Watchtower EKIBIKIRO KY'EBITABU EKIRI OKO ENTERNETE
Akaleberyo k'Omuteya
EKIBIKIRO KY'EBITABU EKIRI OKO ENTERNETE
Kinande
  • EBIBLIA
  • EBITABU
  • MIHINDANO
  • mwbr22 Omwisi we 7 hipapuro 1-9
  • Ebikangirirwe omo “Omubírí n’engebe Akatabu k’Omuhindano”

Sihali evideo yosi-yosi oko syo ulyasombola.

Muhakabya ebiteghendeka omuwulu w'erikimya evideo.

  • Ebikangirirwe omo “Omubírí n’engebe Akatabu k’Omuhindano”
  • Ebikangirirwe omo Omubiri n’engebe Akatabu k’omuhindano—2022
  • Omutwe muke
  • EKIRO 4-10/07
  • EKIRO 11-17/07
  • EKIRO 18-24/07
  • EKIRO 25-31/07
  • EKIRO 1-7/08
  • EKIRO 8-14/08
  • EKIRO 15-21/08
  • EKIRO 22-28/08
  • EKIRO 29/08–4/09
Ebikangirirwe omo Omubiri n’engebe Akatabu k’omuhindano—2022
mwbr22 Omwisi we 7 hipapuro 1-9

Ebikangirirwe omo Omubírí n’engebe Akatabu k’Omuhindano

EKIRO 4-10/07

EBY’OBUGHULI OMO KINYWA KY’OMUNGU | 2 SAMWELI 18-19

“Barzilai ni ky’erileberyako ekyuwene eky’eriyiminya lulengo”

w07-SW 15/7 14 enu. 5

Barzilai​—Abya asi ebyo ate angatoka erikola

Kilangirikire ndeke ngoko Dawidi mwatsemera obuwatikya bwa Barzilai. Alinga omwami syabya akasonda erimuha akalyo busana n’erimusima. Barzilai abya muteke, sy’abya alaghire oko buwatikya obo. Alinga Dawidi abya anzire eriyabya na Barzilai omo nyumba y’omwami busana n’emibere yiwe eyuwene. Lwendibya lukengerwa oko Barzilai erikala omo nyumba y’omwamwi mo mughulu wosi kundi enditsemera olusunzo lw’eribya mwira w’omwami.

w07-SW 15/7 14 enu. 7

Barzilai​—Abya asi ebyo ate angatoka erikola

Alinga ekighuma ky’oko myatsi eyaleka Barzilai inyayisogha atya ni busana abya musyakulu kandi isyakiwite akaghala. Alinga Barzilai mwalengekania ati syakiwite biro bingyi. (Esyonyimbo 90:10) Mwakola ngoko angatoka eriwatikya Dawidi, aliwe mwaminya ngoko syakiwite akaghala busana n’obusyakulu. Barzilai mwataleka olusunzo lw’eribya mwira w’omwami lukaleka inyatalangira ngoko syakiwite akaghala. Barzilai mwakangania amenge omwiyiminya lulengo, syabya nga Abusaloma oyo wayitsutsa ekitumbi ky’obwami kya baba wiwe.​—Emisyo 11:2.

w07-SW 15/7 15 enu. 1-2

Barzilai​—Abya asi ebyo ate angatoka erikola

Omwatsi wa Barzilai akakanganaya ngoko litolere isitwalabayaho kalengyo. Oko lundi luhande, situtolere erighana olusunzo lw’erikolera Yehova, kutse eritendiyikasa erihikira olusunzo lulebe kundi sityanzire eribya n’ebingyi by’erikola kutse kundi tukayowa nga sitwangatoka. Twamabiyiketera Yehova erituha akaghala n’amenge, anganatuwatikya.​—Abanya Filipi 4:13; Yakobo 4:17; 1 Petero 4:11.

Noko lundi luhande, litolere itwaminya ebyo tutetwangatoka erikola. Ng’eky’erileberyako, Omukristo mulebe anganabya inyanemukola bingyi omo mubírí wa Yehova. Neryo inyalangira ati amabiligha eyindi mibírí y’obunya-kirimu inyakenditaluka erikola eyindi myatsi eyo Biblia yikamusaba, ng’erisulubirira ekihanda kiwe. Byamabya bitya, Omukristo oyo anganaghana eyindi mibírí y’obunya-kirimu oko katambi ako. Ekyo ikikendikangania ngoko ayasi lulengo.​—Abanya Filipi 4:5; 1 Timoteo 5:8.

Obuteke bw’eKinywa ky’oMungu

w20.04 30 enu. 19

“Uyitsinge omo matangwa utoke eribugha olughendo”

19 Wamabya iwuwite obulema bulebe neryo iwalengekania uti abandu sibasi ngoko ukaghalawa, eky’erileberyako kya Mefiboseti kyanganakusubya mutima omonda. (2 Sam. 4:4) Abya mulema, omwami Dawidi n’amalengekania awatuwene okwiye. Mefiboseti mwatakola ekindu ekyangaleka emyatsi ng’eyo iyamuhikira. Aliwe, mwataleka ekyo kimuletere amalengekania awatuwene; mwatsemera emyatsi mibuya eyabana omo ngebe yiwe. Abya n’erisima linene busana n’olukogho olo Dawidi amukanganaya. (2 Sam. 9:6-10) Neryo, omughulu Dawidi abya n’amalengekania awatuwene okwiye, Mefiboseti mwasonda eriminya ekiryaleka Dawidi inyakola atya. Mwatabunika mutima kundi Dawidi amabya n’amalengekania awatuwene okwiye. Kandi mwatabugha muhanda oko Yehova busana n’ekyo Dawidi abya inyabirikola. Mefiboseti mwalengekania oko ekyo angakola atoke eritendiyisamambula oko mwami oyo Yehova abirihiraho. (2 Sam. 16:1-4; 19:24-30) Yehova mwahira eky’erileberyako ekyuwene kya Mefiboseti omo Biblia tutoke erighira kukyo.​—Rom. 15:4.

EKIRO 11-17/07

EBY’OBUGHULI OMO KINYWA KY’OMUNGU | 2 SAMWELI 20-21

“Yehova ni Mungu w’eritunganene”

it-1-F 1047 enu. 3

Gibeoni

Oko myaka mingyi Abagibeoni mubatahwa, nomo Mwami Sauli mwasonda eribughaboho. Abagibeoni mubalindirira Yehova akanganaye eritatunganene eryo bakolerawa. Neryo Yehova mwaleta enzala omo butabali bwa Dawidi oko myaka isatu. Dawidi abere abulya Yehova enzala eyo ngikasa busanaki, Yehova mwabugha ati ni busana n’olubanza l’omusasi. Neyro Dawidi mwabulya Abagibeoni nga banzire ibahanulirwa bati. Okw’ekyo Abagibeoni mubamusubirya bati “si mwatsi wʼebitsipa kutse wʼesyamagetsi,” kundi, Emighambo iyikaghanaya erimya embanulo oko mwiti. (Emig 35:30, 31) Kandi mubabugha ngoko sibangita mundu butsira hamuli. Dawidi abere ababulya awandi mabulyo, mubamusubirya bati bahabawe “bagala” irinda ba Sauli. Kundi olubanza l’omusasi mulwabya oko Sauli n’ekihanda kiwe, ekyo kikakanganaya ngoko nomo alinga Sauli y’owabugha ati Abagibeoni bitawe, alinga ‘abagala’ ba Sauli nabo mubasangira omo nzira nyilebe okwitibwa eryo. (2Sam 21:1-9) Oyo syabya mwatsi w’erita abana busana n’olubanza lwabo ise wabo. (Ebi 24:16) Aliwe abya mwatsi w’eriliha ekibi ekyakolawa erikwamana n’emighambo eyabya yikabugha yiti “engebe busana nʼengebe.”​—Ebi 19:21.

Obuteke bw’eKinywa ky’oMungu

w13-ZS 15/1 31 enu. 14

Abasyakulu b’endeko bakakola haghuma netu, nʼerituha obutseme

14 Itwe baghombe ba Yehova tukalola embere eritulira omo kihugho kyosi nomo Sitani n’abandu biwe bakatuhiriraho ebikakiryo. Abaghala n’abali betu balebe banemulwa n’amaligho mangyi awangasosekanibwa na “Goliata” aliwe banemukindagho busana n’eriyiketera Yehova. Nomo bine bitya, hakanabya omughulu itwaluha n’eribunika mutima omo malwa ayo. Omo mighulu eyiri ng’eyo, twanganabula akaghala neryo itwataluka erikinda amaligho owo tukanakinda. Omo mughulu ng’oyo, omusyakulu mughuma w’endeko amabitusubya mutima, twanganatasyabana obutseme n’eritasyabya n’akaghala. Abaghala n’abali betu bangyi babiriyilangirira ekyo. Mwali wetu mughuma omupainia ow’emyaka minene oko 60 akabugha ati: “Mughulu mulebe, munatayowa ndeke, n’omubírí w’eritulira mwanyiluhya. Omusyakulu mughuma w’endeko mwalangira ngoko sinikiwite akaghala neryo mwanilendelera. Mutwakania naye oko risako righuma ry’eBiblia, n’ekyo mukyanisubya mutima. Nabere nakolesya amahano wiwe, mwaniwatikya kutsibu. Omusyakulu oyo mwalangira ngoko sinikiwite akaghala, neryo mwamba obuwatikya. Mwanikangania olwanzo!” Oko kwenene, kikasubaya mutima eriminya ngoko tunawite abasyakulu abatutsomene, kandi abayiteghekire erituwatikya nga Abisayi.

EKIRO 18-24/07

EBY’OBUGHULI OMO KINYWA KY’OMUNGU | 2 SAMWELI 22

“Uyiketere Yehova eribana obuwatikya”

cl-SW 19 enu. 11

Kwenene wanganatoka ‘eriyitunda hakuhi n’oMungu’?

11 Twanganasoma ngoko Mungu awite “akagala kʼamaka.” (Isaya 40:26) Ekyo sikighumerera ng’erisoma ngoko mwasabula Abaisraeli bakasoka eNgetse y’Engula n’erilisya ekihanda ekyo omo myaka 40. Terilengekania amaghetse manene ayo akayighaba kabiri. Langira omo bwenge ekihanda ekyo​—eky’abandu nga 3 000 000​—bakalaba omo musya w’olusi owabiryuma, amaghetse abiriyikumira oko syombande ibiri n’erimana ng’esyombimbo nyiri. (Eriluayo 14:21; 15:8) Kilangirikire ndeke-ndeke ngoko Yehova mwateya abandu biwe omo mbwarara n’eribasulubirira: Amaghetse amalua omo ribwe rinene. Akalyo akasosire ebighuma by’omusohe kanoswire oko kitaka. (Eriluayo 16:31; Emiganzo 20:11) Ekyo kikakanganaya ngoko Yehova awite akaghala kandi akakolesayako eriwatikya abandu biwe. Kikasubaya mutima eriminya ngoko emisabe yetu yikasambira ew’oMungu oyuwite akaghala kandi ni “busayiro bwetu nʼamaka wetu,” kandi nibya “asikire erituwatikya omo mugulu wʼobulige”.​—Esyonyimbo 46:1.

w10-SW 1/6 26 enu. 4-6

“Wasyayikangya mo mubuya”

Tuyiteghereraye ndeke ebinywa bya Dawidi. Ekinywa ky’Ekiebrania ekikabindulawa kiti “kola omo butaleghula” kandi kyanganatasyabindulwa kiti “kola omo lwanzo olutaleghula.” Obutaleghula bw’ekwenene buseghemere olwanzo. Yehova ni mutaleghula oko bandu abataleghula okwiye kundi abanzire.

Kandi ulangire ngoko obutaleghula si mwatsi w’eriyowa lisa, aliwe ni mubere owakakuna omundu erikola. Dawidi mwayilangirira ngoko Yehova akayikanganaya mo mubuya [akakola omo butaleghula]. Omughulu Dawidi abana amaligho omo ngebe yiwe, omo butaleghula bwiwe Yehova mwateya n’erisondola omwami mutaleghula oyo. Dawidi naye mwaha ewasingya oko Yehova kundi mwalangira ngoko niye yukamulamaya “omo byala byʼesyonzigu siwe syosi.”​—2 Samweli 22:1.

Ebinywa bya Dawidi ebi byamatwighisyaki? Yehova syalibinduka. (Yakobo 1:17) Syalileghula oko syokanuni siwe kandi akaberereraya esyondaghane siwe. Omo sindi nyimbo siwe, Dawidi mwabugha ati: “Yehova . . . sialisiganaya abandu buwe abateregula.”​—Esyonyimbo 37:28.

Obuteke bw’eKinywa ky’oMungu

w12-ZS 15/11 17 enu. 7

Uyikehaye ng’omwana

7 Eriyikehya ly’oMungu mulyatula kutsibu oko mutima w’omwimbi w’esyonyimbo iye Dawidi. Mwimbira Yehova ati: “Wabirimba engabo yʼerilamya lyawe, [Nʼeriyikehya] lyawe lyabirinyiyira mo mukulu.” (2 Sam. 22:36) Dawidi mwaminya ngoko olukengerwa olo akabana omo Israeli ni busana Yehova mwayikehya okwiye n’eryunama akamusombola n’erimuwatikya. (Esy. 113:5-7) Kobite bitya n’okw’itwe? Tukabya twalengekania oko mibere eyuwene, obutoki n’emibírí mbiriri-mbiriri eyo tukakolera Yehova, hane ekyo ‘situtahabwa’ erilwa oko Yehova kwehi? (1 Kor. 4:7) Omundu oyukayikehaya ng’omwana yo “mukulu” kundi ni w’obughuli bunene omo meso wa Yehova. (Luka 9:48) Ati? Tulangirekyo.

EKIRO 25-31/07

EBY’OBUGHULI OMO KINYWA KY’OMUNGU | 2 SAMWELI 23-24

“Erihitya lyaghu linawite obughuli?”

it-1-F 153

Arauna

Alinga Arauna mwasonda eriha Dawidi y’ekiherero, esyonde n’esyongwi esy’eryokererya obuhere. Aliwe Dawidi mwamuhatikana ati akendighulabyo oko franga. Omwatsi ow’akabanika omo 2 Samweli 24:24 akabugha ati Dawidi mwaghula ekihumbiro n’esyonde oko sekeli syʼebitsipa 50 (110$). Aliwe omwatsi ow’akabanika omo 1 Emyatsi y’Emigulu 21:25 akabugha ati, oko byosi, Dawidi mwaliha esyosekeli syʼesyamagetsi 600 (hakuhi 77 000$). Omuhandiki w’ekitabu ky’akabiri kya Samweli akakanaya okw’ighula ekitaka ekyahimbawako ekiherero n’ebindu ebyalaghawako erikola obuhere. Alinga akahula ebeya eyo baghulamo ebindu ebyo nyisa. Aliwe, omuhandiki w’ekitabu ky’erimbere ky’Emyatsi y’Emigulu iye akatomeka omwatsi wa Dawidi erighula ekitaka oko ndegheka ey’erisyahimba ehekalu oko kitaka ekyo omo biro by’embere. (1Emy 22:1-6; 2Emy 3:1) Kundi ehekalu muyahimbwa oko kitaka kinene, alinga esyosekeli 600 syʼesyamagetsi syo syaghula ekitaka kyosi ekyahimbawako ehekalu, butsira akahande ako Dawidi alaghako omughulu asabawa erihimba ekiherero.

w12-ZS 15/1 18 enu. 8

Ebyo tukigha oko ‘kiminyisyo ky’ekwenene’

8 Omughulu Omwisraeli abya akaha Yehova y’obuhere omwanza liwe akakangania erisima liwe kutse obuhere bwʼeriokererya atoke erisimwa na Yehova, alinga isikirimukalako erisombola enyama eyuwene. Alinga inakatsema akaha Yehova ekibuya eky’awiteko. Munabwire, Abakristo sibasabirwe amahere agho Emighambo ya Musa yabya yikasaba; aliwe bakaha Yehova y’obuhere omo sindi nzira ng’erikolesya endambi, akaghala n’ebindu byabo omwikolera Yehova. Omukwenda Paulo mwahula “eripipa” eryo Omukristo akakola embere sy’abandu akakangania amaha wiwe “n’erikola ebibuya nʼeriwatikania” ati ni mahere awakatsemesaya oMungu. (Ebr. 13:15, 16) Obuli mughombe wa Yehova oyukakola oko mibírí eyo, akakanganaya erisima liwe oko byosi ebyo Mungu akamuha. Okw’ekyo amalengenania agho tuwite oko mubírí w’oMungu n’ekikatukuna erikolagho biri ng’obuhere obo Abaisraeli ba kera babya bakaherera Yehova omwanza lyabo.

Obuteke bw’eKinywa ky’oMungu

w05-SW 15/5 19 enu. 6

Emyatsi mikulu-mikulu erilua omo kitabu ky’akabiri kya Samweli

23:15-17. Dawidi abya asikirye kutsibu omughambo w’oMungu owalebirye engebe n’omusasi erihika oko kika ky’erighana erikola omwatsi wosi-wosi awakabuna omughambo oyo. Litolere itwabya tukalangira emighambo yosi y’oMungu yo tutya.

EKIRO 1-7/08

EBY’OBUGHULI OMO KINYWA KY’OMUNGU | 1 ABAMI 1-2

“Ukanighira oko makosa waghu?”

it-2-F 870 enu. 3

Solomono

Babere bowa omuziki akalwira eGihoni [siyabya hali n’aho babya] n’abandu bakabugha omo milenge bati: “Omwami Solomono akote!” Adonia n’abandu biwe mubakwa obuba n’eritibita obuli mundu omo nzira yiwe. Solomono mwakangania ngoko bwami bwiwe bwasyabya m’obuholo. Mwaghana obutabali bwiwe butsuke omwiyikisirya. Adonia nga yuwabya omo mwanya wa Solomono, alinga Solomono enditibwa. Adonia mwatibitira omo hekalu, neryo Solomono mwatuma omundu y’eyo ayalete Adonia embere siwe. Mwamubwira ati amayikangya ngʼomundu mubuya, inyakendilola embere eribyaho. Neryo Solomono mwamubwira ati, ughende omo nyumba yawe.​—1Bam 1:41-53.

it-1-F 48

Adonia

Aliwe, Dawidi abere abihola. Adonia mwayasungana na Batiseba n’erimubwira ati abwire Solomono ati amuhe Abisagi, omumbesa oyuwalembera Dawidi omo busyakulu buwe n’erimukolera, ati abye mukali wiwe. Adonia mwabwira Batiseba ati: “Unasi ngoko obwami bwabya bwage, na Israeli yosi mobanyihira kwʼameso bati nyitabale.” Ekyo mukyakangania ngoko Adonia abya n’amalengekania mabi oko bwami erihabwa Solomono. Nomo mwanaligha ati Yehova yuwasondola emyatsi yibye yitya, abya inyakinalengekania ati niye yutolere eribya mwami. (1Bam 2:13-21) Alinga mwasaba erihabwa Abisai mo ndihi y’erimusaghula obwami; ekyo mukyakangania ngoko akinayitsutsire obwami. Kundi kera omo kihugho eky’Eluhande lw’Endata, abakali n’abahweki b’omwami ibakahabawa oyukendimusubuka oko kitumbi. (Linganisaya 2Sam 3:7; 16:21.) Solomono mwalangira atya ekyo Adonia amusaba erilabira nyinya wiwe, neryo mwabugha ati Adonia akwe! Na Benaya mwalu inyita Adonia.​—1Bam 2:22-25.

Obuteke bw’eKinywa ky’oMungu

w05-SW 1/7 30 enu. 1

Emyatsi mikulu-mikulu erilua omo kitabu ky’erimbere eky’Abami

2:37, 41-46. Erilengekania tuti twanganabuna emighambo y’oMungu neryo inyatulekerania, kyanganatukolya oko lubanza. Abakayiririra eriyihighula oko ‘nzira nge eyikalolaya oko ngebe’ bakendisyabana ebighuma ebituwene busana n’eriyisogha lyabo butsira menge.​—Matayo 7:14.

EKIRO 8-14/08

EBY’OBUGHULI OMO KINYWA KY’OMUNGU | 1 ABAMI 3-4

“Endundi y’amenge”

w11-ZS 15/12 8 enu. 4-6

Ni ky’erileberyako ekyuwene okw’iwe kandi ekikakunga.

4 Solomono abere atsuka eritabala, oMungu mwamwasira omo nzoli n’erimubulya eky’anzire inyamuha. Solomono mwasaba amenge kundi inyasi ngoko akine mulere. (Soma 1 Abami 3:5-9.) Kundi Solomono mwatasaba obuteke kutse erikumayira, aliwe mwasaba amenge, ekyo mukyatsemesya oMungu neryo mwamuha “omutima wʼamenge nʼowʼobowika”​—amatasyatomekako n’ebindu. (1 Bam. 3:10-14) Ngoko Yesu abugha, engulu y’amenge manene wa Solomono muyahika oko mwami-kali wʼeSeba, naye mwaghenda lughendo luli atoke eriyilangirira omo meso wiwe amenge wa Solomono.​—1 Bam. 10:1, 4-9.

5 Itwe situyilindilire erihabwa amenge omo nzira y’ekitiko-tiko. Nomo Solomono mwabugha ati “Yehova yukaha amenge,” aliwe mwakangania ngoko litolere itwayikasa eribanagho. Mwahandika ati: “Utege okutu kwawe busana nʼamenge, nʼerihira omutima wawe okwʼiminya.” Mwakolesya n’ebindi binywa ebikakanganaya ngoko litolere eriyikasa. Mwabugha ati “wamalakira,” “erisumba omulenge,” “n’erisonda-sondya” amenge. (Emi. 2:1-6) Kwesi, twanganabana amenge.

6 Kyanganuwana eriyibulya kino, ‘nga Solomono, naghe ninalangire amenge awakalua oko Mungu mo w’obughuli bunene?’ Busana n’esyofranga eribula, abandu bangyi bakayiherera kutsibu omo mibírí yabo n’erisonda esyofranga syo kutsibu. N’abandi bakabindula amalengekania wabo oko kalasi ako batolere erisoma n’emyaka eyo batolere eribugha bakasoma. Iwe n’ekihanda kyaghu muli n’amalengekania wahi oko myatsi eyo? Eriyisogha lyenyu likanakanganaya ngoko mukasonda-sondaya amenge awakalua oko Mungu ngʼebindu bibisirwe? Munatolere eribindula amalengekania wenyu oko syofranga n’oko myatsi y’akalasi mutoke erisondya amenge mangyi awakalua oko Mungu? Ni kwenene, eribana amenge n’erikolesyagho kikatughasira lino n’omo biro bikasa. Solomono mwahandika ati: “Neryo wasyaminya eritunganene nʼeribanza nʼeritunganene, nʼobuli nzira yowene.”​—Emi. 2:9.

Obuteke bw’eKinywa ky’oMungu

w98-SW 1/2 11 enu. 15

Yehova ni Mungu w’esyondaghane

15 Abitsikulu ba Abrahamu babere babya kihanda ekikasondolawa n’Emighambo, Yehova mwatsumulabo ngoko analagha tata-kulu wabo. Oko 1473 E.M.W., Yosua oyo wasubuka Musa, mwasondola ekihanda kye Israeli n’eringiryakyo omo kihugho kye Kanana. Erighabwa ly’ekihugho ekyo oko bihanda bye Israeli mulyaberererya endaghane ya Yehova y’eriha ekihugho ekyo oko lubuto lwa Abrahamu. Omughulu Abaisraeli babya bataleghula, Yehova mwaberererya endaghane yiwe ey’eribawatikya erikinda esyonzighu syabo. Ekyo mukyakoleka kutsibu-tsibu omo butabali bw’Omwami Dawidi. Eribererera ery’akasatu ery’endaghane eyo Yehova akola na Abrahamu mulyabya oko mughulu wa Solomono, mughala wa Dawidi. “Abayuda nʼAbaisraeli babya bangi ngʼomusege gʼoko ngetsi busana nʼobungi; ibakalya nʼeripulya nʼeritsanga.”​—1 Abami 4:20.

EKIRO 15-21/08

EBY’OBUGHULI OMO KINYWA KY’OMUNGU | 1 ABAMI 5-6

“Mubakola n’omutima wabo ghosi kundi ibanzire oMungu”

w11-ZS 1/2 15

Unalwe wasi?

Esyombagho esikalua omo miti yʼemierezi eye Lebanoni syabya isyasibwe kutsibu kundi isikabugha myaka mingyi, isyuwe, isikakumba ndeke kandi isisirilunda. Kwesi, Solomono mwakolesya ebindu ebyuwene kutsibu erihimba ehekalu. Kera omo bitwa bye Lebanoni mwabya emisitu minene ey’emiti y’emierezi, aliwe lino mukisiya miti mike.

it-1-F 411 enu. 1

Omuerezi

Kundi mubakolesya kutsibu emiti y’emierezi, mubalagha oko maelfu w’abakoli b’omubírí ab’erikonda emiti, eritwalayo eTiro kutse eSidoni emiyi y’oko musike wʼengetse ye Mediterania, eribohayo haghuma mo bikuto, n’erindaghalyayo oko musike w’engetse alinga erihika eYopa. Iyikabya yahika eYopa, iyalua omo maghetse neryo ibatwalayo eYerusalema. Ekyo mukyatokekana busana n’endaghane eyo Solomono akola na Hiramu. (1Bam 5:6-18; 2Emy 2:3-10) Emyatsi y’erileta emiti eYerusulema muyalola embere kutsibu erihika oko kika eBiblia yikabugha yiti Solomono ‘mwayira emierezi eribya mingi ng’emiti yʼemisabu’ omo butabali buwe.​—1Bam 10:27; na Isa 9:9, 10.

it-2-F 1047

Ehekalu

Abere abitondeka emibírí, Solomono mwakuma-kuma abalume 30 000 omo Israeli. Oko buli mwisi, iniakatuma ekikuto ky’abalume 10 000 eLebanoni, n’eyindi misi ibiri ibakasighala eka wabo. (1Bam 5:13, 14) Kandi Solomono mwasombola omo “babunga” ababya omo kihugho kya Israeli mo balume 70 000 eribya baheki bʼemiheke, nʼabandi balume 80 000 eribya bakabatsa amabwe omo bitwa. (1Bam 5:15; 9:20, 21; 2Emy 2:2) Kandi Solomono mwasombola abalume 550 eribya bakulu b’omubírí, alinga mwasombola n’abandi balume 3 300 eribya bawatikya babo (3 300). (1Bam 5:16; 9:22, 23) Alinga oko balume bosi abo, abalume 250 bababya Baisraeli ne 3 600 bababya “babunga” omo Israeli.​—2Emy 2:17, 18.

Obuteke bw’eKinywa ky’oMungu

g-SW 5/12 17, akasanduku

EBiblia ni kitabu eky’amaminyereri aw’ekwenene, Ekitsweka 1

ERIKANIA OKO MUGHULU W’EKWENENE

Eky’erileberyako ekikakanganaya omughaso w’eBiblia eritekaho endambi ey’ekwenene kikabanika omo 1 Abami 6:1. Erisako eryo likakanganaya omughulu n’endambi eyo Omwami Solomono atsukirako omubírí w’erihimba ehekalu ye Yerusalema. Omulondo oyo akabugha ati: “Neryo omo mwaka wʼamagana ani nʼamakumi munani [emyaka 479 eyihwererere] abana ba Israeli babilua omo kihugo kyʼeMisiri, omo mwaka wʼakani wʼeritabala lya Solomono oko Israeli, oko mukera wa Zivu, go mukera wʼakabiri [Solomono abibya mwami], Solomono mwatsuka erihimba enyumba ya Yehova.”

Ngoko emyatsi yikwama-kwamene omo Biblia kikakanganaya ngoko omwaka w’akani w’obutabali bwa Solomono abya mwaka we 1034 E.M.W. Omwaka oyo akatuwatikaya eriminya omughulu Abaisraeli balua eMisiri, kundi wamasuba enyuma emyaka 479 eyihwererere, iwukendiyahikira oko mwaka we 1513 E.M.W.

EKIRO 22-28/08

EBY’OBUGHULI OMO KINYWA KY’OMUNGU | 1 ABAMI 7

“Ebyo twangigha oko syonduyi ibiri”

w13-ZS 1/12 13 enu. 3

‘Mwasyatakula emiringa omo bitwa’

Omwami Solomono mwakolesya emiringa mingyi busana n’erikokotya eby’erihira omo hekalu ye Yerusalema. Emiringa mingyi eyo Solomono akolesaya yabya ya tata wiwe ye Dawidi oyo walusayayo omo biharo eby’Abasuriya ebyo akinda. (1 Emyatsi y’Emigulu 18:6-8) “Engetsi eyinunirye” ey’omuringa kyabya kinabiro kinene ekyo bahereri babya bakanabiramo. Iyikahikamo esyolitere 66 000 esy’amaghetse kandi alinga iyikalwamo esyotoni 30. (1 Abami 7:23-26, 44-46) Neryo habya n’esyonduyi ibiri esy’omulinga esyabya simene omo buseku bw’ehekalu. Esyonduyi esyo syabya n’obuli bw’esyometere 8, n’oko mitwe yasyo kwabya esyombita esy’esyometere 2 n’esyosantimetere 20. Kandi sy’abya nʼekyuna omo katikati, eky’abya n’obunene bwe metere 1 n’esyosantimetere 70 n’obunene b’omuringa owakakokotayasyo bwabya bw’esyosantimetere 7 n’ekitswe. (1 Abami 7:15, 16; 2 Emyatsi y’Emigulu 4:17) Obungyi bw’emiringa eyakolesibawa erikokotya ebindu ebyo bukaswekaya.

it-1-F 355

Boazi, II

Enduyi nguma y’okwibiri sy’omuringa eyabya oko luhande lw’endata eyasingikawa omo buseku bw’ehekalu ya Solomono eyikangabasyene muyahabwa erina lya Boazi, alinga ni bughambu “Omo maka.” N’eyasingikawa oko luhande lwa mali, mwahula erina lyayo mo Yakini, ni bughambu “[Yehova] asighike.” Neryo, erihira esyosi syo haghuma n’erisoma ebihandiko ebyabya kusyo erilua oko luhande lwa mali erilola oko luhande lwa malembe, ibikasomeka bitya ‘[Yehova] asighike [ehekalu] omo maka.’​—1Bam 7:15-21.

Obuteke bw’eKinywa ky’oMungu

it-1-F 257

Erinaba

Eryera kinyamubiri ni mwatsi owasabirwe oko bakaramaya Yehova omo bubuyirire. Ekyo mukyalangirika omo mibírí eyabya yikakoleka omo hema y’erihindamo n’enyuma syaho omo hekalu. Embere sy’erikola omubírí wabo, Omuhereri Mukulu ye Haruni n’abaghala biwe ibakatsuka erinaba embere sy’eryambala esyongyimba sy’abahereri. (Eri 29:4-9; 40:12-15; Law 8:6, 7) Abahereri ibakakolesaya ekinabiro ky’omuringa ekyabya omo katikati k’ehema y’erihindanamo, n’enyuma syaho, mubatsuka erikolesya engetse eyinunirye eyabya omo hekalu ya Solomono bakanaba oko byala n’oko bisando byabo. (Eri 30:18-21; 40:30-32; 2Emy 4:2-6) Omo kiro ky’erihanula, omuhereri mukulu inyakanaba kabiri. (Law 16:4, 23, 24) Ababya bakatwala embene y’erihiwa, ebisighalirya by’obuhere bw’esyonyama n’enume y’ende by’ehihya sy’ekilaliliro (ekampi), ibakeraya esyongyimba syabo n’erinaba oko mubiri embere w’erisuba omo kilaliliro.​—Law 16:26-28; Emig 19:2-10.

EKIRO 29/08–4/09

EBY’OBUGHULI OMO KINYWA KY’OMUNGU | 1 ABAMI 8

“Solomono amasaba omusabe w’eriyikehya kandi owakalua oko mutima embere sy’abandu”

w09-SW 15/11 9 enu. 9-10

Uwanaye emisabe yaghu omwigha eBiblia

9 Twamanza tuti oMungu owe emisabe yetu, litolere iyalwa oko mutima. Solomono mwasaba omusabe erilua oko mutima wiwe, omusabe oyo ali omo 1 Abami esura 8, asaba omusabe oyo embere sy’abandu banene ababya ibabirihindana eYerusalema busana n’eriherera Yehova y’ehekalu omo mwaka 1026 E.M.W. Erisanduku ry’erilaghana lyabere lyabitekwa ahabuyirire kutsibu, n’ekitu kyabisulya enyumba y’oMungu, Solomono mwapipa oMungu.

10 Wamayiteghererya omusabe wa Solomono, ighukendilangira ngoko mwahula omutima wo kangyi-kangyi. Solomono abya asi ngoko Yehova musa yo wasi omutima w’omundu. (1 Bam. 8:38, 39) Omusabe mughumerera oyo akakanganaya ngoko hane amaha oko mukola nabi ‘oyukasuba oko Mungu n’omutima wiwe wosi.’ Kandi, enzighu iyikabya yamabambira abandu b’oMungu, Yehova inyakowa emisabe yabo bamabya ibanahirire emitima yabo y’okwiye. (1 Bam. 8:48, 58, 61) Kwesi, emisabe yaghu yitolere iyalua oko mutima.

w99-SW 15/1 17 enu. 7-8

Emisabe eyirimo eriyikehya

7 Twamasaba embere syabandu bangyi kutse itune itwibene, akanuni ak’omughaso munene akakabanika omo Biblia ak’erisikya ry’eriyikehya. (2 Emyatsi y’Emigulu 7:13, 14) Omwami Solomono mwayikehya akasaba embere syabandu omughulu w’eriherera ehekalu oko Yehova eYerusalema. Ehekalu eyo yabya nguma y’oko syonyumba esyuwene kundu esyahimbawa oko kihugho, aliwe Solomono mwatayipipa abibugha erihimbayo. Mwasaba ati: “Nikwa kwenene oMungu asyikala oko kihugho kwehi? Lebaya, elubula n’ekyanya ky’ebyanya sibyangatoka erikutolera; n’enyumba eyi nabirihimba ni nge kw’aho kwilaba.”​—1 Abami 8:27.

8 Omughulu tukasaba embere sy’abandu, tutolere itwayikehya nga Solomono. Eriyikehya lyanganalangirika omo mulenge wetu. Aliwe silitolere tukabugha ebinywa ebikendileka itwalangirika nga tuli babuyirire kulenga abandi. Emisabe y’eriyikehya siyiribyamo emiyiheko kutse oluli nga lutseghe-tseghe. Isitwasaba omo nzira y’eriyiletera olukengerwa, aliwe litolere emisabe yetu iyaletera oyo tukasaba y’olukengerwa nibwambu iye Yehova. (Matayo 6:5) Eriyikehya rikalangirika n’omo binywa ebyo tukabugha tukasaba. Twamasaba omwiyikehya, sitwangasaba oMungu tuti akole emyatsi milebe erikwamana n’erisonda lyetu. Aliwe itukendimusaba tuti akole erikwamana n’erisonda riwe ribuyirire. Omwimbi w’Esyonyimbo mwakangania omutima owahehere omughulu abugha ati: “Utulamaye, uwe Yehova, utulamaye! Uwe Yehova, utuhe omughaso!”​—Esyonyimbo 118:25; Luka 18:9-14.

Obuteke bw’eKinywa ky’oMungu

it-1-F 475 enu. 3

Olubula

Solomono, oyo wahimba ehakalu eYerusalema, mwabugha ati “olubula [. . .], nʼekyanya kyʼebyanya” sibyangatoka eritolera oMungu. (1Bam 8:27) Kundi Yehova yo Muhangyiki w’ebyanya, ali endata kubyo, kandi “Erina liwe rilengire awandi gosi”. Olukengerwa luwe luli endata oko kihugo nʼolubula”. (Esy 148:13) Yehova akalenga bweghu-bweghu ekyanya ngoko omundu anganakingula ebyala biwe n’erilenga mubyo mw’ekindu kilebe, neryo ikyabya omo katikati ky’ebyala biwe eritsuka oko mwiso w’ekikumo erihika oko mwiso w’akasanwa [omunwe muke]. (Isa 40:12) Ebinywa ebyo Solomono abugha sibirisonda erikangania biti oMungu syawite ahikere kutse sibisondire eribugha biti oMungu akabanika ahosi-hosi, n’omo buli kindu. Tukabugha tutya kundi Solomono mwabugha oko Yehova ati “gowe omo lubula eyo aho wikere”, nibughambu omo lubula, obwikalo bw’emirimu.​—1Bam 8:30, 39.

    Ebichapo bye Kinande (1999-2025)
    Ulwako
    Ingira
    • Kinande
    • Ghaba
    • Ebyo wanzire
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Eby'erighenderako eby'erikolesya
    • Eribika esiri
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Ingira
    Ghaba