Kolo Toko he FATATOHI INITANETE
Kolo Toko
FATATOHI INITANETE
Faka-Niue
ā
  • ā ē ī ō ū
  • TOHI TAPU
  • TAU TOHI
  • TAU FELEVEIAAGA
  • w97 1/1 lau 23-32
  • Ko e Lilifu Mua Ue Atu he Fale ha Iehova

Nakai fai vitiō ma e fifiliaga nei.

Fakamolemole, fai lekua ke moua e vitiō.

  • Ko e Lilifu Mua Ue Atu he Fale ha Iehova
  • Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1997
  • Tau Vala Mataulu
  • Tau Tohi Pihia Foki
  • Mahu Lahi e “Tau Mena Kai”
  • Heleheleaga he Lalolagi Katoa
  • Mua Atu e Ulu ki Mua
  • Tau Fekau Fakahiku ha Hakai
  • Kia O Mai Oti ke Fakaheke a Iehova!
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1997
  • “Ha Ha i Ai Au mo Mutolu”
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2006
  • Kia Fakamalolō e Tau Lima ha Mutolu
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2006
  • Tau Fakamaamaaga Mai he Tohi a Hakai mo Sakaria
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2007
Kitia Foki
Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1997
w97 1/1 lau 23-32

Ko e Lilifu Mua Ue Atu he Fale ha Iehova

“To fakapuke foki e au e fale nai ke he lilifu, kua pihia mai a Iehova Sapaota.”​—HAKAI 2:7.

1. Kua matutaki fefe e agaga tapu ke he tua mo e gahua?

HE MAGAAHO ne fakamatala ai he taha fale ke he taha fale, ne feleveia e taha he Tau Fakamoli a Iehova mo e fifine Penetekoso ne talahau, ‘Kua ha ha ia mautolu e agaga tapu, ka e ko mutolu e tau tagata ne taute e gahua.’ Fakalaulau mitaki ai, kua fakamaama tuai ki a ia ko e tagata ne moua e agaga tapu, kua lata moli, ke fakalagalaga ke taute e gahua he Atua. Ne talahau he Iakopo 2:17: “[Ko] e tua, kaeke ke nakai ha i ai e tau gahua, ti mate ni a ia ha ko e tokotaha ni.” Fakalataha mo e lagomatai he agaga ha Iehova, kua feaki he Tau Fakamoli e tua malolo, mo e kua ‘fakapuke e ia e fale hana mo e lilifu’ he fakatokatoka a lautolu ke taute e tau gahua tututonu​—ko e mena ne aoga lahi ko e ‘fakamatalaaga he tala mitaki nei he kautu ke he lalolagi oti, ke eke mo talahau ke he tau atu motu oti.’ He magaaho ka oti ai e gahua nei ke he fiafiaaga ha Iehova, “ti hoko mai ai e fakaotiaga.”​—Mataio 24:14.

2. (a) Ko e fakalavelave katoatoa ha tautolu ke he gahua ha Iehova, ka tamai e monuinaaga fe? (e) Ko e ha kua lata ai a tautolu ke fiafia ke he ha “fakamule” pauaki?

2 Mai he tau kupu nei ha Iesu, kua fakahiku ai a tautolu, ko e lata e tau gahua ha tautolu he vaha nei ke fakatonutonu atu ke fakamatala ke he falu e “vagahau mitaki he lilifu, he Atua monuina,” ne kua tuku mai ki a tautolu. (1 Timoteo 1:11) Ko e mua atu he fiafia a tautolu ke fakalavelave katoatoa e tautolu a tautolu ni ke he fekafekauaga ha Iehova, to tuga kua mafiti lahi mai e fakaotiaga ke hoko mai. He Hapakuka 2:2, 3, kua totou e tautolu e tau kupu ha Iehova: “Kia tohi a e fakakiteaga, kia hihika ai fakamitaki ke he tau lapa maka, kia poi a ia kua totou ai. Ha kua tuku mai e fakakiteaga mo e hana tau aho ne kotofa, kua alumaki foki a ia ke hoko ke he fakahikuaga, to nakai pikopiko a ia; pete he fakamule mai a ia, ka kia tatali atu ki ai; ha ko e mena to hoko mai ni, nakai mule mai.” E, ko e “fakakiteaga” to hoko moli mai “pete he fakamule mai a ia.” He magaaho nei, kua 83 e tau he pule e Kautu ha Iesu, liga kua logona hifo he falu ko tautolu he vaha ne fakamule he mogo tonu nei. Ti nakai kia lata ia tautolu ke fiafia, mogoia, kua nakaila hoko mai ia e fakaotiaga? He magahala he tau tau hogofulu nei he tau atu tau he 1990, kua lagalagaki ai e tau fakakaupaaga he fakamatalaaga he tala mitaki, kua tuga ai e mena mana, i Europa he Fahi Uta, tau fahi i Aferika, mo e he falu motu. Ko e kitiaaga he “fakamule” ke fakaata ai taha magaaho ke fakapotopoto mai foki e tokologa he tau “mamoe” mai he tau matakavi ne kua fakaata laia.​—Ioane 10:16.

3. Ko e ha kua lata ha tautolu a kitekiteaga tonu he “atuhau nei” ke fakalagalaga a tautolu ke taute fakamafiti e gahua he Atua?

3 “Nakai mule ai,” he talahau he perofeta. Ne talahau e Iesu ko e atuhau kelea he vaha fou nei to nakai mole atu ato “hohoko mai e tau mena oti ia.” (Mataio 24:34) Nakai kia ko e ha tautolu a maama fou ke he hana tau kupu kua pehe ai ko e ha tautolu a gahua fakamatala kua nakai lahi e peehiaga?a Kua fakakite mai he tau mena kitia moli ko e nakai pihia e mena ne tupu! Ko e ha tautolu a atuhau ne moui he vaha nei kua hokotia atu ke he tuaga kelea lahi mo e kolokolovao ne kua nakai ke fakatatai mo e tau vaha oti i tuai. ­(Fakatatai Gahua 2:40.) Kua lata ia tautolu ke ha ha he ha tautolu a gahua mo e fakamafiti ki ai. (2 Timoteo 4:2) Ko e tau perofetaaga oti ne hagaao ke he magaaho matematekelea lahi kua fakakite to hoko mai fakalutukia, mafiti, fakaeneene​—tuga e tagata kaiha. (1 Tesalonia 5:1-4; Fakakiteaga 3:3; 16:15) “Ko e mena ia, kia nonofo tauteute ai a mutolu; ha ko e magaaho nakai manatu ai e mutolu, ke hau ai e Tama he Tagata.” (Mataio 24:44) He totolo ai e atuhau nakai mahani Atua nei he tau tagata he matapotu he moumouaga, kua moli ni to nakai lata a tautolu ke liti ke he vao ha tautolu a amaamanakiaga uho he moui tukulagi he liliu ke ‘taveli ke he pelapela’ he tau fakalavelave fakalalolagi!​—2 Peteru 2:22; 3:10; Luka 21:32-36.

4. Ko e heigoa e tuaga ne kua ui ai ma e fakalaulahiaga he “tau mena kai ke he tau magaaho,” mo e kua fakafehagai fefe e manako mena nei?

4 Kua moli ai ke he perofetaaga ha Iesu, he 1914 kua ha ha i ai e “kamataaga ia he tau mena matematekelea” he hohoko atu e tau tagata ke “he fakaotiaga he lalolagi.” Ko e tau momoko, tau mena fakamatematekelea, mo e tau matahavala kua tupu tolomaki ke hoko mai ke he vaha nei. (Mataio 24:3-8, 12) He magaaho taha ia ni, ne poaki age a Iehova ke he vahega fekafekau fakamoli mo e loto matala ke foaki e ‘tau mena kai fakaagaga ke he tau magaaho’ ma e tau tagata he ha lautolu a Iki, ko Keriso. (Mataio 24:45-47) Mai he hana a nofoaiki he lagi, hane fa e takitaki he Patuiki faka-Mesia nei e polokalama fagai fakaagaga ke he lalolagi katoa.

Mahu Lahi e “Tau Mena Kai”

5. Ko e matapatu koloa he “tau mena kai” ko e mouaaga he onoonoaga fe?

5 Manamanatu ke he tauteuteaga he “tau mena kai.” (Luka 12:42) Ko e matapatu koloa he fakatokatokaaga faka-Kerisiano ko e Kupu he Atua, ko e Tohi Tapu. Ke fakaako fakamitaki e Tohi Tapu, kua lata fakamua ai mo e liliuaga ne maama mo e tonu. Mai he tau tau i tuai kua holo ki mua ai ke fakamoli e manako nei, mua atu he kamataaga he 1950 he magaaho ne fakatoka e New World Translation of the Christian Greek Scriptures ke he vagahau Peritania. Ti he 1961 kua eke ai e New World Translation he Tohi Tapu katoa ke moua, mo e nakai leva kua kitia ai e tau liliuaga he falu vagahau talahaua. Ko e tau volume 3 ne fakatoka he magahala he 1996 he tau he fekafekauaga kua hoko ai ke he 27, ne kua 14 ai e Tohi Tapu katoatoa. Ti ke fahia ke he gahua nei ke he Tohi Tapu, mo e ke he tau lagomatai foki he Tohi Tapu, kua 1,174 he falu he tau Kerisiano tukulele he mogonei kua hane gahua mau ke fakaliliu ke he 77 e tau motu.

6. Kua fahia fefe e Sosaiete ke he tau manako ma e tau tohi faka-Tohi Tapu?

6 He omoi hake e gahua he matakau nei he tau tagata fakaliliu, kua taute he tau la lomi ne 24 tohi he Sosaiete he Kolo Toko e tau tohi loga ke he tau fuafuaaga loga. Ke he mogo nei, kua fakatumau ai ke moua foki e tau matini lolomi mua e mafiti he tau la lalahi. Ko e tanakiaga he tau mekasini Kolo Toko mo e Awake! kua tupu ki mua he tau mahina ke he tau mahina, kua hokotia ai ka lafi ua ke katoa e 943,892,500 he tau lagakiaga, ko e 13.4 pasene ne tolomaki hake he tau. Ko e katoa he tanakiaga he tau Tohi Tapu mo e tau tohi kili mao he Tau Fahi Kaufakalataha, Finilani, Italia, Korea, Mesiko, Parasili, Sapani, mo Sihamani ni hokoia kua tolomaki hake ke 40 pasene mai he 1995 ke 76,760,098 e lagakiaga he 1996. Kua foaki foki he falu he tau la e tau mena fakaalofa ne mua atu ke he tolomakiaga katoa he tanakiaga he tau tohi.

7. Kua mua atu fefe e mafiti he Isaia 54:2 he mogonei?

7 Kua loga lahi e tau tolomakiaga ne kua taute ke lata ai he magahala he tau atu tau he 1990 ha ko e uta kehe he tau fakakaupaaga he Tau Fakamoli a Iehova i Europa Fahi Uta mo Aferika. Ko e mamatehoge ma e kai fakaagaga kua mua atu he tau kavi nei. Ati taogo atu ai e tau leo mo e mafiti ne mua ue atu: “Kia fakalaulahi a e mena kua tu ai hau a fale ie; kia toho e mutolu e tau ie puipui he tau mena kua nonofo ai a mutolu; aua neke fakatote ia; kia fakaloloa e koe hau a tau toua, mo e fakamau e koe hau a tau fao.”​—Isaia 54:2.

8. Ko e heigoa e taliaaga fakamokoi ne fa e lagomatai ke foaki e tau tupe?

8 Ko e mena ia, kua lata ai ke fakalaulahi e tau fale gahua he tau la ne 104 he Sosaiete. Ha ko e tau tutuaga tupe kua lahi e uka he loga he tau matakavi ne kua fakaata laia, kua lahi e vala he tupe ma e fakalaulahiaga nei kua ufitia ai he tau mena fakaalofa noa ke he gahua he lalolagi katoa mai he tau motu mahuiga. Kua fiafia ai, ha ko e tau fakapotopotoaga mo e tau tagata takitokotaha kua talia ai mo e tau loto katoatoa, ke he agaga he Esoto 35:21: “Ti o mai ai a lautolu, ko lautolu oti kua omoi ki ai ha lalu tau loto, mo lautolu oti kua makai ki ai ha lalu tau loto, kua ta mai e lautolu e poa kia Iehova mo e gahua.” Ti taute ai e mautolu e magaaho nei ke oue tulou ki a lautolu oti hane fa e fakalataha ke he foaki fakamokoi nei.​—2 Korinito 9:11.

9. Kua fakamoli fefe e Roma 10:13, 18 he vaha nei?

9 He magahala he 1996 kua fakalilifu moli ai he tau tohi he Sosaiete he Kolo Toko e higoa mo e tau finagalo ha Iehova ke he tau kalakala mamao he lalolagi. Kua tuga ai ni ne talahau tuai he aposetolo ko Paulo. He fatiaki e perofetaaga ha Ioelu mo e he Salamo 19 aki, ne tohia e ia: “Ko e mena fakamomoui a lautolu oti kana kua ui ke he higoa [“ha Iehova,” NW]. Ka e pehe atu au, Nakai kia fanogonogo a lautolu? Ko e moli, kua hoko ha lautolu a tau leo ke he tau motu oti, mo e tau kupu foki ha lautolu ke he tau kala he lalolagi.” (Roma 10:13, 18) He fakahakehake ai e higoa uho ko Iehova, kua taute ai he tau tagata hana e vala aoga lahi he fakapuke e fale tapuaki hana aki e lilifu. Ka e, kua tonu fefe, mogoia, e tupuola he fakailoaaga nei he magahala he 1996? Fakamolemole kikite atu ke he laupepa hokotaki ne mui mai he tau lau 18 ke he 21.

Heleheleaga he Lalolagi Katoa

10. Ko e heigoa e kitiaaga mitaki ne kitia e koe he gahua he tau tagata ha Iehova, tuga ne fakakatoatoa mai he laupepa hokotaki he tau lau tohi 28 ke he 31?

10 Nakaila mamafa lahi ia e tau kupu ha Iesu ne moua he Luka 10:2: “Kua loga e tau saito ke helehele, ka ko e tau tagata gahua, kua tokogahoa a lautolu; kia olelalo a mutolu ke he Iki hana e tau saito ke helehele, kia fekau atu e ia e falu ke gahua ke he hana tau saito ke helehele.” Kua talia nakai a koe ke he ui ia? Ko e tau miliona he lalolagi katoa kua taute ai. Kua kitia e mena nei ha ko e tapunu fou ne 5,413,769 he tau tagata fakamatala he Kautu ne tuku e tau hokotaki he fekafekau he fonua he magahala he 1996. Ke fakaholo atu, kua 366,579 he tau matakainaga tane mo e fifine ne papatiso. Kua takiofa ha e tautolu e “tau mena kua manako ki ai e tau motu oti” nei, ne hane fakalataha mogonei ke ‘fakapuke e fale tapuaki ha Iehova ke he lilifu’!​—Hakai 2:7.

11. Ko e ha kua ha ha ia tautolu oti e kakano ke olioli lahi?

11 Ko e tau hokotakiaga ke fakalaulahi atu he tau fonua fakaata fou kua nakai kuku ke he ha mena ke ofoofo ki ai. Kua mahekeheke kia e falu ia tautolu ki a lautolu hane mogonei kua olioli e tupuaga pihia? Nakai pihia, kua olioli a tautolu mo lautolu. Kua ha ha he tau motu oti e tau kamataaga ikiiki. Ne tohia ai he perofeta he vaha ha Hakai, ko Sakaria, “Ko hai kia kua fakavihia e aho he tau mena ikiiki?” (Sakaria 4:10) Kua mua atu e olioli ha tautolu ha ko e tau motu ne gahua fakamatala ai kua fakatu mau, he mogonei kua ha ha i ai e tau miliona he tau tagata fakamatala he Kautu, mo e kua fa gahua mau ai e tau matakavi, pihia foki ke he tau fahi tapu oti he tau taone lalahi loga. Kua ha ha kia ia tautolu e kakano ke fakalolelole ka e kua fakalaulahi e Iehova he mogonei e magaaho ke fakamoui e tau matakavi ne tutu kelea he vaha fakamua? Nakai ke pihia! “Ko e [“fonua,” NW] foki, ko e lalolagi haia,” he talahau e Iesu. (Mataio 13:38) Kua lata ai ke foaki tumau e fakamatalaaga katoatoa, ke tuga he foaki he tau tutaki he vaha fakamua e fakamatalaaga katoatoa he fakaotiaga he fakatokatokaaga he tau mena ha Iuta.​—Gahua 2:40; 10:42; 20:24; 28:23.

Mua Atu e Ulu ki Mua

12. Ko e heigoa e fakaohoohoaga ne ha ha ia tautolu ke ulu “fakahako atu ki mua”?

12 E, kua lata ia tautolu ke fakatauo, ke ulu “fakahako atu ki mua” mo e kariota maama fakaagelu ha Iehova. (Esekielu 1:12) Kua mauloto e tautolu e tau kupu ha Peteru: “Kua nakai mule mai e Iki ke he mena kua talahaua mai, tuga he manatu he falu ke he mule; ka e fakauka mai a ia kia tautolu, he nakai finagalo a ia ke malaia taha, ka kia hohoko oti kana ke he tokihala.” (2 Peteru 3:9) Kia toka e fakafifitakiaga makutu he ha tautolu a tau matakainaga he tau motu tote e tupe ke fakalagalaga aki a tautolu. Ko e mule pauaki he hokomaiaga ha Amaketo kua fakaata ai e tau teau he tau afe ke fakapotopoto mai he tau motu nei pihia foki e tokologa he tau matakavi gahua mau. Kia nakai fakahehe he hagaao ki ai: “Kua tata mai e aho lahi a Iehova, kua tata mai ni, kua fakaave mai ni.” (Sefanaia 1:14) Kua lata ai a tautolu foki ke fakamafiti ke foaki katoatoa e fakamatalaaga fakahiku!

13, 14. (a) Ko e heigoa ka talahau hagaao ke he tufatufaaga he tau tohi he magahala he 1996? (e) Ko e heigoa e tau fakatokatokaaga pauaki kua liga lata he tau fakapotopotoaga ke taute he tau tau takitaha, mo e kua tauteute fefe a koe ke fai fakalatahaaga ki ai?

13 Pete ni kua nakai kitia ai e tau tala ­fakamatafeiga he fakamauaga he fekafekauaga, kua ha ha ai e tolomaki ne mua atu he tufatufaaga he tau Tohi Tapu, tau tohi, mo e tau mekasini he magahala he tau e ne mole. Ke fakatai ki ai, ko e tau foakiaga mekasini he lalolagi katoa kua fakakite ai kua tolomaki ke 19 pasene, ko e katoa he tau lagakiaga ne foaki ko e 543,667,923. Kua foaki ni he tau mekasini ha tautolu e tau puhala kehekehe he fakamatalaaga​—he tau puhala tu, he tau paaka, he tau tuaga pasi, he tau matakavi pisinisi. Kua fakakite mai he falu he tau matakavi ne putoia mau ki ai e fakamatalaaga he Kautu, kua nava lahi e tau tagata fai feua ha ko e aoga he ha tautolu a tau mekasini mo e kua talia ai e tau fakaakoaga Tohi Tapu.

14 He tau tau takitaha he magahala ia Aperila, kua fa mahani e tau fakapotopotoaga ke fakatokatoka e gahua mekasini pauaki, kua ha ha ai e matagahua he aho ia mai he taha fale ke he taha fale mo e he tau mena ne nonofo ai e tau tagata. To fakalataha nakai e fakapotopotoaga hau ke he mena nei he magahala ia Aperila 1997? Kua tauteute tuai e tau fufuta talahaua lahi he The Watch­tow­er mo e Awake! a Aperila, mo e ko e tau fakailoaaga tatai ha laua he lalolagi katoa kua lata moli ke lahi e nava ki ai! He aelani ko Kuperu, ko e tau fakapotopotoaga, ne fakaaoga ma e talahauaga ha lautolu “kia hokotia atu ke he tau tagata oti ne moua mo e fekau he Kautu,” kua taute tumau he tau mahina oti mo e fakatokaaga pihia ke gahua mekasini, he hokotia ke he tapunu fou he 275,359 ne foaki he tau, ko e 54 pasene ne holo hake.

Tau Fekau Fakahiku ha Hakai

15. (a) Ko e ha ne fakafano foki e Iehova e tau fekau he puhala ia Hakai? (e) Ko e heigoa e fakaakoaga kua lata he fekau ke tolu aki ha Hakai ke maama e tautolu?

15 Ne fakafano e Iehova a Hakai, kua 63 e tau aho he mole e fakailoa e ia e fekau ke ua aki hana, fakalataha mo e fakailoaaga ke tolu aki ne kua lata ia tautolu ke tokaloto he vaha nei. Kua vagahau a Hakai ke tuga kua fakatoka he tau Iutaia he mogoia e fakaveaga he faituga, ko e mena ne kua fita he taute e lautolu ke 17 e tau tau he vaha fakamua. Kua liu a Iehova ke mailoga kua lata tuai foki ke takitaki e fakameaaga. Kua fakatevateva ai e tau ekepoa mo e tau tagata ti kua kelea ai a lautolu ke he fofoga ha Iehova. Kua pihia kia ha kua fakatevateva e falu he tau tagata ha Iehova he vaha nei, mo e putoia a lautolu ke he tau puhala fakahanoa mo e velevelemena he lalolagi nei? Kua lata lahi ke tokaloto e tautolu oti “mai he aho nai, ke hoko ke he tau aho kua mole atu” ke tamai e lilifu ke he higoa ha Iehova, mo e mauokafua ke he hana maveheaga: “Ke kamata mai he aho nai ni to fakamonuina atu e au a mutolu.”​—Hakai 2:10-19; Heperu 6:11, 12.

16. Ko e heigoa e “luelue” ne tata mai, mo e ko e heigoa e fua?

16 He aho taha ia ni, ne hoko mai e kupu ha “Iehova Sapaota” ki a Hakai ke laga fa aki mo e magaaho fakahiku. Kua talahaua e ia e mena ne putoia ki ai Hana a ‘luelue he lagi mo e lalolagi,’ he talahau: “To fuluhi e au e nofoaiki he tau kautu; to fakaoti foki e au e malolo he tau kautu he tau motu kehe; to fulufuluhi foki e au e tau kariota mo lautolu ne heke; to veveli e tau solofanua mo lautolu ne heke ai, to fekeliaki a lautolu ke he ha lautolu a tau pelu.” (Hakai 2:6, 21, 22) To hokotia ai e “luelue” ke he hana a tapunu he magaaho ka fakamea katoatoa e Iehova e lalolagi i Amaketo. He mogoia “ko e tau mena manako oti he tau motu” to hohoko mai, ke taute e matakau uho he fakatokatokaaga he tagata ma e lalolagi fou. Ko e tau kakano ha a ia ke olioli mo e foaki e fakahekeaga ki a Iehova!​—Hakai 2:7; Fakakiteaga 19:6, 7; 21:1-4.

17. Kua taute fefe a Iesu ke eke mo e “fakamau fakamailoga”?

17 He fakahikuaga he hana a perofetaaga, ne tohia e Hakai: “Kua pehe mai a Iehova Sapaota, Ko e aho ia to uta e au a koe haku a fekafekau ko Serupapelu . . . , ti eke e au a koe ke tuga ne fakamau fakamailoga; ha kua fifili e au a koe, kua pihia mai a Iehova Sapaota.” (Hakai 2:23) Ko Keriso Iesu he mogonei kua fakatino e Patuiki faka-Mesia mo e Ekepoa Ne Mua ha Iehova, kua fakalataha ai ki luga he lagi e tau matagahua ne taute kehekehe he Iki Pule ko Serupapelu mo e Ekepoa Ne Mua ko Iosua i Ierusalema he lalolagi. Kua tatai ai mo e fakamau fakamailoga he lima matau ha Iehova, ko Iesu a ia ne eke mo “E” ke taute mo kanavaakau he Atua ke fakamoli e tau “kupu oti ne talahau he Atua.” (2 Korinito 1:20; Efeso 3:10, 11; Fakakiteaga 19:10) Ko e fekau fakaperofeta katoa he Tohi Tapu kua fakatonutonu atu ke he foakiaga he Atua ia Keriso ko e Patuiki mo e Lukutoto fakaekepoa.​—Ioane 18:37; 1 Peteru 1:18, 19.

18. To maeke fefe e ‘pihia mai fakamuiaki a Iehova Sapaota’ ke moua e fakamoliaga hauhau?

18 Kua moli ai ko e mena nei he vaha ha tautolu, kua moua ai e lilifu mua ue atu i loto he faituga fakaagaga maamateka ha Iehova! Ti nakai leva, he mole he tatafi kehe e Iehova e fakatokatokaaga katoa ha Satani, to fakamoli atu ai e Hakai 2:9 mo e fulufuluola: “To foaki atu ai foki e au e monuina ke he mena nai, kua pihia mai a Iehova Sapaota.” Kua hoko mai tuai e mafola!​—ko e mafola tukulagi he lalolagi mo e lagi katoatoa, kua fakamoli mai he “fakamau fakamailoga” ha Iehova, ko Keriso Iesu, ko e “Iki he Mafola,” ko ia haia ne tohia ki ai: “Nakai fai mena ke liu mai ai e lilifu he hana pule, mo e mafola he hana pule . . . To eke ai e tau mena ia ke he fakamalolo a Iehova Sapaota.” (Isaia 9:6, 7) Ke he vaha tukulagi to kikila ai e lilifu he fale tapuaki ha Iehova ke he matakavi mafola he hana a pule katoatoa he lalolagi mo e lagi katoatoa. Kia ha ha tumau a tautolu he fale ia!​—Salamo 27:4; 65:4; 84:10.

[Matahui Tala]

a Kikite “Fakahao Mai he ‘Hau Kelea’” mo e “Ko e Magaaho ke Mataala Tumau” i loto he Novema 1, 1995, he fufuta he Kolo Toko.

Maeke Nakai a Koe ke Fakamaama?

◻ Ke he puhala fe, he vaha nei, ne kua ‘fakapuke aki e lilifu’ e fale ha Iehova?

◻ Ko e ha ne kua nakai mafiti lahi ai i tuai ke fakamatala e tala mitaki?

◻ Ko e heigoa e fakaohoohoaga ke fakamatala fakamafiti ne foaki mai he Hokotaki he Tau he Fekafekauaga he 1996?

◻ Kua fekafekau fefe a Keriso mo “fakamau fakamailoga” ha Iehova?

[Fakafonua he lau 28-31]

HOKOTAKI HE FEKAFEKAUAGA HE TAU HE 1996 HE TAU FAKAMOLI A IEHOVA HE LALOLAGI OTI

(Kikite pega volume)

[Tau Fakatino he lau 26, 27]

Ko e “tau mena kua manako ki ai e tau motu oti” kua fakapotopoto ai ke he tau Aelani he Moana (1), Fahi Toga i Amerika (2), Aferika (3), Asia (4), Fahi Tokelau i Amerika (5), mo Europa (6)

    Tau Tohi Faka-Niue (1982-2025)
    Saini ki Fafo
    Saini ki Loto
    • Faka-Niue
    • Tufa
    • Tau Manako
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Tau Kupu Fakaaoga
    • Fakavēaga Fakatagata
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Saini ki Loto
    Tufa