agaia he “fuga kelekele” he tau tagata he Atua. (Tanielu 12:9; Fakakiteaga 12:17) Ha ko e mena nei, kua taute lahi ai he moto tagata tokologa he magaaho nei e gahua ‘fekafekau tapu.’ (Fakakiteaga 7:15) He muitua ke he takitakiaga he ha lautolu a tau matakainaga fakauku, kua “uta mau e lautolu e poa fakaheke ke he Atua kia ia ni, ko e fua haia he tau laugutu ha lautolu, kua fakaaue atu ke he hana higoa.” Kua nakai “nimo [e lautolu] ke mahani mitaki atu mo e fakaalofa atu,” he iloa ha “ko e tau poa pihia kua fiafia ai e Atua.”​—Heperu 13:15, 16.

9 Ko e taha mena foki, ha kua tupu tolomaki e moto tagata tokologa ke he tau teau he tau afe he tau tau takitaha, kua lata lahi ai ke fai levekiaga. He taha magaaho ne taute oti ni he tau Kerisiano fakauku e tau mena nei. Ka e he magaaho nei, kua tuku atu e levekiaga he tau fakapotopotoaga loga, ti pihia foki e tau takaiaga, tau fahi motu, mo e tau la kaina lotu, ke he tau mamoe kehe, kakano ha kua tokofiha a lautolu. He tau 1992 kua gahoa a lautolu ne kua age e tau monuina nei ke o ke he tau fono he tau komiti he Kau Fakatufono, he eke mo tau tagata lagomatai ke he tau tutalaaga ka e nakai putoia he tau fifiliaga. Ka e ke he ha lautolu a tau faoa Kerisiano fakauku kua fakamoli agaia ni e tau mamoe kehe mo e logona hifo ko e uhoaki a lautolu ke lagomatai e fekafekau fakamoli mo e loto matala a Iehova.​—Mataio 25:34-40.

‘Tuga e Patu’

10, 11. He muitua ke he fakafifitakiaga he falu Filisitia, kua eke fefe e falu fi mai fakamua atu he tau tagata he Atua ke maliu e tau loto? Mo e ko e heigoa e fua?

10 Ko e puhala ne fakaaoga he fekafekau fakamoli mo e loto matala e tau mamoe kehe he tau matagahua mamafa kua perofeta mai ia Sakaria 9:6, 7. Kua totou e tautolu i ai: “To fakaoti ai foki e au e fulufuluola he tau tagata Filisitia. To uta kehe e au hana toto mai he gutu hana, mo e hana tau mena vihiatia mai he vaha he hana tau nifo; to toe foki a ia ma e Atua ha tautolu; to eke a ia ke tuga e [“patu,” NW] i Iuta, ka ko Ekerona to tuga ne tagata Iepusi a ia.”c Ko e tau Filisitia ko e tau fi tuai he tau tagata a Iehova, tuga ne lalolagi a Satani he vaha nei. (1 Ioane 5:19) Ke tuga ne eke fakahiku ai e matakau tagata a Filisitia ke fakaotioti, to nakai leva ai e lalolagi nei, fakalataha mo e hana tau lotu, tau mena politika, mo e tau mena tutuli tupe ke moua e fakaotiotiaga vale lahi a Iehova.​—Fakakiteaga 18:21; 19:19-21.

11 Ka e pete ni, hagaao ke he tau kupu a Sakaria, kua maliu e tau loto he falu Filisitia, ti atagia mai he mena nei ko e to nakai faitaua tumau e falu tagata he vaha nei ki a Iehova. Kua tiaki e lautolu e tau lotu tapuaki tupua fakalataha mo e hana gahua tapuaki fakateteki mo e tau poa vihiatia lahi mo e mea ai ke he tau mata a Iehova. He vaha ha tautolu kua kitia ai e “tau Filisitia” liliuina pihia he moto tagata tokologa.

12. He vaha fou nei, kua eke fefe e “Ekerona” ke “tuga ne tagata Iepusi”?

12 Hagaao ke he perofetaaga, to eke ai e maaga lahi a Filisitia ko Ekerona ke “tuga ne tagata Iepusi a ia.” Ko e tau fi foki he tau Isaraela e tau Iepusi he magaaho fakamua. Ko e maaga foki ha lautolu a Ierusalema ato kautu a Tavita ki ai. Ka e pete ni, kua eke moli falu ha lautolu ne hao mai he tau felakutaki mo Isaraela mo tau tagata liliuina. Kua fekafekau a lautolu he motu a Isaraela ko e tau tupa mo e moua foki e monuina ke gahua auloa ke talaga e faituga. (2 Samuela 5:4-9; 2 Nofoaga he Tau Patuiki 8:1-18) He vaha nei, ko e “tau Ekerona” ne liliuina ke tapuaki ki a Iehova kua moua foki e lautolu e monuina ke fekafekau he “fuga kelekele” i lalo he levekiaga he fekafekau fakamoli mo e loto matala.

13. Ka ko e heigoa e tau patu he lalolagi tuai?

13 Kua pehe mai a Sakaria ko e to tuga e patu i Iuta e Filisitia. Ko e kupu Heperu ʼal·luphʹ, ka fakaliliu “patu,” kua kakano ai ko e “takitaki he afe tagata” (po ke, “chiliarch”). Ko e tuaga tokoluga lahi. Kua kitia ai ko e motu fakamua a Ekerona mena 13 ni e patu hana. (Kenese 36:15-19) Ko e kupu “patu,” mena fa nakai fakaaoga tumau ka vagahau hagaao ki a Isaraela, ka ko e talahauaga “ko e tau iki haia he tau takiafe” ne fa kitia lagaloga. He magaaho ne poaki a Mose ke fakapotopoto e tau hukui he motu a Isaraela, ne ui e ia e ‘tau iki he tau takiafe i Isaraela.’d Kua hogofulumaua a lautolu nei, ti kua tokolalo hifo moli ni hokoia ki a Mose. (Numera 1:4-16) Kua pihia foki, ke he tau fakatokatokaaga he matakautau, kua tokolalo hifo ni e tau iki he takiafe he takitaki hagai po ke patuiki.​—2 Samuela 18:1, 2; 2 Nofoaga he Tau Patuiki 25:5.

14. Kua eke fefe e “Filisitia” he vaha nei ke tuga e patu?

14 Ne nakai perofeta e Sakaria ko e to eke moli e Filisitia tokihala mo patu i Isaraela. Nakai ko e mena tonu a ia, he nakai fanau mai a ia ko e Isaraela. Ka e to tuga ni e patu a ia, he moua e tuaga tokoluga he pule malolo ne tatai mo e patu. Ti kua pihia moli ai. He to hifo e numela he tau Kerisiano fakauku ne toe agaia mo e ko lautolu ne moui agaia kua tokologa lahi ne temotemoai he tino motua, ti lagomatai ai he tau mamoe kehe e mena kua lata. Kua nakai manako a lautolu ke fofo e tuaga he tau matakainaga fakauku ha lautolu. Ka e foaki age he fekafekau fakamoli mo e loto matala ki a lautolu e pule malolo kua lata he “fuga kelekele” ke maeke ai e fakatokatokaaga he Atua ke holo tumau ki mua ke he puhala fakatokatoka mitaki. Kua kitia ai e fakaholoaga tupu tolomaki ia he taha perofetaaga foki.

Tau Ekepoa mo e Tau Tagata Gahua Fonua

15. (a) Ke he fakakatoatoaaga a Isaia 61:5, 6, ko hai “e tau ekepoa a Iehova,” mo e magaaho fe ka taute katoatoa e lautolu e mena nei? (e) Ko hai e “tau tagata kehe” ne taute e gahua fonua a Isaraela, mo e​—ke he kakano fakaagaga​—ko e heigoa ne putoia he gahua nei?

15 Kua totou ia Isaia 61:5, 6: “To tutu e tau tagata kehe mo e leveki e lautolu ha mutolu a tau fuifui mamoe, ti eke e tau tagata he tau motu kehe mo tau gahua fonua ha mutolu, mo e tau gahua vine ha mutolu. Ka ko mutolu to ui a mutolu, Ko e tau ekepoa a Iehova, to talahaua, Ko e tau fekafekau he Atua ha tautolu; to kai e mutolu e tau mena mitaki he tau motu kehe, to eke foki ma mutolu ha lautolu a tau koloa.” He vaha nei, “ko e tau ekepoa a Iehova” e tau Kerisiano fakauku. Kua eke ai fakahiku mo e katoatoa, to fekafekau a lautolu “ko e tau ekepoa a Iehova, . . . tau fekafekau he Atua,” he Kautu he lagi. (Fakakiteaga 4:9-11) Ko hai e “tau tagata kehe” ne lago e matagahua he fonua ki ai? Ko e tau mamoe kehe a nei, ne nonofo he “fuga kelekele” ha Isaraela he Atua. Ko e heigoa e leveki mamoe, gahua fonua, mo e ulu vine ne tuku atu ki a lautolu ke leveki? Ke he kakano ne mua e aoga fakaagaga, kua putoia ai he matagahua nei e tau lagomatai, feaki hake mo e heleheleaga he tau tagata.​—Isaia 5:7; Mataio 9:37, 38; 1 Korinito 3:9; 1 Peteru 5:2.

16. To eke fakahaga a hai ke taute e tau gahua he “fuga kelekele” he tau tagata he Atua?

16 He magaaho nei, kua gahua auloa e matakau tote a Isaraela fakaagaga ne nonofo agaia he lalolagi he gahua leveki mamoe, gahua fonua, mo e ke he ulu vine. He magaaho ka eke tuai e fakapotopotoaga fakauku ke fakalataha katoatoa mo Keriso, to toka oti e tau gahua nei ke he tau mamoe kehe. To eke foki e tagata gahua leveki he “fuga kelekele” ke ha ha he tau lima he tau mamoe kehe kua lata, ne kua fakakite mai tuai he tohi a Esekielu ko e vahega he tau iki.​—Esekielu, tau veveheaga 45, 46.e

Mau Tumau e “Fuga Kelekele”

17. Ko e heigoa ne fa e tauteute tuai e Iehova he tau aho fakamui nei?

17 E, kua lata e moto tagata tokologa ke nakai matakutaku! Kua tauteute tuai e Iehova e tau lagomatai ma lautolu. Ko e mena tutupu he lalolagi ne mua atu e aoga he vaha fakamui nei ko e fakapotopoto maiaga mo e fakamauaga ha lautolu ne fakauku. (Fakakiteaga 7:3) He vaha ne fakakatoatoa ai e tau mena nei, kua tamai e Iehova e tau mamoe kehe ke fakalataha mo lautolu he fuga kelekele fakafou fakaagaga ia. Kua fagai mo e fakamahani fakaagaga i ai a lautolu ke he moui Kerisiano. Ke lafi ki ai, kua ako lahi e lautolu e fekafekauaga tapu, fakalataha foki ke he tau levekiaga. Ke he mena nei kua fakaaue lahi a lautolu ki a Iehova mo e tau matakainaga fakauku ha lautolu.

18. Mai he tau mena tutupu fe ka mau tumau e fakamoli he tau mamoe kehe he “fuga kelekele” a Isaraela fakaagaga?

18 He magaaho ka lali fakahiku a Koku mo Makoku ke keli e tau tagata he Atua, to tu fakalataha tumau e tau mamoe kehe mo lautolu ne fakauku ne toe agaia he “motu ha i ai e tau māga kua nakai nonofo taue.” To ha ha agaia e tau mamoe kehe he “fuga kelekele” ia ka hao mai ai a lautolu he fakaotiaga he tau motu mo e huhu atu ai ke he lalolagi fou he Atua. (Esekielu 38:11; 39:12, 13; Tanielu 12:1; Fakakiteaga 7:9, 14) He fakatumau e mahani fakamoli, to nakai eke ai a lautolu ke toka e nofoaga fiafia lahi ia.​—Isaia 11:9.

19, 20. (a) He lalolagi fou, ko e heigoa e levekiaga homo ue atu ka olioli ki ai e tau tagata ne nonofo he “fuga kelekele”? (e) Ko e heigoa kua fakatalitali lahi a tautolu ki ai?

19 Ne pule e tau patuiki he tagata ki Isaraela tuai mo e fai ekepoa Levi foki. He lalolagi fou, to moua he tau Kerisiano e levekiaga kua mua atu e mitaki: I lalo he Atua ko Iehova, to omaoma a lautolu ke he Ekepoa ne Mua mo e Patuiki, ko Iesu Keriso, mo e ke he 144,000 he tau ekepoa mo e tau patuiki​—ko e falu ko e tau matakainaga tane mo e tau matakainaga fifine Kerisiano ne kua fita he iloa e lautolu he lalolagi. (Fakakiteaga 21:1) Ko e tau tagata nonofo mau he fuga kelekele fakaagaga to nonofo a lautolu he lalolagi kua liuaki ke parataiso moli, kua fiafia ai ke he tau monuina he fakamauluaga ne puhala mai ia Ierusalema Fou.​—Isaia 32:1; Fakakiteaga 21:2; 22:1, 2.

20 He nakai mataofi e holo mafiti lahi he kariota a Iehova ne homo ue atu he lagi ke taute hana finagalo, kua fakatalitali a tautolu oti mo e amaamanaki lahi ke fakakatoatoa ha tautolu a tau kotofaaga. (Esekielu 1:1-28) Ka fakakatoatoa oti e finagalo ia, kia manamanatu la ke he olioli he fakahekeaga he fakatapuina ia ka fakamanatu ai! Ti lologo ai tuai he tau mena momoui oti kana e fatiaga lologo mua ue atu he motu ne fakamau ia Fakakiteaga 5:13: “Kia ha ha ia ia kua nofo ke he nofoaiki, katoa mo e Punua mamoe e fakamonu, mo e lilifu, mo e fakahekeaga, mo e malolo tukulagi tukumuitea”! Pete ai ni ko e ha ha he lagi po ke lalolagi ha tautolu a nofoaga, nakai kia manako a tautolu ke ha ha i ai, mo e fakalataha atu ha tautolu a tau leo ke he fatiaga lologo homo ue atu he fakahekeaga?

[Tau Matahui Tala]

a Kikite “New Heavens and a New Earth,” ne lomi fakailoa he tau 1953 he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., tau lau tohi 322-3.

b Ma e fakatutalaaga katoatoa, kikite ke he tala “Mena Fakaalofa a Iehova, ko e ‘Tau Tagata Kua Foaki’” he fufuta tohi a Me 1, 1992, he Kolo Toko.

c Kikite Paradise Restored to Mankind​—By Theocracy!, ne lomi fakailoa he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., he tau 1972, tau lau tohi 264-9.

d Ko e kupu Heperu: raʼ·shehʹ ʼal·phehʹ Yis·ra·ʼelʹ, ne fakaliliu khi·liʹar·khoi Is·ra·elʹ (tau chiliarch) i loto he tohi Septuagint.

e Kikite “The Nations Shall Know That I Am Jehovah”​—How?, ne lomi fakailoa he tau 1971 he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., tau lau tohi 401-7.

Tali Fefe a Koe?

◻ Ko e heigoa e “fuga kelekele” kua fakafou he tau 1919, mo e to pukeina fefe mo e tau tagata nonofo mau?

◻ Kua age fakalahi fefe ke he tau mamoe kehe e tau matagahua he “fuga kelekele” he tau tagata fakafou he Atua?

◻ Ke he puhala fe kua ‘tuga e tau Iepusi’ e moto tagata tokologa? ‘tuga e tau patu a Iuta’?

◻ To fiha e leva ka nonofo ai e tau mamoe kehe mahani fakamoli he “fuga kelekele”?

[Fakatino he lau 29]

To ‘tuga e patu i Iuta’ e tau Filisitia he vaha fou nei

[Tau Fakatino he lau 30]

Kua fekafekau fakalataha a lautolu ne fakauku mo e tau mamoe kehe he fuga kelekele fakaagaga

    Tau Tohi Faka-Niue (1982-2025)
    Saini ki Fafo
    Saini ki Loto
    • Faka-Niue
    • Tufa
    • Tau Manako
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Tau Kupu Fakaaoga
    • Fakavēaga Fakatagata
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Saini ki Loto
    Tufa