Watchtower EKIBIKIRO KY'EBITABU EKIRI OKO ENTERNETE
Akaleberyo k'Omuteya
EKIBIKIRO KY'EBITABU EKIRI OKO ENTERNETE
Kinande
  • EBIBLIA
  • EBITABU
  • MIHINDANO
  • mwbr23 Omwisi we 3 hipapuro 1-9
  • Ebikangirirwe omo Omubírí n’engebe Akatabu k’Omuhindano

Sihali evideo yosi-yosi oko syo ulyasombola.

Muhakabya ebiteghendeka omuwulu w'erikimya evideo.

  • Ebikangirirwe omo Omubírí n’engebe Akatabu k’Omuhindano
  • Ebikangirirwe omo Omubiri n’engebe Akatabu k’omuhindano—2023
  • Omutwe muke
  • EKIRO 6-12/03
  • EKIRO 13-19/03
  • EKIRO 20-26/03
  • EKIRO 27/03–EKIRO 2/04
  • EKIRO 10-16/04
  • EKIRO 17-23/04
  • EKIRO 24-30/04
Ebikangirirwe omo Omubiri n’engebe Akatabu k’omuhindano—2023
mwbr23 Omwisi we 3 hipapuro 1-9

Ebikangirirwe omo Omubírí n’engebe Akatabu k’Omuhindano

© 2022 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania

EKIRO 6-12/03

EBY’OBUGHULI OMO KINYWA KY’OMUNGU | 1 EMYATSI Y’EMIGULU 23-26

“Emibiri y’eriramirya omo hekalu yamatondekwa ndeke”

it-2-F 133

Abalawi

Dawidi mwatondeka ndeke emibiri y’Abalawi omughulu abya akatabala. Mwahiraho abateya b’omubírí, abakulu, abatsweri, abateya bʼesyonyuyi, ababiki b’ebindu, n’abandi bandu bangyi ab’eriwatikya abahereri omo hekalu, omo bibugha, n’omo byumba by’eriliramo. Omubírí wabo abya eriwatikya omo myatsi eyilebirye esyohongo, amahere, erierya ebindu, obulito n’olulengo lw’ebindu, n’eyindi mibírí y’eriteya. Ngoko baghaba abahereri ko banaghaba batya abimbi Abalawi, ni bughambu ebikuto 24. Babya bakakombolana omo mibírí yabo. Eriminya emibírí yabo, babya bakakola emighereko (obukanga). Ko banakola batya erighaba esyonyuyi oko bateya basyo.​—1Emy 23, 25, 26; 2Emy 35:3-5, 10.

it-2-F 657-658

Omuhereri

Busana n’erikola ekasi y’omo hekalu, abahereri babya bak’imanirwa n’abakulu mbiri-mbiri. Babya bakahebwa emibírí milebe enyuma syerikola emighereko. Obuli kikuto eky’oko bikuto 24 ebyo, kyabya kikakola omo yenga nguma kabiri oko mwaka. Butsira eritika-tika, abahereri bosi mubatumika oko mughulu w’ebiro bikulu ebyo bandu baletako amamia w’amahere, ngoko bakola ekiro ehekalu yakingulawa. (1Emy 24:1-18, 31; 2Emy 5:11; linganisaya ne 2Emy 29:31-35; 30:23-25; 35:10-19.) Omuhereri abya inyanganakola esindi ndambi aliwe isyangakola oko mibírí eyilebirye ekikuto kilebe ky’abandi bahereri. Ebitabu by’abaghalima b’ekisomo ky’Ekiyahudi, bikakanganaya ngoko abahereri babya bangyi omughulu Yesu abya hano oko kihugho. Busana n’ekyo, ekasi y’obuli yenga yabya ikaghabwa oko bihanda ebiri omo buli kikuto. Obuli kihanda ikikakola kiro kighuma kutse bingyi erikwamana n’emighanzo y’ebihanda omo buli kikuto.

it-2-F 358

Omuziki

Omwiteghekania obuhimbe bw’ehekalu ya Yehova, Dawidi mwahiraho Abalawi 4 000 ab’eriwata omuziki (1Emy 23:4, 5). Omwibo, mwabya bandu 288 ‘abakangiriribawa eriimbira Yehova, abosi ababya banyima-nyima’. (1Emy 25:7.) Ekikuto kyosi ekyo kyabya kikasondolwa n’abawati basatu b’omuziki abasigho ndeke-ndeke. Habya Asafu, Hemani, na Yedutuni (alinga kandi yo wabya akahulwamo Etani). Kundi abalume bosi basatu aba babya bitsikulu ba Lawi erilabira Gersoni, Kohati na Merari, ni bughambu ebihanda bikulu-bikulu ebyosi bisatu ebyo byabya n’abandu abakakola oko syonyimbo omo hekalu (1Emy 6:16, 31-33, 39-44; 25:1-6). Abalume bosi basatu abo babya n’abana 24 ab’obulume; abosi babya omo bawati 288, abo tulyahula. Omwilabira omughereko, obuli mwana inyakasombolawa m’omwimaniri w’ekikuto kilebe ky’abawati b’omuziki. Obuli mwana inyakasondola abandi bandu 11 ‘abanyima-nyima’ ababya bakalua omo bana biwe n’omo bandi Balawi. Neryo, abawati bosi abo 288 ab’omuziki abahwererere ([1 + 11] × 24 = 288) mubaghabwa mo bikuto 24 ng’abahereri. Abandi Balawi 3 712, ababya ‘bigha’, bamabya nabo ibabya baghabirwe mo bikuto 24, ni bughambu obuli kikuto kyabya kikatomekwako abandi balume hakuhi 155. Byamabya iko byabya bitya, ni bughambu obuli muwati munyima-nyima abya n’Abalawi hakuhi 13 ab’abya akabegherya omo myatsi y’omuziki (1Emy 25:1-31). Kundi ababya bakabuha esyongubi babya bahereri, nabo babya omo bawati b’omuziki Abalawi.​—2Emy 5:12; linganisaya ne Emig 10:8.

it-2-F 620

Abateya bʼesyonyuyi

Omo hekalu. Mughulu muke embere ahole, Omwami Dawidi mwatondeka Abalawi n’abakoli b’omo hekalu, erihiramo abateya 4 000 b’esyonyuyi. Obuli kikuto kyabya kikakola omo biro 7. Babya bakateya enyumba ya Yehova n’erikinga n’erikingula emilango oko ndambi. (1Emy 9:23-27; 23:1-6) N’ekindi, abandi babya bakakuma-kuma esyofranka esikaletawa n’abandu esyerikolesya omo hekalu. (2Bam 12:9; 22:4) Omughulu Yehoyada ayira Yoasi m’omwami, obuteya bw’embaghane mubwateghekanibwa busana n’erimuteya oko Mwami-kali Atalia akasyamwita n’erimya ekitumbi kiwe. (2Bam 11:4-8) Omughulu Omwami Yosia alusayaho eriramya lya Baali, abateya b’esyonyuyi mubawatikya erihulukirya eyihya ebindu byosi ebyakolawa busana n’eriramya Baali. Neryo mubahisiryabyo eyihya w’omuyi.​—2Bam 23:4.

Obuteke bw’eKinywa ky’oMungu

w22.03 22 enu. 10

Eriramya ly’ekwenene rikendikuwatikya eribya n’obutseme bunene

10 Tukaramaya Yehova omughulu tukimba haghuma. (Esy. 28:7) Abaisraeli ibakalangira eriimba mo kitswe ky’omughaso omw’iramya lyabo. Omwami Dawidi mwahiraho aBalawi 288 eribya bakimba omo hekalu. (1 Emy. 25:1, 6-8) Munabwire, twanganakangania oMungu y’olwanzo lwetu omughulu tukimba esyonyimbo sy’erimupipa. Sibughambu litolere itwatsuka eribya n’omulenge mubuya imotwatoka eriimba. Ulengekanaye okw’iringilirania lino: Omughulu tukabugha, “itwe bosi tukatala omo bingi,” aliwe ekyo sikiritukakiraya eribugha omo ndeko n’omo mubírí w’eritulira. (Yak. 3:2) Kutya, twanganalola embere eriimba esyonyimbo sy’eripipa Yehova, nomo twanganalengekania nga situlimba ndeke.

EKIRO 13-19/03

EBY’OBUGHULI OMO KINYWA KY’OMUNGU | 1 EMYATSI Y’EMIGULU 27-29

“Tata akahana mughala wiwe”

w05-SW 15/2 19 enu. 9

Ngoko wangateya ebikakuminyikalaya mo Mukristo

9 Uyilighisaye iwuwene-wene ekwenene y’eBiblia. Twanganaherya ebikatuminyikalaya mo baghombe ba Yehova twamatendiminya ndeke Amasako. (Abanya Filipi 1:9, 10) Obuli Mukristo, abye mukulu kutse mulere, litolere iniayilighisya iy’uwene-wene ngoko ebyo akigha omo Biblia ni kwenene. Paulo mwahana abaramya balikyabo ati: “Mulenge emyatsi yosi; muhambane nʼebibuya.” (1 Abanya Tesalonika 5:21) Abalwana Bakristo abali n’ababuti abakakolera Yehova litolere ibaminya ngoko sikitosire erikwama obwikirirya bw’ababuti babo. Dawidi, tata wa Solomono, mwamusaba ati: “Uminye oMungu wa tata wawe, umukolere nʼomutima owahikene.” (1 Emyatsi y’Emigulu 28:9) Tata wa Solomono abya awite obwikirirya obuwatire, kandi Solomono inikalangira ekyo. Aliwe, erilangira siryabya ritosire. Solomono abya atolere eriyighisya eriminya Yehova iyuwene-wene. Mwakolakyo. Mwasaba oMungu ati: “Umbe amenge nʼeriminya, inatoka erihuluka nʼeriingira embere syʼabandu aba.”​—2 Emyatsi y’Emigulu 1:10.

w12-ZS 15/4 16 enu. 13

Ulole embere erikolera Yehova n’omutima wosi

13 Esomo yeno: Kyuwene eribeghera eribya tukakola emibírí eyuwene n’eyikaletera obutseme ng’eyo, ni bughambu, erihika oko mihindano n’eriya omo mubírí w’eritulira. Aliwe erikolera Yehova n’omutima wosi kihiriremo bingyi. (2 Emy. 25:1, 2, 27) Omukristo amabilola embere eribya “akakebera enyuma” omo mutima wiwe, ni bughambu erianza emikolere milebe ey’ekihugho, anganaherya obwira bwiwe haghuma n’oMungu. (Luka 17:32) ‘Twamabikwa ekibi kyo nye n’erikwamirira ekibuya’ itukendibya bandu ‘abatolere obwami bw’oMungu.’ (Rom. 12:9; Luka 9:62) Okwekyo, itwe bosi litolere itwakola n’omutima wosi emyatsi y’Obwami. Tuyiteghaye isihabya ekindu kyosi-kyosi ky’omo kihugho kya Sitani, nomo kyanganalangirika nga kitolere kutse nga kyuwene, ekikatukakiraya erikolera Yehova n’omutima wosi.​—2 Kor. 11:14; soma Abanya Filipi 3:13, 14.

w17.09-ZS 32 enu. 20-21

“Ubye nʼamaka . . . n’erikola”

20 Omwami Dawidi mwibukya Solomono ngoko Yehova akendisyabya naye erihikira aho asyabughira omubírí w’erihimba ehekalu. (1 Emy. 28:20) Solomono mwahira ebinywa bya tata wiwe by’omo bwenge n’omo mutima wiwe. Okwekyo, nomo abya iniakine mulere kandi isyabeghere, mwataleka ebyo bimukakiraye. Mwabya n’amaka n’eriyakola. Busana n’ekyo, Yehova mwamuwatikya eribugha omubírí w’erihimba ehekalu eyighambire-nga omo myaka irinda n’enusu.

21 Ngoko Yehova awatikaya Solomono, netu anganatuwatikya eribya n’amaka w’erikola omubírí wetu, ibye omo kihanda kyetu kutse omo ndeko. (Isa. 41:10, 13) Omughulu tukabya n’omuhwa omwiramya lyetu, twanganayiketera ngoko Yehova akenditutsumula lino n’omo biro ebikasa. Okwekyo, “ubye nʼamaka . . . n’erikola.”

Obuteke bw’eKinywa ky’oMungu

w17.03-ZS 29 enu. 6-7

Erisighala bira omo maligho

Dawidi abya n’abandi bira abatalekana naye omo mibere eyikalire. Omughuma wa kubo ni Husai, oyo eBiblia ikahula mo “omwira wa Dawidi.” (2 Sam. 16:16; 1 Emy. 27:33) Angabya in’iyo wabya mughuma w’oko bakulu oyo wabya mwira wa Dawidi ow’oko mutima. Kandi, omwami inyakanamusaba erimukolera emyatsi yiwe milebe eyibisire.

Omughulu Abusaloma, mughala wa Dawidi, imaya ekitumbi ky’obwami kyo kinyamaka, Abaisraeli bangyi mubabya oko luhande lwiwe, aliwe Husai iye mwatakola atya. Dawidi abere akatibita, Husai mwamukwama. Dawidi mwayowa muhanda akalangira mughala wiwe oyo anabuta n’abandi bandu abo abya ayiketere bakamuhotera. Aliwe Husai mwasighala mutaleghula. Nibya mwahira engebe yiwe y’omo bwiko omwikola omwatsi owaleka Abusaloma inyataluka erimya ekitumbi. Husai mwatakola atya kundi abya mubírí wiwe, aliwe mwakola atya kundi abya mwira w’ekwenene.​—2 Sam. 15:13-17, 32-37; 16:15–17:16.

EKIRO 20-26/03

EBY’OBUGHULI OMO KINYWA KY’OMUNGU | 2 EMYATSI Y’EMIGULU 1-4

“Omwami Solomono amayisogha muhanda”

it-1-F 181 enu. 3

Emilondo

Omo butabali bwa Solomono, emilondo y’Abaisraeli muyabinduka. Obutabali bwiwe si bwabya mw’amalwa, aliwe Solomono mwakanyirirya emighanzo y’esyosabayiri n’esyogali siwe esy’amalwa (lebaya ekinywa EGALI). Esyosabayiri siwe singyi, abya akaghulasyo e Misiri n’eriletasyo e Israeli. Mukyamusaba erihimba emiyi eyi n’eyi omo kihugho kyosi busana n’ebikuto by’abasuda biwe (1Bam 4:26; 9:19; 10:26, 29; 2Emy 1:14-17). Aliwe Yehova mwatatsumula eriyisogha lya Solomono eryo. Emyatsi muyabinduka, abere abihola n’obwami bwiwe bwabighabwa kabiri, emilondo y’Abaisraeli muyaherya akaghala. Enyuma syaho, Isaya mwahandika ati: “Obulige ukwʼabo abakandagalira eMisiri erisonda-sondya eriwatikibwa, abakayiketera esyosabayiri, abakayiketera esyogali kusangwa ni nyingi, kandi abakayiketera abakagenda oko syosabayiri kusangwa ni bʼamaka kutsibu, nikwa sibehira ameso oko Yubuyirire wa Israeli, kutse sibesonda-sondaya Yehova.”​—Isa 31:1.

it-1-F 430

Egali

Omo Israeli isihali hatabya omwami oy’ukakanyiriraya esyogali sy’amalwa ate Solomono. Ekyo ini busana Yehova abya inyabirighaniabo erikanyirirya esyosabayiri, bakasyabugha bati syosikabawatikaya erikinda amalwa. Omughambo oyo mwaleka ibatabya n’esyogali singyi esy’amalwa kundi isikakurawa n’esyosabayiri (Ebi 17:16). Omughulu Samweli akanganaya Abaisraeli omusiko ogho omwami mundu endihekyabo, mwabwirabo ati: “Asyimya abagala benyu, nʼeriyihirirabo ewuwe, busana nʼesyogali siwe.” (1Sam 8:11). Omughulu Abusaloma na Adonia basonda erimya obutabali bo kinyanganga, obuli mughuma wa kubo mwayikokoterya egali nʼabalume makumi 50 eritibita embere siwe (2Sam 15:1; 1Bam 1:5). Omughulu Dawidi akinda omwami we Zoba, mwabika esyosabayiri 100 esy’esyogali.​—2Sam 8:3, 4; 10:18.

Omwami Solomono mwakanyirirya esyogali erihika oko 1 400 busana n’eritasyahira akaghala omo milondo y’Abaisraeli (1Bam 10:26, 29; 2Emy 1:14, 17). E Yerusalema n’eyindi miyi, eyabya ikahulw’amo “emiyi yʼesyogali,” yabya n’amanyumba aw’eritasyakokoteryamo esyogali esikwire.​—1Bam 9:19, 22; 2Emy 8:6, 9; 9:25.

Obuteke bw’eKinywa ky’oMungu

w05-SW 1/12 19 enu. 6

Emyatsi mikulu-mikulu erilua omo kitabu ky’Emyatsi y’Emigulu

1:11, 12. Ebyo Solomono asaba Yehova mubyakangania ngoko amenge nʼeriminya byo byabya oko mutima wiwe. Ebyo tukasaba oMungu bikabisula ebiri omo mutima wetu. Ni ky’amenge eribya tukalengekania oko ebyo tukendihira omo misabe yetu.

EKIRO 27/03–EKIRO 2/04

EBY’OBUGHULI OMO KINYWA KY’OMUNGU | 2 EMYATSI Y’EMIGULU 5-7

“Omutima wage asyabyaho emigulu yosi”

w02-SW 15/11 5 enu. 1

Isiwaleka eribya ukahindana n’abandi

Enyuma waho, omughulu Dawidi abya mwami we Yerusalemu, mwayitsutsa erihimbira Yehova y’enyumba eyikendimuletera olukengerwa. Aliwe kundi Dawidi abya iniabiriuta musasi mungyi, Yehova mwamubwira ati: “Siwendisyahimba enyumba busana nʼerina lyage.” Omo mwanya wiwe, Yehova mwasombola Solomono, mughala wa Dawidi, erihimba ehekalu. (1 Emyatsi y’Emigulu 22:6-10) Solomono mwaherera ehekalu eyo oko Yehova omo 1 026 E.M.W., enyuma sy’emyaka irinda n’enusu y’erihimbayo. Yehova mwalighayo omw’ibugha ati: “Nabirihigula enyumba eyi, eyo wabirihimba, erihiraho erina lyage busana na kera na kera; nʼameso wage nʼomutima wage asyabyaho emigulu yosi.” (1 Abami 9:3) Yehova mwabwira Abaisraeli ati akendisyalola embere eriligha enyumba eyo bamasighala bataleghula. Aliwe Yehova mwabwirabo ati bamakitira handi n’erireka erimukwama, isyendisyasyalighayo. Kandi mwabugha ati ‘enyumba eyo iyikendisyabya kilundo kyʼekima.’​—1 Abami 9:4-9; 2 Emyatsi y’Emigulu 7:16, 19, 20.

it-2-F 1048

Ehekalu

Ebyasibwe kuyo. Ehekalu yabya iyine erihika oko 607 E.M.W., omughulu Nebukadeneza, omwami w’eBabeli atimayayo. (2Bam 25:9; 2Emy 36:19; Yer 52:13) Kundi Abaisraeli mubataleka eriramya ly’amabehi, oMungu mwalighira ebindi bihanda eryaghalya e Yuda ne Yerusalema, n’oko ngendo sindi erilighirabyo eriheka ebindu by’obughuli eby’omo hekalu. N’oko sindi ndambi ehekalu muyatatsomanwa. Busana n’ekyo Omwami Sisaki owe Misiri, mwahunga ebindu byosi eby’obughuli ebyabya omo hekalu. Mwakola atya oko mwaka we 993 E.M.W. omo biro bya Rehoboamu mughala wa Solomono. Habya ihamabilaba hakuhi emyaka 33 misa enyuma sy’eriherera ehakalu eyo oko Yehova. (1Bam 14:25, 26; 2Emy 12:9) Omwami Asa (977-937 E.M.W.) mwasikya enyumba ya Yehova. Aliwe akasonda eriteya omuyi we Yerusalema, mwakola omwatsi w’obukiru omwiha Omwami Beni-Hadadi w’Erimbere ow’eSuriya y’akanyaka ak’ebitsipa n’ehoro ebyo alusaya omo bighona by’ehekalu. Mwaha Omwami Beni-Hadadi y’akanyaka ako ati atwe endaghano yiwe haghuma na Baasa omwami we Israeli​—1Bam 15:18, 19; 2Emy 15:17, 18; 16:2, 3.

Obuteke bw’eKinywa ky’oMungu

w10-SW 1/12 11 enu. 7

Anasi “emitima yʼabandu”

Omusabe wa Solomono anganatusikya mutima. Abandi bandu banganabya isibasi ngoko tukayowa omo mutima, nibughambu “oluholo” lwetu nibughambu ebikatwaghalaya “nʼobulige” bwetu. (Emisyo 14:10) Aliwe Yehova asi emitima yetu, kandi atutsomene kutsibu. Twamamubwira omo musabe ngoko tukayowa omo mutima, ekyo kyanganaleka emisiko yetu iyatwanguhira. EBiblia ikabugha yiti: “Muhire erihangahangya lyenyu lyosi oko Mungu, kusangwa akabategaya.”​—1 Petero 5:7.

EKIRO 10-16/04

EBY’OBUGHULI OMO KINYWA KY’OMUNGU | 2 EMYATSI Y’EMIGULU 8-9

“Mwalangira amenge mo w’endundi”

w99-SW 1/11 20 enu. 4

Omughulu erihitya ryamakanya

Oko kwenene, omwami-kali we Seba eriyabana Solomono lyabya eriyikasa linene kutsibu oko mughulu oyo. Alinga e Seba yabya omo kihugho ekikahulawa mo Yémen munabwire; ni bughambu omwami-kali oyo n’omulondo w’esyongamia siwe erihika e Yerusalema, mubaghenda olughendo olulabire ebilometere 1 600. Ngoko Yesu anabugha, “alua oko nduli syʼekihugo.” Niki kyo kyakuna Omwami-kali we Seba erighenda olughendo lungaha n’olu? Akola ekyo atoke “eriowa amenge wa Solomono.”​—Luka 11:31.

w99-SW 1/7 30 enu. 4-5

Olughendo olwaleta ebihembo bingyi

Oko nduli, omwami-kali we Seba mwahika “mwahika eYerusalema nʼabagombe bangi kutsibu, nʼesyongamia esihekire amanukato, nʼesyamagetsi nyingi kutsibu, nʼamabwe wʼobuguli bunene.” (1 Abami 10:2a) Abandi bakabugha bati “abagombe bangi kutsibu” abo mwabya abasuda abakamutsunga. Ekyo kyanganabya kwenene, kundi omwami-kali oyo abya seghu-seghu kandi ebindu ebyo abya ahekire byabya by’amakumi w’amamiliyoni w’esyodolare.

Aliwe, omwami-kali oyu mwowa oko ngulu ya Solomono “busana n’erina lya Yehova.” Neryo kwesi olughendo olu silwabya lw’ekomerse. Ekikulu kutsibu ekyaleka omwami-kali iniasa kyabya iryeryowa amenge wa Solomono, alinga nibya n’erigha oko Yehova, oMungu wa Solomono. Omwami-kali oyo angabya iniabya aluire omo kihanda kya Semu kutse ekya Hamu, ababya bakaramya Yehova. Neryo alinga abya anzire iniaminya emyatsi milebe oko kisomo ky’abotatakulu biwe.

w99-SW 1/7 30-31

Olughendo olwaleta ebihembo bingyi

Omwami-kali w’eSeba mwabya abisangalira amenge wa Solomono n’obuteke b’obwami bwiwe, ‘mwayilekulira.’ (1 Bam 10:4, 5) Bakakania oko kinywa ‘mwayilekulira,’ abandu balebe bakabugha bati kikasonda eribugha kiti “mwahwa m’omuka.” Oghundi oyo wasi eritsopolya ebinywa akabugha ati alinga Omwami-kali oyo mwalekula kwenene-kwenene! Mwaswekera ebyalangira n’ebyowa. Mwabugha ati, abaghombe ba Solomono bali n’obutseme eryowa amenge w’omukama wabo, kandi mwapipa Yehova busana n’erihira Solomono y’oko kitumbi ky’obwami. Neryo mwaha omwami y’ebihembo eby’obughuli bunene. Ehoro nyisa ya kubyo, munabwire yangalingana n’esyodolare 40 000 000. “Neryo omwami Solomono mwaha omwami-kali we Seba ebyosi ebyo anzire.”​—1 Abami 10:6-13.

it-2-F 873

Solomono

Kandi omwami-kali oyo abere alangira obubuya bw’ehekalu n’obw’enyumba ya Solomono, akalyo ak’oko mesa yiwe, abakaheka eby’erinywa biwe, esyongyimba syʼabasondoli biwe, n’amehere w’eriokererya awabya akaherera omo hekalu, “mwayirekulira.” Neryo mwabugha ati: “Lebaya, mondabwirwa nʼembindi; amenge wawe nʼerikamaha lyawe birengire engulu nowa.” Neryo mwabugha ati obutseme buli n’abaghombe abakakolera Omwami Solomono. Ebyosi ebyo mubyamukuna eripipa Yehova Mungu, oyo akanganaya olwanzo lwiwe oko Israeli omw’ibaha Solomono m’omwami erikola eribanza nʼekitunganene.​—1Bam 10:4-9; 2Emy 9:3-8.

Obuteke bw’eKinywa ky’oMungu

it-2-F 1110

Ekitumbi ky’obwami

Ekitumbi ky’omwami we Israeli ekikanibweko kutsibu ky’ekyo Solomono akokotaya. (1Bam 10:18-20; 2Emy 9:17-19) Alinga kyabya omo nyumba nguma y’oko syonyumba esyabya sihimbirwe oko kitwa ky’eMoria eyabya ikahulwamo “obuseku bw’ekitumbi ky’obwami.” (1Bam 7:7) Mukyakokotibwa omo meno wʼesyonzogu, n’erihirako ehoro eyitukwire. N’endata w’akyo habya esingi eyitimbire kukyo n’ebikokola.’ Nomo kikalangirika ngoko ekitumbi ky’obwami ekyo kyakokotibawa omo meno wʼesyonzogu masa-masa, erilangira ebyakolesibawa erihimba ehekalu kikaleka abandu ibalengekania bati kyakokotibawa omo miti. Neryo mubakihirako ehoro eyitukwire n’eripambakyo omo meno w’esyonzoghu. Erikilangira, ikikabya nga kikokotibwe ekyosi omo meno w’esyonzoghu n’ehoro. Enyuma sy’eryahula ebisambiro ndatu ebikatwala oko kitumbi ekyo, eBiblia ikatasyatomekako yiti: “Esyondale ibiri isihangene hakuhi nʼebikokola. Nʼesyondale erikumi nʼesibiri isihangene oko lundi luhande nʼoko lundi luhande oko bisambiro ndatu.” (2Emy 9:17-19) Kyabya kitolere esyondale eribyaho kundi sikasosekanaya obutoki bw’eritabala. (Enz 49:9, 10; Erib 5:5) Alinga esyondale 12 esyo syabya isikasosekanaya ebihanda 12 by’eIsraeli n’erikangania ngoko bikasikaya n’erisighika omwami oy’uli oko kitumbi ekyo. Omo nzira nyilebe, ekitumbi kyʼebisando eky’ehoro kyabya ikiboherwe oko kitumbi kyʼobwami. Ngoko twamabilangira ekitumbi ekyo kyabya kiri, ekikokotibwe omo meno w’esyonzogu n’omo horo, ikitimbireko esingi n’esyondale esikangabasenie isinimene embere sy’akyo. Busana n’ebyosi ebyo, oko bitumbi byosi by’obwami eby’oko mughulu oyo, bibye ebyafumbulawa n’abakakwesa-kwesa emyatsi yakera kutse ebyabanika oko syombimbo sya kera kutse ebikanibweko lisa, si habya n’ekighuma ekikangabasenie ng’ekya Solomono. Ngoko omuhandiki w’Emyatsi y’Emighulu abugha: “Mohatakokotibwa kindi ekisosirekyo omo bundi bwami.”​—2Emy 9:19.

EKIRO 17-23/04

EBY’OBUGHULI OMO KINYWA KY’OMUNGU | 2 EMYATSI Y’EMIGULU 10-12

“Uhulikirire amahano w’amenge”

w18.06-ZS 13 enu. 3

Angabanire emiyisa y’oMungu

Rehoboamu abya atolere iniayisogha oko mwatsi owakalire. Kw’ayisogha erikola ekyo abandu bamusaba, iye, ekihanda kiwe, n’abakakola haghuma naye omo bwami, bangakehirye oko bindu birebe bibuya ebyo balue babeghere. Kandi bangakehirye oko ebyo bakasaba abandu. Aliwe, kandi kwaghana erisaba ly’abandu, bangayisamambwire okw’iye. Mwakolaki? Mwatsuka erikania n’abalume bakulu abawatikaya tata wiwe. Mobamubwira bati ahulikirire erisaba ly’abandu. Aliwe enyuma waho, Rehoboamu mwayakania n’abalwana b’emyaka yiwe n’eriyisogha erikala oko bandu. Mwababwira ati: “Tata waghe mwalitohya engomo yenyu, nikwa ingye nasyatomekerayo; tata waghe mwabakunga omo mukoba, nikwa ingye nasyabakunga omo nge.”​—2 Emy. 10:6-14.

w01-SW 1/9 28-29

Ekyangakuwatikya eriyisogha ndeke

Kandi Yehova akatuha abandu abakulire bunyakirimu abo twangakania nabo oko myatsi eyo tukasonda erikola. (Abanya Efeso 4:11, 12) Aliwe tukasonda amahano w’oko bandi, litolere itwayiteya oko mubere ogho abandi bawite ow’eribulya-bulya obuli mundu bakasonda oyukendibabwira ekihambene n’ekiri omo ebyo bakalengekanaya. Neryo bakakola ekyo amababwira. Kandi litolere itwibuka ebyahikira Rehoboamu. Omughulu habya omwatsi owakalire ogho litolere iniayisoghako, mwabulya abalume bakulu ababya bakakola haghuma na tata wiwe. Mubamuha erihano eryowene kutsibu. Aliwe mwatakwama erihano eryo. Omo mwanya w’ekyo, mwayabulya abalwana abo akula nabo. Mwakwama erihano ly’abalwana abo, neryo amayisogha nabi. Busana n’ekyo, abandu banene kutsibu b’omo bwami bwiwe mobamulwako.​—1 Abami 12:1-17.

Wamasonda erihano, litolere iwasonderyalyo oko babirilola oko myatsi mingyi n’abasi ndeke Amasako kandi abasikirye esyokanuni sye Biblia. (Emisyo 1:5; 11:14; 13:20) Wamabibana erihano, litolere iwaghanirya oko syokanuni esilebirye erihano eryo n’ebyosi ebyo ulyabana. Wamabiminya Ekinywa kya Yehova nga kibughire kitiki, ighukendilua iwaminya eriyisogha eritolere.​—Abanya Filipi 4:6, 7.

it-2-F 754 enu. 3

Rehoboamu

Busana n’omutima w’eriyiheka oyo n’ow’eritenditsomana abandi, abandu bangyi mobalua oko Rehoboamu. Ebihanda bibiri bisa, ni bughambu ekihanda kya Yuda n’ekya Benyamina, byo byalola embere erisighika enyumba ya Dawidi. Abahereri n’Abalawi b’amami abiri wosi n’abandi bandu ab’omo bihanda ikumi, nabo mubalola embere erimuwatikya.​—1Bam 12:16, 17; 2Emy 10:16, 17; 11:13, 14, 16.

Obuteke bw’eKinywa ky’oMungu

it-1-F 618-619

Esyombinga sy’esyombaya

Ebinywa bya Yosua ebiri omo Yosua 24:14 bikakanganaya ngoko omo lulengo lulebe Abaisraeli mubatsuka eriyingirya omwiramya ly’amabehi omughulu babya e Misiri. Ezekieli naye akakanganaya ngoko emibere eyo ey’ekipakani muyalola embere biro bingyi enyuma waho. (Ezek 23:8, 21) Omughulu Abaisraeli babya omo mbwarara, oMungu mwaghaniabo eriteka “amahere oko mbinga syʼesyombaya.” (Law 17:1-7) N’ekindi, Yeroboamu mwayihiriraho abahereri “busana nʼahʼendata, na busana nʼesyombaya [esyombinga syʼesyombaya], na busana nʼebyana byʼende ebyo akokotaya” (2Emy 11:15). Busana n’emyatsi eyo, abasomi balebe bakabugha bati Abaisraeli babya bakakola omuhanda mulebe ow’eriramya esyombaya ngoko Abamisiri babya bakakola, kutsibu-tsibu omo luhande lw’endata lwe Misiri. Akakania oko bya kera, Hérodote (II, 46) mwabugha ati eriramya ly’Abamisiri eryo mulyakuna Abagiriki eritsuka eriramya omungu Pan n’eyindi miungu (satyres), emiungu y’omoli ey’anzire esyongumbu sy’omubiri, eyo bakabugha ambu yabya n’amahembe, omukira n’amaghulu w’embaya. Abandu balebe bakabugha bati kundi emiungu eyo yabya ko bitsuko bilebe by’enyama kyo kyaleka abandu ab’omo mughulu owakahulawamo omughulu w’omwirimya (Moyen Âge) ababya bakayahula mo Bakristo, ibalengekania bati Sitani aliko omukira, amahembe, n’ebighere.

Aliwe, “ebyabyako obweya” ebyo (seʽi·rimʹ) sibyasibwe. Abandi bakabugha bati syabya syombaya kutse esyosanamu esyabya sisosire esyombaya. Aliwe oko kwenene ekyo sikikanganibwe kandi sihali awandi masako awakabugha atya. Alinga ekinywa ekyo kikasonda eribugha mwatsi mughuma musa kiti omo malengekania w’abandu ababya bakaramyayo, emiungu y’amabehi eyo yabya isosire embaya kutse iyiwite obweya. Kutse omo masako ano, ekinywa “esyombaya” kikasonda erimanyisya enzira nguma y’erikwa esyonye ebyosi ebikakolesibawa omw’iramya esyosanamu. Ng’ekyerileberyako, omo masako manene ekinywa esyosanamu kikalwa omo kinywa kye Kiebrania ekikamaanyisaya “ebise,” aliwe ekyo sibughambu syakokotibawa omo bise.​—Law 26:30; Ebi 29:17.

EKIRO 24-30/04

EBY’OBUGHULI OMO KINYWA KY’OMUNGU | 2 EMYATSI Y’EMIGULU 13-16

“Ni mughulu wahi litolere iwayiketera Yehova?”

w21.03 5 enu. 12

Balwana, mwangakolaki mutoke eribya b’eriyiketerwa?

12 Omughulu oMwami Asa abya iniakine mulwana, abya iniakayikehaya kandi ini mutubaha. Eky’erileberyako, tata wa Asa yo Abiya mwabya abihola, Asa mwimya obutabali bwa tata wiwe neryo mwalusya esyosanamu sy’ehosi omo Yuda. kandi mwahana Abayuda ati basonda-sondaye Yehova oMungu wʼabo tata wabo, nʼerisikya emigambo nʼebihano.” (2 Emy. 14:1-7) Kandi omughulu yo Zera omwami we Etiopia asyalwa ne Yuda n’omulondo w’abasuda 1 000 000 Asa mwasaba obuwatikya bwa Yehova. Mwabugha ati: “Yehova, sihali gundi nga we owʼeriwatikya, omo katikati kʼowʼamaka nʼoyutawite maka; uwe Yehova Mungu wetu, utuwatikaye; kusangwa tukayiketera we.” Ebinywa ebyuwene bya Asa ebyo mobyakangania ngoko abya n’obwikirirya omo butoki bwa Yehova obw’erisabula abandu biwe. Asa mwayiketera Tata wiwe w’elubula, kandi “Yehova mwita Abaetiopia.”​—2 Emy. 14:8-12.

w21.03 5 enu. 13

Balwana, mwangakolaki mutoke eribya b’eriyiketerwa?

13 Erilwa n’omulondo owa basuda 1 000 000 syabya mwatsi molo, aliwe Asa mwatoka kundi mwayiketera Yehova. Eky’obulighe, omughulu Asa ahindana n’olundi lubanza luke mwatayiketera Yehova. Omwami mubi Baasa owe Israeli abere abimusaghisya ati akasyalwa naye, Asa mwasondya obuwatikya oko mwami w’Abasuria. Eriyisogha eriri ng’eryo lyabya isirywuwene! Erilabira omuminyereri Hanani, Yehova mwabwira Asa ati: “Kusangwa wabiriyiketera omwami wʼeSuria, isulitayiketera Yehova oMungu wawe, busana nʼeki, omulondo wʼOmwami wʼeSuria amabala erilua omo byala byawe.” Eritsukira aho, Asa mwatsuka eribya omo malwa. (2 Emy. 16:7, 9; 1 Bam. 15:32) Ekyo kyamatwighisyaki?

w21.03 6 enu. 14

Balwana, mwangakolaki mutoke eribya b’eriyiketerwa?

14 Ulole embere eriyikehya n’eriyiketera Yehova. Omughulu wabatisibawa mowakangania obwikirirya obuwatire n’eriyiketera Yehova. Kandi Yehova mwatsema kundu erikukokya omo kihanda kiwe. Ekyo utolere erikola lino, ly’erilola embere omwiyiketera Yehova. Eriyiketera Yehova omughulu ukasonda eriyisogha omwatsi mulito lyanganalangirika nga lyolobire. Aliwe, wangakola wuti oko sindi ndambi? Kandi eriyiketera Yehova omughulu ukayisogha omo yindi mwatsi, ng’erisombola eby’eriyitsemesyamo, omubírí owo ukendikola, kutse ebyo ukendikwamirira omo ngebe yaghu ni ky’omughaso! Isiwayiketera amenge wawu. Omo mwanya w’erikola utya, usondaye esyokanuni sy’eBiblia esyangakuwatikya eriyisogha ndeke, neryo ukolesayesyo. (Emi. 3:5, 6) Wamabikola utya, iwukenditsemesya Yehova kandi iwukendisikibwa n’abandi omo ndeko.​—Soma 1 Timoteo 4:12.

Obuteke bw’eKinywa ky’oMungu

w17.03-ZS 19 enu. 7

Ukolere Yehova n’Omutima Owahikene!!

7 Wangaminya uti nga ukanakolera Yehova n’omutima waghu wosi? Wangana yibulya uti: ‘Nyinayisoghire eritsemesya Yehova, eryimira eriramya ly’ekwenene, n’eriteya endondeka ya Yehova oko byangatsandyayo?’ Terilengekania Asa nga mwalagha oko butubaha bungahi atoke erilusya mukaka wiwe Maaka oko lusunzo lw’eribya “mugole.” Wanganabya isighuli watalola oko mundu oyowabiriyiwata nga Maaka. Aliwe hane emibere eyangakusaba erikola nga Asa. Ng’eky’erileberyako, wangakolaki ow’okwiwe kutse omwira waghu amakola erilolo, neryo iniahiwa omo ndeko kundi isyatayisubako? Ighunemwend’iyisogha eriyihighula oko mundu oyo? Iwe ighukendikolaki?

    Ebichapo bye Kinande (1999-2025)
    Ulwako
    Ingira
    • Kinande
    • Ghaba
    • Ebyo wanzire
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Eby'erighenderako eby'erikolesya
    • Eribika esiri
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Ingira
    Ghaba